View
8
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, Prof.dr.sc. Vladimir Cini i doc.dr.sc. Nataša Drvenkar, Gospodarstvo Hrvatske - nastavni materijali
Akademska 2017./2018. godina
1
Radna snaga i tržište rada
BDP?Ekonomski rezultat?
Zašto gospodarstva rastu?
Rashodovna metoda
Proizvodna metoda
(novostvorena vrijednost)
Dohodovna metoda
(naknada zaposlenicima + bruto poslovni
višak)
Stanovništvo „Gospodarstvo” (sektori) Kapital
„Tehnologija”
Osnovni pojmovi na tržištu rada
• Tržište rada i njegovo funkcioniranje sukladno obilježjima tržišne poslovne aktivnosti jedno je od najsloženijih i najosjetljivijih tržišta– Najjednostavnije označava ponudu radnika i
potražnju za radnicima, postupak pronalaženja zaposlenja, zapošljavanje, napredovanje, otkaze, čekanje na posao, konkurenciju u traženju posla i na samom poslu te uspostavljanje ravnotežne razine nadnica na tom tržištu…
Demografski resurs - prisjetimo se
Ukupno stanovništvo RH: 4.280.622
(Popis 2011.)
Radni kontingent:
M = 1.434.058Ž = 1.292.070
Ukupno = 2.726.128
Aktivno stanovništvo: 1.724 (u tis.)
Demografska bilanca?
1.Tržište rada
Ponuda rada vs. Potražnja za radom
Količina rada
Cije
na ra
da –
plać
a
C
Količina rada
Cije
na ra
da –
plać
a
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, Prof.dr.sc. Vladimir Cini i doc.dr.sc. Nataša Drvenkar, Gospodarstvo Hrvatske - nastavni materijali
Akademska 2017./2018. godina
2
• Među brojnim faktorima koji determiniraju potražnju za radom u ekonomskoj se analizi izdvaja nekoliko ključnih čimbenika:– cijena radne snage (nadnica/plaća), promjena
tehnologije, promjene u cijeni ostalih faktora, očekivanja, preferencije poslodavaca
Ponuda rada• Ponuda rada predstavlja broj sati
koje stanovništvo želi raditi na poslovima koji donose zaradu.
• Ponuda rada definira se kao funkcija izbora pojedinaca između različitih profesija pri čemu visina nadnice nije uvijek jedini kriterij po kojem se formira ponuda rada
• Gdje se formira?– Iznad prijelomne točke „C”, rast
plaća smanjuje količinu rada koja se nudi jer efekt dohotka postaje dominantniji od efekta supstitucije pri višim nadnicama, radnici mogu priuštiti više dokolice, premda svaki dodatni sat dokolice ima veću cijenu u obliku propuštene nadnice.
Potražnja za radom
• Zbog zakona opadajućih prinosa, svaka dodatna jedinica rada proizvodi sve manje i manje povećanje outputa.
• Granična proizvodnost rada ovisi o kvaliteti uloženog rada, količini i kvaliteti ostalih faktora proizvodnje koji se kombiniraju s radom te o razini i upotrebi stručnog i tehničkog znanja.
Iz povijesti... „željezni zakon nadnica” (Malthus)„rezervna armija nezaposlenih” (Marx)
Među najvažnijim relativnim pokazateljima tržišta rada ubrajaju se:
1. stopa ekonomske aktivnosti2. stopa nezaposlenosti i
3. stopa zaposlenosti
https://arhivanalitika.hr/blog/rast-zaposlenosti-cak-38-u-zadnjem-kvartalu-2017/
Ravnoteža: Q0 i P0
Ako plaće prisilno zadržimo iznad ravnotežne
razine (npr. zakon o minimalnoj plaći), količina ponuđenog rada raste na Q2, a količina potražnje za
radom pada na Q1 posljedica je višak u
ponudi radne snage (Q2 –Q1) nezaposlenost
• Registrirana ili administrativna stopa nezaposlenosti stavlja u odnos broj nezaposlenih i broj ukupnog aktivnog stanovništva. – Izračunava se u Zavodu za statistiku na
temelju podataka iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
– Podaci o zaposlenima iz administrativnih izvora prebrojavaju samo osobe koje imaju ugovor o radu.
Uvijek je viša zbog primjene domaćeg zakonodavstva koje je samo djelomično prihvatilo međunarodne standarde. Samozaposlenost u poljoprivredi Ugovor o djelu Odbijanje dodatnog
obrazovanja/prekvalifikacije
Registrirana vs. Anketna nezaposlenost
• Anketna stopa nezaposlenosti Anketa o radnoj snazi predstavlja najvažniji izvor međunarodno usporedivih podataka s područja statistike rada. Osobe koje u referentnom tjednu
nisu obavljale nikakav posao za novac ili plaćanje u naturi, u posljednja četiri tjedna prije anketiranja aktivno su tražile posao i ponuđeni posao bi mogle početi raditi u naredna dva tjedna, kao i osobe koje su pronašle posao i u skoroj će budućnosti nastupiti na njega.
U zaposlene broje samozaposlene, vlasnike poduzeća, osobe koje rade na crno i sve one koji bar jedan sat provode stječući sredstva za život.
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, Prof.dr.sc. Vladimir Cini i doc.dr.sc. Nataša Drvenkar, Gospodarstvo Hrvatske - nastavni materijali
Akademska 2017./2018. godina
3
Tko se smatra nezaposlenom osobom?
Osobe između 15 i 65 godina starosti, a koje:• ne ostvaruju mjesečni primitak od pružanja usluga prema posebnim propisima ili
mjesečni primitak, odnosno drugi dohodak prema propisima o porezu na, a koji je veći od prosječne isplaćene novčane naknade u prethodnoj kalendarskoj godini;
• nemaju registrirano trgovačko društvo ili drugu pravnu osobu, odnosno nemaju više od 25% udjela u trgovačkom društvu ili drugoj pravnoj osobi, nisu član zadruge, nisu predsjednik, član uprave ili izvršni direktor trgovačkog društva ili upravitelj zadruge;
• nemaju registrirani obrt, slobodno zanimanje ili djelatnost poljoprivrede i šumarstva, nisu osigurani kao poljoprivrednik po propisima o mirovinskom osiguranju;
• ne obavljaju domaću radinost ili sporedno zanimanje prema posebnom propisu,• nisu korisnici mirovine, osim korisnika mirovine koji ostvari pravo na invalidsku
mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad, odnosno korisnika mirovine koji ostvari pravo na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti i korisnika obiteljske mirovine kojemu se ta mirovina ne isplaćuje;
• ne ispunjavaju uvjete za starosnu mirovinu, nisu osigurani na produženo mirovinsko osiguranje na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove;
• nemaju utvrđenu privremenu nezapošljivost od strane centra za profesionalnu rehabilitaciju;
• nisu redoviti učenik ili student.
Stopa nezaposlenostiRadna snaga = zaposleni + nezaposleni
Stopa nezaposlenosti = nezaposleni/radna snagaStopa participacije= radna snaga/radni kontingent
...obeshrabreni radnici...
https://arhivanalitika.hr/blog/rast-zaposlenosti-cak-38-u-zadnjem-kvartalu-2017/Nenad Bakić, 26.04.2018.
Konjukturni ciklusi i nezaposlenost
• Konjukturni ciklusi zbivaju se u situaciji usporavanja ili ubrzavanja ekonomskih aktivnosti, ili, preciznije:– konjukturni ciklus je određeni
zaokret u ukupnom nacionalnom outputu, dohotku i zaposlenosti koji obično traje između 2 i 10 godina, a obilježava ga rasprostranjena ekspanzija ili kontrakcija u mnogim sektorima gospodarstva.
Prekretnice: vrh i dno,Faze: recesija i ekspanzija
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, Prof.dr.sc. Vladimir Cini i doc.dr.sc. Nataša Drvenkar, Gospodarstvo Hrvatske - nastavni materijali
Akademska 2017./2018. godina
4
• Ne postoje dva potpuno jednaka konjukturna ciklusa nikakva se egzaktna formula ne može primijeniti za prognoziranje trajanja i vremena pojavljivanja konjukturnih ciklusa svojim nepravilnostima slični su promjeni klime.
• Recesija je silazna faza konjukturnog ciklusa, a predstavlja razdoblje u kojem realni BDP pada u
najmanje 2 uzastopna tromjesečja.• Obilježja:
– Pad potrošnje i gomilanje zaliha smanjenje proizvodnje, smanjivanje investicija = pad realnog BDP-a;
– Pad potražnje za radom;– Pad profita poduzeća pad cijena dionica pad
kamatnjaka (smanjuje se potražnja za kreditima).
• Porast stope nezaposlenosti unutar neke države rezultira određenim troškovima, kao što su: gubitak outputa, gubitak ljudskog kapitala te porast psiho-socijalnih problema.
•Negativnu vezu stope nezaposlenosti i razine BDP-a među prvima je polovicom prošlog stoljeća uočio američki ekonomist A. M. Okun (1928.-1980.) riječ je o empirijskoj pravilnosti koja vrijedi u gotovo svakoj zemlji tijekom posljednjih 50-ak godina.– Magnituda važnosti ove problematike
je neizmjerna i kao takva jest univerzalno aktualna.
• Prema Okunovom zakonu, na svakih 2% pada BDP-a u odnosu na potencijalni BDP, stopa nezaposlenosti povećava se za 1%.– Realni BDP mora rasti jednako brzo kao i potencijalni
BDP da bi spriječio rast stope nezaposlenosti, ali najmanje 3% da bi spriječio rast nezaposlenosti (porast radne snage + povećanje produktivnosti rada kroz vrijeme).
Zadatak za Vas...• Gospodarstvo mora rasti po stopi rasta potencijalnog
BDP-a + još dovoljno da smanji stopu nezaposlenosti oko ¼ % svake godine...dakle, formula je:
Zadatak: Ulazite u parlamentarne izbore kao kandidat kojiu četverogodišnjem mandatu obećava smanjenje stope r. nezaposlenosti sa sadašnjih 20% na 15%.
Pitanje: Koliko BDP mora narasti da biste ispunilipredizborno obećanje? Ili, po kojoj stopi mora rasti u ove4 godine Vašeg mandata?
Ipak... Zar je stopa nezaposlenosti najvažnija
mjera? Za Hrvatsku je mnogo važnija mjera stopa
zaposlenosti koja prikazuje omjer zaposlenih i radno sposobnih stanovnika!
• Premda je broj nezaposlenih naizgled velik, vrlo ih je teško aktivirati zbog dugog razdoblja izbivanja iz rada, gubitka radne sposobnosti i neadekvatnih vještina i znanja.
https://arhivanalitika.hr/blog/rast-zaposlenosti-cak-38-u-zadnjem-kvartalu-2017/
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, Prof.dr.sc. Vladimir Cini i doc.dr.sc. Nataša Drvenkar, Gospodarstvo Hrvatske - nastavni materijali
Akademska 2017./2018. godina
5
25
Kretanje ukupnog broja zaposlenih u RH, 1952.-2014.
477.000
606.000
781.000
930.948
1.060.476
1.313.452
1.494.719
1.627.053
1.443.535
1.195.466 1.263.509
1.355.183
1.476.018
1.319.418
0
200.000
400.000
600.000
800.000
1.000.000
1.200.000
1.400.000
1.600.000
1.800.000
1952
.
1954
.
1956
.
1958
.
1960
.
1962
.
1964
.
1966
.
1968
.
1970
.
1972
.
1974
.
1976
.
1978
.
1980
.
1982
.
1984
.
1986
.
1988
.
1990
.
1992
.
1994
.
1996
.
1998
.
2000
.
2002
.
2004
.
2006
.
2008
.
2010
.
2012
.
2014
.
Izvor: Obadić i Tica, ur., 2016.
Povijesna i komparativna analiza razine zaposlenosti
Povijesna i komparativna analiza razine zaposlenosti
• Ukupno kretanje broja zaposlenih u razdoblju od 1952.-2014. može se podijeliti u 4 karakteristična razdoblja:
1. predratno razdoblje - ukupan broj zaposlenih kontinuirano je rastao do 1987. godine kad je dosegnuo brojku od 1.627.053 zaposlene osobe
2. tranzicijsko razdoblje - broj zaposlenih kontinuirano pada tijekom 1990-ih (najveći pad bio je iz 1991. na 1992.) do 1997. godine kada je ujedno dosegnuta i najniža razina broja zaposlenih od hrvatske samostalnosti (1.187.871)
3. posttranzicijsko razdoblje (razdoblje rasta) - od 2000. godine započinje značajniji porast broja zaposlenih, koji traje do početka financijske krize i
4. recesijsko razdoblje - od 2009. godine slijedi ponovno pad broja zaposlenih, koji je u 2014. godini iznosio svega 1.319.418 zaposlenih
26Izvor: Obadić i Tica, ur., 2016.
27
Usporedba stope ekonomske aktivnosti (stanovništvo od 15 do 64) u EU-28 i RH
EU-28 Hrvatska2003. 2013. 2003. 2013.
Ukupna stopa aktivnosti 68,9 72,0 62,4 59,6Stopa aktivnosti –muškarci 76,9 78,0 69,5 64,5
Stopa aktivnosti – žene 60,9 66,0 55,6 54,8
Povijesna i komparativna analiza razine zaposlenosti
Izvor: Obadić i Tica, ur., 2016. 28
Stope zaposlenosti stanovništva (15-64) u zemljama EU-28, Japan i SAD u 2014. i stope promjene (2004.-2014.), u %
-20,00%
-15,00%
-10,00%
-5,00%
0,00%
5,00%
10,00%
15,00%
20,00%
25,00%
0,0
10,0
20,0
30,0
40,0
50,0
60,0
70,0
80,0
Grč
ka
Hrv
atsk
a
Italij
a
Špan
jols
ka
Buga
rska
Rum
unjs
ka
Slov
ačka
Irska
Poljs
ka
Mađ
arsk
a
Belg
ija
Cipa
r
Mal
ta
Port
ugal
EA-1
9
Slov
enija
Fran
cusk
a
EU-2
8
Latv
ija
Litv
a
Luks
embu
rg
SAD
Fins
ka
Češk
a
Esto
nija
Aust
rija
Uje
dinj
eno
kral
jevs
tvo
Japa
n
Dan
ska
Niz
ozem
ska
Nje
mač
ka
Šved
ska
%
2004. (lijeva os) % promjena (desna os)
Izvor: Obadić i Tica, ur., 2016.
Povijesna i komparativna analiza razine zaposlenosti
Povijesna i poredbena analiza stope nezaposlenosti u RH
29
Kretanje prosječnog broja nezaposlenih osoba od 1952. do 2014. godine
0
50.000
100.000
150.000
200.000
250.000
300.000
350.000
400.000
450.000
Ukupno Žene Osobe bez radnog iskustva (prosjek)
Izvor: Obadić i Tica, ur., 2016.
• Kao i kod analize kretanje broja zaposlenih i kod analize broja nezaposlenih osoba u razdoblju od 1952.-2014. možemo promatrati 4 karakteristična razdoblja:
1. predratno razdoblje - do početka 1990-ih nezaposlenost u Hrvatskoj i nije predstavljala veći problem (1990. ukupan broj nezaposlenih bio je 160.617)
2. tranzicijsko razdoblje - od početka domovinskog rata nezaposlenost značajno raste (1991. imamo već 253.670 nezaposlene osobe) i traje do 2002. kada se postiže najviša razina nezaposlenosti u Hrvatskoj, koja je iznosila 389.741 nezaposlenu osobu, pri čemu su 55% nezaposlenih činile žene
3. posttranzicijsko razdoblje (razdoblje rasta) – smanjivanje broja nezaposlenih osoba te porast udjela žena s 53% u 1999. na čak 62% u 2008 i
4. recesijsko razdoblje - od početka globalne financijske krize (2008.) kada se kontinuirano povećava ukupan broj nezaposlenih osoba te je registrirana nezaposlenost u 2014. iznosila 328.187 nezaposlene osobe
30Izvor: Obadić i Tica, ur., 2016.
Povijesna i poredbena analiza stope nezaposlenosti u RH
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, Prof.dr.sc. Vladimir Cini i doc.dr.sc. Nataša Drvenkar, Gospodarstvo Hrvatske - nastavni materijali
Akademska 2017./2018. godina
6
• Kretanje broja zaposlenih u pravilu je rezultiralo obrnuto proporcionalnimkretanjem broja nezaposlenih uz tri iznimke:– Domovinski rat, migracije i demografska tranzicija rezultirali su starenjem i
opadanjem broja stanovnika u 1990.-ima, što je djelovalo na kontinuirano smanjenje radno sposobnog stanovništva.
– Zatvaranje približno 500 tisuća radnih mjesta u prve dvije godine tranzicije dovelo je do porasta broja nezaposlenih od samo 100 tisuća jer je veliki broj ljudi prijevremeno umirovljen, a određeni broj ih je prestao tražiti posao ili emigrirao.
– Promjena definicije nezaposlenosti nakon 2000. godine imala je za posljedicu brisanje dijela nezaposlenih iz evidencije (ako odbiju obrazovanje u HZZ-u, ako se ne jave HZZ-u dva uzastopna mjeseca, ako ne prihvate ponuđeno zaposlenje i ako ne ispunjavaju uvjet o aktivnom traženju posla).
Uzroci nezaposlenosti u RH
1. rat i ratna razaranja2. troškovi tranzicije3. nespretna privatizacija4. nepripremljenost za
suočavanje sa stranom konkurencijom na domaćem tržištu
5. nesposobnost za osvajanje stranih tržišta
6. nasljeđe socijalističkog sustava: dugotrajno obavljanje istog posla, sigurnost zapošljavanja i radnog mjesta, skrivena nezaposlenost
33
Kretanje anketne i registrirane stope nezaposlenosti u RH (%)
19,1
21,122 22,3
19,218 17,9
16,6
14,8
13,2
14,9
17,6 17,818,9
20,219,6
13,6
16,1 15,814,8 14,3 13,8
12,711,2
9,68,4
9,1
11,8
13,5
15,8
17,3 17,3
0
5
10
15
20
25
1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014
%
Registrirana stopa nezaposlenosti Anketna stopa nezaposlenosti (ILO)
Izvor: Obadić i Tica, ur., 2016.
Povijesna i poredbena analiza stope nezaposlenosti u RH
34
Stopa anketne nezaposlenosti (15-74 godine) u članicama EU i odabranim zemljama,2011.-2014. (u %)
0
5
10
15
20
25
30
Špan
jols
ka
Port
ugal
Aust
rija
Belg
ija
Grč
ka
Italij
a
Luks
embu
rg
Niz
ozem
ska
Slov
enija
Fins
ka
Poljs
ka
Slov
ačka
Rum
unjs
ka
Hrv
atsk
a
Fran
cusk
a
Turs
ka
EU-2
8
Cipa
r
Šved
ska
Češk
a
Buga
rska
OEC
D
SAD
Japa
n
Dans
ka
Irska
Nje
mač
ka UK
Esto
nija
Latv
ija
Litv
a
Mađ
arsk
a
Mal
ta
RAST STABILNO PAD
%
2011. 2012. 2013. 2014.
Izvor: Obadić i Tica, ur., 2016.
Povijesna i poredbena analiza stope nezaposlenosti u RH
35
Nezaposlenost prema dobi u odabranim godinama
0
10000
20000
30000
40000
50000
60000
15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60 i više
2004. 2008. 2011. 2012. 2013. 2014.
Izvor: Obadić i Tica, ur., 2016.
Povijesna i poredbena analiza stope nezaposlenosti u RH
36
Usporedba nezaposlenosti mladih (% radne snage 15-24) u EU-28 i RH
2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
Grčka 25,8 25,0 22,7 21,9 25,7 33,0 44,7 55,3 58,3 52,4
Njemačka 15,4 13,6 11,8 10,4 11,1 9,8 8,5 8,0 7,8 7,7
RH 31,9 28,8 24,0 21,9 25,1 32,6 36,1 43,0 49,7 45,5
Španjolska 19,6 17,9 18,1 24,5 37,7 41,5 46,2 52,9 55,5 53,2
EU-28 18,9 17,6 15,7 15,8 20,1 21,1 21,5 23,0 23,5 22,2
Izvor: Obadić i Tica, ur., 2016.
Povijesna i poredbena analiza stope nezaposlenosti u RH
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, Prof.dr.sc. Vladimir Cini i doc.dr.sc. Nataša Drvenkar, Gospodarstvo Hrvatske - nastavni materijali
Akademska 2017./2018. godina
7
37
Udio nezaposlenih prema razini obrazovanja u 2014. i stope promjene(2008.-2014.), u %
7,19
25,31
60,33
3,23 3,95
0,00%
20,00%
40,00%
60,00%
80,00%
100,00%
120,00%
140,00%
160,00%
0,00
10,00
20,00
30,00
40,00
50,00
60,00
70,00
Bez škole i nezavršenaosnovna škola
Osnovna škola Srednja škola Prvi stupanj fakulteta,stručni studij i viša škola
Fakultet, akademija,magisterij, doktorat
%
2014. (lijeva os) Stopa promjene (%)
Izvor: Obadić i Tica, ur., 2016.
Povijesna i poredbena analiza stope nezaposlenosti u RH
2.Plaće i produktivnost
rada
… Za 2018. godinu primjenjuje se nova svota minimalne bruto plaće. Visinu minimalne
plaće za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2018. godine utvrdila je Vlada RH
u bruto svoti od 3.439,80 kuna, a odnosi se na puno radno vrijeme (Uredba o visini minimalne plaće,
Nar. nov., br. 122/18.).
Podsjećamo, najniža plaća za nepuno radno vrijeme utvrđuje se razmjerno
minimalnoj plaći za puno radno vrijeme i satima rada na koje je radnik prijavljen.
Primjerice, radniku zaposlenom na nepuno radno vrijeme (pola radnog vremena) od 20
sati tjedno minimalna plaća ne može iznositi manje od 1.719,90 kn mjesečno.
… Za 2018. godinu primjenjuje se nova svota minimalne bruto plaće. Visinu minimalne
plaće za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2018. godine utvrdila je Vlada RH
u bruto svoti od 3.439,80 kuna, a odnosi se na puno radno vrijeme (Uredba o visini minimalne plaće,
Nar. nov., br. 122/18.).
Podsjećamo, najniža plaća za nepuno radno vrijeme utvrđuje se razmjerno
minimalnoj plaći za puno radno vrijeme i satima rada na koje je radnik prijavljen.
Primjerice, radniku zaposlenom na nepuno radno vrijeme (pola radnog vremena) od 20
sati tjedno minimalna plaća ne može iznositi manje od 1.719,90 kn mjesečno.
…Nominalna plaća
Realna plaća
…
1.
2.
Razlika između nominalne i realne plaće?
Razlika između bruto plaće i neto plaće?
https://www.rrif.hr/Nova_minimalna_placa_za_2018_-1461-vijest.html
Produktivnost rada• Produktivnost rada predstavlja razumljivu mjeru učinkovitosti
angažiranog rada na izlazne aktivnosti (proizvodnja roba ili usluga) ili mjeru stvarne dodane vrijednosti po satu rada.
• Sunajko (2010:754) produktivnost rada definira kao odnos između količine proizvedenih dobara ili usluga i radnog vremena utrošenog za njihovo provođenje, odnosno količine radne snage koja je uz normalno naprezanje sudjelovala u toj proizvodnji.
• Među ostalim mjerama produktivnosti (multi-faktorska mjera ili produktivnost kapitala), produktivnost rada dinamična je mjera gospodarskog rasta, konkurentnosti i životnog standarda, i često može dodatno objasniti ekonomske temelje koji determiniraju gospodarski rast, ali i razvoj (OECD, 2008; Freeman, 2008; Pilat, 1996) na makroekonomskoj razini, za mjeru ukupne proizvodnosti neke zemlje uzima se, najčešće, BDP po stanovniku na mikroekonomskoj razini, kada se promatra samo rad kao faktor proizvodnje, riječ je o jednofaktorskoj mjeri produktivnosti koja označava produktivnost uloženog rada.
• Plaće odnosno nadnice se na tržištu rada određuju na različite načine, no najčešće se razlikuju 3 karakteristična načina:
1. kolektivnim pregovaranjem (engl. collective bargaining)odnosno pregovaranjem između poduzeća i sindikata
2. pojedinačnim pregovorima između poslodavca i zaposlenog ukoliko je riječ o visokoj kvalifikaciji i
3. tzv. „uzmi ili ostavi“ (engl. take-it-or-leave it) poslovi za koje je potrebna niža razina kvalifikacije
42
Plaće i produktivnost rada
Izvor: Obadić i Tica, ur., 2016.
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, Prof.dr.sc. Vladimir Cini i doc.dr.sc. Nataša Drvenkar, Gospodarstvo Hrvatske - nastavni materijali
Akademska 2017./2018. godina
8
• Ipak, postoji nešto što se zove opća teorija određivanja nadnica i nju karakteriziraju dvije činjenice:
1. zaposlenici su u pravilu plaćeni iznad svoje uvjetne/granične nadnice (engl. reservation wage), nadnice koja ih čini indiferentnim između rada i dokolice
2. nadnice obično ovise o uvjetima na tržištu rada - što je stopa nezaposlenosti niža, nadnice su više
43Izvor: Obadić i Tica, ur., 2016.
Plaće i produktivnost rada
44
Kretanje stope registrirane nezaposlenosti (u%) irealne prosječne neto plaće u Hrvatskoj (u kunama), 1952.-2014.
0
1000
2000
3000
4000
5000
6000
7000
8000
0,00%
5,00%
10,00%
15,00%
20,00%
25,00%
Stopa registrirane nezaposlenosti (lijevo) Realne prosječne mjesečne neto plaće (desno)
Izvor: Obadić i Tica, ur., 2016.
Plaće i produktivnost rada
• Istraživanja pokazuju da je porezni klin (razlika između bruto troška rada za poslodavca i neto plaće koju prima posloprimac) u Hrvatskoj velik te negativno utječe na zaposlenost i dijelom je “zaslužan” za visoku stopu nezaposlenosti
• Stoga se od početka 1994. u Hrvatskoj provode promjene u oporezivanju rada, koje su i utjecale na smanjivanje poreznog klina (u 1994. bio je veći od 50%, 1997. oko 45%, a 2005. iznosio je 39,5%), koji je danas dosegao prihvatljivu razinu u skladu s prosjekom EU
45Izvor: Obadić i Tica, ur., 2016.
Plaće i produktivnost rada
• Razina plaća ovisi i o proizvodnosti odnosno produktivnosti
• Produktivnost pokazuje koliko je rad odnosno kapital produktivan
• U ovome slučaju interesira nas, prije svega, produktivnost rada– Produktivnost rada kao omjer proizvodnje i broja
radnika odnosno omjer bruto domaćega proizvoda (Y) i ukupnoga broja zaposlenih (N)
46Izvor: Obadić i Tica, ur., 2016.
Plaće i produktivnost rada
47
Kretanje produktivnosti rada i realne prosječne neto plaće u Hrvatskoj (u kunama iz 2010.), 1952.-2014.
0,00
1000,00
2000,00
3000,00
4000,00
5000,00
6000,00
7000,00
8000,00
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
1964
1966
1968
1970
1972
1974
1976
1978
1980
1982
1984
1986
1988
1990
1992
1994
1996
1998
2000
2002
2004
2006
2008
2010
2012
2014
Y/N (lijevo) Realne prosječne mjesečne neto plaće (desno)
Izvor: Obadić i Tica, ur., 2016.
Plaće i produktivnost rada
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, Prof.dr.sc. Vladimir Cini i doc.dr.sc. Nataša Drvenkar, Gospodarstvo Hrvatske - nastavni materijali
Akademska 2017./2018. godina
9
Indeks Troškova Života• Indeks potrošačkih cijena (CPI) mjeri sveukupni trošak roba i usluga
koje kupuje tipični potrošač i glavna mu je svrha nadziranjepromjena u troškovima života u određenom vremenskom periodu.
• Kada se CPI povećava, obitelj/pojedinac mora potrošiti veći iznoskako bi zadržala isti životni standard.
• Kako bi se izračunao ovaj indeks, najprije se mora odrediti„potrošačka košarica” u smislu određenja cijena najvažnijihproizvoda i usluga „tipičnog potrošača”.
• Iako dobra mjera, ipak ima svojih manjkavosti zbog: pristranosti u supstituciji (skuplje se zamjenjuje jeftinijim), fluktuaciji proizvoda natržištu, što omogućava veći izbor proizvoda/usluga i poteškoća u mjerenju promjene kvalitete u odnosu na cijene.
• Obično je uvijek CPI viši od BDP deflatora (BDP deflator je takozvani indeksni broj, izjednačen sa 100 u baznoj godini).
Zadatak – Izračun ITŽ-a
• Inflacija?– Održivi rast opće razine cijena (stopa inflacije jest
stopa po kojoj raste razina cijena) a suprotno?– Mjeri rast cijena određene košarice roba i usluga; – Od 1971. do 1991.g. prosječna inflacija doseže
69 % !!! U 1992. i 1993.g. od skoro 2000 % ! (usklađivanje cijena javnih i komunalnih usluga, pooštrenje novčane politike, liberalizacija deviznog tržišta, kontrola plaća u javnom sektoru)
Izvor: DZS, 2014.
3.Neusklađenost tržišta
rada RH
• Nije potrebno podsjećati da tržište rada nije savršeno te tako uvijek istovremeno postoji određena razina nezaposlenosti (ponuda radnika) i potražnja radnika
• Postojano visoke stope nezaposlenosti, rastuće potrebe za određenim profilima zaposlenika, te niski udio sudjelovanja radne snage u bivšim tranzicijskim zemljama ukazuju na mnogo složenije probleme, koji se sve više nastoje povezati sa regionalnom i kvalifikacijskom neusklađenošću
53Izvor: Obadić i Tica, ur., 2016.
Neusklađenost tržišta rada RH
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, Prof.dr.sc. Vladimir Cini i doc.dr.sc. Nataša Drvenkar, Gospodarstvo Hrvatske - nastavni materijali
Akademska 2017./2018. godina
10
56
Neusklađenost na tržištu rada RH, 1990.-2014.
0
50.000
100.000
150.000
200.000
250.000
300.000
350.000
400.000
450.000
1990
1991
1992
1993
1994
1995
1996
1997
1998
1999
2000
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
2011
2012
2013
2014
Prosječna broj nezaposlenih Prijavljene potrebe Zaposleni s evidencije HZZ-a
Izvor: Obadić i Tica, ur., 2016.
Neusklađenost tržišta rada RH
• Postojanje strukturne neusklađenosti grafički se najjednostavnije može prikazati putem odnosa između stope nezaposlenosti (u) i stope slobodnih radnih mjesta (v)odnosno Beverdige krivulje
57
Beveridge krivulja Hrvatske, 1990.-2014.
1990
1991
1992
1993
1994
1995 1996 1997
1998
19992000
2001
2002
2003
2004
2005
2006
20072008
2009 2010
2011 2012
2013
2014
3,0
4,0
5,0
6,0
7,0
8,0
9,0
10,0
11,0
12,0
13,0
7,0 9,0 11,0 13,0 15,0 17,0 19,0 21,0 23,0 25,0
v (%)
u (%)
Izvor: Obadić i Tica, ur., 2016.
Neusklađenost tržišta rada RH• „Suprotno boljševičkoj
ideologiji kojom smo godinama bili zatucani, nema ‘sukoba rada i kapitala’ ni ‘divljačkog neoliberalnog kapitalizma u kojem kapital uništava radnike’. Upravo suprotno: kapital bježi i stoga nema radnih mjesta, a rad vrijedi manje. Drugačije kazano –istovremeno vidimo da ovo nije Eldorado za kapital koji može iskorištavati radnike (jer ne dolazi, a i marksisti znaju da je kapital pametan), nego narod bježi onamo gdje ima kapitala i stoga ima posla i rad vrijedi više” Nenad Bakić, 2018.: https://eclectica.hr/2018/04/09/ljudi-najbolja-hrvatska-izvozna-roba-doznake-dvostruko-vece-od-stranih-ulaganja/)
Ciklička nezaposlenost
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, Prof.dr.sc. Vladimir Cini i doc.dr.sc. Nataša Drvenkar, Gospodarstvo Hrvatske - nastavni materijali
Akademska 2017./2018. godina
11
Institucije i politike na tržištu rada
• U uvjetima rastuće i postojeće nezaposlenosti politike i institucije na tržištu rada imaju sve veću ulogu u novim članicama EU
• Njihova osnova svrha je:– smanjivanje nezaposlenosti; smanjivanje segmentacije na tržištu rada i
smanjivanje nepovoljnog položaja rizičnih grupa u zemlji; promoviranje regionalne, kvalifikacijske i sektorske mobilnosti, te porast produktivnosti rada
• Svojevrsnu standardiziranu mjeru uobičajenih i usporedivih indikatora zakonske zaštite zaposlenja
• Dugoročni je trend u gotovo svim gospodarstvima snižavanje EPL indeksa
• Sve se više koristi koncept fleksigurnosti
61Izvor: Obadić i Tica, ur., 2016.
Socijalni dijalog i uloga socijalnih partnera
Izvor: HUP, Osijek, 2014.
Uloga sindikata pregovaranje o plaćama i uvjetima rada s poslodavcem i potpisivanje kolektivnih ugovora u ime radnika
Razina sindikalne gustoće uvelike se razlikuje među odabranim skupinama zemalja od preko 70% u Finskoj i Švedskoj, oko 35% u Hrvatskoj do 8% u Francuskoj (Obadić i Tica, ur., 2016.)
• Aktivne i pasivne politike zapošljavanja predstavljaju oblik državne intervencije na tržištu rada koji je usmjeren prema posebnim grupama nezaposlenih osoba te ih se svrstava u politike na strani ponude– Mjere pasivnih politika na tržištu rada odnose se prije
svega na sustav naknada za nezaposlene– Mjere aktivne politike nastoje povećati vjerojatnost
zaposlenja i poboljšati mogućnost zarade• Riječ je o obliku selektivnih politika na tržištu rada koje su usmjerene
prema posebnim skupinama nezaposlenih
63Izvor: Obadić i Tica, ur., 2016.
Aktivne i pasivne politike zapošljavanja
• Stvaranje jedinstvenog tržišta pokrenulo je proces uvjetovanih prilagodbi tržišta država Europska unija s velikim utjecajem na društveno blagostanje njezinih građana, što nužno uključuje i zahtjevne prilagodbe u regijama Europske unije. – Lokalno specifične mjere aktivne politike zapošljavanja nastavak su
fleksibilizacije mjera aktivne politike zapošljavanja, a koje bi doprinijele decentralizaciji javnih usluga u svrhu što ravnomjernijeg regionalnog razvoja RH.
– Iskustva pokazuju kako institucije na tržištu rada (primjerice, aktivne politike zapošljavanja, subvencije, pasivne mjere zapošljavanja, ugovori o radu i tome slično) bitno utječu na (ne)zaposlenost te je razumljivo kako napori u rješavanju ovog problema moraju inter alia biti usmjereni na kreiranje takvog zakonodavnog i, općenito, institucionalnog okvira koji će promovirati veću zaposlenost i socijalnu koheziju.
• Mjere aktivne politike zapošljavanja, kao što su usavršavanje, subvencionirano zapošljavanje, javni radovi, pomoć pri zapošljavanju i slično, koriste se diljem europskih zemalja u borbi protiv nezaposlenosti, ali neophodno je ojačati i pasivne mjere politike zapošljavanja te mjere na tržištu rada shvatiti kao samo jedan od bitnih čimbenika općeg programa u borbi protiv nezaposlenosti.
Izvor: Cini, Drvenkar i Sarić, 2013.
Kako povećati zaposlenost ?
1. borbom protiv sive ekonomije- najbolje nižim porezima, većim
sankcijama i smanjenjem zapreka koje postavlja rigidni regulatorni okvir za poslovanje malih i srednjih poduzeća (fiskalizacija?)
2. postizanjem veće fleksibilnosti na tržištu rada
- ali uz istodobno jačanje novih oblika sigurnosti koji podupiru češći prijelaz iz zaposlenosti u nezaposlenost i obrnuto
3. ulaganjem u obrazovanje odraslih koje jača zapošljivost i najmoćnija je poluga za zadržavanje zaposlenosti i uključivanje nezaposlenih na tržište rada
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, Prof.dr.sc. Vladimir Cini i doc.dr.sc. Nataša Drvenkar, Gospodarstvo Hrvatske - nastavni materijali
Akademska 2017./2018. godina
12
Što je siva ekonomija?• Siva ekonomija (siva zona, neformalni sektor) predstavlja rad u neslužbenom
gospodarstvu koji je vrlo teško definirati jer obuhvaća različite pojavne oblikeobavljanja ekonomskih aktivnosti i/ili transakcija koje odstupaju od legitimnihokvira to nije samo „rad na crno” kada poduzetnik djelatnost obavlja bez registracije svoje djelatnosti (aktivnosti) kod nadležnih institucija.
• Svaka ekonomska aktivnost pojedinaca, neformalnih skupina ili organizacijakoje se javno ne deklariraju, često ne evidentiraju ili ne oporezuju.– Ekonomske aktivnosti koje ne poštuju institucionalne procedure; uključujući i
aktivnosti koje su zabranjene ili čak povezane s kriminalom („crna ekonomija”).– Motiv: izbjegavanje poreza (utaja poreza), izbjegavanje plaćanja doprinosa za
mirovinsko i zdravstveno osiguranje, izbjegavanje nefleksibilnih regulativa radnihodnosa, ostvarivanje „ekstra” profita
• Problem:– Uvriježeno izbjegavanje prijavljivanja „rada na crno” – sindrom „pa neka bar nešto
rade”;– procjene (EU, Europa 2020) u 2012.g. : Češka 16% (WB 12,5%), Grčka 24% (WB
46,7%), Poljska 24,4% (WB 21,6%), Portugal 19% (WB 22,4%), UK 10% (WB 21,7%), Bugarska 31,9% (13,2%); Hrvatska, prema procjenama oko 28%.
Anketa poslodavaca i ostala istraživanja HZZ
• Rast zapošljavanja zabilježen je u područjima informacija i komunikacija, trgovine na veliko i malo, poslovanja nekretninama i ostalim uslužnimdjelatnostima; mikro poslodavci (do 9 zaposlenih) bilježe najveću fluktuacijuradnika i imaju pozitivan omjer zapošljavanja i otpuštanja.
• Ugovori na određeno vrijeme čine 83,4% novog zapošljavanja, a od toga je 29% na sezonskim poslovima.
• Prema obrazovnoj strukturi, najviše novozaposlenih je sa četverogodišnjomsrednjom škoom (46%) i trogodišnjom srednjom školom (22%), dok je udio
sa završenim diplomskim studijem bio oko 12%, a preddiplomskimstudijem svega 5%.
• Prestanak rada – 21% radnika koji su bili zaposleni u 2012.godini, prestali suraditi do kraja 2013. godine razlozi?– Istek ugovora na određeno (52%),– Sporazumni raskid ugovora (16%),– Otkaz od poslodavaca (8,4%),– Umirovljenje (5,8%),– Otkaz od strane radnika (4,9%).
Gospodarski problemi: 55,2%Organizacijski problemi: 32%
Trend premještanja radnih mjesta „plavih ovratnika”
i „nova ekonomija”
...hm...uistinu?
• Veća razina obrazovanja načelno je povezana s većombrzinom zapošljavanja – u roku 6 mjeseci od prijave– Zaposleni u kratkom roku prema razini obrazovanja:
• Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola: 35%
• Fakultet, akademija, magisterij, doktorat: 39%• Gimnazija vs. Srednja škola (min. 4 g.): 28% vs.33%• Srednja škola do 3 g.: 36%.
– Veća brzina zapošljivosti prema studijskom programu (omjernovoprijavljenih i zaposlenih u roku od 6mj.): diplomiraniučitelji (76,9%), stomatologija (66,7%) hrvatski jezik iknjiževnost (60,3%), opća medicina (59,1%), strojarstvo(52,9%), farmacija (52,5%), elektrotehnika i IT (51%), građevinarstvo (46%), pravo (45%), financije (38%), ....ekonomija (31%)... arhitektura (26%), kineziologija (16%), politologija (15%) (HZZ, 2014.)
• Način traženja radnika za zapošljavanje?– Posredovanjem HZZ-a 61%, putem osobnih poznanstava 35%,
uvidom u vlastitu bazu životopisa 27%, oglašavanjem nainternetu 20%... prakse 11%!
• Poteškoće pri pronalaženju radnika:– Nedostatak kandidata s traženim obrazovanjem 55%,
– Nedostatak kandidata s traženim radnim iskustvom 45%,
–Nezainteresiranost ili nemotiviranost kandidata 28%,– Nedostatak kandidata koji su spremni raditi za ponuđenu
plaću 21%, – Nedostatak kandidata s posebnim socijalnim vještinama 14%,– Nedostatak kandidata s traženim znanjem stranog jezika
6,1%,– Nedostatak kandidata s traženim znanjem rada na računalu
4,6%.
• Kompetencije traženih zaposlenika1. Odgovornost2. Praktična znanja u okviru
zanimanja3. Fleksibilnost4. Timski rad5. Emocionalna samokontrola6. Usmjerenost na potrebe stranaka7. Teorijska znanja8. Kreativnost i inovativnost9. Uvjeravanje10. Empatija
69% poslodavaca bi bilo spremnointenzivirati organizaciju prakse
kada bi postojala potpora zauzimanje osoba na praksu... i svaki drugi poslodavac (50%) također – kada bi postojalapodrška za osposobljavanje
mentora, kao i njih 56,2% kada bi postojao pouzdan i učinkovitsustav nalaženja kandidata!
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, Prof.dr.sc. Vladimir Cini i doc.dr.sc. Nataša Drvenkar, Gospodarstvo Hrvatske - nastavni materijali
Akademska 2017./2018. godina
13
• Mikro poduzetnici su u 2014. godiniplanirali povećanje novog zapošljavanja –udio novog zapošljavanja u njihovojukupnoj zaposlenosti je 37,2%... mali13,6%... srednji 9,8% i veliki poslodavci6,9%.
• Iznadprosječne potrebe za zapošljavanjem:– Istarska županija 24%,– Šibensko-kninska županija 23%,– Dubrovačko-neretvanska županija 22%,– Zadarska županija 17%,– Primorsko-goranska županija 13%,– Virovitičko-podravska županija 14%,– Vukovarsko-srijemska županija 11%,– Osječko-baranjska županija 10%,– Brodsko-posavska županija 10%.
• Ispodprosječna potreba za zapošljavanjem:– Varaždinska županija 4%,– Zagrebačka županija 5%,– Krapinsko-zagorska 6%...
Trogodišnje ičetverogodišnje
srednjoškolsko: 65,3%Nezavršena škola: 16,6%Preddiplomski studij: 6%,
diplomski studij(fakultet): 12%
Potrebe poslodavaca:Diplomirani ekonomisti
OdgajateljiDiplomirani pravnici
Medicinske sestreDiplomirani građevinski
inženjerDoktori medicine
Diplomirani strojarskiinženjer
Diplomirani informatičarMagistar farmacije
• Mjere koje bi doprinijelesklonosti zapošljavanja radnika –stav poslodavaca:– Sufinanciranje doprinosa od
strane države za nove radnike u prvih 6 mjeseci,
– Porezna olakšica za zapošljavanjenovog radnika (odbitak od porezne osnovice za dobit u trajanju od 1 godine),
– Mogućnost jednostavnijegzapošljavanja i otpuštanja radnika– pojednostavljivanje procedure,
– Besplatni programi dodatnihedukacija i usavršavanja radnika(strani jezici, IT i sl.).
Izazovi...
...kronična tendencija nekih zemalja u razvoju da prošire svoje obrazovne usluge po stopi koju je veoma teško opravdati, bilo društveno ili financijski...
...svako pogoršanje situacije sa zapošljavanjem traži uvećanu količinu potražnje (i ponude) za više formalnog obrazovanja na svim razinama tijekom vremena dolazi do neumoljive tendencije za povećanjem prosječnog nivoa obrazovanja nezaposlene urbane elite diploma i razina obrazovanja postaju osnovni uvjeti za zapošljavanje – oni više ne pružaju ulazak na visoko plaćene poslove, niti pružaju obrazovanje koje su trebali „predstavljati”
...obrazovanje kao „apsorbent posljednjeg utočišta”
Privatne vs. Društvene koristi i troškovi obrazovanja
B
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, Prof.dr.sc. Vladimir Cini i doc.dr.sc. Nataša Drvenkar, Gospodarstvo Hrvatske - nastavni materijali
Akademska 2017./2018. godina
14
• Društveni trošak obrazovanja – oportunitetni trošak za društvo u cijelosti, koji rezultira iz potrebe financiranja skupog proširenja obrazovanja na višim razinama, kada bi se ograničena sredstva mogla produktivnije koristiti u drugim sektorima ekonomije.
• Privatni troškovi obrazovanja sporije se uvećavaju ili se čak smanjuju.• Odstupanje može dovesti do pogrešne raspodjele sredstava kada privatni
interesi prijeđu društvene kriterije za investiranje.• Optimalna strategija za studente?• „B” optimalna strategija koja maksimizira neto društvenu razinu
profita iz investicije obrazovanja - omogućavanje bar „B” broja godina obrazovanja za sve učenike. Nakon „B” godina, marginalni društveni troškovi premašuju marginalne društvene koristi, tako da bi dodatno javno obrazovno investiranje u nove škole na višoj razini donijelo ukupnu negativnu neto društvenu razinu profita.
Sve dok postoje „umjetni” i van-tržišni poticaji, u obliku neproporcionalno očekivanih koristi i subvencioniranih troškova, pojedinci će odlučivati da je u njihovom najboljem, privatnom interesu nastaviti s dugotrajnim procesom formalnog obrazovanja, čak i ako su svjesni da radna mjesta u modernom sektoru postaju sve rjeđa i da se povećava stopa nezaposlenosti.
Utjecaj obrazovanja na gospodarski rast1. Stvaranje produktivnije radne snage s više znanja i
sposobnosti,2. Osiguranje široke rasprostranjenosti mogućnosti
zapošljavanja i zarade učitelja, škola, građevinskih radnika, nakladnika i srodnih radnih mjesta,
3. Stvaranje klase obrazovanih vođa koji mogu popuniti radna mjesta koja su ostala nakon odlaska stranaca ili radna mjesta pri vladinim servisima, javnim korporacijama, privatnim poduzećima i profesijama,
4. Utjecaj na društvenu klimu kroz promoviranje pismenosti, osposobljavanja, vještina i modernih stavova.
http://citati.hr/tematike-citata/mudrost-znanje-pamet/page/2
Literatura• Državni zavod za statistiku (2015.) i http://www.dzs.hr/Hrv/system/first_results.htm ;• Eurostat (2015.), http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-
explained/index.php?title=File:Hourly_labour_costs,_2013_(1)_(EUR)_YB14_II.png&oldid=178085 ; http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=File:Annual_net_earnings,_2012_(EUR)_YB14_II.png&oldid=178082 ;
• Freeman (2008); • HUP, Osijek, 2014.;• HZZ (2015.) http://www.hzz.hr/UserDocsImages/HZZ_Godisnjak_2015.pdf ;• ILO:
http://www.ilo.org/wcmsp5/groups/public/@dgreports/@dcomm/documents/publication/wcms_243961.pdf ; http://www.ilo.org/global/research/global-reports/global-wage-report/2014/Charts/WCMS_322412/lang--en/index.htm ; http://www.ilo.org/global/about-the-ilo/multimedia/maps-and-charts/enhanced/WCMS_537472/lang--en/index.htm ;
• Kerovec (1997.);• OECD (2008.); • OECDstat (2015);• Pilat (1996);• Samuelson, P.A., Nordhaus, W.D. (2007.), Ekonomija, Mate, Zagreb;• Smith, S.,C., Todaro, M. P. (2006.), Ekonomski razvoj, TKD Šahinpašić, Zagreb/Sarajevo;• Sunajko (2010);• The happy secret to better work: https://www.youtube.com/watch?v=fLJsdqxnZb0 .
Recommended