View
14
Download
2
Category
Preview:
Citation preview
1
SAGGITORDE
BINNDUƊO: ABUU SIH
2
SAGGITORDE
UJUNNAAJE NOOGAAS HELMERE
NGARDIINDI :
E nder daartol, gila e njiimaandi tuubakooɓe haa hannde, won ko heewi
ko wiɗtaa winndaa e nder ɗemɗe Afrik mawɗe ɗee. Pulaar heɓii heen
geɗal mum haa timmi. E sahaa njimaandi, tuubakooɓe wayɓe no Henri
Gaden (Le pulaar dialecte peul du Fouta Sénégalais 1912-1914), Mc Brair
(« A grammar of the fulani language »), Louis Fadherbe (« Dictionnaire
de la langue Poul 1881 ») ; ɓee ɗoo fof etinooma yuurnitaade ngal ɗoo
ɗemngal e winndude e maggal defte duttorɗe. Ina gasa tawa ɓeen
muuyo mumen wonnoo ko etaade faamde ngal ɗoo ɗemngal mawngal
ngam waawde ɓadtaade haa e heɓde hakkillaaji haalooɓe ngal ngam
waawde jiimde ɓe. E kala ko waawnoo wonde muuyo maɓɓe heen,
defte bayɗe no “ A grammar of the fullani language”, « Le pulaar :
langue peule du Fouta Toro”, Dictionnaire Fulfulde Français nde
Domnique NOYE, Dictionnaire Russe-Peul mbo Rudenko, Dictionnaire
français–peul mo Maurice Delafosse… laatiima ndaɗɗudi ngadanndi
kolliroori galɗugol ngal ɗoo demngal.
E ɗeen golle, fawiima heen e yonta men hannde oo, defɗe caggitorɗe ko
wayi no « Pulaar/English, English/pulaar nde Mammadu Ñaŋ e hitaande
1997, Anne Le Roy « Parlons Pulaar” (2002 Harmattan), Sonja Fagerberg
« Milk and Honey, Developing Written literature in Pulaar » pawiima
heen tawa ngoƴa oo wayliima wontii yuurnitaade ngalu coomiingu e
ngal ɗoo ɗemngal, kono kadi etaade famminde ngal ɗemɗe goɗɗe walla
faamirde ngal ɗemɗe goɗɗe.
E ndiin mbaydi ceerno Abuu Sih rewiino ɗoo o ɓooyaani, o yaltinani en
defte ɗiɗi : « Mon Guide Pulaar » e « Do you speak Pulaar ». Ɗeen defte
3
ɗiɗi cariiɗe hannde e aduna oo njibinanii en jarabi yimɓe heewɓe e ngal
ɗoo ɗemngal.
Ɗeen golle so yerondiraama ɗum ɗoo ko ari, ɗesi wayde ko no jappeere
dimngal ɗo foti fawaade ndee ɗoo saggitorde nde ujunnaaje noogaas
helmere.
Saggitorde noon hono no helmere ndee haaldi nih ko ruttorde. Ko ɗuum
waɗi fawaade e ngaddiin makko, winndiyanke oo ina ruttinana en
helmere to asli mum. O etoo askinde helmere ndee so tawii nde seekaa
ko e ɗemngal godngal o hollira. Kono kadi e fannu no o lelniri nii; o waɗi
helmere heen fof fooɓre salsaltunde kelme keewɗe duttirɗe e mayre.
O etii ko leemde kelme ɗee fawaade e dewondiral alkule. Ɗuum ko sarɗi
e mbinndiin saggitorde ngam weeɓtinande jiilatooɗo helmere oo. E
ngaddiin makko, o waɗi ko bilngo alkule pulaar e lelngo mumen,
fuɗɗoraade alkulal haa yettoo kelme battindiiɗe baawɗe sireede e
alkulal ngal tawa kadi ko e dow ɗoftaade mahdi ndernderi helmere
ndee.
Faayiida ndee ɗoo saggitorde noon ina mahii e geɗe keewɗe:
- E nde waɗtori denndaangal ngaddinaaji pulaar tawa kadi ngaddiin heen
fof ina firee e lelngo celluka pulaar
- Ende ruttanoo iwdi kelme jiggaaɗe dolaaɗe e pulaar
- Ende firdataa helmere, helmere woɗnde hono mum, kono nde firata
helmere ko e dow maanaa mum
- Kala helmere omo feññina firooji mum ceŋiiɗi e firooji mum kippiiɗi
E oon fannu o yaltintu firooji ceertuɗi to bannge ngaddinaaji pulaar
walla to bannge maanaaji ceertuɗi. Ko ɗuum waɗi kala helmere ina
yaltina calcaltiri mum fawaade e ceekirɗe, ɗum nih woni sabaabu haa so
a faamii e lelngo adanngo ngo o naatiri ngoo, ko e nguun cañu o jokki
haa sakket.
Ndee ɗoo saggitorde kadi wonaa hocindo kelme e kelmeendi;
Winndiyanke oo ɗanniniima njiilaw kelme, ɗum nawi mbo kanko
4
rewanke to hakkunde e worgo Senegaal ngam faggaade kelme
kuutorteeɗe e ɗiin nokkuuji. Ɗum nawii mbo to Jolof e taariindi mum,
nawii mbo kadi to Fuladu e ko satii ɗum. Kono kadi ko o wuurnoo to
Niseer e to Burkinaa faasoo, walitii en e faggaade won kelme
kuutorteeɗe toon.
Ko jiidaani e ɗuum, Ceerno Abuu Sih ɓarfiniima e yeeso ñeeñɓe men haa
e seernaaɓe jannginooɓe. E kala heen nokku o heɓii toon kelmeendi
nguurndi haa e maaytundi nattundi huutoreede e ƴellitgol faggudu.
Ɗum fof ina hollira ndee ɗoo saggitorde ko ferliinde e ngaddinaaji
diiwanuuji Senegaal. Kono kadi so a yuurnitiima won kelme maa taw ko
ngaddinaaji leyɗeele goɗɗe Afrik ɗo ɗemngal ngal haalatee, ɗo
winndiyanke oo yalli. Ɗum ɗoo tawti ko winndiyanke oo ko ceernaajo
jannguɗo e duɗe men ganni coomɗe e nder faccirooji Quraana
kelmeendi keewndi ngalɗundi heen sahaaji ƴoogaandi e walwalto maaje
Fuuta Jaloŋ.
Wadde ndee ɗoo saggitorde ko maaɓnde ko heewi, nde wonaa hocindo
walla roɓindo kelme tan.
Mbiyen Atumaan Sih lolirɗo Abuu Sih wonaa kañum fuɗɗi binndugol
saggitorde, kono loowdi ndii e mbaadi ndii e ko soomii heen koo hollirii
ko golle tigi ngoni ɗoo. Ina gasa ɗee ɗoo kelme ujunnaaje noogaas
ngona ndaɗɗudi ɓeen fiɓɓe waɗoyde ko ɓuri ɗum.
5
FIRO KELME DOOƁAAƊE:
E nder deftere ndee ina woodi kelme daaƴaaaɗe e alkule mumen
gadane. E nder ɗuum kala ɗo njiy-ɗaa :
GM : firata ko Gollal Muumal
GMJ : firata ko: Gollal Muumal Jondiniingal
GD : firata ko Gollal Deereral
Lt : firata ko Lomto
L/ : firata ko Luutndii ɗum
W/ : Ko walla
Ekn : firata ko e ko nanndi heen
(…) firata koko jiggaa walla dooɓaa walla ko alaa fedde.
E nder deftere ndee kadi, maa wood ɗo taw-ɗaa heen he kam e e. He oo
ɗo huutoraa fof faanditaa heen ko nder.
Noone : gootel e nanndito geɗe jiiduɗe ciirol, fannuuji
Ina wiyree noon : tawata ko ngaddiin
DUTTORƊE:
Maanditorde Gannde e pine pulpule Hirnaange Afrik
Saggitorde Pulaar Fulfulde : Keer 2007
Kuɗol e Rewindo
Hammee Aamadu Lih
Jaayndiyaŋke Winndiyanke
6
SAATO:
ndee-ɗoo deftere saataa ko goomu ballondiral
musiɗɓe yonaaɓe humpitiiɓe celluka binndol e firo kelmeendi
hono: musiɗɗo:
ibraahiima Caam: kebloowo ɗemngal pulaar, winndiyaŋke.
To Madiina njaacɓe.
Hammee Aamadu lih: winndiyaŋke jaayndiyaŋke.
To mbooyo.
Abuu gay: jaayndiyaŋke.
To waalalde.
Hebli ɓeto e mbaydi ndee deftere:
Aliw Aamadu Gey: Ko karallo infoo garafist.
To Fanay jeeri.
Email: iedgroupe@gmail.com
Tel: (+221) 77 866 82 82 / (+221)78 399 14 14
mailto:iedgroupe@gmail.com
7
A
A: (…) alkulal gadanal laaɓngal he limto pulaar.
A: (Lt) lomto aadee kaaldateeɗo,yr: a addii deftere?
Aa: (…) alkulal laaɓngal pooɗngal.
Aa! (…) Doortinaango, walla Kaawtoragol huunde.
Aaɓde: (Gmj) malnoraade huunde kala nde njiyɗaa,
Aabdeede: (Gd) renndeede ngaaɓdi; yr: Aamadu
e Sammba ina ngaaɓdi.
Aaɓdoyde: (Gd) ko huunde jogornde aaɓoyde,
e ko fayi arde wondude e huunde wonnde.
Aaɓee: (…) ciiɓtaali hono wiyde Eh, ƴeh, ee.
Aaɓirde: (Gd) rewrude gootel e newuyaaji gaaɓirɗi.
Aaɓnude: (Gd) moƴƴinde huunde he hakkille haa,
wontana ɗum ɓeydaare.
Aaɓoyde: (Gd)ko huunde jogornde aaɓoyde
e ko fayi arde wondude e huunde wonnde.
Aaɓtude: (Gd) ko neɗɗo w/ huunde tawi ngaaɓdi,
mumen haaɗaani e gootol.
Aaɓtoyde: (Gd) ko dañde ngaaɓdi laawol ɗimmol,
tawi ko e fayi arde.
Aac: (…) luukaango ñemtinoowo gaactaali.
Aaccaade: (Gd) oolaade artira ko moɗanoo.
Aactitaade: (Gd) artirde ko moɗanoo laawol,
ɗimmol.
Aada: (…) iwdi ɗemngal Arab, finaa tawaa,
huunde woowaande.
Aadamaawa: (…) ko falnde mawnde to leydi,
kameruun keewɗo fulɓe.
Aadamaawanaajo:(oo) ko neɗɗo koɗɗo he,
nokku Aadamawa.
Aadee: (oo) ko debbo e gorko noddirtee,
noon; seekaa ko he innde B. Aadama.
Aadi: (…) iwdi Arab ina, firta piɓondiral
hakkunde yimɓe; w/ pottital.
Aafde: (Gmj) aawtaade puɗi w/ ñoƴƴude,
haa tiɗɗoo; sokaade.
Aafondirde:(Gd) sor-sortondirde huunde,
ɓilondirde.
Aaftaade: (Gmj) ko nokkirde junngo mum,
8
w/huunde wonnde nder ngaska.
Aaftikinaade: (Gd) wayde no gaaftotooɗo ,
tawi aaftaaki.
Aaftoyaade:(Gd) golloyde gollal aaftaade ,
Ko fayi arde.
leydi ubbundi ngaska: aastaade.
Aaftagol:(ind m) mbaydi gollal aaftaade ngal,
neɗɗo ina aaftoroo.
Aafteede: (Gmd) ko neɗɗo w/ huunde ,
yaltinaande nder ngaska Ekn…
Aaftiteede:(Gd)aafteede laawol goɗngol.
Aaftoreede: (Gd) rewrude gootel he ,
newuyaaji ngel ina yaltinira
huunde,w/ngam.
Aaftannde: (ndee) innde ngonka keɓal,
nokkere mawnde wootere.
Aalaade: (Gm) ina wiyiree noon, lettiɗde gite.
Aali-ndakke: (ɗee) lekki ki haako mum wayi no
baramlefi kinkiliba, rewɓe ina coofna
njara, ngam leppinde terɗe mum en.
Aaltaade: (Gm) yaltinde huunde e nder,
huunde Ko wayi no yaltinde jawdi mum,
e nder jawdi.
Aaltagol: (ngol) mbaydi ndi neɗɗo ine aaltoroo,
Ko yaltinta; feere.
Aaltitaade:(Gd) ko aaltaade laawol goɗgol ko,
aaltindoo.
Aaltindaade:( Gd)1= wayi kono hocindaade,
lekkon etaade yaltinde huunde
e nder huunde.
2= ittude ko jeyi nder goɗɗum.
Aaltorgal :(ngal) kuutorgal ngal neɗɗo ina,
yaltinira ko aaltatee.
Aaltoyaade :(Gd) seerndude, yaltinde huunde,
nder huunde fayi arde.
Aaltidoyaade: (Gd) ko golloyde gollal aaltaade,
tawi ina wondi e goɗɗo;
yr: mi aaltidoyodiima e Sammba
baali to jofnde.
Aaltikinaade:(Gd) wayde no gaaltotooɗo nih,
tawi aaltaaki nanndinaade.
Aaludere: (ndee) wonata ko nder ɓesnoore,
soomotoo Ko nder ñamri
so aawaama fuɗa.
Aalnde: (ndee) so lewru timmii sappo e tati,
mbeelu mum hurlitoo ɗum.
Aamde: Aamude:(Gmj) ko neɗɗo mo yiɗaa,
waɗde hay huunde; Ld/ softude.
Aamoyde: (Gd) neɗɗo jogorɗo wonde
gaamɗo ko fayi arde.
9
Aamnaade: (Gmj) ko huunde waawnde wonde.
Aamnotaako: ko waawaa wonde; yr: yahrude
koyɗe he weeyo aamnotaako.
Aamre: (ndee) innde ngonka ngonaaka he aamde.
Aamtude: (Gd) 1=aamtude laawol ɗimmol,
w/ jogaade softeende.
2=balangol ngol welaani foofde, luuɓeeki.
Aamtande :(Gd) softande huunde;
yr: samba ina aamtani ñaamde.
Aamtoyde: (Gd) joganaade huunde,
coftal ko fayi arde.
Aan: (Lt) lomto aade kaaldateeɗo;
yr: ko aan haali?
Aandaade:(Gd) roŋkande ko wondi;
yr: Sammba nana aandodoo
e golle mum.
Aande : (Gmj) ko roŋkude joganaade feere,
nde ina yaltira e caɗeele mum.
Aandeede: (Gd) huunde fawiinde he yimɓe,
haa wontani ɗum en
ngaanumma, roŋkaneede.
Aandoyde:(Gd) roŋkande geɗe mum feere,
e ko fayi e aroyde.
Aandude:(Gd) roŋkande neɗɗo walla huunde,
tawa Ina wondi e mum.
Aanneede: (Gd) haljineede haa peeje mum,
majja roŋkita feere.
Aannude:(Gmj) neɗɗo w/ huunde saɗtunde,
haljinoore jibinoore caɗeele.
Aannoore:(nde) huunde roŋkinoore yimɓe
ha peeje caɗta.
Aannoyde:(Gd) neɗɗo w/ huunde jogornde
tampinoyde.
Aanteede:(Gd) walleede haa yalta he
caɗeele mum.
Aantude:(Gd) wallude neɗɗo goɗɗo haa sokla,
mum newoo, ɓiltude.
Aantoraade: (Gd); neɗɗo w/ hunnde nde aɗa ,
wallitoroo ngam yaltude e caɗeele maa.
Aantoreede: (Gd) neɗɗo kuutorteeɗo haa,
yimɓe njalta e caɗeele, w/ huunde.
Aantoore: (ndee) feere wallitornde yaltude,
e ko saɗi.
Aantoyde:(Gd) loggitoyde yimɓe w/ huunde,
e ko fayi arde haa ceerta e caɗeele.
Aarde: (Gmj) aarde leggal; ko duñde leggal
ñiɓangal haa wuuroroo bannge
tawa yanaani.
Aarnude: (Gd) wonde e haalde ina sawndina,
tawi innataa ko haalata haala mum.
10
Aasaɓere:(ndee) ko ngaska ka luggiɗaani,
w/ ko wayi no wero;
ina leeltina yahdu.
Aasawere: (ndee) balɗe joyi e ɗiɗi jamma e,
ñalawma yontere.
Aasmo: (ngoo)iwdi farayse, ko rafi nanngoowo,
becce haa mbaɗta ƴiikde,
no teko nih.
Aastaade: (Gd) ko ngaska ngasaaka haa gasi,
astee Laawol goɗngol, yaltinde w/
ittude leydi ngaska ubbiika.
Aastanaade: (Gd) ko gollande goɗɗo gollal asde,
yr:mi aastaniima Pullo bah woyndu mum.
Aastagol:Gaastagol: (ngol) mbaydi ndi neɗɗo,
ina aastoroo, yaltinira lesdi.
Aasteede: (Gd) lesdi njaltinaandi nder ngaska,
w/ ɓunndu tiggundu.
Aastoraade: (Gd) huutoraade gootel he newuyaaji,
ngel ina yaltiniree ko woni nder
woyndu ko wayi no, leddal w/
jalo; w/ ko waɗi loŋdu.
Aastoreede: (Gd) yaltinireede huunde nder ngaska
Aastoyaade:(Gd) yaltinde leydi ngonndi nder
ngaska fayi arde.
Aawasaagal:(ind) mbaydi no aawase woni e
gollirde bone.
Aawase:(oo) neɗɗo battam boniijo.
Aawaseeɓe: (ɓee) boniranteeɓe, gollooɓe golle,
kaantoriɗɗe.
Aaweede (Gd) 1= ngesa ngaawaaba haa gasi.
2= ko soowoore firti ko neɗɗo,
peewnaaɗo.
Aawirde:(Gd) rewrude gootel he newuyaaji,
ngel ina aawira.
Aawde:(Gmj) ko ƴettude gabbe w/poɗɗe he leydi
leppundi mbele ina fuɗa.
Aawdi: (ndii) ko ko aawirtee;poɗɗe w/ gawri.
Aawdude: (Gd) 1=renndinde poɗɗe e gawri aawda,
ɗumen nde gootol yr:
o aawdii gawri e ñebbe.
2 = gollidde e goɗɗo,yr: Aali e
samba ngaawdi ngesa.
Aawooɓe: (ɓee) ko yimɓe wonɓe e gollude
gollal aawde.
Aawoyde: (Gd) gollude aawde e ko fayi arde.
Aawgol:(ngol) mbaydi ndi gaawoowo woni e
aawirde.
Aawkinaade:(Gd) wayde no gaawoowo
nih tawi aawaani.
Aawnude: (Gd) gollinde neɗɗo golle aawdi.
11
Aawnoyde: (Gd) ligginde yimɓe liggey aawdi e ko,
fayi arde.
Aawre: (ndee) innde ngonka ngonaaka he aawde.
Aawtaade: (Gd) 1=ko aawtude ɗo aawnoo,
2=yaltinde huunde nder ndiyam.
yr: aawtaade cakkudi nder fayannde.
Aawteede: (Gd) 1= gollude gollal aawde ɗimmol.
2= cakkudi njaltinaandi nder fayannde.
Aawtoyaade: (Gd)1= yahde e ko fayi arde ina
ɓeyda aawdi ɗo aawnoo.
2=yaltinoyde cakkudi ko fayi arde.
Aawtude: (Gd) aawde laawol goɗngol.
Aay: (…) luukaango, feññinirngo muuso piɗal Ekn.
Aayaade: (Gmj) huunde naatnaattondirnde
haa yalti njuɓɓudi.
Aayaango:(ngoo) ina wiyiree noon, ayaawo,
natal kollitoowal mbaydi huunde.
Aaye: (oo) iwdi arab jiggaande ko ndiyam
lootiraaɗam binndi quraana, ina
humtiree muuyaande, w/ konngol.
Aaynaade:(Gmj) ko berlal ngal aldaa e toɓɓeede
ina waawi yande kala ɗo heɓi.
Aayneede: (Gd) ko neɗɗo berlaaɗo berlal gumɗo.
Aaynikinaade:(Gd) wayde no beddotooɗo tawa
aaynaaki.
Aaynitaade: (Gd) werlaade berlal gumɗo ɗimmol.
Aayniteede:(Gd) neɗɗo berlaaɗo laawol ɗimmol,
w/ berlitaaɗo ko werlinoo.
Aayniteede: (Gd) werliteede laawol goɗngol.
Aaynitoyaade: (Gd) ko berlal berlateengal ko
fayi arde.
Aaynoyaade: (Gd) waɗoyde berlal gumɗo
e ko fayi arde.
Aaytaade: (Gd) ina wiyiree noon, siɓtaade,
yartaade ndeelam mum.
Aaƴaade: (Gmj) 1=ko neɗɗo mo golle mum kaamni
2= ooñaade e huunde, nehtoriɗde.
Aaƴagol: (ngol) ko mbaydi ndi neɗɗo ina aaƴoroo.
Aaƴaare: (ndee)innde ngonka ngonaaka
he aaƴaade.
Aaƴoraade: (Gd) huutoraade gootel he
newuyaaji ngel ina aaƴoroo.
Aba: (Lt) ko jooporde juutnaande kullel ngel fedde
mum fuɗɗortoo (baa), yr: aba waawi dogde.
Abaade: (Gd) ina wiyiree noon, hobde.
Abba: (ind) ina wiyiree noon Baaba, ko innde nde
jinnaaɗo gorko noddirtee.
Abana:(Lt) lomto juutɗo jooporɗo kullel
aba+na deestinirgel.
Abbaade:(Gmj) yahde ngam heɓtoyaade ko adii
12
yahde, rewde caggal neɗɗo.
Abbe: (oo)iwdi farayseko mawɗo rewooɓe
laawol, Iisiyaŋkooɓe.
Abbeede: (Gd) ko neɗɗo jahɗo goɗɗo tawoya,
tawoya to woni.
Abbitaade: (Gd)1= yahde tawoye gadiiɗo ɗum,
yahde.
2= ko wayi no rafi naŋngitoowo so ɓooyii.
Abbitagol: Gabbitagol:(ngol) mbaydi ndi neɗɗo,
ina abboroo gadiiɗo yahde.
Abbiteede: (Gd) 1=abbeede laawol ɗimmol.
2= ina soowire ko jaggoyta ɓanndu
ngam ɓooydude mum.
Abbitoraade:(Gd) abbaade jahɗo e goɗɗum ko,
wonaa yahrude koyɗe.
Abbitoreede:(Gd) abbittooɓe ɓe; tawtaroya eɗɗo,
ko wonaa koye mum.
Abbinde:(Gd) nawande jahɗo ko woppunoo caggal
mum,tawa gabbinɗo yahdaani heen
abbineede,abbinireede.
Abbitineede:(Gd) abbineede laawol goɗngol.
Abboreede:(Gd) rewrude e neɗɗo ko wonaa ,
koyngal;yr: mi abboraama laana.
Abobo:Ababo: (koo) huɗo nannduko e deenerol
faataata so debbo jibinii ena
ɓoosoroo ɓuri waawde fuɗde ko
sara werdallo w/ mbaalwaaldi.
Aɓena:(Lt) lomto aadee juutɗo,jooporɗo keewal
kaalateengal, aɓe + na,deestinirgel.
Aɓɓuko:Aɓɓungo: (koo) innde teelal gaɓɓule ,
gootal e sawndooji hunuko so wonko
hunuko wuufi wuttoo.
Aɓon: (kon) ina wiyiree noon eeɓol pettol ceekol.
Acaa: (…) koŋngol ngol ina wiyiree cuudee,
yr: acaa njahee!
Accande: (Gd) ko ko nannganno ɗaa neɗɗo ,
ngoppanaa ɗum.huunde w/ miijo,
yr: o accanii en ngantu.
Accideede: (Gd)1= woppideede eɓe jaggidanoo,
2= w/ wppideede eko renndanoo.
Acceede:(Gd) ko neɗɗo w/ huunde,
nannganooɗo woppitee.
Accirde: (Gd) wppirde neɗɗo w/ yimɓe ko,
renndunoo e mum en ;
yr: mi accirii geɗal sukaaɓe.
Accireede:(Gd) ɗaldeede huunde kañum tam.
Accitaade:(Gd) ko neɗɗo nangtinooɗo e huunde,
o woppa ɗum o tawa o naŋtaaki.
Acciteede: (Gd) ko nanngaaɗo woppaa ɗimmol.
Accitinde:(Gd) ko ko neɗɗo jaggunoo mbaɗaa ,
13
feere haa woppa.ɗum ɗimmol.
Accoreede:(Gd) woppitideede e yimɓe ,
jagganooɓe.
Accude:(Gmj) ko nannganoo he junngo (juuɗngo),
woppee.
Adaade: (Gmj) ko neɗɗo gadiiɗo yettaade to fayaa.
Adasuru: (nduu) ina wiyiree noon, ndiwri; sonndu.
Adeede:(Gd)neɗɗo gadaaɗo nokku to fayaa,
ko sakkitaade yettaade to fayaa.
Adeele: Adaa:(ind) daɗndu ɓuraa yaawde yettaade.
Adoraade: (Gd) rewrude gootel e geɗe ngel ina
fuɗɗoroo golle gollateeɗe.
Adoreede: (Gd) ko mo ine fuɗɗoree he mum
ko jogori waɗeede,aditoreede.
Aditoreede: (Gd) fuɗɗoreede ɗimmol e huunde.
Aditoyaade: (Gd) yahde gila ɓe yahdannoo njahaani.
Aduna: (…)iwdi ɗemngal arab, firata ko:
tageefu nguu fof,winndere.
Adunaaruu: (nduu) innde fulɗinaande
seekaande e aduna.
Addande: (Gd) nawande neɗɗo huunde
yettinde huunde.
Addanorde: (Gd) so neɗɗo ina yaha nokku
nawanora goɗɗo huunde.
Addanoyde: (Gd) yahde nokku addana neɗɗo
ko sokli koo.
Addikinaade: (Gd) wayde no gaddoowo huunde
tawi addaani.
Additde: (Gd) nawde laawol ɗimmol
Addo: (ngoo) ñiiƴe puɗɗotooɗe fuɗde he
hunuko cukalel.
Addorde: (Gd) naworde huunde so ina
yaha to nokku.
Addoyde: (Gd) yahde nokku adda ko
soklaa ko fayi arde.
Addude:( Gmj) ittude huunde e nokku
fayde e nokku.
Aɗa: (Lt) lomto juutɗo aadee kaaldateeɗo.
Aɗana: (Lt) lomto juutɗo jooporɗo teelal aadee
kaaldateeɗo,aɗa+na deestinirgel.
Aɗani: (Lt) lomto teelal aadee kaaldateeɗo
aɗa + ni teeŋtinirgel ngonka ɓadiika.
Aɗɗere: (ndee) kuwdi tekkundi morliindi portiindi.
Aɗe: (Lt)lomto juutɗo huunde e kulle yr:
dene ɗe aɗe mbeli.
Aɗena:(Lt) lomto juutɗo jooporɗo keewal huunde
w/ kulle kaalateeɗe, aɗe + na,deestinirgel.
Aɗi: Eɗi:(Lt) keewal kulle yr: dawaaɗi ɗi,
aɗi keewi gofaali.
Aɗina: (Lt) lomto juutɗo jooporɗo keewal kulle
14
Kaalateeɗe, aɗi + na, deestinirgel.
Aɗum: (Lt) lomto juutɗo denndaaɗo teeŋtuɗo,
kala huunde heltaande.
Afaade:(Gmj) laawol gadanol debbo jibinde.
Afaalo: (ngoo) ina wiyiree noon, ɗodde,
malkinoraade nokku mbo woni.
Afal: (ngal) innde mawninaande iwnde he afo.
Afargaada: (kaa) sañuure gude leppi,
gude leppi cañaaɗe.
Afde: (Gmj) mbaalu jibina kaɗaa ɗum muyninde
ɓinngel, baali goɗɗi muynina ɗum.
Afeede : ( Gd) ko jibineede ina woni afo
Afel: (ngel) innde heltaande, famɗinde afo.
Afirdi:(ndii) innde fuuynaande afo gadiiɗo
jibineede so debbo so gorko.
Afdaade:(Gd) ko rewɓe njibdina nde
gootol afɓe,yr: ko kamɓe ngafodii.
Aflaade:(Gm) ko gollal sakkude les hoyre
huunde toownde seeɗa .
Aflagol: (ngol) ko mbaydi ndi neɗɗo ina afloroo.
Afleede: (Gd) ko neɗɗo mo goɗɗo fawi hoyre
mum dow ɓanndu mum.
Aflikinaade: (Gd) wayde no gafliiɗo tawi aflaaki.
Aflitaade:(Gd) sakkude les hoyre mum huunde
laawol ɗimmol.
Afliteede: (Gd) sakkeede les hoyre laawol ɗimmol.
Afloraade:(Gd) huutoraade gootel e newuyaaji
ngel ina afloree.
Aflorde: aflornde: (ndee) nokku ɗo ina aflee,
fawee hoyre.
Aflorgal: Gaflorgal:(ngal) ko huunde aflorteende.
Afñaade:(Gm) ko sokkaade he huunde
cokkagol gumɗo.
Afñeede: (Gd) ko neɗɗo naataaɗo naatgol gumɗo.
Afñitaade: (Gd) sokkaade laawol ɗimmol.
Afñikinaade: ( Gd) nanndikinaade e afñotooɗo.
Afñoraade: (Gd) huutoraade gootel e newuyaaji
ngel ina afñoroo,sokkoroo.
Afñoreede: (Gd) ko neɗɗo waɗeede sokkorde.
Afñorgal: (Gd) ko huunde nde ina makñoree
he huunde.
Afo: (oo) ɓiɗɗo gadiiɗo jibineede
hakkunde resondirɓe.
Afodaade: (Gd) rewɓe jibidinɓe ɓiyɓe
adiiɓe laawol gootol.
Afodeede:(Gd) jibdineede nde gootol,
tawa kadi ko kañum en ngadii.
Aforaade: (Gd) fuɗɗoraade jibinde
debbo w/ gorko.
Aforeede: (Gd) adoreede jibineede.
15
Aftaade: (Gd)jibinde ɓiyɗo goɗɗo
gadiiɗo e gorko goɗɗo,
Jibtingol debbo e dewgal ɗimmal.
Aftoraade:(Gd) rewrude gootel he newuyaaji
ngel ina aforoo ɓiyɗo, debbo w/ gorko.
Agaaji: (ɗii) innde keewal aga, jogiiɗo be'i e
baali haa heewi.
Aga: (oo) ko gaynaako keewɗo baali e be'i.
Agayel: (ngel) innde heltaande he aga.
Aggidde: (Gm) saƴƴirde huunde doole,yr:
aggidde leggal.
Aggitaade: (Gd) fooɗirde leggal doole ɗimmol.
Aggitagol: (ngol) ko mbaydi ndi neɗɗo ina
aggitoroo.
Aggitoraade: Aggitirde:(Gd) huutoraade gootel
e newuyaaji ngel ina aggitoroo, ɗuggitira.
Aggutere (ndee) ñiiƴre berbe ɓutte gonooje
sawndo,ñakkirɗe.
Agoogo: (koo) ina wiyiree noon;njamndi
ƴeewrundi tuma, montoor.
Aguyaaji: (ɗii)ko leeɓol e gaaci koɗli.
Ah: (…) wulaango haamtorngo
yr: ah mi nimsii !
Ahaade: (Gd) ina wiyiree noon,
leloraade bannge.
Ahde: ( Gmj) henndu yaltooru nder reedu
so neɗɗo ñaamii haa haari,andu luuɓi.
Aheede: (Gd)henndu gahe yanndu
e dow neɗɗo.
Ahdeede: (Gd) ahde nde tuma nde goɗɗo
woni ne ahde.
Ahirde: Ahrude (Gd) huutoraade wootere e ,
terɗe gahirɗe reedu w/ hunuko w/ goddol .
Ahorde: (Gd)so neɗɗo ina aha yaltinira heen ,
goɗɗum, ko wonaa gahe ɓole.
Ahdude: ( Gd) yahdinde gahe nde gootol.
Ahgol: (ngol) mbaydi ndi neɗɗo ena ahira ,
yr: o,o aha gahe coofɗe.
Ahijjo:(oo) ina firta almuudo, janngoowo.
Ahkindaade: (GD) wayde no gahoowo tawi ahaani.
Ahtude: (Gd) ahde laawol ɗimmol.
Ajaalo: (koo) huɗo tiiɗko, ako jibina.
Ajaande:(ndee) ko golle ñiŋateeɗe ɗe neɗɗo golli,
yr: Bookara waɗii ajaande.w/ jalniiɗe.
Ajjaade:(Gmj) leloraade keeci reedu heedta dow.
Ajjeede: (Gd) neɗɗo lelniree keeci, reedu tullinoo.
Ajjiteede:(Gd) neɗɗo leldinooɗo reedu
hippitee, reedu heeda dow.
Ajjoraade: (Gd) huutoraade gootel he newuyaaji
ngel ina ajjoroo he lelnde.
16
Ajjunde: (ndee) innde ngonka ngonaaka
he leloraade keeci.
Akalawal : (ngal) ina firta laana w/ wagginde.
Akayo: (…) konngol jaɓɓorngol,hono wiyde hayyo!.
Aki: (Lt) lomto juutɗo huunde toɗɗaande.
Akina: (Lt) lomto teelal juutɗo jooporɗo huunde
haalateende, aki + na,teeŋtinirɗo.
Akon: (Lt) lomto keewal keltangal, huunde w/ kulle.
Akona:(Lt) lomto jooporɗo keewal keltangal,kulle
w/ huunde haalateende,akon + na,
deestinirgel.
Aku: (nduu) ina wiyiree noon, ndiwri, sooyru,
heegaaru, kaaleeru.
Akuuji (ɗii) innde keewal cooji, ndiwri.
Alaa: (…)1= konngol diiwtirgol haala,
yr: aɗa yiɗi suukara? Alaa!
2=ina tinndina waasde
neɗɗo jogaade.yr: o alaa jawdi.
Alarba: (…) iwdi Arab ina firta
ñalngu njeslaare.
Alali: (kii) lekki eki uree w/ yaree.
safra,tooke, sukñaaɓe ekn.
Alapureŋ (…) ina wiyiree noon Laana
ndiwoowa,Abiyoŋ.
Alɓaade: (Gm) ko ñaamgol ngol wondaani
e ƴakkuru feewndu,toɗ,toɗ.
Alɓagol: (ind) ko mbaydi ndi neɗɗo ina alɓoroo
ñaamri mum.
Alɓitaade:(Gd) laawol ɗimmol.
Aldaa: (…) konngol diiwtowol, huunde
wondude e huunde,wondaani.
Alɗere: (ndee) innde ngonka ngonaaka he
alɗude,jogaade jawdi keewndi.
Alɗude: (Gm) wonde galo jogiiɗo jawdi.
Alɗitde: (Gd) wonde galo kadi wonta galo, w/
joganoode waasa kadi dañta.
Alɗikinaade: ( Gd) wayde hono jogiiɗo tawi alaa.
Alɗoye: (Gd) wonoyde galo ko fayi arde.
Alfaa: (oo)ko tolno mo neɗɗo ina teddiniree so
huɓindiima jaŋde sariya.
Alfaane: (ndee) ko ɓooldu ndu awooɓe
njogotoo so naŋngii liɗɗi paɗɗira ɗum en.
Alfadariire: (ndee) ko kullel lommbingel hakkunde
puccu e mbabba,(mbaam-puccu).
Alhubbaare: (ndee) comcol,disaare ,
wutte baɗɗo wukkuru.
Aljanna: (…) innde iwnde he ɗemngal Arab
ina firta nammbu:ko ɗuum Allah
weltinirta moƴƴinɓe golle.
Aljannaawi: (kii) puɗol angol jibina ko wayi no
17
kalaace ñebbe,ina safroree ko heewi,
waɗi poɗɗon;aki safroree no
feewi,teeŋti noon e ñabbuuji reedu..
Aljumaa: (…) iwi ko he Arab; wiyetee noon
ko ñalngu mawnde.
Alkabeere: (ndee) ko njamndi ɓeppiɗndi
baylo tafata ina nanndinee he faɗo;
takke sara wirngo puccu,ko he mum
baɗɗotooɗo puccu fawata koyngal mum.
Alkama,Alkamaari ndii) gawri,andi ɗeɓa nanndude
e ɓaleeri,njuutndi no maaro.
Alkamiisa:(…) iwdi ɗemngal Arab,wiyetee
noon ko naasaande.
Alkaati: (…) iwdi engele, firtata ko neɗɗo dadiiɗo
paftol laamu deenoowo yimɓe.
Akweeje: (ɗee) darɗe keewɗe juulateeɗe
lewru koorka.
Alla: (oo) iwdi Arab ina firta geno;bajjo.
Allaadu: (nduu) ko ko seŋetoo e koye kulle
yoori kos, nanndi he ƴiyal.
Alluki: (kii) lekki mawki, lawɓe ina kuutoroo ki
feewnude ko wayino boɓi.
Alluwal: (ngal) ko leggal lawɓe cehata haa
werbiɗa, ina winndee he mum
sukaaɓe ina njanngira.
Alluwel: (ngel) 1= innde heltaande e alluwal.
2= liingu ɓeppu,majja.
Almaddaa: (oo)iwdi arab, jaaroowo jime nelaaɗo.
Almaami: (oo)iwdi Arab, gardotooɗo juulde ;w/
gardatooɗo renndo.
Alamaan:(…) innde jiggaande; pawdi kubbal.
Almuudo: (oo) jaŋngoowo nder duɗal.
Altine: (…) iwdi arab ina fira ñalnguAaɓnde.
Amande: (Gd) ko neɗɗo gamoowo ngam
weltaade w/ weltinde goɗɗo.
Amde: (Gmj)1= fijirnde nde dillinde terɗe
wondude e gaatuleeje.yr:wanngo.
2= so huunde heewi haa ɓurti,
yr: ndiyam,w/ gawri.
Amirde: (Gd) huutoraade gootel e newuyaaji ngel
ina wallitoree h e ngamri.
Amin,emin: (Lt) lomto juutɗo kaaloowo he
dow innde keewal.
Amina: (Lt) lomto juutɗo jooporɗo keewal kaalowal
amin+ na, deestinirgel garal.
Amnirde: ( Gd) huutoraade gootel he
newuyaaji ngel waɗa goɗɗo
amde, w/ ngam.
Amnude: ( Gd) gollinde goɗɗo gollal ngamri.
Amo: (ngoo) innde ngonka ngonaaka he
18
keewgol huunde haa ɓurti.
Amona:Omona:(Lt) lomto juutɗo jooporɗo teelal
aadee kaalateeɗo, teeŋtinde garal.
Amorde: (Gd)ko nawdude ngamri e goɗɗum.
Amre: (ndee) ko kullel baɗngel hippoode no
lahal nih,heende ndiyam.
Amrik: (ind) ko nokku,wootere e pecce nay aduna
feccaa.duunde amerik
Amrude: (Gd) ko huutoraade gamoowo paɗe,ekn.
Amsude: ( Gd) ina wiyiree noon, ɗacɗacolinde,
modomodo takkotooɗo he
ɓanndu so tunwii.
Amoyde: (Gd) fijde fijirnde ngamri fayi arde.
Amoyel: (ngel)1= innde heltaande amo.
2= Amoyel buudi:ko hitaande nde fuuta
tooro teskortoo heewnoode buudi.
Amtude: (Gd) fijde fijirnde ngamri
laawol ɗimmol.
Ammbeede: (Gd) neɗɗo ɗawaaɗo ñaamde.
Ammbirde: (Gd) rewrude gootel he newuyaaji
ngel ina haɗira, ɗawira goɗɗo ñaamde.
Ammbo: (ngo) mbaydi ndi neɗɗo ina
ɗawira goɗɗo ñamri.
Ammbude: ( Gm) ɗawde goɗɗo ñaamri,
tawii ko he haala w/ gaatuleeje.
Ana: (…) tokkirgal haala juutnde, ina,
wonnoo ko: (ena) E +na, tokkirnde
juutnde, salti heen ngaddinaaji: ana ina.
Anaade: (Gmj) mettude nguurdiigu, ko jiiɓii,
yr: so ñaam-ñaamo wiyii ina
winndira nano weñoto.
Anaare: (nde) innde ngonka ngonaaka he
anaade, weñaade.
Aniinde: (ndee) innde ngonka, huunde
mettunde gollude.
Annabi: (…) iwdi arab;firata ko lomto
nelaaɗo, pamminoowo.
Anndakke:Anndakki: (kii) lekki alali,
toowki baramlefi cewɗi.
Anndakehe: (…)ina wiyiree noon, lekki
baddi,aki fuɗo he ferlo,
uuri coccorgal.
Annde: (ndee) fecitannde liingu w/ teewu.
Anndeede: (Gd) huunde, w/neɗɗo lolluɗo
he renndo.
Anndikinaade: (Gd) wayde no jogiiɗo
ganndal tawi alaa.
Anndinde: (Gd) ko jaŋnginde neɗɗo ko anndaa.
Anndinirde: (Gd) ko rewrude gootel he
newuyaaji ngel ina anndinira
19
goɗɗo, w/ ngam.
Anndinoore: (ndee) ko huunde nde ina anndiree
huunde, maantoonde.
Annditde: (Gd) anndude ko anndunoo
ɗimmol, heɓtinde.
Annditeede: (Gd) ko neɗɗo keɓtinaaɗo tawi
ko ko faaytanoo w/ suuɗotonoo.
Anndoonde: (ndee) ko noone he leɗɗi ,
gicce cewɗe ɗe keewaani ƴiye.
Anndoyde: (Gd) ko fayi arde neɗɗo annda
ko anndaano.
Anndude: (Gmj) jogaade humpito won e geɗe,
reende he hakkille mum geɗe keewɗe.
An'garke: (ndee) ko kullel bayngel no yahre
nih baɗngel koyɗe joyi ɗe ɓittirta
kala ko jaggi, sara maayo wonata.
Aŋnginde: (Gd) tampinde neɗɗo e yah
ngartaa, haljinde.
Aŋnginirde: (Gd) rewrude he huunde nde
ina tampinira Yimɓe.
Aŋngitde: ( Gd) yahde ina daggi daggina ɗimmol.
Anngude: (Gm) dag daginde, tampere yah ngartaa.
Añande (Gd) ko ɗawde neɗɗo geɗal, w/ huunde.
Añde:(Gmj) ɓernde ruttoore huunde,
w/ neɗɗo, L/ yiɗde.
Añeede: (Gd) ko neɗɗo mo yimɓe njiɗaa, kutii.
Añirde: (Gd) rewrude gootel he newuyaaji
ngel ina añira goɗɗum.
Añnude: (Gd) waɗde haa neɗɗo natta yiɗde huunde
w/ neɗɗo.
Aññeere: (ndee) innde teelal gaññeeje,
yanaande ɗo neɗɗo ubbaa.
Añoreede: (Gd) ko wondude e ko yiɗaaka haa
nattora yiɗeede.
Añteede: (Gd) ko neɗɗo mo yimɓe njiɗnoo tan
woppaa.
Añtirde: (Gd) huutoraade gootel he newuyaaji
ngel ina ruŋtinira ɓernde mum huunde.
Añtoyde: (Gd) ko ko neɗɗo nattata yiɗde
ko fayi arde.
Añtude: (Gd) añde laawol ɗimmol,
woppude ko yiɗnoo.
Araaraay: (…) iwdi arab, ina firta,tuutawal,deesewal,
lempetal tekkere nde ngennde
kala anndirtee, ina wayino beywal.
Arab: (…)ko ɗemngal ngal arabeeɓe kaalata
Arabe=neɗɗo wiyetee noon.
Arande: (Gd) ko arde he nokku ƴetta ɗoon
huunde, nawa.
Araneede: (Gd) woɗɓe ummoo nokku goɗɗo
20
ngara tawmaa ɗo ngon-ɗaa nawmaa.
Arani: (oo) neɗɗo mo jeyaaka he nokku ɗo woni.
Arbe: (ɓee) yimɓe hoɗiiɓe,ta njeyaaka he nokku.
Ardaade: (Gd) wonde yeeso, he daɗndu Ekn.
Arde: (Gmj) ummaade nokku yettoo he nokku.
Ardeede: (Gd) ko neɗɗo mo yimɓe ngoni yeeso mum.
Ardoyaade:(Gd)aditoyaade he nokku tawi
ɓe yahdata ɓe cuwaa yahde.
Ardude: (Gd) yettodaade e yimɓe w/ he nokku.
Arɗo : (oo) ko lefol laamu he cuuɗi fulɓe.
Arsugo: (ngoo) iwdi arab ina firta ngeɗu,ko Alla
winndani goɗɗo ina foti heɓde.
Artande: (Gd) arde e nokku ɗimmol ƴetta huunde.
w/ neɗɗo.
Artaneede: (Gd) neɗɗo nawateeɗo ɗimmol
artanoyeede: ɗimmol.
Artanoyde: (Gd) ruttaade addoya huunde
ɗimmol.
Artiraneede: (Gd) ko ko neɗɗo ƴettananoo
nawtanee.
Artirde: (Gd) ko nawanoo ruttee ɗo ittanoo.
Artude: (Gd) ruttaade ɗo umminoo,w/ ɗo
hoɗi caggal ɗanngal.
Arwannde: (ndee) fuɗɗoonde, ko adii
woni go'o
Arwaniire: (ndee) huunde adiinde,
nde ina fuɗɗoree.
Asaade (Gd)huunde wonnde e waɗde ngaska.
Asaale: (ɗee) innde keewal asangal,ƴiye
jokkorɗe nadorde.
Asaɓere:(ndee) teelal gaasaɓɓe nokku
baɗɗo jolɓitte.
Asamaan: (…) iwdi arab ina firta ,kammu
w/ toowal.
Asannde: (ndee) innde ngonka ngonaaka
he asaade,ko asii.
Asangal: (ngal) ƴiyal berbal jokkorngal
gonngal les wuttulo.
Asbinaade: (Gm) ina wiyiree noon, tutaade, lorde,
ɗoofde ko fuɗi aawtoo ɗum
baŋnge goɗɗo.
Asde: Wasde:(Gmj) yulde he lesdi ina aastoo
haa waɗa ngaska,wuddere.
Asdeede: (Gd) ko neɗɗo mo ngaska asdaa e mum
Asdude: (Gd) wondude e yimɓe woɗɓe e gasgol.
Asee: (…) ina wiyiree noon, ndeke,ndekete, jaka.
Aset: (…) iwdi arab,ñalngu hoyre biir,nde fulɓe
puɗɗortoo go'o he limoore yontere.
Asirde: (Gd) huutoraade gootel he newuyaaji
ngel ina asira, w/ ngam.
21
Askal: (ind) iwdi arab ina fira yeɗde seeɗa
e jawdi mum, e no Alla yamiriri.
Asorde: ( Gd) asde goɗɗum ko wonaa tan lesdi
ndi wonnoo e asde.
Asteede: ( Gd) ngaska asee laawol ɗimmol.
Astude: (Gd) neɗɗo asta ɗimmol.
Ataaye: (…) iwdi arab ina fira: ndiyam haako
fasnaako waɗee suukara haa wela yarde.
Atras: (…)ina wiyiree noon, woroore
waɗnde felsooji ɗiɗi,feccere woroore.
Attude:(Gd) lokkitde ko woni nder
aaludere.
Awaamu: (oo)ina wiyiree noon, neɗɗo
pamaro gacce, Jalkitoowo.
Awande: (Gd) wonde e naŋngande
goɗɗo liɗɗi.
Awde: (Gmj) wonde e jaggude liɗɗi
nder maayo.
Awirde: (Gd) ko huutoraade gootel e
geɗe gawirɗe.
Awlude:(Gmj) 1=naatnugol juutngo mum
nder ñamri eliyam ina yiila.
2= ko gawlo awlata.
Awnude: (Gd) gollinde yimɓe woɗɓe
golle awo.
Awo: (ngoo) 1=innde ngonka ngonaaka
he naŋngugol liɗɗi.
1=ina wiyiree noon, luumaade
yonta gooto nder hitaande.
Aworde: (Gd) nanngude goɗɗum ko wonaa
liɗɗi awannoo.
Awoyde (Gd) ko nanngugol liɗɗi ko fayi arde.
Awtaade (Gd) ko reftude ɗo rewnoo ina awa.
Awtude: (Gd) nanngude liɗɗi ɗimmol.
Awƴal: (ngal) leggal ngal ina duñiree
laana dow ndiyam.
Awƴet;Awƴet: (…) berlagol juuɗe coofngol.
Awƴikinaade: (Gd) wayde no gawƴoowo nih
tawi awƴaani.
Awƴirde: ( Gd) huutoraade gootel he newuyaaji
ngel ina duñira laana dow ndiyam.
Awƴitde:(Gd) 1=dognude laana ɗimmol.
2= naatnude junngo nder
ñihri ina iirta.
Awƴoyde: (Gd) dognude laana ko fayi arde.
Awƴorde : (Gd) awƴude nawora goɗɗum
ko laana awƴata tan.
Awƴude: (Gm) ko nanngude awƴal ina
dognira laana dow ndiyam.
Awƴugol: Gawƴugol: (ngol) ko mbaydi ndi
22
neɗɗo woni e awƴirde.
Awngo: (ngo) mbaydi feere awirngo,
naŋngirngo liɗɗi.
Ay: (…) luukaango so wonko memi ɓanndu
tawa ina muusi.
Ayaa : (…) luukaango riiwrungo kulle ko
wayi no colli yr: Ayaa huy!
Ayaalo: (koo) huɗo juutko, teelal gayaale.
Ayaawo: (ngoo) ko natal mbeelu huunde,
ina heddo nder hakkille neɗɗo,yr:
nate jahooje nder (telewisiyon).
Aybinde: (Gd) ina ɓadii arab; ina fira seyfitde
wonde e haalde dow
goɗɗo geɗe cewɗe.
Aygowal: (ngal) ina wiyiree noon,beyuwal,(beywal).
Aylaade: (Gd) ina fira ñamlaade, luɓaade
goɗɗo buuɗi kaalis.
Aynaaɓe: (ɓee) innde keewal gaynaako,
deenoowo kulle.
Aynaare: Ayna-fiɗɗa: (ndee) saawdu tektekol
ngol ñamri waklotoo nder
mum wonta kuwdi.
Aynande: (Gd) ko oornande goɗɗo
jawdi, reende.
Ayneede: (Gd) ko huunde w/ neɗɗo baɗtaaɗo
hakkille ina reena.
Ayninde: (Gd) gollinde neɗɗo gollal
ngaynaaka.
Aynitde: (Gd) laawol ɗimmol.
aynitoyde.
Aynorde: (Gd) ko reenorde goɗɗum ko wonaa
ko aynata koo tan.
Aynude: (Gm) rewde e jawdi ina reena ɗum
Aƴƴaade: (Gm) ardude e huunde doole,
gurñaade.
Aƴƴoraade: (Gd) felmoraade huunde ko wonaa
doole mum ɓole.
Aƴƴude: (Gm) oƴƴude, fuɗɗaade helde huunde.
B b
B: (…)alkulal muumal ɗiɗaɓal he limto pulaar.
Baa: (Lt) jooporde kala innde nde fedde
mum woni (baa).
Baaba: (oo)ko innde jinnaaɗo gorko; ko innde
adunayaŋkoore ɗemɗe keewɗe ina
mbiya noon,abba.
23
Baabaade: (Gm) fooɗanaade huunde wondude
e duko e duudo.
Baabagol: (ngol) mbaydi ndi neɗɗo woni
e duudonoraade huunde.
Baaboo: (oo) noddaandu ndu ina noddiree
baaba he eeraango.
Baaɓaade: (Gm) wayi kono maaɓirde juuɗe
Ina jiiroo.
Baaɓagol: (ngol) ko mbaydi jiiragol.
Baaɓatti : (ɗii) ko noone he teŋke ina boni e
ndemri e lekɗe,ñaamata ko ina kuwa.
Baade: (ɗee) ko morle ndiyam caamooje
so toɓo ina toɓa,waadere.
Baadel: (ngel) innde heltaande, waadere
tokosere sanne.
Baaɗe: (oo) ko ɓiyɗo mo miñe w/
mawne debbo jibini.
Baaɗe: (ɗee)1= innde keewal waande, leydi
ndi mooƴu mahi waɗi joowre
toownde, heewi wonde ko ladde.
2= ina wiyiree noon,ɓiyi bannde debbo.
Baaɗi: (ɗii) ko kulle jogiiɗe tagoodi neɗɗo
laaci njuutki, ina boni mbaydi,
hoɗata ko ladde,keewal waandu.
Baafal: (ngal) uddirgal damal suudu.
Baafe: (ɗee) innde keewal baafal, uddoode.
Baafel : (ngel) innde heltaande baafal.
Baafirdi: (ndii) innde fuuynaande baafal
mawngal sanne.
Baagal:(ngal) ko huunde yaltinirteende
ndiyam nder woyndu,w/ ɓunndu.
Baagaa:Baagaaru: (nduu)1= ko sonndu ɓuri
hebee yettaaki jubaa.
2=baagaa Buudi,delbol
Baage: (ɗee) innde keewal baagal.
Baagel: (ngel) innde heltaande baagal,
tokosal sanne.
Baagirdi: (ndii) innde fuuynaande baagal.
Baajal: (ngal) innde mawninaande baajol.
Baaji: (ɗii) 1=ko ciirte ittateeɗe he foobre lekki
harlee waɗee ɓoggi.
2= ina soowiree bolle leydi.
Baajirdi: (ndi) innde fuuynaande baajol,mboddi
mawndi w/ kufol nguru lekki.
Baajol (ngol) 1= nguru lekki,tawa ina hecciɗi,
siirtee waɗee kaɓɓirgal, kufol.
2= ina soowiree mboddi.
Baak: (…) ina wiyiree noon, dokkal meeɗnel,
ittande goɗɗo huunde,
wiya eh ɗum ko baak tan.
24
Baakawol: (ngol) lohol keeci, bakkal.
Baakgol: (ngol) mbaydi ndi baakoowo woni e
waakirde,seelirde, eeɓirde.
Baalbuoruuje: (ɗee) innde keewal baalboruwal,
lekkon cerwukon looci.
Baalboruwal: (ngal) lekkel cewungel looci.
Baali: (ɗii)innde keewal mbaalu, kulle
nehateeɗe ina oorda e
be'i, gorol mum ko njawdi.
Baali kaatindiri: (ɗii) layateeri ina jibina
dene ceeɗu kaaɗɗe rok.
Baalo: (oo) innde joofnirde , siibaalo.
Baalotooɗo: (oo) ko gonoowo he
nokku jamma e kuuɓal.
Baalwaalo: (oo) neɗɗo koɗoowo sara lesdi waalo.
Baamuule: (ɗee) 1= ko lekki wiyetee noon.
2=ina soowiree nokku ɗo
maayɓe ubbetee .
Baanaaje: (ɗee) bempeƴƴe ndiyam kayojam,yr:
Gellaay wiyi: koyɗe ina kaya na
cuddoo baanaaje,keewal waanaare.
Baanowo, Baaneewa: (kaa) kuutorgal ndemri
no jalo nih.
Baañaan: (oo) gaynaako caasɗo,ruggiyaŋke
daddo baañoowo ŋanaa.
Baañaaru:(nduu)durnoowo,gaynaako,
caasɗo he ngaynaaka.
Baañce:(ɗee) geɗe ndeelam juppaanɗe.
Baañcol: (ngol) ina wiyee noon limsere comcol.
Baañcoowo: (oo) neɗɗo juppoowo huunde,
ko wayi no ndeelam.
Baañcugal: (ngol) ko mbaydi ndi neɗɗo ina
yuppira ndiyam.
Baañirɗe: (ɗee) ko kaɓirɗe ɗe neɗɗo
ina warda kulle.
Baañirgal: (ngal) innde teelal, kaɓirgal
ngal ina wariree kulle.
Baañoowo: (oo) ko neɗɗo jahoowo ladde
ina radda kulle, danna.
Baar: Baaruuru: (nduu)1 =ko kenal ɓuuɓkal,
guttowal caggal guli.
2= lelngo jimol.
3= Ina nanndi ko iwi he
ɗemngal farayse.
Baarnude: ( Gm) janngude ina welna daande
Baarol: (ngol) ko hono ciifol ndemri ngesa
mbaɗba naɗe juutɗe.
Baartol: (ngol) mbaydi no huunde woni e
yaltinirde henndu ndu uuraani
Baartugol: (ngol) ko mbaadi no huunde woni e
25
yaltinirde henndu ndu uuraani.
Baartude: (Gm)1= ko huunde yaltinoore
henndu siccundu
2= ɓaaftude he huunde.
Baasal: (ngal)innde ngonka, roŋkude
dañal,yahreede huunde.
Baasɗo: (oo) ko neɗɗo mo alaa hay huunde
w/ jahraaɗo ko joginoo.
Baasi: (ɗii) innde ñamri lacciri hiraande
liyoraandi ndiyam ñebbe e tiga celbuɗo.
Baasi:(ɗii) baasi alaa, ina firta alaa ko waasaa,
koŋngol duttirngol caɗeele
ngalaa he salminaandu.
Baatirde: (Gd) ko rokkirde dokkirgol bonnere.
Baatirgol: (ngol) ko mbaydi ndi neɗɗo
Ina bonnira jawdi.
Baawaaɗo: (oo) neɗɗo kala keɓɗo ɗum fiya.
Baawal: (ngal) kattanɗe ɗe neɗɗo jogitii.
Baawɗe: (ɗee) innde keewal mbaawka,
yr: baawɗe Alla.
Baawɗo: (oo) neɗɗo kattanɗo he dow huunde.
Baawe: (ɗee) ndiwri mawndi seeɗa,
keewndi cirkaali.
Baawngal: (ngal) ko koode tati deggondirɗe
ɗe ina tinndina won geɗe,ñilkooje.
Baayo: (oo) wiyetee noon ko jibinaaɗo caggal
maayde baaba mum.
Ba: (Lt) ko toɗɗorde so sakkitiima e innde
Innaande.
Babal: (ngal) nokkuure, ndingiral;
Baburum: (nduu) ina wiyiree noon, boleeru
nder huɓeere, heɗɗaawo.
Bacca:(ind) soowoore ɓiyɗo ɗiɗaɓo gorko.
Baccaade: (Gd) wonde e ittude tuundi mbayndi
no bacce he ɓanndu mum.
Baccal:(ngal) kufol takkotoongol
he nguru liingu.
Baccande: (Gd) ko laɓɓinande neɗɗo
liɗɗi w/ comci ɗi cukalel huwi.
Bacceede (Gd) neɗɗo w/ huunde nde tuundi,
takkinoondi he mum ittaa.
Baccireede: (Gd) huutoraade gootel he
newuyaaji ngel ina baccira tuundi.
Baccirde: (Gd) ittirde bacce ngam.
Baccitde: (Gd) ittude bacce laawol ɗimmol.
Baccorde: (Gd) ko ittorde goɗɗum e ko
jiidaa he baccannoo.
Baccoyde: (Gd) ittude bacce ko fayi arde.
Baccude: (Gm) 1= wonde e ittude bacce liingu.
2) ina soowiree wuppude
26
comci sukaaɓe.
3) ittude gawri w/ maaro
he kufi mum.
Bade: (ɗee) ko ñawu mbonngu naɗe
hono ngaskon dow nguru yeeso.
Badde: (ɗe) keewal lekki baddi, ko lekki
cerwuki cate coccorgal mum ina uuri.
Baddi: (kii) lekki puɗoowi e jeeri uurki
coccorɗe, bolle ina cuuɗoo heen.
Baɗal: (ngal) innde ngonka iwnde he
gollal waɗde.
Baɗanal:(ngal) golleede golle bonnooje
tawi rewraa ko gannde mbirniindi.
Baɗowal:(ngal) daande gollal nder
celluka pulaar.
Baɗotoongal: (ngal) daande gollal nder
celluka pulaar.
Bafal: (ngal) ina wiyiree noon, baramlefol,
ngaddin fuladu.
Bafe: (ɗee) 1=ko haako lekɗe,baramlefol.
2= nokku ñallirɗo nder huɓeere mawnde.
Befi: (ɗii) innde keewal bafol,nonne he jubbi
caccetibooɗi.
Bafol: (ngol) ko noone he jubbol bertingol
cañangol junnitoroo sawndoo.
Bagi:Bagiiri: (ndii) ko sollowol tekkere nde
suwaa ñooteede.
Baggal: (ngal) ko keccal ngal tiiɗaani,tawi
fedde innde mum ko (baa).
Bagge:(ɗee) innde keewal baggal,
ko hecciɗi deleb.
Baggel:(ngel) innde heltaande, mbaggu w/
ko waggiɗi hecciɗi deleb.
Baggirde (Gd)rewrude gootel he newuyaaji
ngel ina fuuntira.
Baggo:(oo) huunde hecciɗnde deleb tawi
tiiɗaani, yr: gawri.
Baggol: (ngol) 1=loocol keccol, e kala ko
fedde innde mum woni (ngol).
2= baggugol, mbaydi ndi
puuntoowo woni e fuuntirde.
Baggude: (Gm)wonde e fuuntude,
haalde haala tawa ina
soomi fenaande.
Bahal: (ngal)1= wahre mawnde sukkunde leeɓi.
2=leɗɗe keewɗe kaɓɓaaɗe, ko
hoyre ina waawa roondaade.
Bahe: (ɗe) innde keewal wahre.
Bahel: (ngel)innde heltaande tokosel sanne.
Bahirdi: (ndii) innde fuuynaande wahre.
27
Bajal: (ngal) ko mawninde innde bajaaɗo.
Bajde: (Gd) wonde e haalde e neɗɗo geɗe
mawɗe paayondinɗe ɗe ina
ngaddana ɗum weltaade.
Bajirde: (Gd) mawninirde neɗɗo huunde.
Bajgol: (ngol) mbaydi ndi neɗɗo ina
mawninira neɗɗo.
Bajo:Bajaaɗo:(oo) innde noddirteende
bajaaɗo,yr: bajo ari ina weltii.
Bajjal: (ngal) innde mawninaande bajjo.
Bajjel:(ngel) innde heltaande tokosel sanne.
Bajji: (ɗi) innde keewal ceertungal bajjo, e kala
ko fedde innde mum woni mum (ɗii).
Bajjo:(oo) innde nde Alla noddirtee ngam
oodtiɗinde ɗum ,w/ gooto mo yumma
mum e baaba mum.
Bajtude: (Gd) haalde geɗe mawɗe he
neɗɗo laawol ɗimmol.
Bakaale: (ɗee) ko noone he ñawu
jaggoowo koppi kulle,na'i.
Baka:bakaare:(ndee) edda nokkuɗo mbaydi
asmaan, baka cerwuɗo,niɓɓo.
Baka (kaa)1= ina wiyee noon basalle fowru,
w/ geɗal neɗɗo e huunde,
2= ina soowiree mawniraaɗo gorko.
Bakam-Cili: (kii)ko lekki nannduki he ciluki.
Bakanal:(ngal) innde fuuynaande wakannde.
Bakane:(ɗe) ko mooftirde feewniraande lekɗe w/
jamɗe ina mooftee comci e goɗɗum.
Bakkaade:(Gd) ko jolde he dingiral ina jaysa
ina holita doole mum; ina ɓadii, wolof.
Bakkal:(ngal) 1=ko dawrude fusde dene ina
seernda poɗɗe e kaaddi.
2= fawde huunde dow walabo.
Bakkaale:(ɗee) ko noone he rafiiji na'i, ɓanndu
nagge waɗa caawli,
(gurndulle) ndiyam.
Bakkagol:(ngol)ko mbaydi ndi sippirooɓe
kollitirta doole mum en.
Bakkaat:(ind)ko tooñannge winndaande,
nde neɗɗo joganoo;Alla,w/neɗɗo.
Bakke:(ɗee) 1=ko ñiiri kooñndi takkiindi
les fayannde.
2= ñitte joorɗe takkiiɗe he kine.
Bakkitaade:(Gd)wonde e bakkaade
laawol ɗimmol.
Bakkodinde:(Gd) wonde jogiiɗo bakkaat,
tikkere alla.
Bakkol:(ngol) ko ñaawndorgal guurtangal
gaarawol loggee dow walabo.
28
Bakkoraade:(Gd) huutoraade huunde e
bakkagol mum.
Bakliiɗo: (oo) ko neɗɗo mo mbaydi mum waylii.
Baklagol: (ngol) ko mbaydi ndi neɗɗo waklorii.
Bakurehi:( kii)ko lekki njaawki saltude looci.
Balaaji:(ɗii) innde keewal bala, liɗɗi
cewi so ilam bippitii.
Bala:Balaare:(ndee)ko liingu ngu teewu
ndaneewu, bacce mawɗe
angu weli teewu.
Balabe:(ɗee) ko ƴiye ɗiɗi berbe ɗe daande
lommbii hakkunde mum en.
Balajaw:Balajawu: (nguu) rafi ndiyam mbonɗam,
so jaggii neɗɗo waɗa peri,puƴe,
so juutii taƴa peɗeeli juuɗe e koyɗe.
Balɗe: (ɗe) 1=keewal ñalawmaaji so ɗiɗi so tati.
2= ina soowiree nguurndam neɗɗo.
Balki:(ɗii) leñol e gilɗi wonata ko he ndiyam
Ina yaawi naatde he ɓanndu
kala ɗo seŋii fof naatat.
Ballaade:(Gmj) ko fooɗirde junngo mum
huunde deestiinde seeɗa.
Ballal:(ngal)innde ngonka, keɓal keɓangal
he walleede.
Balleede: (Gd) ko neɗɗo keɓnirteeɗo
huunde junngo.
Ballireede: (Gd)huutoreede gootel he
newuyaaji ngel ina heɓniree
goɗɗo huunde.
Ballitaade:(Gd)fooɗirde huunde junngo
laawol ɗimmol.
Ballangal: (ngal)ina wiyiree noon, laawol
mawngol,ɗatol.
Ballondiral:(ngal)innde ngonka ngonaaka he
mo woni kala he wallude goɗɗo.
Balloraade:(Gd) rewrude gootel he newuyaaji
ngel ina fooɗira huunde.
Balloowo:(oo) neɗɗo mo ina daranoo neɗɗo
e geɗe mum.
Balluuwo:Balluuwe:(ɗee) paɗe mukke,
coomooje teppere e
daŋki koyngal.
Balmi: (ɗii)ina wiyiree noon, njogitaaje.
Balmol:(ngol)teelal,njogitaari, ina soowiree
ngoraagu gorko, jogoram.
Balndol: (ngol) yerondirde huunde.
Balol: (ngol) ina firta yolnde w/ casol.
Balte: (ɗee) ina firta beetawe w/
weetndooga.
Baltirɗe:(ɗee)gudde peewnaaɗe haa
29
ndiyam waawa sorde heen.
Baltirgal:(ngal) teelal baltirɗe,woni gootal.
Baltugol:(ngol) mbaydi ndi ndiyam woni e
joortoraade.
Baluwal:(ngal) ƴi'al berbal ngal balabe ceŋii.
Baluwe: (ɗee) innde keewal baluwal.
Bamammbi: (kii) lekki ina wona jeeri e waalo ko
lekki keewki kosam,ina waɗa paali
Ina wiyee, pamahi,w/ kupampam
/ bamwaami.
Bambaaɗo:(oo) 1=ko suka pawaaɗo he keeci
haɓɓiree wudere.
2= neɗɗo mo goɗɗo mooli ina
waɗa Ko welaa.
Bamɗi:(ɗii) 1=kullel, nehateengel ngel ina dusiree
kaake kadi waɗɗee.
2=ina wiyiree noon,leɗɗe ɗiɗi
lelotooɗe dow domre,maabo.
Bammbaaɗo: (oo) hinnde he kille fulɓe.
Bammbol: (ngol) ina wayi no bedol,ko heddotoo
caggal nagge so rimii,(jibinii).
Banaade: (Gm) ko kulle conngooje mbanatoo
fooɗa henndu kine,bele ina annda to
Jiiba w/ kulle conngateeɗe keedi.
Bane: (ɗee) 1=lekɗe mawɗe keewɗe
nafoore cukkuɗe cate.
2=njamkon kofikon njaggirteekon liɗɗi.
Bani:Banuhi:(kii) lekki mawki cerwuki cate aki
huutoree ko heewi.
Bannal:(ngal) mbaydi no hunuko
ɓunndu hunndiraa.
Bannaandu:(nduu) innde ngonka ngonaaka he
bannude, bilde hunuko ɓunndu.
Bannude: (Gm) ƴettu looci fawa dow hunuko
ɓunndu bila sappa heen ɓakke haa
heddoo guddel tokosel.
Bantaŋi:(kii) lekki mawki toowki
wonooki he baarol.
Bantara:(kaa) ko puɗol irol ɗaɗol mum ina
ɓuttiɗi dakmi ina wiyee:Pulook,
kappe, ñammbi.
Bantiŋŋeeje:(ɗee) innde keewal bantaŋi,
lekɗe toowɗe.
Bannde: (oo) ko neɗɗo mo jiydaaɗo,
kawtuɗaa enɗam.
Banndiraaɗo Banndiraawo:(oo) neɗɗo
jiydaaɗo asko.
Baŋke: (ɗee) iwdi farayse, ina firta
resordu kaalis.
Bappaali: ɗii) innde keewal bappagol, wonde
30
falaade hade yanondirde e
jiɗɗo jaggude ɗum.
Bappagol: (ngol) mbaydi ndi piyeteeɗo w/
tereteeɗo woni e ruuɗoraade
hade memeede.
Bappaaño:(oo) baabiraaɗo cawndiiɗo.
Baŋngaaro:(oo) kirsoowo jawdi ina yeeya
teewu,ƴeloowo.
Baŋnge:(ngee) ko sara he nokkuure,sawndo.
Bara: baraare:(ndee) jabbirgal ,tonngu.
Barabuubel: (ngel)1=mbaroodi buubi fiɗat
buubi haa maaya.
2=ko puɗol ngol ina fuɗa
nduŋngu tan, ina yaawri
reedu muusooru.
Baraade:(nde) ɗalnirka haako ataaye,
ina ɓadii arab.
Baraaji:(ɗii) ko manoore nde neɗɗo ina
daña caggal ballal.
Baral: (ngal) ko piggal ɓurtungal, ina wiyee
piggal baral.
Baramlelefi: (ɗii) haako sewko juutko,
kufol puɗi.
Baramlefol: (ngol) innde teelal baramlefi.
Baraneewi: Bardaneehi: (kii) ko lekki ki ndiyam
mum ina wojji ellee ƴiiƴam.
Baranje: (ɗee) jamndi mbaɗndi loŋɗi ndi
ina jaggiree jamɗe gulɗe.
Bargol:(ngol) ko mbaydi ndi neɗɗo
wardi neɗɗo.
Barjitaade: (Gd) ittude seeɗa e ko jeyi hokkira.
Barjitagol: (ngol) mbaydi ndi neɗɗo ena rokkira
goɗɗo he jey mum.
Barjitannde: (ndee) innde ngonka, barjitde.
Barjitde: (Gm) ittude he jawdi mum yeɗa goɗɗo.
Barjiteede: (Gd) neɗɗo gonɗo e rokkeede.
Barjitoreede: (Gd) rewrude gootel he
newuyaaji ngel ina rokkira.
Barjitoyaade: (Gd) yahde barjita ko fayi arde.
Barke: (ɗee) iwdi ɗemngal Arab, ko moƴƴere nde
Alla ina waɗa he neɗɗo.
Barkeewi, Barkeehi: (kii) ko lekki mawki,baaji
mum ina tiiɗi.
Barkinde: (Gd) neɗɗo moƴƴiraaɗo.iwdi arab koko
waɗtaa pulaar, barkineede, barkingol
ina firta moƴƴineede.
Barmalle, Barmballe: (ɗee) ko baade toɓo ,
ɓutte tuma dabbunde, w/
ɓuuɓol ɓurtungol..
Barme: (ɗee) gaañanɗe heɓaande nder wolde.
31
Barmeere:Barme: (nde) kuutorgal ngal ina
defiree ñihri,ekn.
Barminde: (Gd) fiɗde kullel gaañoo tawa maayaani.
Barmude: (Gm) wonde keɓɗo gaañannde barmere.
Baro:Barongal: (ngal) ko takkotoo he gite ñawɗe
Ina ooɗi,ellee donanɗe.
Barogal:(ngal) 1= innde mawninaande,mbaroodi.
2= ina soowiree rafi mo joomi mum
yanata firloo hunuko mum yaltina nguufa.
Barooɗe:(ɗee)innde keewal keewal,mbaroodi.
Barogel: (ngel)innde heltaande mbaroodi.
Barogirdi:(ndi) innde fuuynaande, mawnde
haa ɓurti sanne.
Baroowo:(oo) ko neɗɗo gonɗo e ittude
fittaandu ko wuuri.
Barŋacce:(ɗee) ɓanndu waɗndu kufi,
ina waya no bacce liɗɗi.
Bartagol:(ngol) ko mbaydi ndi neɗɗo woni
e wardude hoyre mum.
Bartaali (ɗi) keewgol yimɓe ittooɓe pittaali mum
en ina soowiree keewgol ko neɗɗo
tampanta huunde.
Bartorgal: (ngal) huunde nde neɗɗo ina
ittira fittaandu mum.
Baru: (oo) ko soowoore innde Umaru.
Baruutu: (nguu) conndi ɓaleeri mbaɗateendi
he fetel,malfal.
Basaale: (ɗee) innde keewal basalal, gawƴal.
Basalal: (ngal) teelal,ko gawƴal puɗngal
Ina wondi e baramlefi mum e sammeere.
Basalle:(ɗee)no one e irooji, ina haaɗi e gite
ine safniree ndefu.
Basel:(ngel) ko saawdu waɗndu hunuko
ina borsoo.
Basi: (ɗii) 1=ko caawli baɗɗi hunuko,waɗee
gawri w/ goɗɗum,keewal mbasu.
2=ina soowiree ɓotte gorko.
3=gawri ɓaleeri , samme.
4= lekki cafrorteeki.
Basotooɗo: (oo) neɗɗo kebbinoowo nder
haala mum miin miin.
Bata:Mbata: (kaa) ko caawgel tokosel
mooɓtirgel ko sewi.
Batande: (Gd) jooɗaaɗe jonnde batu ngam.
Batanoyde: (Gd)jooɗoyaade jonnde batu
ko fayi arde, ngam.
Batde: (Gmj) 1= yimɓe joodoɗiiɓe e yeewtere
ina ndiisnindira.
2= takkaade neɗɗo ina yiiloo ko dañi.
Bateede: (Gd)1=neɗɗo mo woɗɓe takkotoo ina
32
ndaara ko ndañi.
2= jonnde batu njooɗaangu haa gasi.
Batgol: (ngol)mbaydi ndi batoowo woni e batirde.
Batirde: (Gd)huutoraade gootel he newuyaaji
ngel ina batira, w/ ngam.
Batirnde: (ndee) ko nokku ɗo batatee,
yimɓe kawrata ina kaaltida.
Batu: (nguu)innde ngonka, jonnde jooɗaande,
dental yimɓe.
Batulo: (oo) ko neɗɗo teŋkoowo yimɓe
gunndodiiɗo laamɗo.
Battal: (ngal) wiyetee noon ko misalal,ko ko
ñootirtee comci.
Battamboniijo: (oo) keewɗo golle bonɗe.
Battane:(ɗee) ko ɗo neɗɗo w/ huunde
joofniri nguurndam mum,cakkitte.
Batte: (ɗee) kedde, geɗe w/ ko wayino diidol,
tawaaɗe ɗo neɗɗo w/ huunde fawinoo.
Batoowo: (oo) neɗɗo dewoowo e yimɓe
ina ɗaɓɓa ko dañi,w/ gonɗo he batu.
Bayda:(oo) ko innde inniraande almudel
tokosel ngel jaŋde mum woɗɗoyaani.
Baylagol:(ngol) ko mbaydi ndi neɗɗo w/
huunde waylorii, wontude goɗɗum.
Baylirgal: (ngal) ko huunde nde ina huutoree
ngam waylude huunde.
Baylo: (oo) ko neɗɗo kaynoowo jamɗe
taftoo ɗum.
Baylol: (ngol) ko gootel e kuutorɗe gaaci,
ina hoɗiree hunuko.
Baynagol: (ngol) mbaydi ndi jahoowo woni e
tintinirde yimɓe yahdu mum.
Bayngal: (ngal) innde ngonka ngonaaka
he waynaade.
Bayniiɗo: (oo) jahɗo, neɗɗo tintinɗo yimɓe
yahdu mum.
Bawte: Bowte: (ɗee)1= ko toɓoyal caggal
dunngu heewngo.
2=ko lewru wattindiindu e
lewbi sappo e ɗiɗi, hitaande.
Beccal: (ngal) 1= seŋngo to huunde heediri.
2=innde mawninaande wecco
ko ƴiye birɗe fayi daande.
Becce: (ɗee) innde keewal beccal, ceŋɗe.
Bede:(ɗee)innde keewal wedere,weduru
ko cabbi tekkuɗi daɓɓi.
Bedi: (ɗi)innde keewal bedol tektekol.
Bedol: (ngol) ko tektekol ngol ɓiɗɗo kullel,
seŋii ina wuurda nder reedu.
Beddagol: (ngol) ko mbaydi ndi beddotooɗo
33
woni e weddoraade.
Bedde :(ɗee)ko geɗe beddaaɗe haa gasi
Bedditagol: ( ngol) ko mbaydi ndi neɗɗo
ina wedditoo ko weddanoo.
Bedditte: (ɗee) geɗe beddanooɗe ina caami.
Beɗagol:(ngol) ko mbaydi no huunde
woni e weɗoraade dow weeyo.
Beɗal: (ngal) innde mawninaande mbeɗu.
Beɗel: (ngel) innde heltaande mbeɗu
tokosel sanne.
Beɗel Alla:(ngel)noone he teŋke,no
mbeɗu ina yooɗi tago,ɓurata
heewde ko ndunngu.
Beɗi:(ɗii) gendugel ngel ina seerndiree
conndi e ceŋle Ekn.
Beɗɗagol: (ngol) ko mbaydi ndi neɗɗo
ina weɗɗaroo huunde.
Beeɗaali:(ɗii) innde keewal beeɗgol,
tottiraali juuɗe portaaɗe.
Beege: (ɗee) ina wiyiree noon, yande
jiilol,mugeede.
Beeli: (ɗii) 1= ɓuuɓiri kala ko naange fiyi he ,
mum yaltina natal mum,ɓuuɓiri.
2= ndiyam ndammbiɗam dow
naɗe leydi,keewal weendu.
Beelirdi: (ndi) innde fuuynaande mbeelu.
Beelol: (ngol) ɓuuɓiri neɗɗo walla huunde.
Beelgol: (ngol)1= ko mbaydi ndi huunde
ina weelira e ɗo sinndii.
2= ina soowiree teelde,
wonde gooto.
Beelnal: (ngal) ko huunde jogaande he ,
junngo ina weelta.
Beelnagol: (ngol) mbaydi no ko weelnaa
jogoraa he junngo.
Beelnorgal: (ngal) ko huunde nde ina weelnoree
huunde tawi wonaa juutngo.
Beelnorgel: (ngel) innde heltaande, huunde
ina suutiree goɗɗum.
Beeltinirgol: (ngol) mbaydi ndi ina huutoree
ngam weeltinde goɗɗum.
Beeltol: (ngol) kala ko weelta ko wayi no
ceeltol, tawi fedde
innde ko (ngol).
Beemɗo: (oo) ko neɗɗo gonduɗo e
weemre,kawjuɗo.
Beemgol: (ngol) ko mbaydi ndi neɗɗo
ina weemira.
Beeneene: (ɗee) nebam liyam.
Beeñiɓɓi: (kii) lekki ina wiyiree noon, ceññeññi.
34
Beerɗe: (ɗee) ina wiyiree noon,nokku
to maayɓe ubbetee.
Beeso: Bees: (oo) ina wiyiree noon, neɗɗo
cuusɗo reedu.
Beetawe: (ɗee) ko tuma hakkunde weetndoogo
e naange hoyre.
Beetgol: (ngol) mbaydi ndi neɗɗo ina
leelira ummaade.
Beemtugol: (ngol) mbaydi ndi beemnooɗo
hakkille mum.
Beeyni: (ɗii) innde keewal beeynol,ko
suutaa weelti dow.
Beeynol: (ngol) ko wayi no tekkere suutee
dow ina willee,dillinee.
Beeynugol: (ngol) mbaydi ndi cuutoowo
woni e suutirde huunde
haa weeya dow.
Beembal:(ngal)1= ko nokku ɗo ina
mooftee nguura.
2=ko neɗɗo baɗaaɗo lomto
tawi alaa ko waawi ittude.
Beembe: (ɗee) innde keewal beembe.
Befƴaaɗo: (oo) neɗɗo mo henndu seyɗaane
nawi hakkille mum.
Befƴegol: (ngol) mbaydi no hokkille sortorii.
Bekkaade: (Gd) winndude tawa tiimtaaki,
ruŋngaade.
Bekkande: (Gd)ruŋnganaade goɗɗo
he binndol.
Bekkaneede: (Gd)neɗɗo mo goɗɗo
woni he bekkande.
Bekkanorde: (Gd)ko nde neɗɗo gollata ndee
gollanora goɗɗo.
Bekkoyde: (Gd) ruŋngoyaade ko fayi arde.
Bekkanoyde:(Gm) wekkande neɗɗo ko fayi arde.
Bekki: (kii) lekki mawki, aki toowa sanne.
Bekkude: (Gm) ko ubbude gawri nder
wullo, wekkude.
Bekkugol:(ngol) ko mbaydi ndi neɗɗo woni
he wekkirde.
Belaa:(kaa) innde ngonka ngonaaka he
weltaare mawnde, heɓde
kesum ɗum ina weltoroo.
Belaade: (Gd) tefgol gondungol e belnaari
Belaaɗe: (ɗee)innde ngonka ngonaaka he
muuyɗe fittaandu,waɗde ko welaa.
Beldal: (ngal)innde mbayka, yimɓe hawruɓe
weluya,yiɗde.
Bellelal:(ngal) ko wondaani hay huunde,
yr: alkulal gootal ngal sowaaka,(d).
35
Bellelle: (ɗee)innde keewal alkule ɗe cowaaka.
Bellecol:(ngol) ina fira beeltol, ko wayi no ceeltol
Beluhi belluhe: (…) laɓi pemmborki.
Belluki: (kii) baramlefi cewɗi,giye daɓɓe.
Belnagol:(ngol) mbaydi ndi neɗɗo ina tefira
goɗɗo haa waɗana ɗum ko
yiɗi w/ seerta he sekre.
Bemmbewi: (kii) aki fuɗa he cooyle,waɗa
baramlefi tokoosi e
ɓikkon tokoson.
Bene: ( ɗee) ko poɗɗon nanndukon e
poɗɗon tamaate ina ñaamee.
Benteeje (ɗee) ina wiyiree noon,
lempeteeje tekke.
Beñal: (ngal) innde mawninaande weñde
ina wiyee, baawal beñal ina firta
waawde goɗɗo mbaawka ɓurtuka.
Beñgol: (ngol) mbaydi ndi neɗɗo ina weñira huunde.
Beñtitgol: (ngol) ko feewnitde huunde haa wayta
wayta no foti wayde ɗimmol.
Beñtugol: (ngol) mbaydi ndi neɗɗo ina
feewnitira ko hippii.
Beppeeri (ndii)ina wiyiree noon, doodi,kuwdi.
Beppinde: (Gd) ina wiyiree noon,fiyde,huwnude.
Beppingol (ngol) mbaydi ndi neɗɗo ina
fiyra huunde.
Beraade: (Gmj) ko yaltude yimɓe faya
baŋnge mum.
Beragol: (ngol) 1= ko baydi no nokku werorii.
2= baydi ndi neɗɗo
woɗɗorii yimɓe.
Berɗe: (ɗee) cehe, nokku ɗo maayɓe
ngubbatee.
Bere: (ɗee) keewal wero, nokku naɗe,
ngaska peŋnga.
Beremre: (ndee) ina wiyiree noon,baramlefol.
Berodaade (Gd) joñaade baŋnge mum
tawa ina wondi e goɗɗum.
Beergol : (ngol) ko huunde sowinoonde w/
joowinoonde saree mbele ina yoora.
Berkaade:(Gd) lesdi tiɗɗiindi, jaggondira
ha waya no ko laaltaa nih.
Berkeede: (Gd) lesdi tiɗɗaandi fotndaa haa foti.
Berkitaade: (Gd) 1=piɗɗitagol leydi mberkinoondi.
2=berkude ɗimmol.
Berko: (ngoo) innde ngonka iwnde
he gollal berkude.
Berkude: (Gm) ko ƴettude lesdi tappa
ɗum haa fota no karawal nih.
Berkugol: (ngol) ko mbaydi no huunde
36
woni e berkireede.
Berkitagol: (ngol) 1 =ko berkanoo haa gasi boni
2= mbaydi no neɗɗo
berkitorii ɗimmol.
Berlal: (ngal)innde ngonka iwnde
he gollal waerlaade.
Berlagol: (ngol) ko mbaydi no werliraa
Berle: (ɗee) innde keewal berlal, ina
wona keɓe berlal.
Bertugol: (ngol) mbaydi ndi bertoowo
woni e wertirde.
Besal: (ngal)1 =innde mbayka, seerndirde
huunde mbeɗu.
2= ina firta soodde ɓeydee.
Bese: (ɗee) innde keewal besal.
Besgol: (ngol) ko mbaydi ndi ina wesiree,
ɓeydiranee coodɗo.
Besirgal: (ngal) 1= ko huunde nde ina seerndiree
ko ɓuttiɗi e ko sewi.
2=gendugel ɓeydirngel coodoowo.
Beso :(oo) ina wiyiree noon,neɗɗo jontaaɗo.
Bete: nobete: (…) koŋngol teeŋtinirgol, no
feewi, yr: ina waawi dogde nobete.
Betiijo: (oo) ina wiyiree noon, njulli, suka
kaddiiiɗo, soɓɓundu mum taƴaa.
Bettal: (ngal) mbaydi mawnugol garɗo e
dow gooɗo tawi tintaani.
Betteede:( Gd) ko taweede he nokku
tawi tinaani.
Bettere: (ndee) innde ngonka ngonaaka he bettugol,
tawde goɗɗum tawi tintaani.
Bettideede: (Gd) ko tawdeede e goɗɗo w/
goɗɗum tawi tinaani.
Bettiteede:(Gd) betteede laawol ɗimmol.
Bettikinaade: (Gd) wayde no bettuɗo tawi bettaani .
Bettirde: (Gd) rewrude gootel he newuyaaji ngel
ina ara haa yettoo goɗɗo
tawi tinaani, w/ ngam.
Bettireede: (Gd) ko addaneede huunde
tawa tinaani, w/ ngam.
Bettoyde: (Gd) tawde yimɓe tawi tinaani,
ko fayi arde.
Bettude: (Gm) ko arde haa yettoo
neɗɗo tawi tinaaka.
Bettugol: (ngol) mbaydi ndi neɗɗo ina bettira,
ara haa yettoo goɗɗo tawi tinaani.
Bewde:(Gd) ko huɗo so wiltii haa toowi.
2=neɗɗo goppaaɗo ina waɗa
ko welaa tawi ɓe wondi ina mbelaa.
Bewgol : (ngol) innde mbayka ka huɗo ina
37
bewira, wiltira.
Bewneede: (Gd) ko neɗɗo mo yimɓe mbewni,
cuuti dow haa tinti hoyre mum.
Bewnikinaade: (Gd) nanndude e bewɗo tawi bewaani.
Bewnirde: (Gd) rewrude gootel he newuyaaji
ngel ina wiltinira huɗo w/ neɗɗo.
Bewnude: (Gd) waɗde huɗo w/neɗɗo bewa.
Bewnugol: (ngol) mbaydi ndi neɗɗo woni e
bewnirde goɗɗum.
Bewre: (ndee) innde ngonka ngonaaka he bewde.
Beyaat:Beytiri: (ndii) remtaade ndemri,ittude
huɗo wiltuko caggal ndemri.
Beeygol: (ngol) 1=mbaydi no huunde woniri
dow weeyo.
2= mbaydi ndi neɗɗo ina teelira
e hoyre mum, ɗo alaa dille.
Beytagol: (ngol) mbaydi no demal reftiniraa
dow ndemri.
Beyti: (ɗii) iwdi ɗemngal arab, njimri
jaarde Nelaaɗo.
Beyi:be'i: (ɗii) keewal mbeewa, ko kullel
nehateengel, teewu mum e
kosam mum ina ñaamee.
Beyuwal: (ind) ko fatareere tekkere nde ina liggee
so henndu waɗi jayoo hulɓina kulle, colli.
Bibje: (ɗee) wayi ko no beɗi,ɗuum addanta
ndiwri waawde diwde.
Biccal: (ngal)1= mbaydi ndi jahoowo woni
werloraade juuɗe mum.
2 =cargol ndiyam ɓurtungol.
Bicce: (ɗee)innde keewal biccal.
Biccirgal: (ngal) ko huunde nde ina sariree ndiyam.
Biccirgel: (ngel) gendugel tokosel sanne
ngel ina wicciree ndiyam.
Bifal: (ngal) mbaydi ndifoowo woni e wifirde.
Bifaade: (Gd) etaade ɓoccitaade, he ɗo jaggaa.
Bifgol: (ngol) mbaydi ndi bifoowo woni e wifirde.
Bifirdi: (ndi) ko caawli baɗɗi henndu ina
wuttiree jeyngol bayla.
Bifitooje: (ɗee) innde keewal wiftoore,
lempeeteje rewɓe kaddotoo.
Bifol: (ngol) mbaydi ndi henndu ina wifira,
kenal dabbunde.
Biftagol: (ngol) mbaydi ndi biftotooɗo,
sajjitortoo huunde doga.
Biftaade: (Gm) ko ƴettirde huunde
junngo no ɓuri yaayrude doga.
Bifteede: (Gd) ko neɗɗo w/ huunde cuutaaɗo
cuutgol jaawngol dogdaa.
Biftiteede: (Gd) huunde suutaande lawol ɗimmol.
38
Biftoreede: (Gd) rewrude gootel he newuyaaji
ngel ina ƴettira huunde no
ɓuri yaawrude.
Biidaane: (ndee) mboddi edda haako ñebbe,
andi riiwa neɗɗo, keewndi tooke.
Biige:Biigi: (ɗii) keewal na'i ciforteeɗi edda wiige.
Biir:Biirdu:(nduu) balɗe joy e ɗiɗi timmuɗe,
woni yontere.
Biille:Biinle:(ɗee) keewal wiinnde,
ko nokku koɗanooɗo eggaa.
Biire: (ndee) suudu yardundu dolo,bistoroŋ.
Biiwol:Biwol:(ngol ) ko he kaake reedu;teewu
bayɗo no bagi comcol.
Bijagol: (ngol) bertagol looci, ina wiyee noon
moori tellooriiɗi bannge noppi.
Bikkitaade: (Gd) ko neɗɗo jaggaaɗo ina
etoo ɓoccitoraade semmbe.
Bikkitagol:(ngol) ko mbaydi ndi jaggaaɗo
ina etoo ɓoccitoraade.
Bikkitaali:(ɗee) keewal bikkitagol,gakkaade.
Bilal (ngal) ko leggal pawotoongal he bildi.
Bilde: (Gmj) ko fawde dow ɓale nayi
hippa ɗum haa
yeru huɓeere e dow ɓale mum.
Bile: (ɗee) keewal wilde, ko ko jaggirtee colli.
Bileede: (Gd) ko huunde ngasnde
waɗanee pawdi, hunndude.
Bileejo:biljo:( oo) ko neɗɗo kuutortooɗo
gannde mbirniindi.
Billal: (ngal) ko mboddi mbeetoori e cate leɗɗe
heewi soppird
Recommended