CAR DUSAN

Preview:

DESCRIPTION

CAR DUSAN. Snazenje srpske drzave , proglas Patrijarsije i Dusanov zakonik. Kod Velbuzda 28. jula 1330. godine vodjena je bitka izmedju srpske I bugarske vojske.U toj borbi se narucito istakao Stefanov sin Dusan. - PowerPoint PPT Presentation

Citation preview

CAR DUSAN

SNAZENJE SRPSKE DRZAVE, PROGLAS PATRIJARSIJE I DUSANOV ZAKONIK

Kod Velbuzda 28. jula 1330. godine vodjena je bitka izmedju srpske I bugarske vojske.U toj borbi se narucito istakao Stefanov sin Dusan.

Uskoro je naslijedio sukob izmedju oca I sina,pa je Dusan preuzeo vlast od oca.Arhiepiskop Danilo je krunisao Dusana za kralja 1331.godine.

Posto je Vizantija bila oslabljena,Dusan je 1334.godine osvojio najvaznjje tvrdjave u zapadnom dijelu Vizantije.

Kako bi ojacao odnose sa Bugarskom ozenio se Jelenom, Sestrom bugarskog cara Jovana Aleksandra.

Pred kraj 1345,godine kralj

Dusan se,vjerovatno na

drzavnom saboru,proglasio

za “cara Srba I Grka”.

Posto je u tadasnjim pravilima,kralja krunisao arhiepiskop

A cara patrijarh,to je car Dusan na Cvijeti 1346.godine Sazvao u Skoplju pomjesni sabor episkopa. Ovaj sabor je dotadasnjeg arhiepiskopa Joankija

proglasio za prvog srpskog patrijarha.

Sedam dana poslije uzdizanja Srpske crkve na dostojanstvo patrijarsije,na Baskrs 1346.godine,kralj Dusan vjencan je carskim vijencem,blagoslovom I rukom prvog srpskog patrijarha Joankija I svih srpskih vladika.Dusanova zena Jelena krunisana je za caricu

A njihov devetogodisnji sin Uros za kralja.

Zenidba cara Dusana

Usljed osvajanja nekih vizantiskih oblasti gdje je bilo grcko stanosnistvo I gdje su vladali vizantijski zakoni,javila se potreba da se ukine mnogozakonje.

Zbog toga je na Spasovdan 1349 godine donesen Dusanov zakonik koji je objavljen u Skoplju ,a dopunjen u Serzu 1345 godine I koji se sastojao od 201 clana.

ZADUZBINA CARA DUSANAZaduzbina Cara Dusana je manastir Sveti Arhandjeli.

Zidine manastira Sveti

Arhandjeli

Manastir Sveti Arhandjeli

NESTO O MANASTIRU:

Manastir Svetih Arhangela nalazi se u klisuri reke Bistrice, udaljen tri kilometara od Prizrena na Sar planini, starim putem koji vodi dalje ka Štrpcima, Uroševcu i Skoplju. Zadužbina je Cara Dušana. To je, u stvari, mauzolej cara Dušana - mesto koje je najmoćniji vladar Balkana svog doba odredio sebi za večni počinak. Kada je car Dušan umro, njegovo telo je preneto u manastir i sahranjeno u monumentalnoj grobnici.