7 grčka umjetnost

Apolon

Artemida

Atena

Zeus Posejdon

Hermes

Hera

Kerber

Faun

Prometej

Had

Demetra

Kron

Heraklo

Pegaz PerzejAmazonka

Atlas Orfej

Kentaur

Tezej

-Muze

Grčka umjetnost

-Prva velika povijesna civilizacija Europe (koja do tada živi još u pretpovijesti, odnosno brončanom dobu)-Izuzetna brzina razvoja – od arhaike (VIII. st.), do vrhunskog stupnja razvoja u klasičnom dobu prolaze tek tri stoljeća, a promjene u starim kulturama više od tisućljeća

-Gradovi-države (polisi) ; Atena, Sparta. Olimpija, Efez… su temeljne političke zajednice

-Trgovačkom flotom pokrivaju cijelo sredozemlje, osvajaju i trajno naseljavaju gradove, kolonije: Issa, Pharos, Korkyra…

-Visoki zahtjevi skladnog razvoja duha i tijela (temelji sporta i filozofije)

-Razvoj astronomije; filozofije i znanosti, književnosti i kazalištaPodjednak razvoj svih grana likovne umjetnosti; arhitekture, kiparstva i slikarstva, te primijenjene umjetnosti-Politička jednakost atenskih građana, vladavina demosa-Pismo alfabet-U helenizmu, Aleksandar Veliki širi grčku kulturu na istok

Maraton – 490.g. (Miltijad)

Termofilski klanac – 480.g. (Leonida)

Salamina – 480.g. (Temistoklo)

-Temenos u Delfima

Urbanizam

-polis (grad-država) pravilnoga i slobodnog plana; ima dva središta: agoru (trg, društveno-političko središte, skupština,trgovine) i akropolu (gornji grad, religijski centar, hramovi)

-centri za duhovni razvoj:teatar (kazalište) i odeon (“koncerntna dvorana” na otvorenom)

-centri za tjelesni razvoj:stadion (prostor za sportska natjecanja s gledalištem) i hipodrom (konjske utrke)

-svojim misaonim vrijednostima i likovnim uzorima umjetnost i kultura, nadahnuće su Europi i svijetu

Stadion (borilište, trkalište)u Delfima-mjesto okupljanja i sportskih natjecanja, dobilo naziv po grčkoj riječi stadij = 100 m-mjesto okupljanja i sportskih natjecanja, dobilo naziv po grčkoj riječi stadij = 100 m

Stadion u Epidauru

Kazalište u Delfima

-kazališta (npr.u Epidauru ili Delfima) imala su skenu, (danas scena) povišenu pozornicu ispred koje je bila orchestra (orkestar), popločeni kružni prostor;oko orchestre je bilo polukružno stepenasto gledalište s koncentričnim redovima klupa, a svaki je red bio za jednu stubu viši

-kazališta (npr.u Epidauru ili Delfima) imala su skenu, (danas scena) povišenu pozornicu ispred koje je bila orchestra (orkestar), popločeni kružni prostor;oko orchestre je bilo polukružno stepenasto gledalište s koncentričnim redovima klupa, a svaki je red bio za jednu stubu viši

Kazalište u Delfima

Kazalište u Epidauru

-Umjetnost i kultura dobivaju univerzalni karakter

Arhitektura

-Grčki hram

-oblikovan je kao skulptura (sjedište je božanstava, u njemu je kip boga;ljudi se okupljaju uokolo hrama)

-u hramu je važniji arhitektonski plašt nego arhitektonski prostor građen prema filozofskom principu “čovjek je mjerilo stvari”

-uzdignut je na podnožje (stilobat) a okružen je nizom stupova

-većinu oblika grčkoga graditeljstva preuzeli su Rimljani šireći ih cijelom Europom, a obnavljat će se i u kasnijim razdobljima; Europljani će ih proširiti u svoje kolonije

-pojava načela harmonije (sklada) prisutnog u likovnim umjetnostima, glazbi, filozofiji, matematici itd.

Preteča hrama - obiteljska kuća s dvije prostorije - prednja (megaron) s ognjištem za pripremu jela bila je središte obiteljskog života i prostor za primanje gostiju, u stražnjoj se spavalo, a u nju stranci nisu ulazili

-tipovi:

*tholos okrugli hram okružen stupovima

*hram u Antama - produženi bočni zidovi cele, a među njima stupovi

*prostilos – stupovi sprijeda

*amfiprostilos -stupovi sprijeda i straga

*peripteros -stupovi uokviruju hram na sve četiri strane

-stilovi hrama (prema obliku kapitela): - dorski - kapitel u obliku zaobljenog kamenog “jastuka”- (Partenon), - jonski - volute - (Erehtejon) - korintski - akantusovo lišće - Tholos u Delfima, Lizikratov spomeik u Ateni)

-projektiranje slijedi zakone prirode i matematike i zakone čovjekova gledanja

-optičke varke (entazis-zadebljanje stupa kako bi se

ispravilo pogrešno viđenje;oko mora

vidjeti stup ravnim i pravilnim;

inače, ako je pravilno

izveden, oko ga

zapaža nepravilnim)

-Rekonstrukcija hrama Atene Afaje u Aegini

-skladan odnos skulpture i arhitekture (likovi, njihovi odnosi i značenja prikazani su u vješto usklađenim položajima tijela unutar trokutnog zabata hrama (prirodan položaj tijela;nema probijanja arhitektonskog okvira; uspravan lik u sredini, klečeći do njega, a ležeći likovi u kutovima trokutnog zabata; nema nadređenosti i podređenosti)

-Ostaci hrama Atene Afaje u Aegini

-Rekonstrukcija Akropole u Ateni

Partenon – hram božice Atene

-Erehtejon – Kombinacija dorskog i jonskog stila - Razvedeni tlocrt

-karijatide (stupovi u obliku ženskih likova-trijem karijatida na Erehtejonu)

-Ostaci atenske Agore

-Ostaci Apolonovog hrama u Delfima

-Dominantan visinski položaj nad morskim krajobrazom

-Rekonstrukcija kompleksa, s centralnim Zeusovim hramom u Olimpiji

-prisutnost boje na arhitekturi (podloga u jednoj boji, ukrasi u drugoj) i skulpturi (kamene i mramorne kipove i reljefe bojili su cjelovito ili djelomično)

-Zlatni lik Zeusa na prijestolju

-skladnost prema mjeri čovjeka;visina i širina stupa s kapitelom odnose se kao visina i širina prosječnog ljudskog tijela; razmak među stupovima razmjeran je rasponu čovjekova koraka; broj stupova sveden je na ljudsku mjeru u odnosu prema “šumi stupova” kod egipatskoga hrama

-Mauzolej u Halikarnasu(rekonstrukcija)

Rekonstrukcija helenističkog pergamona

Pergamonski žrtvenik – rekonstrukcija s izvornim kiparskim elementima, Berlinski muzej

Detalj

Kiparstvo

-Arhajski stil 680. - 480. g. p. K.

-Strogi stil 480. – 450. g.p. K.

-Klasični stil 450. – 330. g.p. K.

-Helenizam 330. – 030.g.p. K.

-Arhajski stil 680.-480.g. p. K.

kuroskora

-frontalni stav-ruke uz tijelo (kompaktnost)-ukočenost i stilizirana muskulatura-mali iskorak-stilizitrana kosa-bademaste oči i arhajski osmijeh

-Strogi stil -

-pokret tijela prema “S” krivulji -odmak od stilizacije-odvajanje ruku od tijela-pojava muskulature

Kritijin Plavi dječak

-Miron: Diskobolos

Klasični stil-tijelo u pokretu-naglašena i izražena muskulatura-idealizacija lica i anatomije

-Fidija obilazi Partenon, za vrijeme izvođenja radova – (ilustracija)

-Detalj partenonskoh friza

-Kip Atene Barbakeion-Kip Atene Nike

Poliklet:Dorifor(Kopljonoša)

-idealizacija lika-savršene proporcije (kanon)-kontrapost-umjerena “S” krivulja tijela

-individualizam-prvi put čovjek dolazi u središte života i stvaranja;”čovjek je mjerilo svih stvari” (sve što se oblikuje zasniva se na omjeru i proporcijama ljudskog tjela)

¸Helenizam-razigranost i dinamičnost-mekoća i gipkost-negiranje materijala

Hermes i Dionis (iz Olimpije)-Praksitel:

-komunikacija likova-izrazito naglašena “S” krivulja pokreta tijela-potpuno omekšavanje mišićne mase

Grupa autora:Laokont i njegovi sinovi

-apsolutna pokrenutost likova-napetost i dramatika

Slikarstvo

Protogeometrijski stil

XI. – X. st. p. K.

-posuda s isključivo geometrijskim ornamentom

Geometrijski stil

IX. – VIII. st.p.K.

-vrlo mali dio posude pokriven figuralnim prikazom

Arhajski stil

680. – 480. g. p. K.

*figuralni prikaz do polovine posude*crvene figure na crnoj podlozi

Strogi stil 480. – 450. g. p. K.

-figuralni prikazi s miješanim elementima arhajskog i klasičnog stila

*crne figure na crvenoj podlozi, figuralni prikaz na polovini posude

-figuralni prikaz bez geometrijskog ornamenta, crvene figure na crnoj podlozi

-Klasični stil – 450.-330. g. p. K.

*figuralni prikaz preko cijele posude*crne figure na crvenoj podlozi*unošenje bijele boje

Helenizam

330. – 030. g. p. K.

-male posude s bijelom podlogom, smeđim ili višebojnim crtežom

Posejdonov hram na rtu Sounion

Kazalište u Epidauru

Auriga –Vozač(ica) zaprege

-Posejdon, Atenski muzej