do sreće”. Sadržaj i zaključci elaborirani su na ... · PDF fileZnatiželja i...

Znati!elja i "u#enje djece, njihova neprekidna pitanja i !elja za znanjem, asociraju nas na ono $to Platon naziva eros – na ljubav

prema mudrosti, koja je pokreta"ka snaga filozofiranja. Ljubav prema znanju otkriva se, iako jo$ neosvije$tena, u posebnoj mjeri ba$ kod djece - ve% na samom po"etku "ovjekovog spoznavanja. Postoje dobri razlozi za ozbiljno shva%anje dje"jih pitanja o postanku svijeta, o dobru i zlu, pravednosti i prijateljstvu, prolaznosti i smrti. Jer, odr!ati budnom dje"ju radoznalost i radost za propitkivanjem zna"i u "ovjeku izgra#ivati cjelo!ivotnu naviku postavljanja pitanja, promi$ljanja i razmi$ljanja.

U dana$nje vrijeme jako puno se govori o kvaliteti !ivota. Me#utim, za razvijanje kvalitete "ovjekova !ivota, potrebno se prvo zapitati: $to zna"i ono dobro za samog "ovjeka? Za ovu svrhu nije dovoljno samo pojmovno i teorijsko razmi$ljanje. Nu!no je, naprotiv, pokrenuti dru$tveno otvoren, filozofijski utemeljen dijalog o ljudskim ciljevima i "ovjekovim moralnim pojmovima.

Projekt Stohrenschule koncipiran je kao niz razgovora, u skladu sa sokratovskim principom dijalo$kog mi$ljenja, te s na"elom neprekinutog filozofiranja s djecom. Ti se razgovori ne usmjeravaju samo prema “u"enim”, akademski obrazovanim filozofima, ve% i prema $irim dru$tvenim krugovima. Ovaj su dijalo$ki koncept, rade%i s u"enicima i roditeljima iz osnovne $kole u Stohrenu (Njema"ka), poku$ali provesti poslijediplomanti i studenti filozofije Hrvatskih studija Sveu"ili$ta u Zagrebu zajedno sa suradnicima istra!iva"kog projekta “Platonizam i oblici inteligencije” Instituta za filozofiju iz Zagreba. Oni su od 1-8. o!ujka 2008, u Stohrenschule, u Münstertalu, u ju!nom Hochschwarzwaldu, organizirali niz aktivnosti posve%enih zajedni"kom promi$ljanju i razgovoru o temi Vrlina, ljepota i sre!a.

Projektna aktivnost se sastojala od tri glavna dijela:Kao prvo, za potrebe u"enika i u"enica $kole u Stohrenu, osmi$ljen je

pedago$ki razgovor s naslovom Biti dobar, biti lijep, me"usobno sretno #ivjeti. On se sastojao od niza aktivnosti "ijem su oblikovanju bitno pridonijela sama djeca.

Kao drugo, u okviru svakodnevnih popodnevnih susreta tijekom cijelog tjedna, odr!avan je filozofijski seminar na temu: “Vrlina, ljepota i sre!a prema Platonovoj i Kantovoj filozofiji.”

Kao tre%e, tijekom cijelog projektnog tjedna provodio se dijalog s roditeljima i odgajateljima, posve%en temi: “Odgojem do vrline, odgojem

do sre!e”. Sadr!aj i zaklju"ci elaborirani su na projektnoj ve"eri, u tu svrhu posebno organiziranoj za roditelje.

Ishodi$te ove filozofijske diskusije tvori obrada tema vrline, ljepote i sre%e u filozofiji Platona i Kanta. Djela ovih filozofa predstavljaju dva najodlu"nija okreti$ta u povijesti filozofije uop%e, a posebice u razvoju eti"ke teorije. Platon se kao prvi u povijesti zapadne filozofije izri"ito bavio pitanjem kako dobro #ivjeti? Pritom njegovo mi$ljenje zadr!ava, kroz sva pisana djela, oblik i karakter neprekinutog dijaloga, te na taj na"in dopu$ta "itateljima - suistra!iva"ima, nao"igled provizornosti pojedinih teza i proturje"nosti iznesenih tvrdnji, otkrivanje vlastitih nepropitanih pretpostavki. &itatelji, sudionici u dijalogu, na taj na"in u"e prepoznavati nerije$ena pitanja, podvrgavati ih promi$ljanju, te ih ostavljati otvorenim.

Kod Platona se pitanje o dobrom !ivotu ne mo!e odvojiti od pitanja odgoja i vrline. Samo znanje ne mo!e biti jamstvo izvrsnosti ili osposobljenosti za savladavanje !ivotnih pitanja, posebice kad se radi o pitanju kako dobro i sretno !ivjeti. Za to su potrebni i drugi aspekti odgoja. Ukoliko "ovjek !eli ostvariti dobar i lijep !ivot za sebe i za druge ljude u zajednici, treba obrazovati i svoje osje%aje. Uvje!bavanje zdravog stila !ivljenja, kao i oplemenjivanje dobrog ukusa i pouzdanog suda, obzirom na osjetilne utiske i emocije, pretpostavlja izvje!ban svjetonazor i isprobano mi$ljenje “!ivotnog u"itelja” (Meister Eckhart), koji je i sam sposoban vlastitim dr!anjem (ethos) i navikama (hexeis) pokazati prikladno pona$anje za dobar !ivot. Pri tome je za ostvarivanje vrline i kulture nu!no ne samo opona$anje, nego i kriti"ka refleksija.

Temeljne vrijednosti kritike i ljudske slobode imaju u Kantu svog najuvjerljivijeg zagovornika. Istodobno se o Kantovoj filozofiji govori kao o etici du!nosti, tj. etici po$tivanja samog sebe i drugih, te ispravnom odnosu prema univerzalno va!e%im moralnim principima. Takozvana etika du!nosti "ini se danas suprotstavljena op%oj te!nji za sre%om, koja nadvladava i prevladava svaki drugi interes. Prema Kantovoj Kritici mo!i su"enja, me#utim, kultura je najvi$a svrha prirode s obzirom na "ovjeka. Zato je razvijanje ukusa nu!ni uvjet za ostvarivanje kulture. Prema Kantovu mi$ljenju, kultiviranjem ukusa i time postignutog razvoja reflektiraju%e mo%i su#enja, mo!e se u "ovjeku roditi odu$evljavaju%a te!nja za obvezom – za izvr$enjem moralne du!nosti i ostvarivanjem univerzalnih moralnih vrednota. Tako nam je dan “klju"” za ostvarivanje kako %udore#a i dobrote, tako i sre%e kojoj se "ovjek nada.

Rad bra"nog para u"itelja Kroschel u $koli u Stohrenu u Hochschwarzwaldu – to je $kola s ukupno 22 u"enika od 1. do 4. razreda, poznata kao najmanja $kola u Njema"koj te istodobno kao $kola koja se nalazi na najvi$oj nadmorskoj visini - pokazuje kako znanstveno bavljenje

filozofijom Platona i platonizma mo!e pridonijeti plodonosnom razvoju dijalo$ki strukturirane kulture u"enja. Unato" neispitanim idealima i vrijednostima, koje putem reklama i proizvoda zabavne industrije vr$e nekontroliran utjecaj na jo$ nerazvijenu svijest djece i koji stavljaju djecu, mlade! i njihove odgajatelje pred nove, te$ko savladive probleme i izazove, sudionici Projekta Stohrenschule, zajedno s roditeljima i u"enicima ove jedinstvene osnovne $kole, uspjeli su tijekom zajedni"kog rada otkriti i probuditi za"etke nove samostalnosti mi$ljenja i osje%anja.

Projekt Stohrenschule je sastavni dio me#unarodnog istra!iva"kog projekta Platonizam i oblici inteligencije, "ija je voditeljica Dr. Marie-Élise Zovko s Instituta za filozofiju u Zagrebu i koji financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i $porta Republike Hrvatske. Projekt Stohrenschule istovremeno predstavlja prvi zajedni"ki pothvat "lanova me#unarodnog istra!iva"kog konzorcija “Philosophical Dialogue in a Knowledge-Based Society”, koji su 16. listopada 2006. godine, u sklopu me#unarodnog simpozija Instituta za filozofiju Zagreb Platonism und Forms of Intelligence (Hvar, Hrvatska 9-13. listopada 2006) osnovali sudionici simpozija. Gospo#a Renate Kroschel nalazi se me#u pet me#unarodnih "lanova istra!iva"kog projekta Platonizam i oblici inteligencije1 i tako#er je potpisnica gore navedenog istra!iva"kog konzorcija. 2

U Projektu Stohrenschule sudjeluje sedam diplomanata i diplo-mantica, te poslijediplomanti odsjeka za filozofiju Hrvatskih studija Sveu"ili$ta u Zagrebu: Ana Beni%, dipl. filozof, Marijana Bralo, dipl. filozof, Laura Bla!eti%, doktorantica i asistentica na Institutu za filozofiju, Mirko Cvjetko, diplomant, 'eljka Lilek, doktorantica, Andrea Ma#or Bo!inovi%, doktorantica i asistentica na Institutu za filozofiju, te Kristina Resanovi% diplomantica. Svi su aktivno sudjelovali u pripremi, razvoju i provo#enju projekta od njegova po"etka u travnju 2007. I dalje sudjeluju u njegovu nastavku, u suradnji s gore navedenim partnerima te s Njema"kom me#unarodnom $kolom u Zagrebu (Deutsche-Internationale Schule in Zagreb).

1 Ostali me#unarodni sudionici Projekta su : prof. John Dillon (Trinity College, Dublin); prof. F.A.J. de Haas (Leiden University); prof. Daniel Kolak (William Paterson University.,NJ); Patrick Quinn (All Hallows College, Dublin). Na Projektu u Hrvatskoj jo$ sudjeluju: prof. dr. Jure Zov-ko (Sveu"ili$te u Zadru, Institut za filozofiju, Zagreb); i znanstvene novakinje Laura Bla!eti% i Andrea Ma#or Bo!inovi% (Institut za filozofiju, Zagreb).2 Me#u potpisnicima incijative su prof. John Dillon (Trinity College, Dublin); prof. F.A.J.de Haas (Leiden University); prof. Aaron Hughes (Calgary University, Canada); prof. Daniel Kolak (William Paterson University NJ); prof. Jean Marc Narbonne (Universite Laval, Que-bec); prof. dr. Jure Zovko (Sveu"ili$te u Zadru, Institut za filozofiju, Zagreb); Dr. Marie-Élise Zovko (Institut za filozofiju, Zagreb); i znanstvene novakinje Laura Bla!eti% i Andrea Ma#or Bo!inovi% (Institut za filozofiju, Zagreb).

Znati!elja i "u#enje djece, njihova neprekidna pitanja i !elja za znanjem, asociraju nas na ono $to Platon naziva eros – na ljubav

prema mudrosti, koja je pokreta"ka snaga fi lozofi ranja. Ljubav prema znanju otkriva se, iako jo$ neosvije$tena, u posebnoj mjeri ba$ kod djece - ve% na samom po"etku "ovjekovog spoznavanja. Postoje dobri razlozi za ozbiljno shva%anje dje"jih pitanja o postanku svijeta, o dobru i zlu, pravednosti i prijateljstvu, prolaznosti i smrti. Jer, odr!ati budnom dje"ju radoznalost i radost za propitkivanjem zna"i u "ovjeku izgra#ivati cjelo!ivotnu naviku postavljanja pitanja, promi$ljanja i razmi$ljanja.

U dana$nje vrijeme jako puno se govori o kvaliteti !ivota. Me#utim, za razvijanje kvalitete "ovjekova !ivota, potrebno se prvo zapitati: $to zna"i ono dobro za samog "ovjeka? Za ovu svrhu nije dovoljno samo pojmovno i teorijsko razmi$ljanje. Nu!no je, naprotiv, pokrenuti dru$tveno otvoren, fi lozofi jski utemeljen dijalog o ljudskim ciljevima i "ovjekovim moralnim pojmovima.

Projekt Stohrenschule koncipiran je kao niz razgovora, u skladu sa sokratovskim principom dijalo$kog mi$ljenja, te s na"elom neprekinutog fi lozofi ranja s djecom. Ti se razgovori ne usmjeravaju samo prema “u"enim”, akademski obrazovanim fi lozofi ma, ve% i prema $irim dru$tvenim krugovima. Ovaj su dijalo$ki koncept, rade%i s u"enicima i roditeljima iz osnovne $kole u Stohrenu (Njema"ka), poku$ali provesti poslijediplomanti i studenti fi lozofi je Hrvatskih studija Sveu"ili$ta u Zagrebu zajedno sa suradnicima istra!iva"kog projekta “Platonizam i oblici inteligencije” Instituta za fi lozofi ju iz Zagreba. Oni su od 1-8. o!ujka 2008, u Stohrenschule, u Münstertalu, u ju!nom Hochschwarzwaldu, organizirali niz aktivnosti posve%enih zajedni"kom promi$ljanju i razgovoru o temi Vrlina, ljepota i sre!a.

Projektna aktivnost se sastojala od tri glavna dijela:Kao prvo, za potrebe u"enika i u"enica $kole u Stohrenu, osmi$ljen je

pedago$ki razgovor s naslovom Biti dobar, biti lijep, me"usobno sretno #ivjeti. On se sastojao od niza aktivnosti "ijem su oblikovanju bitno pridonijela sama djeca.

Kao drugo, u okviru svakodnevnih popodnevnih susreta tijekom cijelog tjedna, odr!avan je fi lozofi jski seminar na temu: “Vrlina, ljepota i sre!a prema Platonovoj i Kantovoj fi lozofi ji.”

Kao tre%e, tijekom cijelog projektnog tjedna provodio se dijalog s roditeljima i odgajateljima, posve%en temi: “Odgojem do vrline, odgojem

do sre!e”. Sadr!aj i zaklju"ci elaborirani su na projektnoj ve"eri, u tu svrhu posebno organiziranoj za roditelje.

Ishodi$te ove fi lozofi jske diskusije tvori obrada tema vrline, ljepote i sre%e u fi lozofi ji Platona i Kanta. Djela ovih fi lozofa predstavljaju dva najodlu"nija okreti$ta u povijesti fi lozofi je uop%e, a posebice u razvoju eti"ke teorije. Platon se kao prvi u povijesti zapadne fi lozofi je izri"ito bavio pitanjem kako dobro #ivjeti ? Pritom njegovo mi$ljenje zadr!ava, kroz sva pisana djela, oblik i karakter neprekinutog dijaloga, te na taj na"in dopu$ta "itateljima - suistra!iva"ima, nao"igled provizornosti pojedinih teza i proturje"nosti iznesenih tvrdnji, otkrivanje vlastitih nepropitanih pretpostavki. &itatelji, sudionici u dijalogu, na taj na"in u"e prepoznavati nerije$ena pitanja, podvrgavati ih promi$ljanju, te ih ostavljati otvorenim.

Kod Platona se pitanje o dobrom !ivotu ne mo!e odvojiti od pitanja odgoja i vrline. Samo znanje ne mo!e biti jamstvo izvrsnosti ili osposobljenosti za savladavanje !ivotnih pitanja, posebice kad se radi o pitanju kako dobro i sretno !ivjeti. Za to su potrebni i drugi aspekti odgoja. Ukoliko "ovjek !eli ostvariti dobar i lijep !ivot za sebe i za druge ljude u zajednici, treba obrazovati i svoje osje%aje. Uvje!bavanje zdravog stila !ivljenja, kao i oplemenjivanje dobrog ukusa i pouzdanog suda, obzirom na osjetilne utiske i emocije, pretpostavlja izvje!ban svjetonazor i isprobano mi$ljenje “!ivotnog u"itelja” (Meister Eckhart), koji je i sam sposoban vlastitim dr!anjem (ethos) i navikama (hexeis) pokazati prikladno pona$anje za dobar !ivot. Pri tome je za ostvarivanje vrline i kulture nu!no ne samo opona$anje, nego i kriti"ka refl eksija.

Temeljne vrijednosti kritike i ljudske slobode imaju u Kantu svog najuvjerljivijeg zagovornika. Istodobno se o Kantovoj fi lozofi ji govori kao o etici du!nosti, tj. etici po$tivanja samog sebe i drugih, te ispravnom odnosu prema univerzalno va!e%im moralnim principima. Takozvana etika du!nosti "ini se danas suprotstavljena op%oj te!nji za sre%om, koja nadvladava i prevladava svaki drugi interes. Prema Kantovoj Kritici mo!i su"enja, me#utim, kultura je najvi$a svrha prirode s obzirom na "ovjeka. Zato je razvijanje ukusa nu!ni uvjet za ostvarivanje kulture. Prema Kantovu mi$ljenju, kultiviranjem ukusa i time postignutog razvoja refl ektiraju%e mo%i su#enja, mo!e se u "ovjeku roditi odu$evljavaju%a te!nja za obvezom – za izvr$enjem moralne du!nosti i ostvarivanjem univerzalnih moralnih vrednota. Tako nam je dan “klju"” za ostvarivanje kako %udore#a i dobrote, tako i sre%e kojoj se "ovjek nada.

Rad bra"nog para u"itelja Kroschel u $koli u Stohrenu u Hochschwarzwaldu – to je $kola s ukupno 22 u"enika od 1. do 4. razreda, poznata kao najmanja $kola u Njema"koj te istodobno kao $kola koja se nalazi na najvi$oj nadmorskoj visini - pokazuje kako znanstveno bavljenje

fi lozofi jom Platona i platonizma mo!e pridonijeti plodonosnom razvoju dijalo$ki strukturirane kulture u"enja. Unato" neispitanim idealima i vrijednostima, koje putem reklama i proizvoda zabavne industrije vr$e nekontroliran utjecaj na jo$ nerazvijenu svijest djece i koji stavljaju djecu, mlade! i njihove odgajatelje pred nove, te$ko savladive probleme i izazove, sudionici Projekta Stohrenschule, zajedno s roditeljima i u"enicima ove jedinstvene osnovne $kole, uspjeli su tijekom zajedni"kog rada otkriti i probuditi za"etke nove samostalnosti mi$ljenja i osje%anja.

Projekt Stohrenschule je sastavni dio me#unarodnog istra!iva"kog projekta Platonizam i oblici inteligencije, "ija je voditeljica Dr. Marie-Élise Zovko s Instituta za fi lozofi ju u Zagrebu i koji fi nancira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i $porta Republike Hrvatske. Projekt Stohrenschule istovremeno predstavlja prvi zajedni"ki pothvat "lanova me#unarodnog istra!iva"kog konzorcija “Philosophical Dialogue in a Knowledge-Based Society”, koji su 16. listopada 2006. godine, u sklopu me#unarodnog simpozija Instituta za fi lozofi ju Zagreb Platonism und Forms of Intelligence (Hvar, Hrvatska 9-13. listopada 2006) osnovali sudionici simpozija. Gospo#a Renate Kroschel nalazi se me#u pet me#unarodnih "lanova istra!iva"kog projekta Platonizam i oblici inteligencije1 i tako#er je potpisnica gore navedenog istra!iva"kog konzorcija. 2

U Projektu Stohrenschule sudjeluje sedam diplomanata i diplo-mantica, te poslijediplomanti odsjeka za fi lozofi ju Hrvatskih studija Sveu"ili$ta u Zagrebu: Ana Beni%, dipl. fi lozof, Marijana Bralo, dipl. fi lozof, Laura Bla!eti%, doktorantica i asistentica na Institutu za fi lozofi ju, Mirko Cvjetko, diplomant, 'eljka Lilek, doktorantica, Andrea Ma#or Bo!inovi%, doktorantica i asistentica na Institutu za fi lozofi ju, te Kristina Resanovi% diplomantica. Svi su aktivno sudjelovali u pripremi, razvoju i provo#enju projekta od njegova po"etka u travnju 2007. I dalje sudjeluju u njegovu nastavku, u suradnji s gore navedenim partnerima te s Njema"kom me#unarodnom $kolom u Zagrebu (Deutsche-Internationale Schule in Zagreb).

1 Ostali me#unarodni sudionici Projekta su : prof. John Dillon (Trinity College, Dublin); prof. F.A.J. de Haas (Leiden University); prof. Daniel Kolak (William Paterson University.,NJ); Patrick Quinn (All Hallows College, Dublin). Na Projektu u Hrvatskoj jo$ sudjeluju: prof. dr. Jure Zov-ko (Sveu"ili$te u Zadru, Institut za fi lozofi ju, Zagreb); i znanstvene novakinje Laura Bla!eti% i Andrea Ma#or Bo!inovi% (Institut za fi lozofi ju, Zagreb).2 Me#u potpisnicima incijative su prof. John Dillon (Trinity College, Dublin); prof. F.A.J.de Haas (Leiden University); prof. Aaron Hughes (Calgary University, Canada); prof. Daniel Kolak (William Paterson University NJ); prof. Jean Marc Narbonne (Universite Laval, Que-bec); prof. dr. Jure Zovko (Sveu"ili$te u Zadru, Institut za fi lozofi ju, Zagreb); Dr. Marie-Élise Zovko (Institut za fi lozofi ju, Zagreb); i znanstvene novakinje Laura Bla!eti% i Andrea Ma#or Bo!inovi% (Institut za fi lozofi ju, Zagreb).