View
5
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA 2013.-2016.
Naručitelj: Grad Ozalj
Autorica:
Natalija Bajs, menadžerica u kulturi
Fotografije i grafički prilozi:
Javier Luri, dipl. arh.
5. Podbrežje 38
HR-10020 Zagreb
www.krear.eu
© Krear, 2013. Sva prava pridržana.
Sadržaj ovog dokumenta zaštićen je autorskim pravima.
Izmjene i nadopune dopuštene su samo uz prethodnu pisanu suglasnost autora.
Umnožavanje je dopušteno uz uvjet da na svakom primjerku ostane otisnuta
donja napomena o autorskim pravima.
U Zagrebu, veljača 2013.
Autorica posebno zahvaljuje tvrtki Artimetría na stručnim savjetima
i direktorici Turističke zajednice Grada Ozlja, gđi Sanji Tomašević
na bezrezervnoj suradnji i podršci.
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
sadržaj
1. UVOD ………………………………………………………………………..3
1.1. Opis zadatka …………………………………………...……………3
1.2. Ciljevi dokumenta …………………………………………………..4
1.3. Metodološki pristup …………………………………….…….…….5
2. ANALIZA POLAZIŠNE OSNOVE ……………………………………………7
2.1. Geoprometna obilježja ………….………………………………….7
2.2. Klimatske značajke ………………………………………………….9
2.3. Demografska obilježja …………………..…….…….………………9
2.4. Poduzetništvo ………………………….………………………….11
2.5. Razvijenost turističkog sektora ………….…………….…….….…12
2.6. Baštinski resursi ……….……….….……….……………………….20
Prirodna baština ………………………………………………21
Kulturno-povijesna baština ………….….….…………………25
Manifestacije ………………………………………………….39
2.7. Radna snaga i obrazovanje u turizmu …………………………….43
2.8. Trenutna i potencijalna tržišna potražnja ………………………...43
2.9. Nadređeni dokumenti …………………………………………….46
2.10. SWOT analiza ..……………………………………………………50
3. VIZIJA I STRATEŠKI CILJEVI ………………………………………………53
4. KONCEPCIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ………………………………….55
5. PRIORITETNI RAZVOJNI PROJEKTI ……………………………………...62
6. PLAN IMPLEMENTACIJE ………………………………………………….99
7. ZAKLJUČNE NAPOMENE .………………………………………………101
DODATAK: POPIS ILUSTRACIJA ………………………………………….102
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
3
1. Uvod
1.1. Opis zadatka
Upravno-teritorijalna jedinica Grad Ozalj svrstava se u turistički nerazvijeno područje
unatoč tome što raspolaže vrijednom kulturno-povijesnom i prirodnom baštinom. U zaštiti i
gospodarskom korištenju te baštine predstavnici lokalne samouprave prepoznali su
mogućnost doprinosa društveno-gospodarskom razvoju teritorija. Sukladno tome, pristupili
su izradi Akcijskog plana razvoja turizma Grada Ozlja s ciljem definiranja konkretnih smjernica
za promišljeno i dugoročno održivo aktiviranje raspoloživih turističkih resursa.
Dokument je u suradnji s Naručiteljem, Gradom Ozljem, i predstavnicima lokalnih
dionika izradio obrt KREAR iz Zagreba, specijaliziran za kulturni menadžment. Akcijski plan
razvoja turizma će u ožujku 2013. biti dat na usvajanje Gradskom vijeću Grada Ozlja i
Skupštini Turističke zajednice Grada Ozlja, te će time postati ključni operativni program za
učinkovito upravljanje turističkim razvojem Grada Ozlja u sljedeće četiri godine.
Svjestan nedovoljne valorizacije i iskorištenosti baštinskih i prirodnih resursa na svom
području, Naručitelj očekuje od Akcijskog plana razvoja turizma da
- sagleda realni potencijal i ograničenja za razvoj atraktivne, raznovrste i
održive turističke ponude kao motiva turističkih dolazaka,
- identificira određeni broj kvalitetnih razvojno-investicijskih projekata u
funkciji pokretača turističkog razvoja,
- te da razradi terminski i financijski plan za one prioritetne projekte koji će u
relativno kratkom roku povećati turistički promet i potrošnju uz istodobno
podizanje opće kvalitete života stanovništva.
Grad Ozalj inicirao je ovaj projekt u uvjerenju da će stvaranje kritične mase
posjetitelja potaknuti lokalni privatni sektor na ulaganje i aktivnije uključivanje u projekte
unapređenja turističke ponude u skladu s definiranom vizijom razvoja putem ugostiteljstva,
osiguranja smještaja, prodaje poljoprivrednih proizvoda i suvenira, te otvaranja dodatnih
sadržaja i usluga (radionice, vodstva, najam čamaca, bicikala i slično).
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
4
Promišljenim i koordiniranim pristupom razvoju turističkih sadržaja i usluga kakav
predlaže ovaj Akcijski plan, trenutna nerazvijenost turističke infrastrukture i nedostatak
artikulirane ponude postaju prilika da se ozaljsko područje ciljano pretvori u regionalno
privlačnu i prepoznatljivu destinaciju za kulturni turizam i aktivni odmor.
1.2. Ciljevi dokumenta
Ovim Akcijskim planom razvoja turizma po prvi se puta planski pristupa utvrđivanju
željene vizije turističkog razvoja Grada Ozlja uvažavajući ciljeve definirane nadređenim
strateškim dokumentima za razvoj turizma na razini Karlovačke županije i Republike
Hrvatske.
Temeljni je cilj ovog dokumenta osmisliti i razraditi program promišljenih i provedivih
intervencija na istaknutim resursima kulturno-povijesne i prirodne baštine kako bi se
minimalnim zahvatima i ulaganjima stvorili preduvjeti za povećanje broja i zadovoljstva
posjetitelja, te za buduće jasno tržišno pozicioniranje Ozlja kao turističke destinacije.
Ispunjavanje tog temeljnog cilja podrazumijeva:
- identificiranje postojećih baštinskih resursa i njihovu analizu iz perspektive
potencijalnog doprinosa obogaćivanju postojeće turističke ponude i razvoju
novih sadržaja,
- definiranje jasne koncepcije razvoja turizma na temelju postojećih i
potencijalnih turističkih resursa,
- utvrđivanje kriterija za odabir prioritetnih razvojnih projekata temeljenih na
baštini,
- izradu hodograma prioritetnih razvojnih projekata s organizacijskim,
terminskim i financijskim planom implementacije i
- prepoznavanje lokalnih i/ili regionalnih dionika koji mogu postati nositelji i
partneri u konkretnim projektima, imajući u vidu važnost javno-privatnog
partnerstva u razvoju svih turističkih proizvoda i usluga.
Kao javni strateški dokument, ovaj Akcijski plan daje informacije o poželjnim
proizvodima i sadržajima u skladu s definiranom vizijom razvoja turizma te usmjerava
privatni sektor i različite interesne skupine u osmišljavanju i provedbi novih razvojno-
investicijskih projekata.
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
5
1.3. Metodološki pristup
U skladu s odrednicama projektnog zadatka, na početku izrade Akcijskog plana bilo je
neophodno provesti dubinsku analizu resursne osnove, stanja prijema turista, pristupačnosti
i tržišne konkurentnosti sadržaja, te profila sadašnjih posjetitelja i svrhe njihovog dolaska.
Prikupljeni su i obrađeni svi potencijalno relevantni podaci za razvoj turizma iz
sekundarnih izvora informacija poput nacionalnih statističkih izvješća. S obzirom da su se
pokazali nedovoljno precizni, pouzdani i/ili prikladni za realno sagledavanje stanja na
predmetnom području, posebna je pažnja usmjerena provođenju primarnih istraživanja u
obliku anketa, osobnih razgovora s lokalnim dionicima i obilaska terena, te se dijagnoza
prikazana u ovom dokumentu zasniva upravo na analizi tako prikupljenih podataka.
Prije utvrđivanja poželjne razvojne vizije za turizam grada Ozlja, proanalizirane su i
smjernice navedene u relevantnim strateškim dokumentima višeg reda koji imaju utjecaja
na područje obuhvaćeno projektom.
U svim fazama rada na projektu aktivno su sudjelovali lokalni dionici koji imaju
razvijenu svijest o potencijalnim učincima turizma na ozaljsko gospodarstvo i koji će biti
neposredno uključeni i odgovorni za implementaciju razvojnih projekata.
Od strane Naručitelja oformljena je Radna skupina čiji su članovi tijekom pet radnih
sastanaka pod stručnim vodstvom konzultantice iznijeli brojne prijedloge, razmijenili
mišljenja, usuglasili razvojnu viziju turizma i prioritetne projekte, te prodiskutirali
predložena rješenja s obzirom na raspoložive financijske, ljudske i organizacijske resurse
Grada Ozlja.
Radna skupina je djelovala u sljedećem sastavu:
1. Biserka Vranić, Gradonačelnica Grada Ozlja
2. Dane Ugarković, zamjenik Gradonačelnice Grada Ozlja
3. Sanja Tomašević, direktorica Turističke zajednice grada Ozlja
4. Silvija Huljina, ravnateljica Zavičajnog muzeja Ozalj
5. Mirjana Vidiček, pročelnica Upravnog odjela za financije i gospodarstvo Grada
Ozlja
6. Jasna Panijan, pročelnica Upravnog odjela za urbanizam i komunalne poslove
Grada Ozlja.
Dokument je sadržajno podijeljen u sedam poglavlja koja odgovaraju ključnim fazama
u izradi Akcijskog plana, pa tako nakon uvodnih napomena slijedi poglavlje koje analizira
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
6
polazišnu situaciju s posebnim naglaskom na valorizaciju resursa kulturno-povijesne i
prirodne baštine i sadašnjih motiva za dolazak posjetitelja na ozaljsko područje.
U trećem i četvrtom poglavlju se kroz poželjnu viziju i koncepciju razvoja turizma
definiraju ključne teme buduće ponude oko kojih se želi tržišno profilirati najveći broj
turističkih sadržaja i doživljaja, čime se postavljaju temelji za jasno tržišno pozicioniranje
grada Ozlja kao odredišta kulturnog turizma i aktivnog odmora.
Peto poglavlje predstavlja srž Akcijskog plana, jer se u njemu definiraju kriteriji za
odabir prioritetnih projekata i razrađuju konkretne aktivnosti za učinkovito i dugoročno
održivo transformiranje kulturno-povijesnih i prirodnih resursa u tržišno konkurentne
turističke sadržaje. Navode se potencijalni nositelji projekata i tržišni segmenti kojima su
proizvodi namjenjeni, jednako kao i mehanizmi provedbe i okvirna financijska sredstva
potrebna za njihovu realizaciju.
Nakon razrade vremenskog plana implementacije projekata u šestom poglavlju, u
završnom se poglavlju naglašava važnost sustavne koordinacije svih aktivnosti, te
kontinuiranog praćenja i evaluacije postignutih rezultata Akcijskog plana kako bi oni
poslužili kao temelj za izradu budućih razvojnih dokumenata i smjernica.
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
7
2. Analiza polazišne osnove
Da bi se utemeljeno moglo predložiti usmjerenje budućeg razvoja turizma i način
njegove realizacije, potrebno je imati uvid u ključne čimbenike koji na razvoj utječu. Uz
sažeti prikaz geoprometnih i demografsko-gospodarskih obilježja, u nastavku će se utvrditi
trenutni stupanj razvijenosti turističkog sektora, karakteristike postojeće potražnje, kao i
potencijali i ograničenja raspoloživih kulturno-povijesnih i prirodnih resursa koji pružaju
osnovu za razvoj ponude.
S ciljem dobivanja što realnije slike o projektnom području, podaci iz sekundarnih
izvora informacija upotpunjeni su rezultatima primarnih istraživanja do kojih se došlo kroz
ankete, osobne razgovore s lokalnim dionicima i obilazak terena.
Povezivanjem i usklađivanjem dobivenih informacija uspostavlja se jasna i nepristrana
dijagnoza stanja sažeta u SWOT analizi u obliku preglednih popisa snaga i slabosti koje Grad
Ozalj ima i na koje može utjecati, te vanjskih prilika i prijetnji s kojima se suočava i mora
uvažavati.
2.1. Geoprometna obilježja
Smješteno uz granicu s Republikom Slovenijom i na rubu Središnje Hrvatske, područje
Grada Ozlja nalazi se u blizini najvažnijeg putničkog prometnog toka, državne autoceste A1,
koja povezuje sjeverozapadnu i Srednju Europu preko Zagreba s jadranskim turističkim
odredištima. Jednako tako, mimoilazi ga i longitudinalni prometni pravac koji preko
Karlovačke županije povezuje Republiku Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu. Oba se pravca
ukrštavaju u važnom prometnom čvorištu Karlovcu s kojim je ozaljsko područje povezano
cestama regionalno-županijskog i lokalnog značenja, a od kojeg je gospodarsko, kulturno i
administrativno središte grad Ozalj udaljen 18 km.
S Karlovcem je ozaljsko područje povezano redovitom autobusnom linijom
Autotransporta Karlovac koja prometuje tri puta dnevno, te željezničkom prugom lokalnog
značaja u smjeru Ljubljane (prometuje samo do državne granice) s postajama u Zorkovcu i
Ozlju. Autobusi i veći dio vlakova ne cirkuliraju nedjeljom i blagdanom.
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
8
Fig.1. Geoprometni položaj
Zahvaljujući blizini autoceste A1 Grad Ozalj je povoljno lociran u odnosu na grad
Zagreb, najveću urbanu aglomeraciju Hrvatske i najveći izvor domaće izletničke potražnje,
te na nešto udaljeniji grad Rijeku i razvijene sjevernojadranske turističke destinacije. Istom
je prometnicom Ozalj dostupan i preko dvije najbliže međunarodne zračne luke,
zagrebačkog Plesa i riječke zračne luke na otoku Krku.
Hrvatska km Inozemstvo km
Zagreb 70 Ljubljana 110
Rijeka 135 Trst 225
Varaždin 170 Graz 260
Pula 236 Sarajevo 405
Zadar 250 Budimpešta 445
Split 335 Beč 470
Osijek 355 München 615
Dubrovnik 545 Prag 740
Fig.2. Udaljenost od većih gradova u regiji
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
9
2.2. Klimatske značajke
Područje Grada Ozlja pod utjecajem je umjereno kontinentalne klime s umjereno
hladnim zimama, toplim ljetima i dovoljno padalina tijekom cijele godine, a s
mikroklimatskog, reljefnog i hidrološkog stajališta prepoznaju se tri zasebne cjeline:
1. južni obronci žumberačkih planina na sjeveru s najvišim vrhom na području
Grada, Svetom Gerom (1.178 mnv),
2. brežuljkasto vivodinsko-vrhovačko vinogorje
3. široka i plodna pokupska nizina koja se spušta do 110 mnv, s pritokama i jezerima
Šljunčare.
U nedostatku preciznih meteoroloških podataka za područje Ozlja, koristit ćemo
vrijednosti izmjerene u najbližoj službenoj mjernoj postaji, uzimajući u obzir vjerojatnost
laganih oscilacija unutar projektnog područja.
U Karlovcu se srednja godišnja temperatura zraka kreće između 8 i 11ºC, pri čemu je
najhladniji mjesec siječanj s prosječnom temperaturom oko 0ºC, a srednja mjesečna
temperatura najtoplijeg mjeseca (srpanj) iznosi oko 21ºC.
Prosječna godišnja količina oborina kreće se između 1.000 i 1.400 mm, a oblačni dani
su znatno brojniji od vedrih.
I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII.
2009. -1,7 2,4 6,7 136 17,9 19,1 22 21,8 17,2 10,6 7,8 2,8
2010. -1 1,4 6,3 11,5 15,8 19,9 22,6 20,3 14,4 8,7 8,2 -1,2
2011. 1,7 0,8 6,5 12,8 15,9 20,4 21,4 21,8 18,9 9,7 2,9 3,4
Fig.3. Srednje mjesečne temperature zraka u Karlovcu u ºC
Količina oborina/ mm Broj dana pod snijegom Vedri dani Oblačni dani
2009. 1.005,9 39 54 124
2010. 1.272,5 91 47 155
2011. 741,9 19 74 116
Fig.4. Godišnje vrijednosti važnijih meteoroloških elemenata u Karlovcu
2.3. Demografska obilježja
U usporedbi s 2001. kada je u Gradu živjelo 7.663 stanovnika, prema prvim rezultatima
popisa iz 2011. bilježi se zamjetno smanjenje broja (11%) koje ukazuje na nepovoljno
migracijsko kretanje. Od 128.899 stanovnika popisanih na području Karlovačke županije u
2011., 5,28% odnosno 6.817 obitava u Gradu Ozlju.
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
10
Najveća koncentracija stanovništva, čak 17,5% (1.194) živi u gradskom središtu Ozlju,
dok u 8 naselja nije zabilježen niti jedan žitelj. Od 97 naselja obuhvaćenih područjem Grada
u 43 živi manje od 30 stanovnika. Na cijelom području je uz grad Ozalj tek 17 naselja s više od
100 stanovnika, među kojima su najveća Jaškovo s 490 i Vrhovac s 354 stanovnika. Gustoća
naseljenosti je neznatno viša od županijskog prosjeka iznoseći 38 st./km2 naspram 35 st/km2.
I prosječna starost stanovništva je veoma slična županijskom prosjeku s 43,7 godina, a
67% odnosno 4.566 osoba u dobi je od 15 do 64 godine.
Fig.5. Sastav stanovništva prema dobi Fig.6. Obrazovna struktura stanovništva
Analiza obrazovne strukture stanovništva prema dostupnim podacima (Popis
stanovništva iz 2001.) ukazuje na značajan udio slabije obrazovanog stanovništva budući da
približno 58% ima završenu najviše osnovnu školu.
Srednju školu je završilo 36% stanovništva, a tek 4% ima višu ili visoku stručnu spremu,
što ukazuje na potrebu za sustavnim poticanjem formalnog obrazovanja i edukacije kroz
različite programe cjeloživotnog učenja.
Prema podacima iz 2001., koje treba uzeti s određenom zadrškom, udio aktivnog
stanovništva u ukupnom stanovništvu Grada Ozlja iznosi 51%, a preostali dio stanovništa
dijeli se na uzdržavane osobe (22%) i osobe s osobnim izvorima prihoda (27%).
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
11
2.4. Poduzetništvo
Temeljno uporište ozaljskog gospodarstva su trgovačka društva koja se po kriterijima
Zakona o računovodstvu svrstavaju u male poduzetnike, te obrtnici. Prema podacima
Županijske gospodarske komore, od 84 tvrtke aktivne u 2011. na području Grada Ozlja samo
je jedna klasificirana kao srednje veliki poduzetnik s 43 zaposlenih, dok je u preostalim
tvrtkama bilo zaposleno ukupno 470 osoba.
2009. 2010. 2011.
Broj poduzetnika 71 77 84
Broj zaposlenih 663 796 513
Fig.7. Pokazatelji malog gospodarstva za Grad Ozalj
U razdoblju od 2009. do 2011. broj poduzetnika je porastao za 16%, dok se ukupan broj
zaposlenih u istima smanjio za 23%. Prema strukturi djelatnosti najbrojniji su poslovni
subjekti prerađivačke industrije i trgovine, nakon čega slijede stručne, znanstvene i tehničke
djelatnosti, te građevinarstvo.
Iz strukture zaposlenih po pojedinim djelatnostima vidljivo je da je u 2011. najveći
broj osoba bio zaposlen u prerađivačkoj industriji (271), nakon čega slijede trgovina (93) i
građevinarstvo (52).
Poduzetnička zona LUG, osnovana 2002. u blizini glavnog gradskog središta svojim
mogućnostima privlači lokalne poduzetnike, te je dosad svoje poslovanje u nju premijestio
21 mali poduzetnik.
Obrtnici, kao zasebna kategorija malog gospodarstva, nisu bili obuhvaćeni u
prethodnoj analizi. Prema aktualnim podacima iz Obrtnog registra, na području Grada Ozlja
je u radu 139 obrta, od kojih 14 ima registriranu djelatnost povezanu s ugostiteljstvom, a
dvije su obrtnice kao pretežitu djelatnost registrirale izradu suvenira odnosno ukrasnih
predmeta.
Krajem 2012. je na području Grada Ozlja bilo registrirano 627 nezaposlenih osoba
odnosno približno 14% radno sposobnog stanovništva, a među nezaposlenima su najbrojnije
bile osobe sa završenom osnovnom školom i trogodišnjom srednjom školom. U usporedbi s
prethodnim godinama, broj nezaposlenih je u laganom padu: 2010. nezaposlenih je bilo 662,
a iduće godine 644.
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
12
2.5. Razvijenost turističkog sektora
Iako je u prošlosti Ozalj imao određenu turističku aktivnost zahvaljujući ponajprije
privlačnosti Starog grada u kojem su djelovali Zavičajni muzej i restoran, u ozaljskom kraju ne
postoji tradicija bavljenja turizmom.
Prema nacionalnim kriterijima za određivanje turističke razvijenosti, područje Grada
svrstava se u turistički razred D, a gradsko središte u razred C. Kvantitativni pokazatelji
turističkog prometa kao i kvaliteta smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta i turističke ponude
ukazuju da je područje turistički nerazvijeno.
Smještajna ponuda Grada Ozlja ograničena je na svega tri smještajna objekta s
ukupno 38 ležajeva.
Motel Pavlaković se nalazi na samom ulazu u grad Ozalj i raspolaže s 12 dvokrevetnih
soba II kategorije. U prizemlju motela je i restoran, te kuglana. Cijene noćenja kreću se od 90
kn za jednu osobu u sobi s odvojenim krevetima do 220 kn za dvije osobe na francuskom
ležaju. Web stranica motela je dostupna isključivo na hrvatskom jeziku.
Vila Vino je dvokatna kuća za odmor okružena vinogradima, otvorena 2011. Moderno
je i udobno uređena, sastoji se od dvije dvokrevetne sobe, dvije kupaonice, dnevnog boravka,
kuhinje i garaže. Iznajmljuje se cijela na minimalno dvije noći po cijeni od 75 eura vikendom
i 65 eura u tjednu. Najam na tjedan dana stoji 475 eura, a na mjesec dana 1.800 eura.
Domaćini pružaju mogućnost punjenja hladnjaka na dan dolaska gostiju s jednim od četiri
paketa pića i hrane po cijeni od 25 do 40 eura, te pripremu roštilja. Web stranica je dostupna
isključivo na njemačkom jeziku, a atraktivna brošura na njemačkom i hrvatskom.
Krajem 2012. registriran je treći smještajni objekt Kod mosta s pet dvokrevetnih soba u
sklopu privatne kuće u Gornjem Pokupju, a ista vlasnica tijekom godine planira i otvaranje
kampa. U 2013. se očekuje registracija još sedam dvokrevetnih soba na jednom
vinogradarskom imanju u Vrhovcu, te stavljanje u funkciju nedavno obnovljene
četverokrevetne tradicijske kuće u Grdunu. Slične inicijative obnove tradicijskih kuća u
svrhu razvoja turizma pojavljuju se na području Žumberka (Radatovići i okolica), a uz
odgovarajuće potpore dovršenje radova izgledno je u 2014.
U susjednim općinama Žakanje i Kamanje tijekom 2012. unaprijeđena je ponuda
privatnog smještaja s ukupno 23 nova ležaja.
U ponudi Domaćinstva Ribarić su tri sobe s tri zvjezdice za po 2-3 osobe, Seosko
domaćinstvo Sablić raspolaže također s tri sobe s ukupno sedam ležajeva, a Domaćinstvo
Dinko Rubin uz mogućnost doručka/polupansiona/ punog pansiona nudi dvije dvokrevetne
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
13
sobe, te za ovu godinu planira oplemenjivanje okoliša i uređenje otvorenog bazena u sklopu
domaćinstva.
Seosko gospodarstvo Srakovčić u blizini Ribnika prostire se na 6 ha zemljišta, nudeći
smještaj u 4 izvorne seoske kuće uređene u autohotnom stilu, a uz njih raspolaže i s 30
parcela obiteljskog kampa. Uz brojne mogućnosti za aktivan odmor, unutar kompleksa se
nalazi i restoran, kušaonica vina i vanjski bazen.
Fig.8. Smještajni kapaciteti šireg ozaljskog područja
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
14
Županijsko središte Karlovac koje je svega nekoliko kilometara udaljeno od područja
Grada Ozlja raspolaže s jednim hotelom sa četiri zvjezdice, tri hotela s tri zvjezdice, te većim
brojem različitih privatnih smještajnih objekata. Hotel Europa (***) smješten je u
neposrednoj blizini naplatne postaje Karlovac na autocesti A1, uz cestu koja vodi za Ozalj.
Iskorištenost i tako skromnih smještajnih kapaciteta Grada Ozlja je prilično niska
(22,36%) što potvrđuje analiza broja turističkih dolazaka i ostvarenih noćenja. U posljednje
tri godine postupno se smanjivao broj dolazaka i noćenja domaćih turista, no kod stranih
gostiju se primjećuje pozitivan rast, naročito u pogledu duljine boravka. Svi su zabilježeni
dolasci realizirani individualno odnosno dosad nije bilo slučajeva organiziranog dolaska
gostiju.
Fig.9. Dolasci domaćih i stranih turista prema evidenciji u smještajnim kapacitetima
Prema vrstama turističkih objekata u 2012. 16,3% svih dolazaka i 22% svih noćenja
realizirano je u kući za odmor, a preostali turistički promet ostvaren je u motelu.
U posljednje dvije godine najbrojniji gosti bili su Slovaci koji su 2012. sa 126 dolazaka
ostvarili čak 73,4% svih noćenja naspram 31,7% u ranijoj godini. Zatim slijede Nijemci,
Talijani i Francuzi. Zanimljivo je primijetiti da je mjesec u kojem je zabilježen najmanji broj
noćenja bio rujan (125), a najviše ih je ostvareno u svibnju (317). Više od 200 noćenja
ostvareno je i u siječnju, veljači, lipnju i srpnju.
Međutim, za pretpostaviti je da statistički podaci Hrvatske turističke zajednice ne
pružaju realan uvid u turistički promet, jer ne evidentiraju jednodnevna putovanja bez
ostvarenog noćenja niti višednevna putovanja s noćenjima ostvarenim u nekomercijalnom
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
15
smještaju kao na primjer kod rodbine ili prijatelja. Stoga podatke temeljene na smještajnim
kapacitetima svakako treba kontrastirati s drugim dostupnim podacima.
Fig.10. Noćenja domaćih i stranih turista
Fig.11 Prosječna duljina boravka domaćih i stranih turista prema evidenciji u smještajnim
kapacitetima
Simptomatični za jednodnevna putovanja su primjerice podaci o broju prodanih
ulaznica za posjet Starom gradu Ozlju. Prema evidenciji Zavičajnog muzeja Ozalj, lokaciju
svake godine posjeti više od 4.000 posjetitelja, a određeni broj zasigurno ostaje
neregistriran zbog nemogućnosti sustavne kontrole naplate.
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
16
Naime, od 1. svibnja do 1. studenog 2012. individualnim posjetiteljima (ali ne i djeci!)
se naplaćivao ulaz u Stari grad samo vikendom, jer tijekom tjedna nema raspoloživog osoblja
za kontrolu i naplatu ulaznica. Prema dostupnoj evidenciji samo je u kratkom razdoblju od
22. lipnja do 8. listopada 2012. tijekom vikenda i praznika prodana 1991 ulaznica
individualnim posjetiteljima.
2009. 2010. 2011. 2012.
Broj ulaznica 4.260 4.170 4.570 6.000
Fig.12. Posjetitelji Starog grada Ozlja s kupljenom ulaznicom (Izvor: evidencija Zavičajnog
muzeja Ozalj)
Omjer posjetitelja koji dolaze u grupama i individualno je približno 50:50, a kad je
riječ o grupama, dječji posjeti su značajno brojniji (80:20). Prema procjeni ravnateljice
Muzeja, bez naplaćene ulaznice kroz Stari grad je u 2012. prošlo dodatnih 2500 do 3000
posjetitelja u obliku organiziranih posjeta vrtića, škola, đačkih domova, vatrogasnih društava
te gostiju Grada i Šumarije iz šireg ozaljskog i karlovačkog kraja.
Kad je riječ o inozemnih posjetiteljima, registrirano je samo 5 organiziranih grupnih
dolazaka (do 100 osoba). Inozemni turisti su uglavnom dolazili kao individualni gosti tijekom
ljetnih mjeseci, naročito tijekom lipnja i srpnja, te u nešto manjem broju tijekom svibnja i
rujna.
Ugostiteljska ponuda je skromna i orijentirana pretežno na potrebe lokalnog
stanovništva. Tijekom cijele godine otvoreno je šest restorana: Azelija u okviru motela
Pavlaković, te Žganjer i Papalina u Jaškovu te bistro Fancy u Malom Erjavcu. Nadalje, u okviru
jednog od vivodinskih vinskih podruma funkcionira gostionica Frlan, a na svega nekoliko
kilometara od gradskog središta posluje i Pizzeria Lav.
Među njima, kvalitetom tradicionalne kuhinje i cijenom iskače Restoran Žganjer u
blizini dvorca Jaškovo koji je 2011. uvršten na popis 100 najboljih hrvatskih restorana, a u
kontinentalnoj Hrvatskoj je na 6. mjestu (www.gastronaut.hr).
Značajan, ali još uvijek većim dijelom neiskorišten potencijal za unaprijeđenje ukupne
i ugostiteljske ponude imaju vinogradari i vinari udruženi pod nazivom Ozaljsko-vivodinske
vinske ceste. Desetak obiteljskih gospodarstava duž 30 km nude u svojim vinskim podrumima
kušanje i kupovinu vina i domaćih poljoprivrednih proizvoda. Većina ih je još uvijek primarno
orijentirana na proizvodnju i podizanje kvalitete vine, no primjećuje se postupno uvođenje
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
17
ugostiteljske ponude uz najavu. Uobičajena cijena od 100 kn po osobi uključuje kušanje 4-5
vrsta vina i pladanj hladnih narezaka.
Od 1995. Udruga vinogradara, vinara i voćara Ozlja svakog lipnja organizira izložbu
vina u Vivodini, koja je još uvijek sadržajima i načinom organizacije naglašeno orijentirana na
strukovna udruženja i lokalno stanovništvo.
Promocija vinogorja je gotovo prepuštena slučaju jer se osim signalizacije uz ceste i
sudjelovanja nekih proizvođača na regionalnim izložbama vrši isključivo preko Internet
stranice Turističke zajednice Grada Ozlja te letka s popisom vinara, ponudom vina i kontakt
podacima. Nejasno artikulirana ponuda i nedostatak kapitala za investicije u turističke
kapacitete čine vinsku cestu još uvijek “nevidljivom” na regionalnom tržištu.
U kontekstu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava na ozaljskom području svakako
treba spomenuti i Medenu kuću čiji vlasnik proizvodi med sa znakom “Ekološkog proizvoda
Hrvatske”. Gospodarstvo je otvoreno za posjetitelje, a uz razgledavanje pčelinjaka i kušanje
različitih vrsta meda i medenjaka, nudi direktnu prodaju domaćih proizvoda od meda i
pčelinjeg voska.
Spomenuti treba i dva zanimljiva turistička proizvoda u neposrednoj blizini ozaljskog
područja, temeljena na lokalnoj gastronomskoj tradiciji: “Piknik u Karlovcu” i “Tisućljeća
kulinarstva”.
Osmišljen tijekom ljeta 2012. u suradnji Restorana Žganjer i turističke agencije iz
Karlovca, piknik paket uključuje deku, stolnjak i košaru s domaćom hranom i pićem, te
njihovu dostavu na odabranu lokaciju. Sva oprema i namirnice potječu s lokalnih obiteljskih
gospodarstava na područja Grada Ozlja, no zasad je usluga dostupna samo u Karlovcu. Po
cijeni od 340 do 520 kn za dvije do četiri osobe, košara sadrži suhomesnate delicije, kupski
sir, kruh i pogačice, štrudle, sezonsko voće, te sokove i vina. Zasad se komercijalizira isključivo
preko jedne karlovačke turističke agencije.
Fig.13. Izgled i sadržaj karlovačke košare za piknik
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
18
Na području Parka prirode Žumberak-Samoborsko gorje, izvan dijela koje pripada Gradu
Ozlju, već se nekoliko godina zaredom u rujnu održavaju radionice pretpovijesne, rimske,
srednjovjekovme i tradicijske žumberačke kuhinje. U Arheološkom parku Budinjak polaznici
jednodnevnih radionica imaju prilike kuhati na otvorenom prema povijesnim receptima i u
pratnji voditelja.
Fig.14. Ambijent kulinarskih radionica u Parku prirode Žumberak
Upravljanje turističkim razvojem
Otvaranjem Turističke zajednice Grada Ozlja sredinom 2011. i pristupanjem izradi
Akcijskog plana razvoja turizma, lokalna samouprava se jasno opredijelila za turizam kao jedan
od razvojnih prioriteta. Iako se i dosad skrbila za očuvanje naslijeđa kroz redovito održavanje
sakralnih i kulturno-povijesnih znamenitosti, financiranje rada Zavičajnog muzeja te
podupiranje lokalnih kulturnih manifestacija, promišljenim poticanjem i usmjeravanjem
turističkog razvoja gradska uprava preuzima aktivnu ulogu u stvaranju preduvjeta za
dugoročno gospodarsko korištenje postojeće baštine.
U operativnom smislu, turističkim razvojem i promidžbom upravlja Turistička
zajednica Grada Ozlja (u daljnjem tekstu: TZ Ozalj) koja ima jednu stalno zaposlenu stručnu
osobu. Budući da na ozaljskom području ni jedno naselje nije razvrstano u A ili B turistički
razred, sredstva za rad TZ Ozalj kao neobvezatne turističke zajednice, osigurava Grad Ozalj
kao njen osnivač.
TZ Ozalj ostvaruje prihod od boravišnih taksi i turističke članarine lokalnih pravnih i
fizičkih osoba koje pružaju ugostiteljske usluge ili obavljaju s turizmom neposredno
povezane djelatnosti. U 2012. taj je prihod iznosio oko 40.000 kn.
U Programu rada TZ Ozalj za 2013. predviđaju se ukupni prihodi u visini od 405.000,00
kn, u što su osim prihoda od boravišnih taksi i turističke članarine uračunata sredstva iz
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
19
proračuna Grada Ozlja, procijenjene subvencije Hrvatske turističke zajednice, Turističke
zajednice Karlovačke županije, te mogući prihodi od natječaja i donacija.
Iz prethodno navedenog vidljivo je da su financijski i ljudski resursi TZ Ozalj prilično
ograničeni, stoga je djelovanje stručne osobe u najvećem dijelu usmjereno na:
- identificiranje konkretnih mogućnosti za unapređenje turističke ponude kroz
nove sadržaje i usluge,
- razvijanje svijesti u lokalnoj zajednici o važnosti i gospodarskim, društevnim i
drugim učincima turizma,
- poticanje partnerstva javnog i privatnog sektora u razvoju turističke
infrastrukture i novih turističkih proizvoda.
Nadalje, Turistički ured funkcionira kao centar za posjetitelje pružajući informacije
posjetiteljima i turističkim agencijama o aktualnoj turističkoj ponudi i predlažući izletničke
ture. Licenciranih turističkih vodiča na području Ozlja nema, nego se po potrebi treba
obratiti vodičima iz Karlovca koji su navedeni na web stranici Županijske turističke zajednice.
Sredinom 2012. TZ Ozalj je naručila izradu vlastite Internet stranice s ciljem
pokretanja aktivnosti e-marketinga. Objavljeni sadržaji su zasad namijenjeni isključivo
posjetiteljima i strukturirani su u četiri cjeline unutar gornjeg izbornika: “Grad Ozalj” s
osnovnim podacima o području i kartom, “Putevima baštine” koja opisuje ključne elemente
kulturno-povijesne baštine i navodi znamenite ličnosti kraja, zatim “Događanja” s pozivima
na lokalne manifestacije, te “Turističke informacije” koje obuhvaćaju smještajne i
ugostiteljske kapacitete i smjernice za aktivan odmor. Stranica je u cjelosti prevedena na
engleski jezik, a u planu je i nadogradnja sa sadržajima od interesa za lokalne poduzetnike
(aktualni natječaji, zakonske regulative i sl.)
Hijerarhijski su informacije prezentirane u najviše dvije razine, a tekst je zahvaljujući
primjerenom obliku i veličini slova kao i razmacima lako čitljiv. Podebljanja olakšavaju
snalaženje, no neke su rečenice i odlomci predugi, a premala pažnja je posvećena prvim
rečenicama tekstova. Nedostaju mogućnosti ispisa, virtualnog pregledavanja brošura i
pristup multimedijalnim sadržajima, te se u tom smislu stranica može dodatno unaprijediti.
Destinacija je atraktivno prezentirana dobrim izborom ambijentalnih fotografija koje
su sastavni dio izbornika, a postoji i mogućnost pretraživanja pomoću ključnih riječi.
Zasad nema mogućnosti za interakciju posjetitelja s objavljenim sadržajima kao ni za
generiranje sadržaja od strane samih korisnika, a na nedavno otvorenoj Facebook stranici TZ
Ozalj na koju vodi ikona u gornjem uglu stranice još se nije započelo s generiranjem sadržaja.
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
20
Na dnu web stranice je objavljen novi logotip TZ Ozalj čija izrada je predstavljala prvi
korak prema sveobuhvatnom brandiranju destinacije kao spoja prirodnih ljepota i kulturnih
znamenitosti. Ključne ideje koje se njime prenose su raznolikost, dinamičnost i optimizam, a
krovni brand otvara mogućnosti za brojne verzije podbrandova s razlikom u boji i nazivu.
Fig.15. Logotip Turističke zajednice Grada Ozlja
Prije izrade novog logotipa se na materijalima za turističku promidžbu primjenjivao
grb Grada Ozlja kao što je vidljivo na turističkoj karti otisnutoj 2009. u nakladi od 5.000
primjeraka. Od tada nije produciran nikakav novi promidžbeni materijal, što je i razumljivo s
obzirom na relativnu nedostupnost većine atrakcija, nedostatak novih turističkih sadržaja i
usluga, ali i dosadašnju slabu orijentiranost područja na turističku djelatnost.
Analizom promidžbenih materijala Turističke zajednice Karlovačke županije (brošure,
auto-turistički zemljovid, web stranica) utvrđeno je da se Ozalj usputno spominje u
kontekstu graditeljske baštine te biciklističkih ruta koje su dio ponude turizma aktivnog
odmora Županije.
Među konzultiranim tiskanim turističkim vodičima za Hrvatsku domaćih i stranih
izdavača, veći je broj onih u kojima se Ozalj ne spominje (Lonely Planet, Frommel’s, AA
Publishing, Thomas Cook, Alastair Sawday’s, Forum, Turistička naklada). Eyewitness Travel Guide
za Hrvatsku spominje Stari grad Ozalj i Muzej koji u njemu funkcionira, a najiscrpnije Grad
prezentira Cadogan guide koji u nekoliko rečenica spominje i hidroelektranu, etno selo i
naselje Trg.
2.6. Baštinski resursi
Popisivanjem i temeljitom analizom svih postojećih materijalnih i nematerijalnih
baštinskih resursa objektivno se sagledavaju realni potencijal i ograničenja za razvoj
autentičnih i dugoročno održivih turističkih iskustava i doživljaja. U ovom se poglavlju oni
sistematiziraju i procijenjuju iz perspektive atraktivnosti, trenutne turističke iskorištenosti i
mogućeg doprinosa formiranju i/ili obogaćivanju buduće ponude.
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
21
Sukladno tome su na temelju službenih pregleda zaštićenih dijelova prirodne i
kulturne baštine najprije identificirani raspoloživi resursi, koji su zatim dodatno istraženi
kroz konzultiranje stručne literature, a njihovo je stvarno stanje i mogućnost za prihvat
posjetitelja valorizirano obilaskom terena i na temelju razgovora s lokalnim dionicima.
S obzirom da na području Grada Ozlja trenutno ne postoji niti jedna konkretna
tržišno spremna i konkurentna turistička atrakcija, tek predstoji formiranje prepoznatljive i
dugoročno atraktivne ponude promišljenim i koordiniranim povezivanjem i
unapređivanjem vrijednih kulturno-povijesnih znamenitosti i očuvanih prirodnih krajolika.
Prirodna baština
Područje Grada Ozlja odlikuje se bogatstvom i raznolikošću geološkog prostora, te
biljnog i životinjskog svijeta. Čist i očuvani okoliš nenarušenih ambijentalnih vrijednosti,
udaljen od velikih prometnica i prošaran s nekoliko vidikovaca i tradicionalnom seoskom
arhitekturom u malim naseljima značajan je neizravni turistički resurs.
Unutar administrativnih granica Grada dvije cjeline imaju status zaštićene prirodne
vrijednosti. Područje oko Starog grada Ozlja s naglaskom na vapnenačku liticu na kojoj stoji i
tok rijeke Kupe u podnožju zaštićeno je kao značajan krajolik.
Brdsko-planinsko područje koje prekriva oko 40% površine Grada Ozlja i proteže se u
Zagrebačku županiju, pripada Žumberačko-samoborskom gorju koje je 1999. proglašeno
parkom prirode. Šume bukve i hrasta te travnjaci su dva glavna ekosustava u kojima su
nastanjene i neke rijetke i zaštićene vrste biljaka i životinja. Područje je bogato vodom i
površinskim i dubinskim krškim oblicima. Najviši vrh, Sveta Gera na 1.178 mnv s kapelom Sv.
Ilije, nalazi se unutar granica Grada Ozlja.
Rijeka Kupa ulazi u Hrvatsku i na područje Grada Ozlja kod Cerja Vivodinskog te u svom
toku do Ozlja ima obilježja krške rijeke, a nizvodno karakter nizinske. U nju se kod Karlovca
ulijeva Dobra koja predstavlja južnu granicu ozaljskog područja. Zona Šljunčare sastoji se od
devet umjetnih jezera nepravilnog oblika okruženih šumom i livadama, a stanište je brojnih
ptičjih vrsta.
Prethodno skiciran živopisni prirodni krajolik i povoljni klimatski uvijeti ozaljskog
područja predstavljaju značajan potencijal za razvoj turističke ponude temeljene na
sportsko-rekreativnom boravku u prirodi u većem dijelu godine. Povremeni izletnici sa šireg
područja ne generiraju nikakvu gospodarsku ili drugu korist za lokalno stanovništvo, jer
gotovo ne postoje popratne turističke usluge, poput mogućnosti za okrepu.
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
22
Nedostaju osnovne značajke tržišne spremnosti ove vrste resursa kao na primjer
cjelovit i ujednačen sustav prometne signalizacije, interpretacije i načina obilaska, a kad oni
budu dostupni, bit će potrebno pripremiti odgovarajući promidžbeni materijal u obliku
tiskanih letaka, brošura i Internet stranica.
Unapređenje turističke ponude aktivnog odmora i njeno profiliranje na opuštajućem i
ekološki sačuvanom području Ozlja tema je za posebnu inventarizaciju, a u nastavku slijedi
pregled nekoliko potencijalno zanimljivih vrsta aktivnog odmora.
Pješačenje
Mnogo je staza, putova i cesta za pješačenje, planinarenje ili laganu šetnju kroz blago
brdovitu šumu, vinograde i livade ozaljskog kraja. Većinom nisu posebno uređene ni
dosljedno označene, a ne postoji ni objedinjena turistička karta s mrežom ucrtanih ruta.
Planinarska društva i udruge za sportsku rekreaciju sa šireg područja povremeno
organiziraju izlete i uspone.
Na web stranici Parka prirode dostupne su informacije o dvjema stazama na ozaljskom
dijelu Parka. Prva je poučna staza “Gdje voće zri” duljine 2 km koja vodi kroz vivodinski kraj i
obuhvaća deset poučnih točaka na temu uzgoja voća. Unutar staze je i vidikovac pored crkve
u Lovriću Prekriškom s prekrasnim pogledom na okolne šume i vinograde. Samostalan
obilazak moguć je cijele godine, a za stručno vodstvo se treba najaviti u upravi Parka prirode.
Pješačka staza Svete Gere vodi od Ozlja do Sošica preko asfaltnih i makadamskih puteva
ukupne duljine 59 km i srednje je visoke zahtjevnosti. Polazak je kod Starog grada Ozlja,
preko Vrhovca i Vivodine do Svete Gere i Sošica.
Dubovački planinarski put dug je 28 km i povezuje dva stara grada: karlovački Dubovac i
ozaljski Stari grad preko Hrašća i Grduna. Postoji vodič-dnevnik koji se ovjerava žigom na
sedam kontrolnih točaka, no put se redovito ne održava, a do žiga povremeno nije
jednostavno doći.
Biciklizam
Biciklističe staze su brojne i najvećim dijelom dobro označene. Većina je staza
povezana s rutama susjednih županija, pa se tako na stranicama turističkih zajednica
Zagrebačke i Karlovačke županije mogu pronaći detaljne informacije i karte.
“Crvena ruta” većim dijelom prolazi dolinom rijeke Kupe i vinorodnim brežuljicima, no
počinje i završava u Zagrebačkoj županiji, te od Krašića vodi preko Zorkovca i Trga do Ozlja i
Vrhovca.
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
23
“Ruta 3“ Karlovačke županije u cijelosti prolazi područjem Ozlja, duga je 33 km s
visinskom razlikom od 351 m, a druge tri rute (“Ruta 1”, “Ruta 2” i “Ruta 4”) sa značajno
manjom visinskom razlikom jednim dijelom prolaze kroz ozaljsko područje.
Fig. 16 Prometna signalizacija biciklističkih ruta
U Ozlju je aktivan amaterski Biciklistički klub “Munjara”, a 2012. je po treći puta
organizirana Biciklijada Karlovačke županije koja jedinim dijelom prolazi i kroz područje
Grada Ozlja. Na cijelom području nema mogućnosti za najam bicikla unatoč potražnji.
Lov
Lovni ured Ozalj član je Lovačkog saveza Karlovačke županije, a lovstvo je organizirano
u okviru pet lovačkih društava. Podučje je bogato srnama, divljim svinjama te pernatom
divljači (fazan, trčka, prepelica, šljuka, divlja patka). Lokalni lovci su u društva učlanjeni na
godišnjoj osnovi, no društvima zakonom nije dopušteno organizirati odnosno prodavati lov
kao turistički proizvod. Za posjetitelje je lov zakonski moguće organizirati isključivo preko
Šumarije Karlovac. U izradi je prijedlog novog zakona koji će regulirati ta pitanja.
Lovačko društvo Površina lovišta /ha
“Kuna”, Vivodina 2823
“Jazavac”, Jaškovo-Sv.Hrašće 4892
“Lisica”, Radatović 3928
“Zec”, Vrhovac 2237
“Fazan”, Ozalj 4511
Fig.17. Lovačka društva na području Grada Ozlja
Prostrane šume i bogatstvo životinjskog svijeta mogu biti izvrsno polazište i za foto-
lov, te promatranje i osluškivanje divljih stvorenja u prirodnom staništu, no zasad ne postoji
ponuda organiziranih vodstava.
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
24
Ribolov
Ribolovna područja Grada Ozlja obuhvaćaju rijeke Kupu i Dobru, devet jezera
Šljunčare, te potoke Kamenicu i Ribnički potok. Športsko ribolovno društvo “Ozalj” s oko 500
stalnih članova provodi aktivnosti zaštite i očuvanja bogatog i raznolikog ribnog fonda te
izdaje dnevne i godišnje ribolovne dozvole. Dnevne dozvole po cijeni od 60 kn za tekuću
vodu i 80 kn za Šljunčaru izdaju se na pet lokacija na području Grada. Među najbrojnijim
ribljim vrstama su štuka, šaran, som, smuđ, linjak, mrena i podust.
Fig. 18. Karta na pristupnoj cesti Šljunčari
Sjedište društva je u Ozlju, a na Šljunčari se nalazi ribički dom. Š.R.D. organizira razna
natjecanja kojima prisustvuju brojna društva iz Hrvatske, Slovenije i Italije. Internet stranica
društva je jasna i povezana s društvenim mrežama, nudi većinu potrebnih informacija te se u
pravilnim razmacima aktualizira novostima. Zasad međutim većina ribolovaca iz Slovenije i
Italije, ali i udaljenijih krajeva Hrvatske nakon ribolova u Ozlju noćenje i prehranu
organiziraju u Sloveniji.
Važeći prostorni plan uređenja Grada Ozlja predviđa gradnju centra za ribolov na
Šljunčari ukupne površine 76 ha, te omogućava smještaj sadržaja i građevina na vodi i kopnu
koji služe sportskom i rekreativnom ribolovu, te ostale usluge koje upotpunjuju osnovnu
namjenu.
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
25
Kupanje
Ugodne temperature vode u ljetnim mjesecima i čistoća rijeka omogućavaju
kupanje na nekoliko kupališta koja nisu opremljena nikakvim dodatnim uslugama i
sadržajima, poput garderobe, sanitarnog čvora ili najma opreme za rekreaciju na vodi
(čamci).
Među najposjećenijim kupalištima su ona neposredno iznad i ispod hidroelektrane u
Ozlju, zatim malo uzvodnije u blizini ozaljskog Vikend naselja, te pored mlinice u Grdunu.
Kulturno povijesna baština
Kulturno povijesno naslijeđe Grada Ozlja svjedoči o kontinuitetu života i kulturološkom
identitetu njegovih stanovnika, te predstavlja ishodište za formiranje autentične,
prepoznatljive i dugoročno održive turističke ponude. Brojnošću i značajem posebno se
ističe graditeljska baština koja će u nastavku biti predmet detaljnije analize, dok će od ostalih
elemenata baštinskog fundusa biti izdvojeni oni s najvećim potencijalom za obogaćivanje
turističkih iskustava i proizvoda.
Tragovi života iz mlađeg kamenog i brončanog doba s arheoloških lokaliteta unutar
granica Grada Ozlja svjedoče o naseljenosti područja od prapovijesnog vremena. U
Prostornom planu uređenja grada iz 2006. popisano je i na karti označeno ukupno 24
lokaliteta od kojih samo jedan, onaj unutar Starog grada Ozlja, ima status registriranog
kulturnog dobra. Ostala nalazišta su evidentirana (5) ili neevidentirana (18), a karakterizira ih
rasprostranjenost i veoma visoki stupanj neistraženosti, zbog čega ih Prostorni plan svrstava u
najugroženiju kategoriju kulturne baštine. Zbog brojnosti nalazišta i njihove potencijalne
vrijednosti, Prostorni plan navodi kao jedan od prioriteta zaštite kulturno-povijesne
vrijednosti upravo istraživanje arheoloških nalazišta, no zasad iz financijskih i organizacijskih
razloga nije u planu početak provođenja takvih aktivnosti.
Stari grad Ozalj se kao slobodan kraljevski grad prvi put spominje 1244., no njegova
iznimna važnost u okviru nacionalne povijesti povezana je s obitelji Zrinski, jednom od
najslavnijih hrvatskih velikaških dinastija u čijem je posjedu bio od sredine 16. stoljeća do
1671. To je bilo razdoblje blagostanja i procvata kulturnog života, a budući da je u njemu
stolovao ban Petar Zrinski, često se navodi da je Ozalj u tom razdoblju bio neslužbena
hrvatska prijestolnica i središte pobune protiv habsburške vlasti.
Uz obitelj Zrinskih i Frankopana se veže i pojam Ozaljskog književnog kruga zasnovanog
na kajkavskoj ikavici koja je logično povezivala tri glavna hrvatska dijalekta (čakavštinu,
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
26
kajkavštinu i štokavštinu) u prvi javni i službeni književni jezik koji se koristio od Istre i
Kvarnera preko središnje Hrvatske do Međimurja i Podravine. Na tom ili vrlo sličnom
interdijalektu kao prvom starohrvatskom standardu je pisalo niz hrvatskih književnika poput
Pavla Rittera Vitezovića.
Pogubljenjem bana Petra Zrinskog i grofa Frana Krste Frankopana u Bečkom Novom
Mjestu 1671., starohrvatski interdijalekt prestaje biti politički podoban, mnogobrojne
dragocijenosti su raznesene ili opljačkane, a Stari grad Ozalj prelazi u vlasništvo stranih
velikaša, čime se završava najsjajnije razdoblje njegove povijesti.
Nepokretna kulturna dobra
Vrijednost profane i sakralne graditeljske baštine na ozaljskom području potvrđuje
upis u nacionalni Registar kulturnih dobara u koji je uključeno ukupno 23 zaštićena
nepokretna kulturna dobra, a još jedna građevina ima status preventivno zaštićene (Zgrada
osnovne škole u Radatovićima).
Graditeljska baština predmetnog područja obuhvaća brojne pojedinačne građevine
različitih namjena s izrazitim povijesnim, umjetničkim i/ili društvenim značajem, te jednu
kulturno-povijesnu cjelinu koju čini skupina tradicionalnih seoskih građevina s
prepoznatljivom prostornom povezanošću.
Profana graditeljska baština
Stari grad Ozalj
Srednjovjekovna utvrda na stijeni ponad rijeke Kupe simbol je Grada Ozlja i njegov
najvažniji spomenik graditeljske baštine, izgrađen i nadograđivan u razdoblju od 13. do 19.
stoljeća, zbog čega je arhitektonski vrlo raznolik te predstavlja zanimljiv spoj
srednjovjekovne, renesansne i barokne arhitekture.
Kompleks opasan visokim kamenim zidom sa šest polukružnih kula, u koji se ulazi s
južne strane preko drvenog mosta, sastoji se od ulazne kule, branič-kule iz 13. stoljeća,
južnog, istočnog i sjevernog krila (sva tri na dva kata) koja formiraju dva dvorišta i tzv. Palače
Zrinskih.
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
27
Fig.19. Pogled na Stari grad Ozalj iz zraka (Izvor: Zavičajni muzej Ozalj)
Palača Zrinskih ili žitnica je lagano izdvojena i sačuvala je originalan izgled iz 16.
stoljeća. U prizemlju se nalaze ostaci kamina i vrijednih zidnih freski vjerskog sadržaja.
U sjeverno krilo ulazi se kroz kameni trijem koji je i predvorje male kapelice, danas bez
inventara.
Fig. 20. Palača Zrinskih (žitnica) Fig. 21. Unutrašnjost kapelice
Utvrda je kroz povijest pripadala raznim hrvatskim i stranim plemićkim obiteljima, a od
2003. je po drugi puta u vlasništvu Družbe “Braća hrvatskoga zmaja”. Družba je ustupila na
korištenje Zavičajnom muzeju Ozlja prostorije u južnom krilu, no zbog radova na restauraciji
krova koji ugrožavaju konzervatorske uvjete, Muzej nema mogućnosti za prezentaciju zbirki.
Zavičajni muzej omogućava posjete i održava vodstva, a sadašnji posjetitelji su
većinom školske i stručne grupe, te individualni posjetitelji. Broj prodanih karata je u
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
28
stalnom porastu što svjedoči o interesu posjetitelja unatoč gotovo nepostojećima
sadržajima i nedostatku promidžbe. Naime, Zavičajni muzej Ozalj nema vlastitu Internet
stranicu (osnovni podaci na stranici Muzejsko-dokumentacijskog centra), a svi postojeći
promotivni materijali i katalozi su stari i neatraktivni, uz iznimku “Kataloga muzejskih zbirki”
iz 2010. koji se prodaje po cijeni od 100,00 kn (raspoloživo još stotinjak primjeraka).
Aktualna ponuda ograničena je na stručna vodstva za grupe i individualne posjetitelje
uz najavu ili dolaskom u radno vrijeme koja provode djelatnici Muzeja i naplaćuje se 10 kn po
osobi. Obilazak utvrde bez vodstva se naplaćuje 5 kn. Muzej povremeno ogranizira
edukativne programe lokalnog karaktera za djecu. Postoji vrlo skroman i neatraktivan izbor
suvenira (glineni ćupovi, značke, razglednice).
Fig.22. Suveniri Zavičajnog muzeja Ozalj Fig.23. Skele na istočnom pročelju
Zbog skela na istočnom pročelju posve je onemogućen prilaz terasi s koje se pruža
izvanredan pogled na okolicu.
“Smeđa” signalizacija nije dosljedno postavljena na prilaznim prometnicama ni unutar
grada, a nema ni informativno-interpretacijskih sadržaja na otvorenom uz iznimku info-ploče
desno od pristupnog mosta koja je teško vidljiva i nudi vrlo skromne podatke, te obavijesti o
radnom vremenu Muzeja.
Iako je ranije u južnom krilu u funkciji bio restoran, on je sada zatvoren.
Ovo zaštićeno kulturno dobro u vlasništvu je Družbe “Braća hrvatskoga zmaja” koja
zajedno s Konzervatorskim odjelom Ministarstva kulture u Karlovcu posljednjih nekoliko
godina provodi detaljnu obnovu krovišta. Očekuje se i unutarnje uređenje i privođenje
objekta svrsi. Komercijalnu namjenu imat će oko 30% površine sa sobama za iznajmljivanje i
restoran, a preostalih 70% zauzimat će muzejski postavi vezani uz Družbu i bivše vlasnike
dvorca, te privatne prostorije vlasnika.
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
29
Fig. 24.Jedina info ploča Starog grada Ozlja Fig.25. Prostor restorana u Starom gradu Ozlju
Dvorac Jaškovo
Najistaknutiji primjer klasicističke profane arhitekture u Karlovačkoj županiji, dvorac
je smješten na istaknutom položaju, glavnim je pročeljem orijentiran prema dolini rijeke
Dobre, a spominje se 1433. Vlasnici dvorca i imanja bili su ozaljski Frankopani, zatim
Arbanasići, Zrinski, Jurašići, pl. Bunjevci i baruni Vogt von Hunolstein. Jednokatnia građevina
pravokutnog tlocrta s pročelnim i začelnim rizalitom je klasicistički koncipirana, a danas je u
njoj smješten Centar za rehabilitaciju.
Fig.26. Dvorac Jaškovo Fig.27. Dvorac Türk
Dvorac Türk
Nalazi se u Gornjem Pokupju, smješten u prostranom parku uz rijeku Kupu.
Samostojeća katnica “L” tlocrta s ulaznom altanom sagrađena je 1906. na mjestu starijeg
drvenog ljetnikovca, a njeno je oblikovanje karakteristično za razdoblje kasnog historicizma
na prijelazu u secesiju. Danas je u privatnom vlasništvu i trenutno se ne provode nikakvi
radovi restauracije.
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
30
Kurija u Zorkovcu
Jednokatna samostojeća kurija s devet prozorskih osi na glavnom pročelju i sa
svođenim podrumom sagrađena je u 18. stoljeću. Nalazi se izvan naselja, na uzvisini iznad
doline Kupe. Smještaj u pejzažu i odmjereno arhitektonsko oblikovanje volumena u duhu
kasnog baroka daje joj izrazitu vrijednost zajedno s djelomično očuvanom izvornom
opremom unutrašnjosti. Kurija je u privatnom vlasništvu i trenutno se obnavlja.
Kurija u Svetičkom Hrašću
Jednokatna barokna građevina pravokutnog tlocrta s rizalitom na začelju, smještena
je na rubu naselja, na povišenom i dominantnom položaju. Imanje u središtu kojeg se nalazi
spominje se u 16. stoljeću u darovnici Nikole Zrinskog. Kurija je građena u nekoliko faza od
kojih je najstarija iz 17. stoljeća, od koje je sačuvana struktura dijela podruma i prizemlja.
Današnji izgled dobila je izgradnjom rizalita i oblikovanjem pročelja u duhu ranog
historicizma tijekom druge polovice 19. stoljeća. U privatnom je vlasništvu i obnova koja
traje nekoliko godina sada se bliži kraju.
Mlin na rijeci Dobri
Zaštićena cjelina koja se sastoji od dvije samostojeće prizemnice koje su duljim
pročeljima orijentirane prema rijeci Dobri nalazi se u naselju Jaškovo. U nedavno
restauriranoj zgradi mlina građenoj od kamena sačuvan je veći dio postrojenja koji je i danas
u funkciji. Mlinarova kuća građena je kamenom i hrastovim planjkama, ima poluukopani
podrum, te je pokrivena dvostršnim krovištem s polukošenim zabatima. Obe građevine
potječu iz 18. stoljeća, te se smatraju najstarijim i najočuvanijim zgradama te vrste na
području Karlovačke županije.
Fig.28. Zgrada mlina na rijeci Dobri
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
31
U neposrednoj blizini se nalazi popularno kupalište uz lijepi slap i drveni most, a
vlasnik u okviru OPG-a prodaje različite vrste brašna meljene na starinski način, vodi restoran
“Papalina” i kafić, te namjerava urediti mlinarovu kuću za prihvat i noćenje gostiju.
Munjara grada Karlovca
Zgrada stare hidroelektrane, sagrađena 1908. i otada u funkciji, zaštićeno je kulturno
dobro i vrhunski spomenik industrijske arhitekture na nacionalnoj razini. Smještena na
desnoj obali slapa rijeke Kupe, unutar naselja Ozalj, najstarija je hidroelektrana u
kontinentalnom dijelu Hrvatske. U početku je služila samo za javnu rasvjetu grada Karlovca
koji je i potaknuo njenu izgradnju.
Iznimnu povijesno-umjetničku vrijednost daje joj položaj u prostoru i arhitektonsko
oblikovanje u stilu neoromatizma. Najbolji pogled na atraktivna kamena pročelja s krunastim
nazubljenim ukrasima i skladnim arkadama pruža se s mosta i s donjeg kupališta. U vlasništvu
je HEP-a, a postrojenje je još uvijek u funkciji.
Fig.29. Ulaz u Munjaru Fig.30. Postrojenje Munjare
Aktualna ponuda: Ulazak u hidroelektranu je moguć samo uz prethodnu telefonsku
najavu i ne naplaćuje se. Posjetiteljima zaposlenici mogu pružiti kratko objašnjenje o
povijesti građevine i karakteristima postrojenja. Unutrašnji prostor nije opremljen za prihvat
posjetitelja koji se mole da se zadrže u ulaznom prostoru. Obilazak Munjare s vodstvom
turističke agencije uvijek nude kao opcionalni dio posjeta ozaljskom kraju i naplaćuju ga
dodatno. Sadašnji posjetitelji Munjare su većinom školske grupe, te pojedinici i grupe čiji su
(stručni) interesi vezani uz energetiku i ekologiju.
Postojanje i lokacija građevine nije obilježena “smeđom” signalizacijom na pristupnim
prometnicama, a u blizini ne postoje nikakvi informativno-interpretacijski sadržaji na
otvorenom koji je identificiraju ili obavještavaju o načinu posjeta.
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
32
Vlasnik u dogovoru s Gradom Ozljem za 2013. planira postavljanje info ploče i posebne
vanjske rasvjete oko Munjare i na mostu koja će doprinijeti noćnim vizurama grada Ozlja
zajedno s osvjetljenjem Starog grada i crkve Sv. Vida.
Ograničenja su ponajprije vezana uz privatno vlasništvo objekta o čemu ovisi
mogućnost ulaska u dvorište i unutarnji prostor hidroelektrane. Sve inicijative TZ Ozalj u
smjeru ponude novih turističkih sadržaja povezanih s hidroelektranom treba usaglasiti s
vlasnikom, no zasad postoji vrlo dobra suradnja.
Zgrada šumarije
Na mjestu srušenog “Podgrajskog dvora” u kojem je rođena slikarica Slava Raškaj, danas
se nalazi samostojeća katnica s tavanom. Tridesetih godina 20. st. sagrađena je kao zgrada
nadšumarije, vjerojatno prema projektu arhitekta Nikole Marića. Pravokutnog je tlocrta s
rizalitom u funkciji ulaznog pretprostora i terase na užem bočnom pročelju.
Fig.31. Pročelje Zgrade šumarije
Izrazito je vrijedna unutarnja oprema u duhu Art Deco-a s drvenim elementima
sačuvanim u izvornom obliku i funkciji, te je zgrada rijedak primjer “gesamtkunstwerka”
međuratne gradnje na karlovačkom području zbog čega je 2012. stavljena pod stalnu zaštitu
Konzervatorskog odjela u Karlovcu.
Sadašnji vlasnik i korisnik je tvrtka “Hrvatske šume” čija Uprava se neslužbeno iskazala
voljnom iseliti iz prostora kako bi se zgrada restaurirala i prenamijenila za kulturne sadržaje.
Trenutno nije turistički opremljena, nego je koriste “Hrvatske šume” kao uredski prostor.
Nema dostupnih informativno-interpretativnih sadržaja niti se zgrada u promidžbenim
materijalima navodi kao zaštićeno kulturno dobro.
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
33
Budući da je zgrada sagrađena na mjestu kuće Slave Raškaj, a Zavičajni muzej Ozalj
posjeduje zbirku njenih djela i osobnih stvari, postoji ideja da se zgrada pretvori u
Muzej/Kuću Slave Raškaj. Uz stalni postav vezan uz njen lik i djelo, mogla bi se izlagati i
zavidna zbirka slika moderne umjetnosti nastala tijekom 9 godina organizacije “Slavinih
proljeća”. Njena biografija nadalje otvara mogućnost interpretacije i senzibilizacije na temu
invaliditeta (gluhonijemosti) i položaja žena u društvu početkom 20. stoljeća.
Iz te perspektive, zgrada šumarije ima velik potencijal da se pretvori u ključnu
atrakciju područja koja će moći generirati osmišljavanje brojnih dodatnih sadržaja za
obogaćivanje turističke ponude. Uzimajući u obzir interpretativne mogućnosti Slavine
biografije, projekt je dobar kandidat za financiranje kroz EU fondove.
Započeto je rješavanje imovinsko-pravnih pitanja kojim bi Grad Ozalj stekao
ingerenciju nad nekretninom, o čemu direktno ovisi provedba projekta. Međutim,
pretvaranje zgrade u muzej predstavlja velik izazov s obzirom na financijske i ljudske resurse.
S obzirom na status zaštićenog kulturnog dobra, obnova i uređenje zgrade vršit će se pod
strogom kontrolom konzervatora, što može znatno usporiti i ograničiti proces.
Etnopark Ozalj
Zaštićena kulturno-povijesna cjelina smještena je u dolini rijeke Kupe uz cestu koja iz
Ozlja vodi u naselje Trg i sastoji se od šest tradicijskih građevina preseljenih iz okolice Ozlja.
Tipični su primjeri narodnog graditeljstva ozaljskog kraja: dvije stambene prizemnice i
katnica, komora za mladence, sjenik i svinjac. Građevine su stare između 100 i 200 godina, a
građene su hrastovim planjkama spojenim hrvatskim vezom s krovištem pokrivenim
raženom slamom.
Fig.32. Katnica u Etnoparku Fig.33. Unutrašnjost u prizemnici Etnoparka
Dvije manje seoske kuće donekle su namještene etnografskim predmetima, dok je
treća, najveća, trenutno prazna. U nju je uvedena električna energija i sustav videonadzora.
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
34
Unutar gospodarskih objekata nalaze se uglavnom veći predmeti iz etnografske zbirke
Zavičajnog muzeja poput alata i kola.
Prostor Etnoparka ima samo neke elemente uređenja tradicijske okućnice –
zatravljenu površinu oko građevina s pošljunčanim stazama i ručno posađenom grabovom
živicom, a tradicijsku sliku nadopunjavaju stabla vrba.
Etnopark dio je Zavičajnog muzeja čije osoblje na zahtjev održava stručna vodstva za
veće grupe. Na lokaciji nema informativno-edukativnih ploča, a kuće su zaključane tako da je
samostalan obilazak onemogućen.
Na sadašnjoj lokaciji je s konzervatorskog i etnološkog stajališta narušena kvaliteta
izgleda etnoparka, a time i njegovog edukativnog karaktera. Grad iskazuje namjeru da
etnopark preseli na područje “Šljunčare” gdje bi se mogli zadovoljiti svi funkcionalni, stručni
i prostorni kriteriji za adekvatno prezentiranje etnološke materijalne i nematerijalne
baštine. U nadležnom Konzervatorskom odjelu u Karlovcu iznijeta je ideja rekonstrukcije
vlaka s parnjačom koji bi vozio od željezničke postaje do muzeja, kao način prezentacije
povijesne infrastrukture željezničkog prometa kao dijela industrijske i tehničke baštine.
Selo Trg
Nalazi se 3 km istočno od Ozlja na poluotoku kojeg svojom desnom obalom tvori rijeka
Kupa, te je značajno zbog svog povijesnog razvoja, zanimljivih primjera djelomično očuvane
tradicionalne arhitekture seljačkih kuća od drveta s tesanim gredama te lokalnih tradicija.
Fig.34. Primjer tradicionalne arhitekture u Trgu
Ovo srednjovjekovno seosko naselje je sagrađeno planski u prvoj polovici 14. stoljeća
kako bi se u njega preselilo nezaštićeno stanovništvo ispod ozaljskog Starog grada. Povelja
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
35
slobodnog sela potječe iz 1329. Povijesna jezgra naselja je danas samo djelomično sačuvana
u dijelu uz župnu crkvu Svih Svetih.
Sakralna graditeljska baština
Na području Grada Ozlja nalazi se niz sakralnih građevina od kojih je 13 objekata
zaštićeno kao pojedinačno kulturno dobro. Budući da su i dalje u funkciji, kontinuirano se
ulaže u njihovo održavanje, pa je stanje njihove očuvanosti zadovoljavajuće. S obzirom na
pripremljenost za turistički posjet, većina crkava nije fizički ni vremenski dostupna, te ne
raspolaže kvalitetnom interpretacijom u obliku interpretacijskih ploča ili tiskanih materijala,
iako na njih dosljedno ukazuje “smeđa” signalizacija.
Svojim značajem ističe se pavlinski samostan u Sveticama i župne crkve u Ozlju, Trgu i
Vivodini.
Pavlinski samostan Svetice
Srednjovjekovni pavlinski samostan s crkvom Blažene Djevice Marije, smješten je na
brežuljku s kojeg se pruža prekrasan pogled na Pokupsku nizinu. Crkva je sagrađena oko
1520. kao zavjetna crkva Krste I Frankopana, dograđena je u drugoj polovici 16. stoljeća, a
1627. je barokizirana, te je sjeverno uz lađu sagrađena danas djelomično očuvana jednokatna
zgrada samostana. Crkva je jednobrodna s poligonalnim svetištem, četiri kapele na južnoj
strani i bočno smještenim zvonikom uz glavno pročelje.
Prije dolaska pavlina, tu su djelovali svećenici glagoljaši koje su pomagali ozaljski
Frankopani. U crkvi je 1577. pokopan Stjepan Frankopan, posljednji potomak ozaljske loze
Frankopana. Pavlini u Sveticama djeluju sve do 1786. kad je samostan ukinut. Prvi prior
samostana bio je poznati hrvatski leksikograf Ivan Belostenec.
Fig.35. Crkva u samostan u Sveticama Fig.36. Unutrašnjost crkve u Sveticama
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
36
Crkva je prava riznica ranobarokne pavlinske umjetnosti 17. stoljeća, a ističu se
prekrasno figuralno izrezbarene korske klupe i orgulje rokoko stila s pavlinskim grbom.
Sedam oltara crkve primjerci su ranobarokne umjetnosti u Hrvatskoj većinom anonimnih
majstora.
U sakralnoj zbirci Zavičajnog muzeja Ozalj nalaze se brojni crkveni uporabni predmeti
i koloristički privlačan tekstil, te se razmatra mogućnost njihovog premiještanja i izlaganja u
prostoru samostana, što bi svakako pridonijelo turističkoj atraktivnosti lokacije.
Crkva sv. Vida, Ozalj
Crkvu smještenu na brijegu nasuprot starog grada Ozlja dali su 1752. g. na mjestu
starije kapele sagraditi tadašnji vlasnik Ozlja, grof Perlas i liječnik Juraj Hormayer.
Crkva je jednobrodna, s lađom pravokutog tlocrta, svetištem kvadratnog tlocrta s
eliptičnim zaključkom, sakristijom južno uz svetište i kapelom sjeverno uz lađu te zvonikom
ispred glavnog pročelja. Jednostavnog je vanjskog oblikovanja i bogatijeg unutarnjeg u
kojem se ističu ranobarokni i barokni inventar te klasicistički koncipirane orgulje.
Uz crkvu se nalazi grob Slave Raškaj.
Fig.37. Grob Slave Raškaj uz crkvu Sv. Vida u Ozlju
Crkva sv. Lovre, Vivodina
Smještena na istaknutom položaju unutar naselja, centralna građevina izduženog
križnog tlocrta sa zvonikom iznad glavnog pročelja pripada skupini crkvene barokne
arhitekture kruga štajerskih graditelja. Sagrađena je 1754. sredstvima hrvatskog plemstva
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
37
prema oporuci barunice Rosine Jelačić Vojnović i prema narudžbi cistercitskog reda. Sačuvan
je dio inventara iz vremena gradnje.
Crkva Svih Svetih, Trg
Jedna je od najstarijih crkava ozaljskog kraja, spomenuta još 1334. Uz brod je
četverokutno gotičko svetište s romanički oblikovanim prozorom. Pored svetišta je sakristija,
a uz glavno pročelje zvonik. Iz doba baroka su oltari, slike i propovjedaonica.
Pokretna kulturna dobra
Uz crkvene inventare koji obuhvaćaju elemente opreme sakralnog prostora i
predmete vezane uz obavljanje crkvenog obreda, najznačajniji turistički resurs ove vrste
predstavlja zaštićena muzejska građa Zbirke Zavičajnog muzeja Ozalj.
Utemeljena 1971. u vlasništvu je Grada Ozlja i smještena je u prostoru Starog grada
Ozlja koji muzeju na korištenje ustupa vlasnik, Družba “Braća hrvatskoga zmaja”. Zavičajni
muzej trenutno na raspolaganju ima 600 m2 koji uključuju izložbene prostore i spremište, no
stalni postav je skinut zbog radova na krovištu koji su u tijeku već nekoliko godina, te je
Zbirka u potpunosti nedostupna javnosti.
Fig.38. Nekadašnji stalni postav Zavičajnog Fig.39. Prostor Zavičajnog muzeja za privremene
muzeja Ozlja (izvor: Zavičajni muzej Ozalj) izložbe
Muzejska građa od oko četiri tisuće predmeta grupirana je u sedam zbirki, među
kojima je najistaknutija Etnografska s najvećim brojem predmeta (1151) pretežno alata,
oruđa i tradicionalne nošnje. Muzej planira najveći dio ovog fundusa izložiti unutar
etnoparka s ciljem stvaranja cjeline i kontekstualizacije predmeta.
Među 673 slika koliko broji Galerijska zbirka ističu se djela Slave Raškaj i slike nastale na
likovnim kolonijama 80-ih godina njoj u čast.
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
38
Brojčano je opsežna i kulturno-povijesna zbirka (984) koja se sastoji većinom od oružja
i uporabnih predmeta. Obilježja Arheološke i Fotografske zbirke je manji opseg, ali i
neobrađenost dijela materijala. Zbirka dokumenata sadrži 401 predmet među kojima se
ističu ugovori starih Ozaljanina, razglednice i pisma.
Sakralna zbirka je obujmom najmanja, a sadrži crkvene uporabne predmete, tekstil,
drvenu skulpturu i stare knjige.
Zbirke su većinom dobro obrađene, no pojedine grupe predmeta zahtijevaju
restauraciju odnosno određene konzervatorske zahvate.
U Zavičajnom muzeju Ozalj trenutno su zaposlene tri osobe od kojih su dvije
kustos/ravnatelj i čistačica stalno zaposleni. Na stručno osposobljavanje u trajanju od godinu
dana primljen je jedan djelatnik, a dvije osobe preko studentskog ugovora obavljaju poslove
dežurstva u Starom gradu Ozlju, vikendom i blagdanom tijekom ljetnih mjeseci.
Značajno ograničenje u planiranju i obavljanju svoje djelatnosti, ali i traženju dodatnih
izvora sredstava putem različitih natječaja predstavlja nepostojanje ugovora o najmu s
vlasnikom.
U zgradi osnovne škole u Radatovićima koja trenutno ima status preventivno
zaštićenog kulturnog dobra smještena je Zbirka etnografske i kulturno-povijesne građe, slika
i dokumentacije vezane za povijest i etnografiju Žumberka, jedina takve vrste na ozaljskom
području. Navedena je u MDC-ovom Muzejskom vodiču Hrvatske.
Nematerijalna kulturna baština
Osim materijalnih oblika ljudskog djelovanja u prostoru za kulturni je identitet važno
i nematerijalno naslijeđe poput tradicijskih obrta, običaja, usmene predaje, rukotvorstva,
folklora i slično. Ukoliko se ne prezentiraju u prostoru i interpretiraju posjetiteljima, te su
potencijalne lokalne atrakcije u prostoru gotovo nevidljive. Većina njih ima značajan
kulturno-turistički potencijal u kombinaciji s prezentacijom materijalne baštine kroz
atraktivnu i maštovitu interpretaciju ili osmišljavanje događaja kojima se animiraju statične
atrakcije.
Na području Grada Ozlja trenutno nema tržišno spremnih turističkih proizvoda
temeljenih na nematerijalnoj baštini, iako sa stajališta turističke privlačnosti značajan
potencijal postoji u tradicijskom umijeću pletenja jalbe te aktivnostima četiri kulturno-
umjetnička društva: „Vivodina“, „Vrhovac“, „Ključ“ iz Trga, te „Katarina Zrinska“ iz Ozlja.
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
39
Budući da u okviru Akcijskog plana nije bilo predviđeno detaljno istražiti i valorizirati
postojeću nematerijalnu etnografsku baštinu, taj će posao tek trebati učiniti kako bi se
utvrdio potencijal koji pojedini fenomeni imaju za prerastanje u turističku atrakciju i kako bi
se potaknula kreativnost u njihovom osmišljavanju. U tome svakako ključnu ulogu imaju
lokalna zajednica i kulturno-umjetnička društva koja tradicijska znanja i umijeća
dokumentiraju, istražuju, njeguju i prenose na mlađe naraštaje.
Tradicijsko umijeće pletenja jalbe, očuvano u selu Trg, od 2009. se nalazi na Listi
zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara. Trška jalba je karakterističan dio izvorne narodne
nošnje u obliku pokrivala za glavu koje su nosile udane žene u selima uz Kupu između Ozlja i
Karlovca. Izrađuje se posebnom tehnikom pletenja prstima na uspravnom drvenom luku
(lucanj) čime se dobiva čipka elastične šupljikave strukture. Osim za izradu kapica, jalba se
upotrebljavala i kao ukrasni umetak na odjeći i uporabnim predmetima (posteljina, ručnici,
stoljnjaci).
Nakon što je tradicijska tehnika nekoliko desetljeća bila zaboravljena, 2002. ponovno
je oživljena zahvaljujući KUD-u “Ključ” iz Trga, školskoj sekciji “Male trške pletilje” i Učeničkoj
zadruzi “Kotačec”.
Osim jalbe na Listi zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara nalaze se dva
fenomena vezana za glazbenu tradiciju sviranja i pjevanja: glasnice i guci.
Na području Grada Ozlja postoji nekoliko službenih manifestacija uglavnom lokalnog
ili regionalnog karaktera u funkciji unapređenja kulturnog i društvenog života stanovništva.
Ne privlače značajniji broj posjetitelja/turista ni nacionalnu medijsku pažnju jer se
sadržajem ne razlikuju od ostalih manifestacija tih vrsta u Hrvatskoj, zbog čega ne generiraju
ekonomsku korist niti ne doprinose pozicioniranju Ozlja kao turističke destinacije. Jedinica
lokalne samouprave u većoj mjeri financijski podržava ta događanja, no zbog
nezainteresiranosti organizatora za prilagođavanje potražnji, jednako kao ni TZ Ozalj
značajnije ne sudjeluje u njihovoj organizaciji ni promociji.
U nastavku su pobrojane i ukratko opisane manifestacije koje se redovito održavaju
na području Grada Ozlja.
Maskenbal Ozalj, veljača
Maskenbalsku povorku za djecu i odrasle organizira KUD “Katarina Zrinska” na Trgu Stjepana
Radića. Nudi se kuhano vino i krafne.
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
40
Oldschool desant na Ozalj Ozalj, posljednji vikend u travnju
Od 2007. se redovito održavaju dvodnevni susreti vlasnika starodobnih vozila iz
Hrvatske i inozemstva u organizaciji Oldtimer kluba Ozalj. Susret započinje na zagrebačkom
Prisavlju s kojeg članovi klubova i individualni ljubitelji “oldtimera” starom Karlovačkom
cestom u koloni dolaze na lijevu obalu Kupe ispod ozaljskog Starog grada. Zaljubljenici u
oldtimere tamo kampiraju, druže se, pripremaju roštilj… Na posljednjoj je manifestaciji
sudjelovalo oko 150 vozila.
Izložba vina u Vivodini Vivodina, lipanj
Trodnevna međunarodna smotra vina u organizaciji Udruge vinogradara, vinara i
voćara Ozlja održava se već 20 godina zaredom na livadi ispod crkve sv. Lovre. Gastro-
enološki program uključuje ocjenjivanje vina i podjele nagrada, degustacije, nastupe KUD-
ova i natjecanje kuhara-lovaca. Manifestacija se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva
poljoprivrede i Karlovačke županije.
Vidovski dani središte Ozlja, lipanj
U okviru dvodnevne proslave kojom se obilježava blagdan sv. Vida – zaštitnika ozaljske
župe – održavaju se koncerti zabavne glazbe na parkirakištu pored Robne kuće i moto susret
na kupalištu ispod Munjare.
Stare seoske igre Vrhovac, srpanj
Dvodnevno događanje održava se na poljani pored crkve sv. Kuzme i Damjana, a
program se sastoji od sportskog i zabavnog dijela. U želji da se očuvaju i ožive već pomalo
zaboravljeni seoski običaji vrhovačkog kraja, KUD “Vrhovac” dosad je 11 puta organizirao
seoske igre (natjecanja u košnji, oštrenju kolca bez panja, penjanju na drvo, skakanju u vreći,
hodanju na štulama, plesu s jabukom na čelu…) popraćene folklornim nastupima, izložbom
alata starih domaćih zanatlija, ručnih radova, te gastronomskom i vinskom ponudom. Prošle
su godine pokrovitelji manifestacije bili Hrvatska turistička zajednica i Ministarstvo
poljoprivrede.
Jesen u Vivodini Vivodina, rujan
KUD “Vivodina” osam godina zaredom organizira jednodnevni susret, druženje i
nastup regionalnih KUD-ova s ciljem prisjećanja tradicionalnih običaja vivodinskog kraja i
načina zabave svojih predaka. Događanje se odvija ispred vatrogasnog doma u Vivodini, a
sastoji se od folklornih nastupa KUD-ova, natjecanja u ispijanju gemišta, povlačenju užeta,
ruđenju kukuruza.
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
41
Kestenijada Ozalj, listopad
Zabavna manifestacija održava se već šest godina u organizaciji Moto kluba Colapis
Riders Ozalj na kupalištu nizvodno od stare hidroelektrane. Kestenijada je humanitarnog
karaktera, a prihod je namijenjen djeci dječjeg vrtića “Zvončić” u Ozlju. Svake godine Moto
Mrazovi daruju djecu božićnim poklonima.
Znamenite osobe
S ozaljskim krajem povezano je nekoliko znamenitih ličnosti iz hrvatske povijesti i
umjetnosti među kojima su najpoznatiji slikarica Slava Raškaj, leksikograf Ivan Belostenec i
članovi obitelji Zrinski i Frankopan. S obzirom da postoje jasne poveznice između
materijalne baštine i lika i djela tih ličnosti, ti resursi se maštovitom interpretacijom i
atraktivnom prezentacijom mogu pretvoriti u primarne turističke atrakcije.
Slava Raškaj, rođena 1877. u gradu Ozlju, jedno je od najznačajnijih imena hrvatskog
slikarstva na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Značajan dio njenog slikarskog opusa (akvareli,
pasteli, ulja) nastao je na otvorenom prikazujući vedute Ozlja i okolice. Unatoč nedvojbenom
značaju njenog djela u okviru hrvatske povijesti umjetnosti, njena su djela izlagana vrlo
rijetko. Prva velika retrospektivna izložba priređena je tek 2008. u Klovićevim dvorima i
popraćena opsežnim katalogom.
Zavičajni muzej Ozalj posjeduje zbirku od dvadesetak Slavinih akvarela i pastela, a
ostala su djela većinom rasuta po privatnim zbirkama. Radovi u zbirci Zavičajnog muzeja nisu
dostupni javnosti zbog nedostatka odgovarajućih konzervatorskih uvjeta izložbenog
prostora, te je opus Slave Raškaj gotovo u potpunosti nepoznat široj javnosti, te su njen lik i
djelo nevidljivi u turističkoj ponudi na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Grob
akvarelistice se nalazi u Ozlju, pored crkve Sv. Vida, a Osnovna škola u Ozlju nosi njeno ime.
Ivan Belostenec (1594.-1675.), pavlinski svećenik i prvi prior samostana u Sveticama,
značajan je hrvatski jezikoslovac i leksikograf. Boraveći u različitim pavlinskim samostanima
(Lepoglava, Čakovec, Crikvenica) imao je prilike proučavati jezik i različita narječja. Njegovo
je najznačajnije djelo dvojezični enciklopedijski rječnik Gazofilacij s oko 40.000 latinskih
natuknica s hrvatskim objašnjenjima. Osim obujmom, rječnik je značajan zbog tronarječne
(kajkavsko-čakavsko-štokavske) jezične koncepcije karakteristične za pripadnike Ozaljskog
književnog kruga, te zbog jedinstvenog grafijskog sustava. Gradska knjižnica i čitaonica u
Ozlju nosi njegovo ime.
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
42
Obitelj Zrinski jedna je od najslavnijih hrvatskih velikaških obitelji s velikim
utjecajem na politički, kulturni i društveni život Hrvatske tijekom 16. i 17. stoljeća kad se se
njihovi posjedi protezali od Međimurja središnjom Hrvatskom do sjevernog Primorja. U
Ozlju su boravili banovi Nikola VII. i Petar IV., istaknuti vojskovođe u obrani od Turaka i
protivnici bečkog apsolutizma.
Grof Nikola Zrinski bio je hrvatski ban od 1647. do 1664. Osim što je uspješno ratovao
protiv Turaka, bio je mudar političar i intelektualac. Napisao je niz značajnijih književnih
djela među kojima se ističe knjiga lirike Adriai tendernek syrenaia (Sirena Jadranskoga mora),
koju je s mađarskog na hrvaski preveo njegov brat Petar. Pisac je prvog epa na mađarskom
jeziku Propast Sigeta, te se u Madžarskoj smatra najvećim književnikom baroka.
Grof Petar Zrinski bio je oženjen Katarinom Zrinskom, polusestrom Frana Krste
Frankopana. Nakon smrti starijeg brata postaje ban te zajedno sa šurjakom zbog tzv. Zrinsko-
Frankopanske urote biva smaknut 1671. u Bečkom Novom Mjestu.
Ana Katarina Frankopan, udata Zrinski, bila je poznata kao mecena i kao prva žena u
banskoj Hrvatskoj koja se bavila prevođenjem i pisala književne tekstove. U Ozlju je 1660.
napisala molitvenik Putni tovaruš. Proslava njenog vjenčanja s Petrom Zrinskim održana je u
Starom gradu Ozlju, čime su u rodbinstvo stupile svije najmoćnije hrvatske plemićke obitelji.
Umreženost s drugim turističkim destinacijama
U suradnji s 14 općina i gradova Primorsko-goranske i Karlovačke županije 1997. je
započet projekt “Putevima baštine” s ciljem razvoja održivog turizma pograničnog područja
pomoću mreže puteva koji povezuju kulturnu i prirodnu baštinu. Postavljena je turistička
signalizacija i niz interpretacijskih tabli s tekstom na hrvatskom i engleskom jeziku, među
kojima su na ozaljskom području označene i interpretirane dvije lokacije: Svetice i Stari grad
Ozalj.
Fig.40. Interpretacijska tabla u okviru projekta “Putevima baštine”
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
43
Projekt nema vlastitu web stranicu niti kvalitetno proveden marketinški okvir, a
interpretacijska ploča na temu Starog grada koja se nalazi podno crkve Sv. Vida je zapuštena i
gotovo nečitljiva.
2.7. Radna snaga i obrazovanje u turizmu
Razvoj turizma uvelike ovisi o dostatnoj i kvalitetnoj radnoj snazi. S obzirom na
nerazvijenost turističke infrastrukture i ponude na području Grada Ozlja, dosad nije bilo
mogućnosti ni potrebe za zapošljavanje kvalificiranih djelatnika osposobljenih za rad u
turizmu. Tek otvaranjem Turističkog ureda zaposlena je stručna osoba u potpunosti
osposobljena za obavljanje poslova propisanih Zakonom.
Na ozaljskom području ne postoji turistička agencija, a licencirani turistički vodiči
koji pokrivaju područje cijele županije dolaze iz Karlovca. Nema poslovnih subjekata
registriranih za pružanje izvansmještajnih usluga; jedini koji to čine su djelatnici (u većini
slučajeva vlasnici) ugostiteljskih objekata i nuditelji smještajnih kapaciteta kojima nedostaju
specijalizirana znanja iz turističkog poslovanja.
Potrebe za novim obrazovnim institucijama nema, budući da u županijskom središtu
Karlovcu postoji nekoliko srednjoškolskih programa u obrazovnom sektoru turizma i
ugostiteljstva, a Veleučilište Karlovac provodi trogodišnji redovni i izvanredni stručni studij
ugostiteljstva. U Ekonomsko-turističku školu Karlovac upisuje se godišnje 140 učenika, a
jedan od smjerova je hotelijersko-turistički tehničar. Ista je upisna kvota i za Trgovačko-
ugostiteljsku školu Karlovac koja nudi smjerove hotelijersko-turističkog komercijalista,
kuhara, slastičara i konobara.
Ponuda programa cjeloživotnog obrazovanja za odrasle, naročito u segmentu
neformalih oblika kao što su tečajevi, seminari i radionice jest najoskudnija, a upravo je
potreba za njima najveća. Stručnom, kontinuiranom i ciljanom edukacijom postojećih i
budućih lokalnih poduzetnika u sektoru turizma te djelatnika lokalne samouprave zaduženih
za stvaranje poticajnog okruženja za turistički razvoj osigurava se unapređenje usluge i
razvoj novih, atraktivnih i dugoročno održivih sadržaja, proizvoda i usluga.
2.8. Trenutna i potencijalna tržišna potražnja
U nedostatku preciznijih kvantitativnih i kvalitativnih podataka o opsegu i
obilježjima turističke potražnje na ozaljskom području, okvirnu sliku o vrsti trenutnih
posjetitelja i motivima njihovog dolaska daju nam rezultati terenskog istraživanja koji
ukazuju da većina njih pripada jednoj od sljedeće tri skupine:
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
44
1. učenici osnovnih škola (3. i 6. razreda) pretežno iz matične i susjednih županija u
okviru organiziranog izleta / putovanja autobusom, potaknuti školskim
programom na temu zavičaja odnosno hrvatske povijesti (najbrojniji)
2. kružna putovanja odraslih osoba iz cijele zemlje organizirana od strane
putničkih agencija, stručnih organizacija, udruga, klubova i sl.
3. individualni posjetitelji ili obitelji s djecom iz matične i susjednih županija,
motivirani posjetom prijateljima ili rođacima, prisustvovanjem događajima ili s
ciljem aktivnog boravka u prirodi
4. primjećeno je da novi trendovi i promjena ponašanja turističke potražnje
uzrokovani klimatskim promjenama dovode sve više turista iz Sjeverne Europe
(naročito skandinavskih zemalja) na odmor u ozaljsko područje.
Uzimajući u obzir raspoložive baštinske i turističke resurse na području Ozlja koji
sačinjavaju preduvjete i ograničenja za razvoj turizma, te skicu trenutne potražnje, potrebno
je utvrditi postoje li tržišta za vrstu ponude koju je moguće kreirati te koja su glavna
obilježja potencijalne turističke potražnje. To predstavlja ključni korak u definiranju
razvojne vizije, a direktno će se odraziti na odabir prioritetnih projekata kojima će se
oblikovati novi turistički sadržaji i proizvodi kao i načini njihove promocije.
S obzirom na naglašeno izletnički karakter postojeće turističke potražnje koji je
zasigurno posljedica skromnih smještajnih kapaciteta, zanimljivi su pokazatelji turističke
aktivnosti domaćeg stanovništva u segmentu jednodnevnih privatnih putovanja.
Prema istraživanju koje je Institut za turizam proveo 2011. obuhvativši putovanja
stanovnika starijih od 14 godina,
- u Hrvatskoj je u toj godini ostvareno oko 7 milijuna jednodnevnih privatnih
putovanja,
- gotovo sva jednodnevna privatna putovanja su samostalno organizirana (91%) i
najčešće prijevozno sredstvo je osobni automobil (81%).
- prosječni izdatak po putovanju iznosi 368 kn,
- najčešći motivi su posjet rodbini i prijateljima (2,7 milijuna putovanja), te odmor
u gradu, izleti, kultura, zabava (1,3 milijuna),
- stanovnici sjeverne Hrvatske i Like, Korduna i Banije podjednako odlaze na
putovanja unutar regije i u Zagreb, dok stanovnici zagrebačke regije na 36%
putovanja posjećuju sjevernu Hrvatsku.
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
45
U usporedbi s podacima iz 2009. primjećuje se porast od 17% u broju ostvarenih
putovanja, a za očekivati je i daljnji pozitivan porast.
Isto je istraživanje pokazalo da je svaki drugi stanovnik Hrvatske bio na višednevnom
privatnom putovanju, pri čemu je najviša stopa odlaska zabilježena u Gradu Zagrebu i
Zagrebačkoj županiji. U 55% slučajeva radilo se o putovanjima na kojima je ostvareno do 3
noćenja, a tek je 14% ukupnih odlazaka motivirano odmorom u gradu, izletima, kulturom i
zabavom. Najposjećenija odredišta su Dalmacija, te Istra, Kvarner i Gorski kotar, a tek 6,8% je
ostvareno na području Like, Banije i Korduna.
Korisni podaci o stavovima i potrošnji posjetitelja kulturnih atrakcija i događanja u
Hrvatskoj mogu se iščitati iz studije TOMAS 2008. Kulturni turizam. Istraživanje je proveo
Institut za turizam od srpnja do listopada na 37 kulturnih atrakcija u priobalnim i
kontinentalnim županijama, a rezultat je sljedeći profil kulturnih turista:
- prevladavaju posjetitelji srednje (47%) i mlađe (30%) dobi, s nešto većim
udjelom muškaraca (53%). Posjetitelji muzeja i galerija nešto su stariji od
prosjeka, dok na događanjima prevladavaju mlađi posjetitelji.
- uglavnom fakultetski obrazovani (38%) ili sa završenom višom školom (24%),
- prevladavaju inozemni posjetitelji (62%), a pojedinačno značajniju skupinu čine
posjetitelji iz Italije (15%), Njemačke (14%), Francuske (9%) i Velike Britanije
(9%). Među domaćim turistima, najbrojniji su oni iz matične ili okolnih županija.
- uglavnom noće u mjestu gdje se nalazi kulturna atrakcija ili održava događanje
(43%), ili su izletnici, odnosno doputovali su iz mjesta stalnog boravka (26%)
- motivacija za dolazak je želja za učenjem (26%) u kombinaciji s imidžem ili
reputacijom atrakcije/događanja (18%), znatiželjom (18%) te željom za
druženjem s osobama u pratnji (17%). Želja za druženjem prevladava kod
posjetitelja događanja, dok su posjetitelji muzeja i galerija više od prosjeka
motivirani učenjem o kulturi, povijesti i baštini.
- većina je (59%) u prvom su posjetu kulturnoj atrakcijii/događanju, a 22% u
drugom posjetu. Kulturna događanja imaju najveći udio onih u ponovnom
posjetu (52%).
- 60% posjetitelja izražava interes za sudjelovanje u krativnim radionicama, među
kojima su najpopularniji gastronomski tečajevi (24%), sudjelovanje u berbama
(23%) te arheološka iskapanja (21%).
- događanja privlače najveći udio kulturom motiviranih posjetitelja (46%), a
slijede kulturne znamenitosti (34%) i muzeji/galerije (30%).
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
46
- kulturne atrakcije i događanja u kontinentalnim županijama privlače znatno veći
udio kulturom motiviranih posjetitelja (49%) u odnosu na one u obalnim
županijama (27%).
- od ukupno 28 eura koliko u prosjeku troše jednodnevni posjetitelji kulturnih
događanja/atrakcija, na kulturu se izdvaja 3,5 eura ili 13% ukupnih dnevnih
izdataka.
Iako u istraživanju stavova i potrošnje turista u cestovnim vozilima na putovanju do
primorskih odredišta u Hrvatskoj provedenog u ljeto 2005. (TOMAS Tranzit, Institut za
turizam), Karlovačka županija nije bila obuhvaćena, neka su saznanja relevantna:
- oko 83% turista na putu do odredišta u Hrvatskoj koristi hrvatske autoceste i
poluautoceste,
- na putu do primorskih odredišta zaustavlja se više od dvije trećine turista (69%)
- glavni razlozi zaustavljanja na putu do odredišta bili su toalet (30%) i uzimanje
goriva (27%), te odmor od vožnje (15%). Posjet usputnoj turističkoj atrakciji bio
je razlogom svega nešto manje od 5% svih zaustavljanja.
- primarni izvor informacija o usputnim turističkim atrakcijama u mjestu stalnog
boravka su bile preporuke rodbine i prijatelja, Internet te brošure i vlastito
iskustvo. U Hrvatskoj, glavni izvor informacija bili su lokalni stanovnici i jumbo
plakati ili drugi promotivni plakati uz prometnice, te nešto manje zastupljena,
smeđa turistička signalizacija, brošure dobivene na graničnim prijelazima ili
objektima uz prometnice i turistički informacijski punktovi.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Karlovačkoj županiji je 2011.
zabilježeno 165.450 turističkih dolazaka i 269.291 noćenja. Iste godine je prema statistici
Turističke zajednice grada Karlovca ostvareno 19.300 dolazaka, od kojih 25% otpada na
domaće stanovništvo. Od stranaca su nekoliko godina zaredom najbrojniji Nijemci i Poljaci.
Zabilježeno je ukupno 30.000 noćenja, a prosječan broj od 1,5 noćenja ukazuje da se
turisti u Karlovcu zadržavaju kratko odnosno da se radi o turistima u tranzitu. Među turistima
grada Karlovca najviše je onih u dobi od 41 do 60 godina te nešto manje u dobi od 31 do 40
godina.
2.9. Nadređeni dokumenti
Na razvoj turizma na području Grada Ozlja izravno utječu prostorno planska
dokumentacija i krovni strateški dokumenti važeći na županijskoj i nacionalnoj razini.
Strateški ciljevi i odrednice utvrđeni tim nadređenim dokumentima bit će uvaženi prilikom
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
47
izrade Akcijskog plana razvoja turizma Grada Ozlja. U nastavku se daje kratak pregled
najvažnijih dokumenata.
Nacionalna Strategija razvoja turizma do 2020.
Strategijom zacrtana vizija razvoja hrvatskog turizma 2020. godine, usvojena
početkom veljače 2013., glasi:
Hrvatska je u 2020. globalno prepoznatljiva turistička destinacija,
konkurentna i atraktivna za investicije, koja stvara radna mjesta i na održiv
način upravlja razvojem na svom cjelokupnom prostoru, njeguje kulturu
kvalitete, a svojim gostima tijekom cijele godine pruža gostoljubivost,
sigurnost i jedinstvenu raznovrsnost autentičnih sadržaja i doživljaja.
Pritom se kao glavni ciljevi navode povećanje turističke atraktivnosti i konkuretnosti,
poticanje bržeg gospodarskog rasta, viša stopa zaposlenosti i promicanje održivog razvoja.
Među deset ključnih proizvodnih grupa na kojima valja graditi diverzificiran sustav
turističkih proizvoda, a za razvoj kojih na području Grada Ozlja postoji resursno-atrakcijska
osnova su: kulturni turizam, cikloturizam, eno i gastroturizam, pustolovni i sportski turizam,
te ostali važni proizvodi (eko, omladinski i socijalni turizam).
U cilju disperzije turističke aktivnosti na cijelo područje Hrvatske, Strategija za
područje Like i Karlovca predviđa cikloturizam, ruralni i planinski turizam, pustolovni i
sportski te ekoturizam kao primarne proizvode, a turizam baštine i team building kao
segment poslovnog turizma kao sekundarne proizvode.
Među deset navedenih razvojnih načela, za područje Grada Ozlja posebnu važnost
imaju:
- partnerstvo nositelja javne vlasti s privatnim sektorom (poduzetnici), civilnim
sektorom, institucijama u sferi zaštite okoliša, kulture, prometa i sl.
- ubrzavanje razvoja kontinentalnog turizma kroz kapitalne investicije uz znatno
korištenje sredstava EU fondova
- razvoj i komercijalizacija novih sustava turističkih doživljaja kao što su kulturni
turizam, cikloturizam, postolovni i sportski turizam
- osnova tržišnog diferenciranja je njegovanje prirodne, sociokulturne, klimatske i
doživljajne autentičnosti, odnosno na kreativnost u razvoju proizvoda,
destinacijskom pozicioniranju i komunikaciji s tržištem.
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
48
Nacionalna Strategija zaštite, očuvanja i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine,
2011.-2015.
Izradu Strategije pokrenulo je Ministarstvo kulture u svrhu utvrđivanja ciljeva, mjera i
aktivnosti kako bi se kulturna baština i njezini potencijali uspješnije i učinkovitije koristili kao
razvojni resurs, ali na načelima održivog razvoja.
Vizija: Kulturna baština je temelj očuvanja kulturnog i nacionalnog identiteta te
kulturnog razvitka i održivog gospodarskog razvoja Republike Hrvatske.
Tri su strateška cilja:
1. Povećati efikasnost i uspješnost politike zaštite i očuvanja kulturne baštine radi
njezina održivog korištenja.
2. Povećati prihode i druge koristi od održivog korištenja kulturne baštine
poticanjem razvoja poduzetništva utemeljenog na kulturnoj baštini.
3. Podizati razinu svojesti pojedinaca i zajednice o važnosti kulturne baštine i
održivog korištenju kulturne baštine.
Županijska razvojna strategija Karlovačke županije 2011.-2013.
U planskom dokumentu politike regionalnog razvoja kojim se određuju osnovni
smjerovi razvoja Županije, dva od četiri strateška cilja direktno su povezana s razvojem
turizma.
Kao strateški cilj 2 navodi se konkuretno gospodarstvo, razvoj poljoprivrede, turizma i
infrastrukture, i to kroz:
- unapređenje turističke ponude razvojem selektivnih oblika turizma,
- poboljšanje postojećih i osmišljavanje novih turističkih proizvoda,
- komuniciranje imidža i prodor na emitivna tržišta
- prodaju turističkih usluga
- i unapređenje destinacijskog menadžemnta i informacijskog sustava.
Strateški cilj 4 odnosi se na održivo upravljanje okolišem i prirodnim resursima i
kulturnom baštinom, i to prvenstveno kroz jačanje kapaciteta za upravljanje resursima.
Nadalje, Strategija naglašava važnost turizma za oživljavanje ruralnih prostora
Županije, te utvrđuje da turizam treba usmjeriti na reaktiviranje zapuštenih ili nedovoljno
iskorištenih potencijala između ostalog i u ozaljskom kraju.
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
49
Masterplan turizma Karlovačke županije
Turistička zajednica Karlovačke županije je u sklopu zajedničkog projekta s Ličko-
senjskom županijom 2008. izradila Turistički masterplan u okviru kojeg su utvrđeni vizija,
misija i strateški ciljevi razvoja na cijelom području obuhvata. Dokument razrađuje nišna
tržišta i proizvode te identificira 25 potencijalnih razvojnih projekata među kojima je
odabrano 10 za neposrednu implementaciju.
Planom zacrtana vizija objedinjuje prostor dviju županija u cjelogodišnje odredište
prepoznatljivo po jedinstvenim turističkim doživljajima koji se temelje na raznolikim turističkim
resursima, gostoljubivosti stanovnika i dugoročnoj održivosti.
Kao strateški ciljevi budućeg razvoja turizma definirana su četiri područja djelovanja:
1. stvaranje okruženja koje će podržati turistički razvoj područja uključujući
uspostvavu dobro definiranog institucionalnog okvira za razvoj turizma, stvranje
mreže usluga za privatno poduzetništvo i investiranje u turističke razvoje
projekte s kontinuiranom podrškom razvojnim inicijativama, zaštitu prirodnog
okoliša, povećanje turističkih standarda i razine osposobljenosti kadra te
definiranje jedinstvene, turistički orijentirane kulturne politike.
2. uspostavljanje turističke infrastrukture koja će moći zadovoljiti potrebe tržišta
privučenog različitim turističkim doživljajima, a pažnja će se usmjeriti na
poboljšanje dostupnosti, kvalitete i različitosti smještajnog sektora, razvoj
nekoliko udarnih turističkih projekata kao pokretača turističkog razvoja i tržišnih
promicatelja regije kao i na unapređenje restorana i maloprodajnog sektora.
3. Diversifikacija turističkih proizvoda/atrakcija razvijanjem različitih visoko
kvalitetnih turističkih doživljaja zasnovanih na raznolikosti prirodnih i kulturnih
resursa kojima se osigurava turistička aktivnost tijekom cijele godine te
stvaranjem novih i inovativnih turističkih doživljaja i proizvoda.
4. Postizanje turističke prepoznatljivosti tržišnim repozicioniranjem i stvaranjem
imidža sredstvima djelotvorne komercijalizacije ključnih turističkih doživljaja i
proizvoda, manjim oslanjanjem na mali broj dosadašnjih tržišta, tržišnih
segmenata i distribucijskih kanala kao i uspostavom djelotvornog i
koordiniranog pristupa marketingu i koordiniranim naporima u prodaji.
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
50
Prostorni plan uređenja Grada Ozlja
Iz perspektive budućeg turističkog razvoja važno je primijetiti da se u važećem
prostornom planu uređenja grada iz 2006. s vremenskim obuhvatom do 2015. grad Ozalj
razvrstava kao turističko središte subregionalnog značaja te se naglašava da prirodne i
kulturne vrijednosti cjelokupnog područja gotovo nimalo nisu iskorištene u turističke svrhe.
Mogućnosti za razvoj uočene su u atraktivnosti prirode i krajobraza, gospodarskoj
sprezi s poljoprivredom, tranzitu, lovnom, izletničkom, rekreacijskom turizmu te
uključivanju kulturno-graditeljske baštine u ponudu.
U okviru prostornog razvoja turizmu se uz poljoprivredu, šumarstvo i industriju
dodijeljuje ključna uloga uz napomenu da je potrebno istražiti veličinu, obilježja i
kapacitete moguće turističke ponude. Neki od ključnih naputaka datih u tom kontekstu su:
- razvoj turizma treba prilagoditi zaštiti prirodne i kulturne baštine te integrirati s
revitalizacijom kulturnog identiteta
- naselja, a naročito grad Ozalj treba revalorizirati u kontekstu “turizma gradova”,
dok globalnu geoprometnu poziciju valja dugoročno valorizirati kroz
intenzivniji razvoj tranzitnog i izletničkog turizma
- afirmirati lov i ribolov te ostale športske aktivnosti u sklopu turističke ponude.
U dijelu prostornog plana koji se odnosi na uvjete korištenja, uređenja i zaštite prostora
pregledno je evidentirana spomenička i zaštićena prirodna baština, navedene su smjernice
za zaštitu svake od kategorija i opisano aktualno stanje na terenu.
2.10. SWOT analiza
Nakon detaljnog opisa raspoloživih baštinskih resursa i stupnja razvijenosti turističkog
sektora, u okviru SWOT analize utvrdit će se najizraženije snage i slabosti koje Grad Ozalj kao
potencijalna turistička destinacija ima i na koje može utjecati te će se izložiti vanjske
prijetnje i prilike iz okruženja s kojima će se suočavati i koje mora uvažavati u procesu
osmišljavanja budućeg turističkog razvoja i donošenja odluka.
Dobivena “dijagnoza” predstavlja preglednu i objektivnu sliku sadašnje turističke
pozicije s naznakom potencijalnog smjera razvoja i njegovih ograničenja te služi kao
neophodno polazište za utvrđivanje razvojne vizije turizma.
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
51
SNAGE SLABOSTI
Raznovrsnost i prostorna raspršenost baštinskih resursa
Potencijal za stvaranje raznolikih, međusobno komplementarnih turističkih proizvoda
Nekoliko elemenata kulturno-povijesne baštine od nacionalne važnosti
Ljepota, živopisnost i očuvanost krajolika
Izražen interes lokalne samouprave za razvoj turizma
Aktivna uloga turističke zajednice u procesu razvoja turizma
Tradicionalna destinacija regionalnih osnovnoškolskih izleta
Postojeća potražnja temelji se na “staroj slavi” Starog grada Ozlja
Nedostatna opremljenost baštinskih resursa za prihvat posjetitelja (interpretacija, mogućnost obilaska, itd.)
Ne postoje artikulirani turistički sadržaji ni proizvodi
Nerazvijena trgovačka ponuda i uslužni sadržaji
Neprofilirana ugostiteljska ponuda
Mali broj poduzetnika u turizmu i ugostiteljstvu
Nedostatak obrazovanog kadra za turističko privređivanje
Neosvještenost lokalne zajednice o gospodarskom i društvenom potencijalu turizma
Veoma ograničeni smještajni kapaciteti
PRILIKE PRIJETNJE
Razvoj proizvoda u skladu s tržišnim trendovima i jasno pozicioniranje na tržištu
Blizina poznatih turističkih destinacija, autoceste A1 i emitivinih tržišta
Rast potražnje za destinacijama bogatim kulturno-povijesnim nasljeđem
Rast potražnje za aktivnijim oblicima odmora
Kontinentalni turizam postaje strategijska odrednica nacionalnog turizma
Dobivanje poticaja iz nacionalnih fondova za obrtnike i poduzetnike, te strukturnih fondova EU
Regionalno umrežavanje sa srodnim atrakcijama obližnjih destinacija
Nepovjerenje i/ili nezainteresiranost privatnog sektora za ulaganje u turizam
Nedovoljna suradnja javnog i privatnog sektorna na razvojnim projektima u turizmu
Općenito negativna investicijska klima u zemlji
Smanjenje potpora i poticaja iz državnog proračuna
Nezadovoljstvo posjetitelja uslijed skromne ponude
Odsustvo ulaganja u nove turističke projekte
Nedostatak kvalitetnih razvojno potencijalnih investicijskih projekata
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
52
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
53
3. Vizija i strateški ciljevi
Proces planiranja turističkog razvoja na području Grada Ozlja započinje odlukom koji
će se koraci poduzimati u predstojećem vremenskom razdoblju, kako će se za njihovo
izvršenje osigurati sredstva te kojim redoslijedom će se oni realizirati.
Budući da na ozaljskom području ne postoji tradicija privređivanja turizmom, Grad ne
raspolaže strategijom turističkog razvoja koja bi u hijerarhijskom smislu bila nadređena
Akcijskom planu i koja bi na razini koncepta utvrdila dugoročne prioritete i ključne pravce
djelovanja u sferi turizma.
Stoga je u svrhu postizanja učinkovitog, uspješnog i dugoročno održivog turističkog
razvoja potrebno Akcijskom planu dati konceptualni okvir s općim planskim odrednicama
koje zacrtavaju temeljne obrise puta prema ostvarenju željenog stanja u razdoblju od pet
godina. Ta će se načela ugraditi u razvojnu viziju koja predstavlja sažetu i jasnu predodžbu
budućeg stanja i načina na koji će Grad Ozalj pridonijeti stvaranju takve budućnosti.
Na temelju rezultata provedene analize stanja i potencijala baštinske osnove
ozaljskog područja, odabrana su sljedeća dugoročna načela kao prioriteti za upravljanje
turističkim razvojem:
1. cjelokupna kulturno-povijesna i prirodna baština predstavlja temeljnu vrijednost
ozaljskog područja i sastavni je dio lokalnog identiteta te se stoga njenom
sustavnom zaštitom, povezivanjem i valorizacijom vrijedni resursi štite od
propadanja i zaborava,
2. baštinski resursi smatraju se pokretačem budućeg društvenog, gospodarskog i
kulturnog razvoja koji će se temeljiti na kriterijima održivosti. Njihovim ciljanim i
promišljenim aktiviranjem stvaraju se preduvjeti za ostvarivanje ekonomske
koristi i povećanje kvalitete života lokalnog stanovništva.
3. Na realno utemeljenoj strateškoj opredjeljenosti prema kulturnom turizmu i
različitim oblicima izletničko-rekreativnog turizma Grad Ozalj će kontinuirano
graditi svoju prepoznatljivost i jasno tržišno pozicioniranje.
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
54
Definiranjem izazovne, ali izvedive vizije lokalni dionici usmjeravaju turistički razvoj
ka onim potencijalnim atrakcijama oko kojih će se dugoročno moći graditi sadržajno
zanimljiva, autentična i konkurentna turistička ponuda i profilirati tržišni položaj uvažavajući
postojeća razvojna ograničenja. Sukladno tome, vizija Grada Ozlja kao turističke destinacije
glasi:
Grad Ozalj će do 2016. postati prepoznatljiva izletnička destinacija za
kulturni turizam i aktivni odmor koja će svoju jedinstvenost i turistički imidž
graditi na valorizaciji vrijedne kulturno-povijesne i očuvane prirodne baštine
te širokom spektru sadržaja i usluga temeljenih na etnološkoj i
nematerijalnoj baštini.
Kratkoročno gledano, preduvjet za ostvarenje poželjne vizije jest sustavno i
promišljeno usmjeravanje svih kreativnih, financijskih i organizacijskih napora na ispunjenje
tri strateška cilja:
1. senzibiliziranje lokalnog stanovništva o vrijednosti i potencijalima baštinskih
resursa Grada, o pozitivnim učincima turizma na gospodarski razvoj cijelog
područja i o mogućnostima njihovog uključivanja i doprinosa razvoju turističke
ponude,
2. stvaranje preduvjeta za dulje zadržavanje posjetitelja, povećanje zadovoljstva i
potrošnje te stimulaciju ponovljenog posjeta kroz unapređenje atraktivnosti
javnih prostora i razvoj originalnih proizvoda i usluga,
3. svoje jedinstveno tržišno pozicioniranje u skladu s utvrđenom vizijom Grad Ozalj
kao turistička destinacija kontinentalne Hrvatske učinkovito će graditi na
autentičnoj kulturno-povijesnoj i prirodnoj baštini.
U srednjoročnom razdoblju će uslijed sve većeg povjerenja lokalne zajednice u
turističku aktivnost, od strateške važnosti biti osmišljavanje kvalitetne i sveobuhvatne
usluge prema svim korisnicima turističkog sektora (građanima, turistima i poslovnim
subjektima), čime će se postupno formirati sve kompleksnija struktura turističkih
sadržaja i proizvoda sa sve aktivnijim sudjelovanjem i ulaganjima lokalnih poduzetnika u
s turizmom povezane djelatnosti.
Dugoročni strateški cilj Grada Ozlja biti će povećanje smještajnih i ugostiteljskih
kapaciteta kao posljedica razvijenog sustava pružanja raznolikih i međusobno
komplementarnih turističkih usluga koji generiraju cjelogodišnju turističku potražnju
od strane različitih turističkig segmenata.
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
55
4. Koncepcija turističkog razvoja
U ovom će se poglavlju nastavno na saznanja dobivena analizom baštinske osnove i u
skladu s prethodno utvrđenom razvojnom vizijom, detaljnije izložiti koncepcija razvoja
turizma kako bi se u sljedećem poglavlju mogao razraditi program konkretnih, razrađenih i
jasno mjerljivih intervencija koje će u konačnici dovesti do unapređenja turističke ponude,
uspostave tržišne prepoznatljivosti i poželjnosti te uključivanja lokalnog stanovništva u
turističko privređivanje, sve to s ciljem ostvarivanja ekonomske i društvene koristi za većinu
lokalnih stanovnika.
Nakon utvrđivanja osnovnih obilježja Ozlja kao turističke destinacije, potencijalni
doživljaji i iskustva na kojima će se temeljiti buduća turistička ponuda tematski će se i
funkcionalno grupirati s ciljem prepoznavanja segmenata posjetitelja koje oni mogu privući
i definiranja konkretnih aktivnosti koje se tim segmentima mogu ponuditi.
Cjelovit turistički destinacijski proizvod Grada Ozlja orijentiran na spoj kulturnih
znamenitosti i prirodnih ljepota obuhvaćat će brojne i raznolike pojedinačne atrakcije, te će
biti sljedećih obilježja:
- prednost destinacije su bogati resursi zaštićene kulturno-povijesne baštine
smješteni u živopisnom i ekološki očuvanom krajoliku
- osnova za razvoj turizma baštine kao podvrste kulturnog turizma prepoznata je
u turističkom potencijalu znamenitih osoba iz umjetnosti i povijesti (Slava
Raškaj, plemićke obitelji Zrinski i Frankopan, Ivan Belostenec)
- bogati resursi etnološke baštine pružaju kvalitetnu osnovu za razvoj kreativnog
turizma i turizma događanja (također podvrsta kulturnog turizma)
- široka paleta mogućnosti za sportsko-rekreativni boravak u prirodi predstavljaju
sekundarne atrakcije koje neće biti presudne za odluku o dolasku u destinaciju,
ali će obogatiti i diversificirati buduću ponudu
- naglasak je na jednodnevnim dolascima
- namjenjen je prvenstveno jednodnevnim posjetiteljima/izletnicima iz matične
i susjednih županija, grupama posebnih interesa (školski i stručni izleti, kružna
putovanja i sl.) te turistima u tranzitu
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
56
- dominira obilazak automobilom odnosnom autobusom u slučaju organiziranog
dolaska
- cjelogodišnja dostupnost većeg dijela ponude.
Tematskim i funkcionalnim povezivanjem postojećih baštinskih resursa na ozaljskom
području moguće je oblikovati četiri cjeline čime se olakšava stavljanje resursa u turističku
funkciju i pospješuje sinergijski učinak unutar cjeline:
1. Turističko središte grad Ozalj
2. Etno-selo i Trg
3. Vinogorje
4. Park prirode i dolina rijeka Kupa i Dobra
1. TURISTIČKO SREDIŠTE OZALJ
Ključna cjelina za sadržaje vezane uz kulturni turizam obuhvaća prostor grada Ozlja na čijem
se prostoru nalazi najveća koncentracija kulturno-povijesne baštine:
- Stari grad Ozalj
- Stara hidroelektrana
- Zgrada šumarije
- Zbirka Zavičajnog muzeja Ozalj
- Crkva sv. Vida
- Planirani Muzej Slave Raškaj
- Planirano Šetalište Slave Raškaj
- Planirano ishodište Rute Slave Raškaj
Moguće turističke aktivnosti u okviru jednodnevnih posjeta bez noćenja:
- razgledavanje graditeljske baštine
- posjet muzejima
- obilazak dijela ili cijele Rute Slave Raškaj
- slikarske, fotografske ili druge kreativne radionice inspirirane Slavom Raškaj,
vizurama krajolika i sl.
- prisustvovanje različitim vodstvima, prezentacijama ili predavanjima na temu
lokalne kulturno-povijesne baštine
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
57
Fig.41. Četiri tematsko funkcionalne cjeline ozaljskog područja
Potrebna turistička infrastruktura:
- osigurati fizičku (pristup, signalizacija) i vremensku (radno vrijeme, sezonsko/cijele
godine) dostupnost baštinskih resursa i opremljenost za prihvat posjetitelja
- identificirati ključne nositelje među lokalnim stanovništvom te ih kroz različite
edukativne radionice podučiti kako osmisliti konkurentan turistički proizvod
- interpretacija u obliku interpretacijske ploče i/ili tiskanih materijala
- osmisliti interni pješački itinerar s odgovarajućom urbanom opremom
- destinacijski informativni punkt
- promidžbeni materijal po destinaciji i po svakom od dostupnih resursa
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
58
Glavni tržišni segmenti s naznakom emitivnih tržišta:
- grupe posebnih interesa s naglaskom na obrazovni aspekt (školski i stručni izleti,
kružna putovanja) iz matične županije, susjednih županija, prekograničnog
područja ili udaljenijih krajeva Hrvatske
- turisti u tranzitu
- lokalno i regionalno stanovništvo
2. ETNOGRAFSKA BAŠTINA
Neki elementi ove cjeline se nalaze u neposrednoj blizini turističkog središta Ozlja, čiju
ponudu mogu nadopunjavati, ali je cjelina zanimljiva i autonomno. Obuhvaća:
- šest tradicijskih građevina s etnografskim inventarom unutar etno-parka,
zaštićenog kulturnog dobra u sastavu je Zavičajnog muzeja Ozlja
- obližnje selo Trg s očuvanom tradicionalnom ruralnom arhitekturom
- Zbirka Radatovići unutar Parka prirode “Žumberak-Samoborsko gorje”
- zaštićena nematerijalna baština (jalba, guci, glasnice)
- raznolike manifestacije s nastupima lokalnih KUD-ova, prezentacijom
tradicionalnih običaja i slično (Vrhovačke Stare seoske igre i sl.)
Moguće turističke aktivnosti u okviru jednodnevnih posjeta bez noćenja:
- razgledavanje Zbirki i obilazak
- različite kreativne radionice inspirirane lokalnom etnografskom i nematerijalnom
baštinom
- posjet Trgu i Vrhovcu pod vodstvom lokalnih vodiča koji se može proširiti posjetom
domaćinstvima s prezentacijom tradicijskih obrta
- prisustvovanje manifestacijama
Potrebna turistička infrastruktura:
- osigurati fizičku (pristup, signalizacija) i vremensku (radno vrijeme, sezonsko/cijele
godine) dostupnost baštinskih resursa i opremljenost za prihvat posjetitelja
- interpretacija u obliku interpretacijske ploče i/ili tiskanih materijala
- osmisliti sadržaj ture i identificirati ključne nositelje među lokalnim stanovništvom
- podučiti lokalne nositelje ponude kako provoditi ture
- budući da manifestacije trenutno nisu postavljene tržišno, potrebno je sagledati
njihov turistički potencijal i utvrditi ulogu Turističke zajednice i/ili jedinice lokalne
samouprave u njihovoj organizaciji i koordinaciji.
- promidžbeni materijali
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
59
Napomena: pri osmišljavanju događanja i manifestacija treba se usredotočiti na one koje su u
skladu s utvrđenom razvojnom vizijom, dakle zasnovane na lokalnoj povijesti ili tradiciji.
Glavni tržišni segmenti s naznakom emitivnih tržišta:
- školska populacija, članovi udruga i društava za očuvanje tradicijske baštine iz
cijele Hrvatske
- stariji posjetitelji u individualnom ili organiziranom dolasku iz matične i
susjednih županija
- stručnjaci iz srodnih područja
- turisti u tranzitu
- lokalno i regionalno stanovništvo
3. VINOGRADARSTVO
Obuhvaća područje Vivodinsko-vrhovačkog vinogorja čiji su se vinogradari i vinari udružili
pod nazivom Ozaljsko-vivodinske vinske ceste koja uključuje desetak obiteljskih
gospodarstava.
Moguće turističke aktivnosti u okviru jednodnevnih posjeta bez noćenja ili rjeđe
višednevnog boravka:
- razgledavanje vinskih podruma s kušanjem vina i jela
- kupovina vina i domaćih poljoprivrednih proizvoda
- obilazak vinske ceste
- sudjelovanje u vinogradarskim radovima ili njihovo promatranje
- šetnje i vožnja biciklom vinskim stazama
- posjet Izložbi vina u Vivodini
Potrebna turistička infrasturuktura:
- osigurati fizičku (pristup, signalizacija) i vremensku (radno vrijeme, sezonsko/cijele
godine) dostupnost vinskih podruma i opremljenost za prihvat posjetitelja
- dosljedna signalizacija vinske ceste i pojedinačnih elemenata ponude
- proširenje palete sadržaja i usluga u smjeru gastroturizma i agroturizma
Glavni tržišni segmenti s naznakom emitivnih tržišta:
- grupe posebnih interesa (poslovni turizam, stručna putovanja) iz cijele Hrvatske
- turisti u tranzitu
- lokalno i regionalno stanovništvo
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
60
4. PARK PRIRODE I DOLINA RIJEKA KUPE I DOBRE
Cjelina obuhvaća prostorno najveći dio Grada s raznolikim krajobraznim obilježjima:
- Park prirode “Žumberak-Samoborsko gorje”
- Šljunčara
- doline Kupe i Dobre
- bogat životinjski i biljni svijet
- Mlinica na Grdunu
Moguće turističke aktivnosti u okviru jednodnevnih posjeta bez noćenja ili iznimno
višednevni boravak s ciljem aktivnog odmora i boravka u prirodi:
- razni oblici sportske rekreacije: pješačenje, planinarenje, biciklizam, veslanje,
kupanje u ljetnim mjesecima, ribolov
- promatranje i osluškivanje prirode i životinja, foto-lov
- posjet i upoznavanje s osnovnim radom mlina, kupnja specifičnih proizvoda od
ekološki uzgojenih žitarica
- lov: nakon donošenja Zakona o lovu potrebno je sagledati sve pozitivne ili
negativne implikacije koje lovni turizam ima
Potrebna turistička infrastruktura:
- odgovarajuća opremljenost postojećih i potencijalnih planinarskih i
biciklističkih staza
- povezivanje svih staza cjelovitim sustavom signalizacije i kartama s popisom
baštinskih resursa duž pojedinih ruta
- podržavajući sadržaji i usluge: najam opreme (bicikli, čamci, ribolovna oprema),
vodiči
- uvođenje ugostiteljskih sadržaja duž ruta
Glavni tržišni segmenti s naznakom emitivnih tržišta:
- lokalni i regionalni sportaši, rekreativci, članovi sportskih klubova i društva
- grupe posebnih interesa (ribolovci, članovi ribolovnih udruženja) iz cijele
Hrvatske
- obitelji s djecom
- stariji posjetitelji u individualnom ili organiziranom dolasku iz matične i
susjednih županija
- turisti u tranzitu
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
61
- lokalno i regionalno stanovništvo
Trenutni nedostatak smještajnih kapaciteta na području Grada Ozlja ograničava
trajanje boravka turista na jednodnevne posjete zbog čega će, naročito u prve dvije godine,
turistička ponuda biti prvenstveno usmjerena na izletnike.
Kasnije izgradnja konkretnih vrsta i kategorija smještaja (kampovi, kuće za odmor,
turistička naselja) morat će biti usklađivana s potrebama i navikama određenih ciljnih skupina
turista (obitelji s djecom, korisnici resursa aktivnog odmora, posjetitelji kulturno-povijesnih
atrakcija), te je nužna diversifikacija vrsti smještaja (cijenom, unutarnjim uređenjem i sl.)
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
62
5. Prioritetni razvojni projekti
U prethodnim su poglavljima utvrđene vizija i koncepcija razvoja turizma za područje
Grada Ozlja koje buduću ponudu temelje na spoju autentičnih elemenata kulturno-
povijesne i prirodne baštine omogućavajući osmišljavanje raznovrsnih sadržaja i proizvoda
karakterističnih za turizam baštine, turizam događanja, kreativni turizam i aktivni odmor.
Ozalj će tako graditi svoj imidž poželjne i prepoznatljive destinacije za kulturni i
sportsko-rekreacijski turizam kroz istaknute atribute poput graditeljske baštine, znamenitih
ličnosti iz povijesti i umjetnosti te ekološki očuvane prirode. Trenutno nijedna od tih tema
nije dostupna tržištu ni spremna na komercijalizaciju, a uzimajući u obzir i ograničene
financijske resurse Grada Ozlja te nedostatak stručnog osoblja za upravljanje turističkim
sektorom, jasno je da nije realno za očekivati da će se u kratkom roku staviti u funkciju svi
turistički potencijali.
Stoga je ključno identificirati one projekte koji u kratkom razdoblju i uz što
racionalnije ulaganje mogu pobuditi inicijalni interes tržišta i potaknuti rast potražnje i
potrošnje na području Ozlja, pri čemu će njihovi brzi učinci poslužiti kao poticaj privatnom i
javnom sektoru za pokretanje drugih, financijski i/ili organizacijski zahtjevnijih turističkih
sadržaja.
Pritom se svakako treba usredotočiti na kreiranje proizvoda i usluga koji se temelje na
jedinstvenim i dugoročno održivim baštinskim resursima te pružaju dobru osnovu za
sustavan razvoj branda u skladu s utvrđenom vizijom. Provedbom tih projekata polažu se
temelji budućeg uspješnog razvoja turizma na ozaljskom području zbog čega im se daje
prioritet, a odabrani su u suglasnosti s lokalnim dionicima na temelju udovoljavanja
sljedećim kriterijima:
1. predstavljaju atraktivne i inovativno prezentirane turističke proizvode koji
će moći privući medijsku pažnju i nove posjetitelje,
2. pridonose stvaranju pozitivnog imidža grada, povećavaju razinu zadovoljstva
posjetitelja destinacijom i produljuju boravak u njoj,
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
63
3. omogućavaju ostvarivanje (dodatnih) prihoda kroz komplementarne
elemente ponude (vodstva, suveniri, radionice…),
4. potiču (samo)zapošljavanje i povećanje kvalifikacija lokalnog stanovištva za
rad u turističkom sektoru,
5. privlače interes lokalnih poduzetika za uključivanje u aktivnosti čiji je
inicijator javni sektor,
6. povećavaju razinu kvalitete života lokalne zajednice i potiču svijest o
vrijednosti vlastitog naslijeđa i prednostima njegovog gospodarskog i
održivog korištenja.
Vodeći se tim kriterijima, Radna skupina je odabrala četrnaest (14) konkretnih
projektnih prijedloga čijom će se realizacijom u sljedeće četiri godine:
A/ valorizirati i povećati atraktivnost baštinskih resursa informativno-
interpretacijskim sadržajima (5)
B/ osmisliti i lansirati na tržište novi turistički proizvodi (6)
C/ sustavno graditi imidž tržišno prepoznatljive i poželjne destinacije (3)
Prioritetni projekti za razdoblje do kraja 2016. pregledno su navedeni u Fig.39. prema
vrsti aktivnosti i s naznakom vremena realizacije, a u nastavku slijedi njihova detaljnija
razrada koja uz kratki opis projekta navodi dionike i ciljne skupine, vremenski okvir
provedbe, očekivane rezultate, popis ključnih aktivnosti te procjenu troškova.
Zajednički cilj svih prioritetnih razvojnih projekata jest sustavno povezati i dodatno
valorizirati postojeće kulturno-povijesne i prirodne resurse u skladu s utvrđenom vizijom
kako bi takve za tržište spremne atrakcije bile pokretač pojačane turističke potražnje i
temelj za učinkovito tržišno pozicioniranje destinacije.
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
64
Oznaka Radni naslov projekta Vrijeme realizacije
A/ Valorizacija i povećanje aktraktivnosti informativno-interpretacijskim sadržajima
A.1. Postavljanje info ploča u Starom gradu Ozlju Kratkoročno
A.2. Postavljanje info ploče za Munjaru Kratkoročno
A.3. Turistička signalizacija Srednjeročno
A.4. Park Slave Raškaj na desnoj obali Kupe Dugoročno
A.5. Centar za interpretaciju autohtone ozaljske flore Srednjeročno
B/ Novi turistički proizvodi
B.1. Tematska ruta “Očima Slave Raškaj” Kratkoročno
B.2. Dinamizacija zbirki Zavičajnog muzeja Ozalj Srednjeročno
B.3. Info-suvenirnica Srednjeročno
B.4. Umjetničke i etno radionice i manifestacije Srednjeročno
B.5. Muzej Slave Raškaj Dugoročno
B.6. Etno-park na Šljunčari Dugoročno
C/ Uvođenje na turističko tržište
C.1. Primjena novog vizualnog ideniteta Srednjeročno
C.2. Promotivne aktivnosti Dugoročno
C.3. Razvijanje svijesti o gospodarskim i društvenim
učincima turizma Dugoročno
Fig.39. Pregled prioritetnih razvojnih projekata za razdoblje od 2013.-2016.
A/ Valorizacija i povećanje atraktivnosti baštinskih resursa informativno-
interpretacijskim sadržajima
Određeni turistički efekti mogu se kratkoročno ostvariti uz minimalne zahvate i
ulaganja s ciljem opremanja i prilagodbe odabranih baštinskih resursa za prihvat posjetitelja
i turistički obilazak. Riječ je ponajprije o resursima koji su unatoč tržišnoj nespremnosti
temelj sadašnje turističke potražnje, a zbog fizičke i/ili vremenske nedostupnosti te
nedostataka popratnih turističkih usluga izazivaju nezadovoljstvo posjetitelja što bi
dugoročno gledano moglo imati nepovoljan učinak za brandiranje Ozlja kao atraktivne
turističke destinacije.
Oplemenjivanjem javnih prostora i uspostavom osnovnog itinerara, područje
središta Grada će postati atraktivnije za posjet i provođenje vremena te će se istodobno
unaprijediti kvaliteta života lokalnog stanovništva.
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
65
Zajednički ciljevi odabranih intervencija u javnom prostoru Ozlja su:
- organizirati prihvat i usmjeriti kretanje posjetitelja unutar destinacije
- osigurati dosljednu turističku signalizaciju s usklađenim vizualnim identitetom
destinacije
- zadovoljiti potrebe posjetitelja za informacijama i interpretacijom
- potaknuti posjetitelje na dulje zadržavanje i potrošnju
- stvoriti multifunkcionalna mjesta za okupljanje i boravak
- potaknuti svijest o vrijednosima kulturne baštine grada i potrebi za njenom
zaštitom i revalorizacijom
- povećati opću kvalitetu života u destinaciji
- doprinijeti stvaranju pozitivnog turističkog imidža destinacije
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
66
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
67
A1. Postavljanje info ploča u Starom gradu Ozlju
Dionici: Družba “Braća hrvatskoga zmaja”, TZ Ozalj, Zavičajni muzej Ozalj,
Konzervatorski odjel u Karlovcu
Trajanje: 4-6 mjeseci
Okvirna cijena: 70.000 – 90.000 kn
Ciljne skupine: Individualni posjetitelji, obitelji s djecom, školske grupe na izletu,
grupe na kružnim putovanjima, osobe sa smanjenom pokretljivošću
Opis projekta: Valorizacija Starog grada Ozlja kao turističke ikone koja desetljećima
privlači različite skupine posjetitelja, povećat će se kvalitetnom
interpretacijom njegovog kulturno-povijesnog značaja,
arhitektonskih obilježja i s njim povezanih povijesnih ličnosti.
Dvo- ili trojezične info ploče (4-6) postavit će se na strateškim
mjestima s ciljem povećanja edukativne kvalitete turističkog
doživljaja preglednim i zanimljivo predstavljenim informacijama i
skretanja pažnje na određene vrijednosti u prostoru koje bi lako
mogle ostati nezamijećene.
Očekivani rezultati: Povećana atraktivnost prostora kroz upečatljiv i funkcionalan dizajn
ploča
Veće zadovoljstvo posjetitelja tijekom obilaska
Rast interesa za dodatnim proizvodima ili uslugama (vodstvo,
suveniri…)
Povećanje prihoda (skuplja ulaznica, suveniri…)
Dulje zadržavanje posjetitelja u atrakciji
Faze realizacije: TZ Ozalj je na natječaju HTZ-a dobio sredstva za izradu idejnog
rješenja ploče. Idejno rješenje je izrađeno u skladu s posebnim
uvjetima Konzervatorskog odjela u Karlovcu. Daljnji koraci su, uz
osiguravanje financijskih sredstava za provedbu:
- u suradnji s muzeologom istraživanje u svrhu pisanja tekstova
i odabira/pripreme slikovnih priloga
- prijevod svih tekstova na dva strana jezika (engleski i
njemački)
- grafički dizajn ploča
- izvedebni projekt za postolje sa situacijskim planom postave
- odabir izvođača, izrada i postavljanje ploča
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
68
Napomena: Za postavljanje info ploča potrebno je ishoditi suglasnost od
Konzervatorskog odjela u Karlovcu i vlasnika, Družbe “Braća
hrvatskoga zmaja”.
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
69
A2. Postavljanje info ploče za Munjaru
Dionici: Grad Ozalj, TZ Ozalj, HEP d.o.o., Konzervatorski odjel u Karlovcu
Trajanje: 4-6 mjeseci
Okvirna cijena: 30.000 – 50.000 kn
Ciljne skupine: Individualni posjetitelji, obitelji s djecom, školske i strukovne grupe
na izletu, grupe na kružnim putovanjima, osobe sa smanjenom
pokretljivošću
Opis projekta: Zbog onemogućenog pristupa građevini (osim u slučaju prethodne
najave) i blizine ceste, info ploča će se postavljati na javnoj površini.
Najveći izazov zbog blizine ceste predstavlja pronalaženje
najpogodnije lokacije za njeno postavljanje kako bi se osigurale
dobre vizure, ali i siguran pristup uređenom i označenom pješačkom
stazom.
Slično kao i u slučaju Staroga grada Ozlja, specifični ciljevi projekta su
povećanje edukativne kvalitete turističkog doživljaja i skretanje
pažnje na određene vrijednosti u prostoru koje bi lako mogle ostati
nezamijećene.
Očekivani rezultati: Veće zadovoljstvo posjetitelja tijekom obilaska
Rast interesa za dodatnim proizvodima ili uslugama
Povećanje prihoda (skuplja ulaznica, suveniri…)
Faze realizacije: Suradnja s energetičarem i muzeologom u svrhu pisanja tekstova i
odabira/pripreme slikovnih priloga
Prijevod teksta na strane jezike (engleski i njemački)
Grafički dizajn ploče
Izvedbeni projekt za stalak ploče
Odabir izvođača, izrada i postavljanje ploče
Napomena: Znatnu atraktivnost, pogotovo za određene segmente posjetitelja
ima ulazak u prostor hidroelektrane. Ukoliko vlasnik za to pokaže
interes, moguće je uspostaviti infrastrukturu za posjet
prilagođavanjem ulaznog dijela za prijem posjetitelja. U tom slučaju
treba definirati način upravljanja posjetima i modalitet/e obilaska
(vodič, info kiosk, brošura).
U pripremi je i projekt kvalitetnog vanjskog osvjetljenja građevine.
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
70
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
71
A3. Turistička signalizacija
Dionici: Grad Ozalj, TZ Ozalj, Hrvatske ceste d.o.o.
Trajanje: 4-7 mjeseci
Okvirna cijena: 50.000 – 90.000 kn
Ciljne skupine: Svi potencijalni i stvarni posjetitelji, vozači autobusa i vodiči
Opis projekta: Sustav turističke signalizacije uključuje dosljedno i usklađeno
postavljanje putokaza uz prometnice za obavještavanje o postojanju
turističke atrakcije te olakšavanje puta do nje.
Svakako treba izbjegavati “smeđim” putokazima označavati
lokalitete bez obzira na njihovu vrijednost sve dok ne postanu
dostupni za posjet i minimalno turistički opremljeni. U protivnom se
posjetitelji dovode u zabludu, što vodi negativnoj promidžbi
destinacije.
Osim dostupnih atrakcija važno je označiti prilaz parkiralištu i ostala
mjesta od interesa za turizam, naročito informacijski punkt odnosno
ploču s planom grada i okolice.
Na prostoru grada Ozlja osim regulacije automobilskog prometa,
posebnu pažnju treba posvetiti definiranju kretanja pješaka između
dostupnih turističkih atrakcija, a to treba odgoditi dok se ne postigne
minimalna opremljenost barem jednog dijela lokaliteta.
Očekivani rezultati: Povećanje broja posjetitelja privučenih signalizacijom
Omogućavanje samostalnog pronalaska, obilaska i razgledavanja
lokacija
Rast zadovoljstva posjetitelja
Dulje zadržavanje posjetitelja u destinaciji
Faze realizacije: Izrada projektne dokumentacije za dizajn, produkciju i postavljanje
“smeđe” signalizacije
Provedba
Napomena: Nakon što se u funkciju stave neki od novih turističkih proizvoda,
treba procijeniti isplativnost postavljanja jumbo-plakata uz glavne
prometnice, koristeći to kao priliku za učinkovito kreiranje branda
destinacije.
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
72
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
73
A4. Park Slave Raškaj na desnoj obali Kupe
Dionici: Grad Ozalj, TZ Ozalj, Hrvatske vode, HEP d.o.o., resorna ministarstva
Trajanje: 28-32 mjeseci
Okvirna cijena: 3.450.000 kn
Ciljne skupine: Lokalno stanovništvo, izletnici, organizirane grupe
Opis projekta: Uređenjem gradskog zemljišta uz južnu obalu Kupe ispod stare
hidroelektrane stvorit će se atraktivno mjesto za rekreaciju i
okupljanje lokalnog stanovništva tijekom cijele godine. Istodobno,
simbolički i reprezentativni elementi u urbanom parku dat će
prostoru dodatnu vrijednost i transformirati ga u novu turističku
atrakciju grada.
Osim što funkcionalno i estetski riješava pitanje nasipa i oprema
prostor za raznolike namjene, projekt uključuje tri simbolična
elementa inspirirana likom i djelom Slave Raškaj: njenu skulpturu,
cjelinu urbane opreme “Okvira” (ishodište za projekt B1) i “Lopoče”.
Ciljevi u izradi idejnog rješenja bili su:
- postići maksimalnu kvalitetu krajobraza i funkcije uz
maksimalnu ekonomizaciju resursa
- transformirati područje u emblematsko mjesto koje će moći
potaknuti turističku potražnju i prepoznatljivost na tržištu
- ponuditi sadržajno i financijski fleksibilan program koji će se
moći izvesti u fazama
Očekivani rezultati: Brandiranje grada Ozlja kao Slavinog grada
Uključivanje privatnog sektora u otvaranje novih trgovačko-
ugostiteljskih sadržaja na lokaciji i/ili u neposrenoj blizini
Povećanje prihoda kroz nove trgovačko-ugostiteljske sadržaje
(najam bicikla, opreme za badminton…)
Faze realizacije: U tijeku je izrada projektne dokumentacije
Prijava na EU strukturne fondove za infrastrukturne projekte
Početak izgradnje
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
74
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
75
A5. Centar za interpretaciju autohtone ozaljske flore i faune
Dionici: Grad Ozalj, TZ Ozalj, Hrvatske šume, Javna ustanova za upravljanje
zaštićenim prirodnim vrijednostima, Državni zavod za zaštitu prirode
Trajanje: 9-12 mjeseci
Okvirna cijena: Ovisno o kompleksnosti zahvata
Ciljne skupine: Izletnici, organizirane grupe u okviru školskih i stručnih ekskurzija,
lokalno stanovništvo
Opis projekta: U neposrednoj blizini glavnog gradskog parkirališta u Ozlju, na
zelenoj površini iza dječjeg vrtića postavit će se nekoliko natkrivenih
sjenica i elementi urbane opreme na otvorenom, upotpunjeni
informativno-interpretacijskim sadržajima na temu autohotnog
drveća, biljaka i životinja ozaljskog područja.
Opremljenost prostora će omogućavati odvijanje različitih
edukativnih, sportsko-rekreativnih i kreativno-zabavnih aktivnosti u
razdoblju od ožujka do listopada.
Funkcionalno i atraktivno osmišljen prostor i sjenice, omogućavat će
provedbu različitih aktivnosti za lokalno stanovništvo i posjetitelje:
- boravak učenika 3. i 6. razreda koji u proljeće dolaze
organizirano potaknuti nastavnim programom iz predmeta
“Priroda” i “Povijest”
- različite eko radionice i susreti vezani uz turizam događanja
- edukativno-informativno odmorište za izletnike i ishodište za
boravak u prirodi
- mjesto za druženje, odmor i održavanje priredbi i proslava
lokalnog stanovništva
- mjesto za prijam i zadržavanje grupnih dolazaka, uz
mogućnost organizacije dostave hrane i pića.
Specifični su ciljevi ovog projekta atraktivno prezentiranje
autohtonih vrsta flore i faune te stvaranje imidža Ozlja kao ekološki
osviještene destinacije.
Detaljni program će se razraditi u suradnji sa stručnjacima na
području odgoja i obrazovanja djece.
Očekivani rezultati: Korištenje prostora tijekom cijele godine i za najrazličitije aktivnosti
Unaprijeđenje opće kvalitete života u destinaciji
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
76
Povećanje zadovoljstva posjetitelja i dulje zadržavanje
Faze realizacije: Definiranje projektnog zadataka u suradnji sa stručnjacima
Izrada projektne dokumentacije
Početak izgradnje
Osmišljavanje programa za cjelodnevni boravak djece i razrada
strategije za komerijalizaciju
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
77
B/. Razvoj novih turističkih proizvoda i doživljaja
Osmišljena su dva dugoročna projekta koji će u naredne tri godine postati ključne
kulturne atrakcije od nacionalnog značaja kojima će Ozalj zaokružiti svoju tržišnu
prepoznatljivost. Jednom kad Muzej Slave Raškaj i Etnopark na Šljunčari uspješno
profunkcioniraju, turistička ponuda će se moći sustavno proširivati i diverzificirati povezanim
i popratnim sadržajima i uslugama, što će dugoročno zasigurno doprinijeti I razvoju
boravišnog turizma na ozaljskom području.
Predloženi razvojni projekti predstavljaju prvi korak u sustavnom i održivom razvoju,
prezentaciji i tržišnoj komercijalizaciji potencijalne atrakcijske osnove Grada Ozlja, a
zajednički su im ciljevi:
- očuvanje i promocija vrijedne materijalne i nematerijalne kulturne baštine
ozaljskog kraja
- pružanje jedinstvenih doživljaja specifičnim tržišnim nišama
- značajno povećanje turističkog prometa i s njim povezanih prihoda
- u suradnji s privatnim sektorom proširenje ponude u sferi maloprodaje i usluga
- uspostavljanje modela za aktiviranje kreativnih poduzetničkih potencijala
lokalnog stanovništva
- otvaranje novih radnih mjesta i mogućnosti za samozapošljavanje
- doprinos učinkovitom brandiranju destinacije u skladu s utvrđenom vizijom.
U nastavku se navodi i nekoliko projektnih ideja za nove turističke proizvode i usluge s
značajnim potencijalom za unapređenje ponude. Njihova realizacija predstavlja bi logičnu
dopunu realiziranim ključnim projektima diferencijacije:
- dolazak starom parnjačom iz Zagreba odnosno Karlovca u Ozalj
- oživljavanje duha Ozaljskog kulturnog kruga kroz ljetne festivale i događanja
- program terenske nastave za osnovne škole na prostoru Centra za interpretaciju
ozaljske flore i faune (projekt A5)
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
78
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
79
B1. Tematska ruta “Očima Slave Raškaj”
Dionici: Grad Ozalj, TZ Ozalj, Zavičajni muzej Ozalj, resorna ministarstva,
turističke agencije
Trajanje: 6-9 mjeseci
Okvirna cijena: 250.000 - 300.000 kn
Ciljne skupine: Individualni posjetitelji, obitelji sa starijom djecom, školske grupe na
izletu, grupe odraslih i umirovljenika na kružnim putovanjima,
ljubitelji aktivnog odmora, lokalno stanovništvo
Opis projekta: Obilazak tematske rute “Očima Slave Raškaj” (radni naslov) uključuje
spoj doživljaja umjetničkog stvaralaštva, prirode i kretanja i
dugoročno može privlačiti širok spektar individualnih i agencijski
organiziranih posjetitelja s naglaskom na izletnike, “kulturnjake”,
stručne posjetitelje i lokalnu zajednicu. Pječaška ruta duljine oko 10
km u prosječnom trajanju od 2 sata laganog hoda uz kraća
zaustavljanja predstavlja prvi korak u brandiranju Ozlja kao Slavinog
grada i omogućavat će posjetiteljima da se u laganoj šetnji upoznaju
sa životom i djelom hrvatske slikarice i uživaju u krajoliku i vedutama
grada.
Predviđa se postavljanje šest “Slavnih okvira” (usporedi projekt br. A4)
na mjestima na kojima su naslikana neka od njenih akvarela ili
pastera. Svaki “Okvir” sastoji se od elemenata urbane opreme koji
“uokviruje” jednu konkretnu slike, a dopunjen je informativno-
interpretacijskom pločom koja uključuje kopiju originalne slike i
popratni tekst s dijelom biografskih naznaka. Uz ploču će se postaviti
i klupa kako bi posjetitelj mogao ugodno uživati u “živoj” slici ispred
sebe. Sadržaji moraju biti prilagođeni različitim segmentima
posjetitelja fizički i interpretativno.
Očekivani rezultati: Povećana dostupnost Slavinog lika i djela široj javnosti
Stvaranje preduvjeta za kreiranje dopunske ponude atraktivnih
proizvoda i usluga (suveniri, vodstva, radionice…)
Doprinos ostvarivanju tržišne prepoznatljivosti Ozlja kao inovativne
destinacije kulturnog turizma
Cjelogodišnja atraktivnost proizvoda i znatne šanse za ponavljanje
obilaska u različitim godišnjim dobima
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
80
Povećanje turističke atraktivnosti šireg poručja
Dulje zadržavanje posjetitelja na području i veća potrošnja
Faze realizacije: Izrada muzeološkog koncepta rute i odabir lokacija
Osiguranje sredstava kroz prijave na natječaje Ministarstva turizma
i/ili HTZ-a za inovativni turizam
Izvedbeno rješenje za elemente urbane opreme i njihovo tekstualno
i grafičko opremanje
Osmišljavanje sustava interne signalizacije za praćenje rute
Izrada plana marketinških aktivnosti
Izrada i postavljanje “Okvira” i putokaza
Napomena: Kao jedna od ključnih tema turističke ponude, slikarstvo Slave Raškaj
jedinstven je resurs za osmišljavanje jednodnevnih ili višednevnih
slikarskih radionica ili tečajeva u prirodi.
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
81
B2. Dinamizacija zbirki Zavičajnog muzeja Ozalj
Dionici: Zavičajni muzej Ozalj, TZ Ozalj, lokalni KUD-ovi, Grad Ozalj
Trajanje: neodređeno
Okvirna cijena: neodređeno
Ciljne skupine: Individualni posjetitelji, obitelji s djecom, školske grupe na izletu,
grupe odraslih i umirovljenika na kružnim putovanjima
Opis projekta: Iako kreiranje turističkih proizvoda nije primarna funkcija zavičajnog
muzeja, s obzirom na raznovrsnost građe i određeni broj veoma
vrijednih predmeta, programi temeljeni na ozaljskoj Zbirci mogu
značajno obogatiti turističku ponudu, privući nove posjetitelje i
potaknuti u lokalnoj zajednici razvoj dodatnih proizvoda i usluga
utemeljenih na materijalnoj baštini.
Tematske mikroizložbe istaknutih predmeta Zbirke pružaju
mogućnost da se oko malog broja pomno odabranih i atraktivno
prezentiranih predmeta osmisle privremeni postavi koji promoviraju
Muzej i unapređuju stručna vodstva. Njihov je specifičan cilj da
slojevitom interpretacijom ukažu na vezu između značajnih
povijesnih događaja/ličnosti i pripadajuće materijalne baštine. Mogu
ih pratiti radni listići za školsku populaciju i suveniri namijenjeni
različitim tržišnim segmentima.
Očekivani rezultati: Povećanje dostupnosti Zbirke javnosti i vidljivosti Muzeja
Organiziranje 2 mikroizložbe godišnje s didaktičkim materijalima
namijenjenim određenim dobnim uzrastima
Povećanje interesa za stručna vodstva koja uključuju razgledavanje
mikroizložbe
Uključivanje članova lokalnih KUD-ova u provođenje i predlaganje
specifičnih, s temom aktivnosti
Stvaranje preduvjeta za uključivanje privatnog sektora u kroz
sponzoriranje postava ili popratnih događanja
Faze realizacije: Osmišljavanje programa
Ugovaranje usluga s dobavljačima (prijevoz, čišćenje, animacija)
Priprema mikroizložbe uključujući scenarij, odabir predmeta, dizajn i
postav
Izrada promidžbenih materijala
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
82
B3. Info-suvenirnica
Dionici: Grad Ozalj, TZ Ozalj, Zavičajni muzej Ozalj, lokalni obrtnici
Trajanje: 12 mjeseci
Okvirna cijena: Ovisno o odabranoj lokaciji i vrsti objekta
Ciljne skupine: Individualni posjetitelji, obitelji s djecom, školske i stručne grupe na
izletu, grupe odraslih i umirovljenika na kružnim putovanjima,
izviđači, ljubitelji aktivnog odmora
Opis projekta: Paralelno s lansiranjem novih turističkih proizvoda na tržište i
povećanjem broja posjetitelja, otvorit će se informacijski centar sa
suvenirnicom i interaktivnim kioskom. Posjetitelj će osim dobivanja
korisnih informacija i orijentacijskih savjeta vezanih za atrakcije na
širem području, tamo moći nabaviti vodiče i karte područja, ugovoriti
vodstvo, kupiti lokalne proizvode i suvenire i slično.
Prigodne lokacije za smještaj centra su središte grada, Stari grad
Ozalj ili Park Slave Raškaj s ciljem osiguranja maksimalne vidljivosti i
dostupnosti usluge.
Očekivani rezultati: Viša kvaliteta usluge rezultirat će većom turističkom posjećenošću,
porastom zadovoljstva posjetitelja, duljine boravka, a time i rastom
prihoda od turizma
Otvaranje 1-2 radna mjesta
Koncentriranje promidžbenih materijala i suvenira na jednom
mjestu
Faze realizacije: Odabir lokacije
Izrada projektne dokumentacije
Početak izgradnje
Napomena: Smještaj informacijskog centra unutar Starog grada Ozlja uvjetovan
je ishođenjem suglasnosti od Konzervatorskog odjela u Karlovcu i
vlasnika, Družbe “Braća hrvatskoga zmaja”.
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
83
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
84
B4. Umjetničke i etno radionice i manifestacije
Dionici: TZ Ozalj, Zavičajni muzej Ozalj, lokalni KUD-ovi, lokalni obrtnici i
umjetnici
Trajanje: neodređeno
Okvirna cijena: neodređeno
Ciljne skupine: Regionalne i nacionalne udruge, društva i pojedinci koji djeluju na
očuvanju i promoviraju tradicijske baštine, obitelji s djecom,
posjetitelji manifestacija, stariji posjetitelji, grupe na organiziranom
kružnom putovanju, organizatori tečajeva za slikanje, fotografiranje i
sl.
Opis projekta: Bogata etnografska zbirka Zavičajnog muzeja, etnopark s autohtonim
tradicijskim kućama i ljudski resursi nematerijalne baštine izvrstan su
temelj za razvoj raznolike ponude radionica rukotvorstva, izrade
tradicijskih predmeta i kreativnog izražavanja u rasponu trajanja od
dvosatnih cjelodnevnih do višednevnih programa.
Ključan čimbenik za uspjeh jest objedinjavanje svih elemenata etno
ponude pod jednim krovom čime se osigurava ujednačena kvaliteta
programa i olakšava marketinška aktivnost.
Programi se mogu održavati na nekoliko lokacija ovisno o broju i
dobnoj strukturi sudionika, vrsti aktivnosti i klimatskim uvijetima
(Etnopark, Centar za interpretaciju autohtone ozljske flore I faune,
dvorište ili izložbeni prostori Zavičajnog muzeja unutar Starog grada
Ozlja).
Organiziranje etno radionica i kreativnih susreta dobra su podloga za
razvijanje turizma događanja i manifestacija vezanih za tradicijske
obrte i običaje.
Očekivani rezultati: S ciljem autentičnosti doživljaja nematerijalna baština će se sustavno
istraživati, interpretirati, prezentirati i oživljavati, a na taj se način
čuva i valorizira kulturni identitet zajednice
Otvaranje novih radnih mjesta, mogućnosti za samozapošljavanje i
rast životnog standarda lokalnog stanovništva
Faze realizacije: Osnivanje upravljačke strukture za koordinaciju projekta
Okupljanje stručnog i istraživačkog projektnog tima
Osmišljavanje radionica
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
85
Ugovaranje usluga s dobavljačima (prijevoz, hrana, čišćenje,
animacija)
Osposobljavanje dionika za održavanje kreativnih tečajeva i radionica
Izrada promidžbenih materijala
Početak aktivnosti
Napomena 1: Ovaj proizvod se može učiniti potpuno tržišno dostupnim u roku od
svega nekoliko mjeseci i s minimalnim ulaganjima.
Napomena 2: Za učinkoviti menadžment ovog proizvoda potrebno je osmisliti
organizacijsku strukturu koja će usmjeravati i međusobno povezivati
udruge i pojedince.
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
86
B5. Muzej Slave Raškaj “U Slavinom svijetu tišine”
Dionici: Grad Ozalj, Zavičajni muzej Ozalj, Konzervatorski odjel Karlovac, TZ
Ozalj, Ministarstvo kulture, Ministarstvo turizma, Grad Zagreb i Grad
Beč, udruge osoba oštećenog sluha
Trajanje: 26-30 mjeseci
Okvirna cijena: 8.000.000 kn
Ciljne skupine: Individulani posjetitelji, obitelji s djecom, školski i stručni izleti, razne
dobne skupine s afinitetom za umjetnost, strani turisti, osobe na
kružnim putovanjima
Opis projekta: Zgrada šumarije sagrađena na mjestu rodne kuće Slave Raškaj će se
restaurirati sukladno konzervatorskim zahtjevima i prilagoditi
muzejskoj funkciji uz osiguranje visoke tehnološke i prezentacijske
razine. U nju će se smjestiti stalni postav koji će kroz nekoliko
tematskih okosnica ispričati priču o Slavi Raškaj uz upotrebu
najnovijih tehnologija i interaktivnih pomagala. Osim prostora za
privremene izložbe, muzej će raspolagati i multifunkcionalnom
dvoranom za popratna događanja, te suvenirnicom.
Muzejska građa (slike i osobne stvari) za stalni postav potječe djelom
iz zbirke Zavičajnog muzeja, a svakako će se morati dopuniti kroz
suradnju s drugim muzejskim institucijama I pojedinicima.
Muzej će postati dominantna turistička atrakcija na županijskoj razini.
Očekivani rezultati: Doprinos brandiranju cijele destinacije Slavom Raškaj
Promocija ostalih proizvoda i sadržaja destinacije
Stvaranje novih i kreativnih radnih mjesta
Umrežavanje s drugim europskim muzejima i centrima čija je
tematika vezana za gluhonijemost i položaj žene u društvu
Faze realizacije: Okupljanje stručnog, istraživačkog i projektantskog tima
Izrada projektne dokumentacije uključujući dokumentaciju za EU
fondove
Početak izgradnje
Izrada marketinškog plana i stvaranje vizualnog identiteta
Osmišljavanje i izrada novog promotivnog materijala destinacije
Implementacija projekta ovisno o priljevu sredstava
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
87
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
88
B6. Etnopark na Šljunčari
Dionici: Grad Ozalj, Zavičajni muzej Ozalj, Konzervatorski odjel u Karlovcu,
Ministarstvo kulture, Ministarstvo turizma, lokalni i regionalni KUD-
ovi, subjekti malog i srednjeg gospodarstva
Trajanje: 26-30 mjeseci
Okvirna cijena: 1. faza 10.000.000 kn, cjelokupni projekt: 25.000.000 kn
Ciljne skupine: Učenici osnovnih i srednih škola, regionalne i nacionalne udruge,
društva i pojedinci koji djeluju na očuvanju i promoviraju tradicijske
baštine, obitelji s djecom, posjetitelji manifestacija, stariji posjetitelji,
strain posjetitelji, grupe na organiziranom kružnom putovanju
Opis projekta: Preseljenjem Etnoparka na novu lokaciju stvorit će se preduvjeti za
stručno, funkcionalno i kvalitetno čuvanje, istraživanje i
prezentiranje tradicijske baštine ozaljskog kraja. Prostor će
obuhvaćati sve potrebne sadržaje za prihvat i osiguranje cjelodnevne
ponude posjetiteljima: parkiralište, info-punkt, suvenirnica, restoran,
prostore za izložbe i radionice. Etnopark je zamišljen kao muzej na
otvorenom koji će tijekom cijele godine generirati tematske
sadržaje, događanja, radionce, prezentacije. Cilj je da postane
relevantni nacionalni centar za revitalizaciju tradicijskih zanata i
običaja koji polako zamiru.
Realizacija projekta se predviđa u fazama kako bi se etnopark što prije
mogao staviti u funkciju, a dugoročni je cilj da zaživi kao pravo selo sa
životinjama, ljudima koji prezentiraju i iskušavaju tradicijske obrte i
alate, zonama namjenjenim dječjoj kreativnosti i zabavi.
Očekivani rezultati: Ozalj će postati referentno mjesto za valorizaciju i gospodarsko
korištenje tradicijske baštine
Povezivanje sa sličnim centrima u Europi s ciljem razmjene iskustava i
stručnjaka
Otvaranje novih radnih mjesta
Brandiranje kao mjesto kreativnog turizma
Faze realizacije: Utvrđivanje upravljačke strukture
Osiguravanje adekvatne lokacije
Okupljanje stručnog, istraživačkog i projektantskog tima
Izrada arhitektonskog rješenja
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
89
Izrada projektne dokumentacije uključujući dokumentaciju za EU
fondove
Preseljenje
Izrada marketinškog plana i stvaranje vizualnog identiteta
Osmišljavanje i izrada novog promotivnog materijala destinacije
Implementacija projekta ovisno o priljevu sredstava
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
90
C/ Uvođenje Ozlja na turističko tržište
Osnovu za gradnju tržišne prepoznatljivosti i poželjnosti kojima će se Ozalj
učinkovito razlikovati od konkurentnih destinacija predstavljaju kvalitetni turistički
proizvodi i usluge oblikovani u skladu s potrebama i željama konkretnih tržišnih segmenata.
Nakon što ih se postupno poveže i tematski grupira u sustav doživljaja koji je tržišno
konkurentan, potrebno je promišljenom i ciljanom marketinškom strategijom pobuditi
zanimanje ciljnih skupina i potaknuti ih na dolazak u destinaciju.
Odgovornost za donošenje i implementaciju marketinškog plana na području Grada
Ozlja ima Turistička zajednica. No s obzirom da u inicijalnoj fazi razvoja turizma još nema
potpuno tržišno spremnih atrakcija, tijekom 2013. će aktivnosti TZ Ozalj biti usmjerene
prvenstveno na
- pružanje podrške javnom i privatnom sektoru u oblikovanju novih turističkih
proizvoda i usluga,
- praćenju aktualnih trendova na tržištu vezanih uz stavove i navike odabranih
tržišnih segmenata te kvalitativnih i kvantitativnih podataka o posjetiteljima destinacije
- promoviranje značaja turizma za budući ekonomski i društveni razvoj prostora i
upoznavanje lokalne zajednice s Akcijskim planom i mogućnostima za
uključivanje u turističko privređivanje.
Od trenutka kad dio elemenata buduće ponude dostigne tržišnu spremnost, potrebno
je uspostaviti djelotvorni i koordinirani pristup marketinškoj komunikaciji s naglaskom na
predstavljanje ponude Zagrebu, susjednim županijama i odabranim tržišnim segmentima.
Predlaže se izrada marketinškog plana na razdoblje od dvije godine, uvijek u skladu s
trendovima i naputcima važećeg Strateškog marketinškog plana hrvatskog turizma, imajući
pritom na umu da TZ Ozalj raspolaže veoma skromnim sredstvima za investiranje u
promociju destinacije tradicionalnim metodama oglašavanja.
Zajednički su ciljevi triju prioritetnih razvojnih projekata:
- uvođenje Ozlja kao destinacije na turističko tržište u skladu s utvrđenom vizijom
- objedinjavanje raznolikih doživljaja pod jednim “krovnim” brandom (spoj kulturnih
znamenitosti i prirodnih ljepota)
- osiguravanje dostupnosti jasnih informacija ciljnim skupinama posjetitelja
- postupno građenje jedinstvenog vizualnog identiteta destinacije
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
91
- upoznavanje stanovnika s Akcijskim planom i mogućnostima za njihovo uključivanje u
turističko prvređivanje.
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
92
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
93
C1. Primjena novog vizualnog identiteta
Dionici: TZ Ozalj, Grad Ozalj, Zavičajni muzej Ozalj, subjekti malog i srednjeg
gospodarstva, lokalni KUD-ovi
Trajanje: kontinuirano
Okvirna cijena: 20.000 kn
Ciljne skupine: Sve aktualne i potencijalne ciljne skupine posjetitelji i turistički
posrednici
Opis projekta: Prvi korak u postizanju vizualne dosljednosti i prepoznatljivosti Ozlja
kao turističke destinacije jest kontinuirana upotreba vizualnog
identiteta koji se temelji na jedinstvenim atributima. Ujednačen
dizajn mora prožimati turističku signalizaciju, interpretacijske ploče,
promotivne materijale, uključujući web stranicu, suvenire itd.
Postojeći logotip treba nadopuniti sloganom koji prenosi obećanje
određenih doživljaja.
Očekivani rezultati: Pamtljiv i atraktivan vizualni identitet koji se lako povezuje s
destinacijom
Raspolaganje s jasnim sustavom upotrebe vizualnog identiteta
Doprinos stvaranju pozitivnog imidža destinacije
Faze realizacije: Odabir logotipa i slogana
Izrada Knjige grafičkih standarda
Izrada osnovnih promotivnih materijala
Prezentacija i promocija vizualnog identiteta
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
94
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
95
C2. Promotivne aktivnosti
Dionici: TZ Ozalj
Trajanje: kontinuirano
Okvirna cijena: Ovisno o odabranim aktivnostima (približno 50.000,00 kn godišnje)
Ciljne skupine: Sve aktualne i potencijalne ciljne skupine posjetitelji i turistički
posrednici
Opis projekta: Cilj poduzimanja promotivnih aktivnosti je informiranje ciljnih
skupina o ponudi, podsjećanje na nju u određenim vremenskim
razmacima, njihovo privlačenje u destinaciju i poticanje na
konzumaciju ponuđenih sadržaja.
Aktivnosti usmjerene na turističke agencije:
- odabir, uspostavljanje i održavanje odnosa s agencijama i
ostalim posrednicima
- posebne brošure za turističke agencije
- organizacija informativnih putovanja za djelatnike, slanje
newslettera
Moguće aktivnosti usmjerene na posjetitelje, ovisno o raspoloživim
sredstvima:
- oglašavanje putem Interneta (ažurnost i povezanost sa
županijskim i regionalnim web stranicama)
- letci i brošure koji prezentiraju sadržaj i imidž destinacije, ali i
za tematske cjeline (biciklizam, tradicionalni proizvodi)
- jumbo-plakati uzduž glavnih prometnica.
Promidžbene materijale ima smisla izrađivati samo za turistički
dostupne atrakcije. U izradi treba voditi računa o korištenju
atraktivnih fotografija s ciljnim skupinama u prvom planu te o
strukturi inozemnih gostiju prilikom odabira stranog jezika.
Svi materijali moraju pratiti jedinstveni vizualni identitet te biti
prilagođeni potrebama i obilježjima ciljnih skupina.
S obzirom na ograničene financijske resurse, potrebno je njegovati
inovativnije odnose s javnošću uključujući korištenje novih
tehnologija (optimizacija web portala, društvene mreže)
Ne treba zaboraviti da kvaliteta turističkih proizvoda često generira
promociju usmenom predajom i želju za ponovnim posjetom.
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
96
Očekivani rezultati: Povećanje vidljivosti novih turističkih sadržaja u bližoj okolici
Pojačan interes turističih agencija
Postupni rast broja dolazaka i duljine zadržavanja posjetitelja
Faze realizacije: Odabir primarnih ciljnih skupina
Osmišljavanje strategije marketinga
Izrada i distribucija promidžbenih materijala
Praćenje i evaluacija rezultata
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
97
C3. Razvijanje svijesti o gospodarskim I društvenim učincima turizma
Dionici: Grad Ozalj, TZ Ozalj
Trajanje: kontinuirano
Okvirna cijena: Ovisno o odabranim aktivnostima
Ciljne skupine: Lokalno stanovništvo, subjekti malog i srednjeg poduzetništva,
članovi lokalnih kulturno-umjetničkih društava, sportskih i ostalih
udruga
Opis projekta: Lokalne dionike najprije treba upoznati s Akcijskim planom i
predviđenim prioritetnim projektima, te ih sustavno informirati o
tome koja je njihova uloga, zadaća i potencijalna korist od
uključivanja u turistički razvoj. Nadalje, treba im pružiti savjetodavnu
pomoć i postupno ih osposobljavati za realizaciju projekata koji se
naslanjaju na utvrđenu viziju turizma.
Prvi korak je izrada informativne brošure koja će sažeto i razumljivo
prezentirati Akcijski plan i navesti proizvode i usluge kojima lokalno
stanovništvo može obogatiti turističku ponudu. Brošura se treba
distribuirati na svim mjestima i događanjima na kojima se okupljaju
ciljne skupine.
Potrebno je sustavno informirati i/ili organizirati edukativne
tečajeve ili radionice na temu turističkog poslovanja s naglaskom na
specijalizirane oblike turizma i ugostiteljstva, te poticati stanovnike
na sudjelovanje.
Preporuča se pripremanje izvješća za novinare i nastupi u lokalnim
medijima s ciljem prezentiranja planiranih i dovršenih aktivnosti i
njihovih učinaka
Sve informacije moraju biti prisutne na web stranici Turističke
zajednice i Grada Ozlja.
Očekivani rezultati: Dobra posjećenost edukativnih tečajeva i radionica
Povećanje interesa lokalnog stanovištva za uključivanje u turizam
Stvaranje pozitivne klime za poduzetništvo u turizmu
Faze realizacije: Imenovanje odgovorne osobe - koordinatora
Osmišljavanje programa i određivanje budžeta
Izrada informativne brošure
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
98
Napomena: Ove aktivnosti treba provoditi kontinuirano i u pravilnim razmacima
mjeriti i evaluirati postignute rezultate.
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
99
6. Plan implementacije
Sustavna i koordinirana provedba projekata predviđenih Akcijskim planom omogućit
će ostvarenje utvrđene vizije turističkog razvoja u predviđenom roku. Sve planirane
aktivnosti osmišljene su u cilju dugoročno održivog aktiviranja postojećih baštinskih resursa
u turističke svrhe čime će se u konačnici poboljšati kvaliteta turističkog doživljaja
posjetitelja i ostvariti značajne ekonomske i društvene koristi za većinu ozaljskog
stanovništva.
Tijekom prve dvije godine od donošenja Plana započet će realizacija svih
predviđenih aktivnosti u želji da se u što kraćem roku pokrene formiranje atraktivne
turističke ponude, koja će se zatim u narednim godinama postupno obogaćivati i proširivati
komplementarnim proizvodima i uslugama.
Većina aktivnosti predviđenih za 2013. u funkciji je valorizacije i povećanja
atraktivnosti baštinskih resursa minimalnim zahvatima i ulaganjima, a u 2014. započet će se s
kapitalnim projektima razvoja novih turističkih proizvoda i doživljaja koji zahtijevaju veće
investicije i složeniju strukturu organizacijskih i/ili ljudskih kapaciteta.
Projekti koji se odnose na senzibiliziranje i edukaciju lokalnog stanovništva o
gospodarskim i društenim učincima turizma odnosno uspostavu tržišne prepoznatljivosti i
poželjnosti Ozlja kao turističke destinacije provode se kontinuirano, te ih je poželjno
osmišljavati na godišnjoj osnovi i unapređivati u skladu s turističkim trendovima na tržištu.
U nastavku je prikazana tablica vremenskog plana provedbe predviđenih aktivnosti u
naredne 4 godine.
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
100
Fig.43. Vremenski okvir provedbe predviđenih aktivnosti
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
101
7. Zaključne napomene
U okviru Akcijskog plana sagledan je realni potencijal za razvoj atraktivne i
dugoročno održive turističke ponude u funkciji ostvarenja društveno-gospodarskih koristi za
lokalno stanovništvo te je identificiran određeni broj proritetnih razvojnih projekata kojima
će se pokrenuti turistički razvoj na području Grada Ozlja.
Učinkovita provedba razvojnih projekata predviđenih ovim dokumentom moguća je
samo uz kontinuiranu suradnju javnog, privatnog i civilnog sektora. Kao inicijatori izrade
Akcijskog plana predstavnici lokalne samouprave na sebe su preuzeli odgovornost za
stvaranje institucionalnih i infrastrukturnih preduvjeta neophodnih za sustavan i planski
razvoj turizma i stvaranje poticajne investicijske klime. U tom smislu je njihov glavni zadatak
u narednom četverogodišnjem razdoblju:
- aktivno promovirati gospodarsko-društvene koristi koje mogu proizaći iz turističkog
privređivanja,
- podizati svijest lokalnog stanovništva o mogućem doprinosu i važnosti svakog
pojedinca u turističkom razvoju područja,
- osigurati sustav za pružanje sustavne i kontinuirane stručne potpore svim sadašnjim i
potencijalnim poduzetnicima koji se žele uključiti u lokalni turistički razvoj,
- u suradnji s Turističkim zajednicama na lokalnoj i županijskoj razini provoditi različite
aktivnosti o kojima ovisi turistički razvoj (edukacija, promidžba),
- kroz natječaje resornih ministarstava osiguravati sredstva za pripremu projektne
dokumentacije za zahtjevnije projekte,
- raditi na poboljšanju kvalitete komunalne infrastrukture,
- poticati suradnju između lokalnih dionika i osiguravati podlogu za formiranje javno-
privatnih i privatno-privatnih partnerstava na svom području.
Popis prioritetnih projekata nije sveobuhvatan i isključiv, te ga je jednako kao i
dokument u cijelosti potrebno periodički pregledavati i prilagođavati novonastalim
turističkim i razvojnim potrebama na području Grada Ozlja.
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
102
Dodatak: popis ilustracija
Fig.1. Geoprometni položaj
Fig.2. Udaljenost od većih gradova u regiji
Fig.3. Središnje mjesečne temperature zraka u Karlovcu u °C
Fig.4. Godišnje vrijednosti važnijih meteoroloških elemenata u Karlovcu
Fig.5. Sastav stanovništva prema dobi
Fig.6. Obrazovna struktura stanovništva
Fig.7. Pokazatelji malog gospodarstva za Grad Ozlja
Fig.8. Smještajni kapaciteti šireg ozaljskog područja
Fig.9. Dolasci domaćih i stranih turista u smještajnim kapacitetima
Fig.10. Noćenja domaćih i stranih turista
Fig.11. Prosječna duljina boravka domaćih i stranih turista prema evidenciji u smještajnim kapacitetima
Fig.12. Posjetitelji Starog grada Ozlja s kupljenom ulaznicom
Fig.13. Izgled i sadržaj karlovačke košare za piknik
Fig.14. Ambijent kulinarskih radionica u Parku prirode Žumberak
Fig.15. Logotip Turističke zajednice Grada Ozlja
Fig.16. Prometna signalizacija biciklističkih ruta
Fig.17. Lovačka društva na području Grada Ozlja
Fig.18. Karta na pristupnoj cesti Šljunčari
Fig.19. Pogled na Stari grad Ozalj iz zraka
Fig.20. Palača Zrinskih (žitnica)
Fig.21. Unutrašnjost kapelice
Fig.22. Suveniri Zavičajnog muzeja Ozalj
Fig.23. Skele na istočnom pročelju
Fig.24. Jedina info ploča Starog grada Ozlja
Fig.25. Prostor restorana u Starom gradu Ozlju
Fig.26. Dvorac Jaškovo
Fig.27. Dvorac Türk
Fig.28. Zgrada Mlina na rijeci Dobri
Fig.29. Ulaz u Munjaru
Fig.30. Postrojenje Munjare
Fig.31. Pročelje Zgrade šumarije
Fig.32. Katnica u Etnoparku
Fig.33. Unutrašnjost u prizemnici Etnoparka
Fig.34 Primjer tradicionalne arhitekture u Trgu
AKCIJSKI PLAN RAZVOJA TURIZMA GRADA OZLJA
103
Fig.35. Ulaz u samostan u Sveticama
Fig.36. Unutrašnjost crkve u Sveticama
Fig.37. Grob Slave Raškaj uz crkvu Sv. Vida u Ozlju
Fig.38. Nekadašnji stalni postav Zavičajnog muzeja Ozlja
Fig. 39. Prostor Zavičajnog muzeja za privremene izložbe
Fig.40. Interpretacijska tabla u okviru projekta “Putovima baštine”
Fig.41. Četiri tematsko funkcionalne cjeline ozaljskog područja
Fig.42. Pregled prioritetnih razvojnih projekata za razdoblje 2013.-2016.
Fig.43. Vremenski okvir provedbe predviđenih aktivnosti
Recommended