View
10
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
Ekonomske osnove
države i prava - I
Doc. dr Amina Nikolajev
Ekonomija
Asocijacija na pojam ekonomija ?!
Proučava različite kategorije
Pokriva sve vrste životnih tema:
olakšava snalaženje u životu,
omogućava pravilno reagiranje na društvena
događanja,
uči kako pravilno koristiti raspoložive resurse,
vodi boljem životu.
Ekonomija
U suštini se bavi izborima koje donosimo
svaki dan
Daje info za lakše snalaženje u životu
Pratite cijene – donosite odluke
(izbor) – više vs. manje, kvalitet vs.
kvantitet
Proučava načine na koji se ljudi
suočavaju i rješavaju pitanja
svakodnevnog života
Ekonomija
Ekonomija = oikos (kuća) i nomos
(pravilo) = praktično znanje o vođenju
domaćinstva
Aristotel – vještina pribavljanja dobara
potrebnih za život i korisnih za kuću i
državu
Ekonomija
• Adam Smith – „Istraživanje prirode i uzroka
bogatstva naroda“ 1776. - prvi cjelovitiji
sistem ekonomskog razmišljanja
• Karl Marx – „Kapital“ – kritike kapitalizma –
socijalizam
• John Maynrad Keynes – „Opća teorija
zaposlenosti, kamate i novca“ 1936. -
mikroekonomija i makroekonomija, državni
intervencionizam
• 80-e – snaga tržišta
Sistem ekonomskih nauka
Dinamična nauka
Kompleksna naučna oblast
Broj posebnih disciplina se stalno širi
Sistem posebnih međuuvjetovanih naučnih
disciplina koje se bave pojedinim pitanjima
Neke od njih su: ekonomska historija,
ekonomika, ekonomska politika,
ekonomska statistika, finansije,
ekonometrija, i sl.
Ekonomska historija
Prikuplja konkretne podatke ekonomske
prošlosti ljudskog društva
Proučava:
ekonomske procese i pojave u njihovom
historijskom slijedu
razvoj privrede kroz historiju
Pruža potrebne podatke i materijale za
uopćavanje određenih pojava i
događanja
Ekonomika
Sistem ekonomske teorije (=
ekonomija)
Proučava ekonomske zakonitosti u
konkretnim uvjetima jedne zemlje
(ekonomika BiH, ekonomika
Francuske i sl.)
Ekonomska politika
Ukupnost državnih ekonomskih mjera koje
se poduzimaju radi ostvarivanja ciljeva
društveno-ekonomskog razvoja
Sistem načela na kojima bi se trebala
zasnivati ekonomsko-politička akcija
Primijenjena disciplina - praktično
djelovanje u sferi privrede
Ekonomska statistika
Primijenjena grana statisike u ekonomiji
Prikuplja i sistematizira podatke vezane ze privredna kretanja
Stvara osnovu za uopćavanje i zaključivanje
Nauka o finansijama
Bavi se zakonitostima finansijskog
privređivanja: pribavljanje i trošenje
sredstava radi pokrića javnih potreba,
vođenje socijalno-ekonomske politike,
usmjeravanje društvenog i ekonomskog
razvoja
Finansijsko pravo – oblik provođenja
finansijske politike
Što je privredno pravo za ekonomsku
politiku to je finansijsko pravo za finansijsku
politiku
Ekonometrija
Primjenjuje matematske metode u
cilju tačnog i konkretnog
određivanja odnosa među
ekonomskim pojavama
Teorije nisu dovoljne ukoliko se ne
mogu testirati
Na osnovu empirijskih istraživanja
pristupa se mjerenjima
Ekonomija
Sinonim za ukupnu privredu
Opći naziv za ekonomsku nauku u cjelosti
Definicija – naučna disciplina koja proučava kako društva upotrebljavaju oskudne resurse kako bi proizvela određena dobra i usluge i raspodijelila ih među ljudima
Proučava ponašanje ljudi kao vezu između ciljeva i oskudnih resursa
Ekonomija
Dvije bitne odrednice: oskudnost resursa i zadovoljenje potreba/želja
Ljudi donose odluke kojima nastoje pomiriti suprotnosti: oskudne resurse i ciljeve koje žele postići
Problem oskudnosti resursa - Zakon oskudnosti: nesklad između potreba za proizvodnim inputima i mogućnostima zadovoljenja tih potreba
Ekonomija = Život
Ekonomija
Oblasti izučavanja:
Mikroekonomija = micros (mali) i
oikonomia (privreda) = pojedini dijelovi
privrede, pojedinačni privredni subjekti =
“mala slika”
Makroekonomija = macros (veliki) i
oikonomia (privreda) = privreda u cjelini
= “velika slika” – ptičija perspektiva
EkonomijaMikroekonomija
Subjekti: pojedinci, domaćinstva, preduzeća
Objekti: formiranje cijena proizvoda, rada, kapitala; analiza troškova poslovanja; visina plaća, vrijednost akcija, ...
Makroekonomija
Subjekti: parlament, vlada, CB
Objekti: ekonomski razvoj, potrošnja, štednja, investicije, zaposlenost, inflacija, ravnoteža AP i AT, vanjskotrgovinska razmjena, raspodjela dohotka, uvoz i izvoz, ...
Ekonomija - država
Ekonomija ili država?
Nema tržišnog privređivanja bez uplitanja
države u ponašanje i djelovanje ekonomskih
subjekata cjelokupnog društva (pojedinci,
kolektiv, organizacija i zajednica)
Najveći dio ekonomskih odluka donosi se na
tržištima
Ekonomija - država
Tri temeljna pitanja ekonomije: šta, kako
i za koga proizvoditi
Rješavanje koordinacijom, regulacijom i
upravljanjem u cilju korisnosti i
uspješnosti
Ko donosi odluke?
(komandna/tržišna/mješovita privreda)
Ekonomija - država
Ustav BiH – preambula, član I, VII, VIII
Država blagostanja
Platon: svi pojedinačni interesi i težnje
trebaju biti usklađeni
Aristotel: tragao za najboljom državom –
ostvarenje maksimalne sreće i zadovoljstva
Rast individualnog blagostanja determinira
društveno blagostanje
Ekonomija - država
Država blagostanja / ekonomija blagostanja
Svojom ekonomsko-socijalnom politikom nastoji osigurati opće blagostanje stanovništva (zdravstveno i socijalno osiguranje)
Svojim politikama (fiskalna, intervencionistička) utječe na raspodjelu dohotka i stalni ekonomski rast
Ekonomija - država
Uloga države u ekonomiji:
Povećanje efikasnosti (borba protiv monopola, visokih cijena, niske proizvodnje)
Promicanje pravednosti (podjela dohotka, oporezivanje, transferna plaćanja, socijalna pravda)
Poticanje makroekonomskog rasta i stabilnosti (smanjenje nezaposlenosti i inflacije, fiskalna i monetarna politika)
Ekonomija - država
Organi vlasti i uprave utiču na
privređivanje nastojeći ga
omogućiti, podržati i usmjeriti
Ekonomske funkcije države su one
u sferi privrednih aktivnosti s
namjerom ostvarenja određenih
društvenih ciljeva
Ekonomija - država
Ekonomske funkcije države:
Uspostava privrednog sistema
Zaštita interesa građana (reguliranje radnih odnosa, socijalne i zdravstvene zaštite)
Preraspodjela nacionalnog dohotka
Provođenje monetarne politike
Osiguranje državnih subvencija pojedinim granama proizvodnje
Reguliranje i usmjeravanje međunarodnih ekonomskih odnosa...
Ekonomija - pravo
Koja je to veza između prava i
ekonomije?
Koje je mjesto ekonomije u pravu i
prava u ekonomiji?
Ekonomija - pravo
Uloga prava: zaštitnička, obavezujuća, regulatorna, usmjeravajuća, razvojna, ...
Pravo
usmjereno ka ostvarivanju dobrobiti društva
skup pravila i pravnih sankcija koje usmjeravaju ponašanje ka socijalno poželjnim ciljevima (npr. kroz usmjeravanje pojedinaca na odgovarajući oprez kako bi se spriječile štetne posljedice).
Pravni poredak – zasniva se na vrijednostima pravnih postavki
Ekonomija - pravo
Privredni poredak – zasniva se na sporazumnom odnosu učesnika u ekonomskom procesu
Privredni poredak ima svoju unutrašnju logiku (zadovoljenje individulanih interesa)
Za opću dobrobit društva neophodna intervencija pravnog instrumentarija, uključujući i aparat prinude
Ekonomija – pravo
Razlozi opravdanja čvršće veze između pravnog i ekonomskog poretka:
nedostatak unutrašnje logike u ekonomskim tokovima koji se nadoknađuje kroz regulatorne aktivnosti države
usaglašavnje individualnih (ostvarivanje profita) u odnosu na javne interese (oporezivanje individualnih dohodaka, kao i druge obaveze koje država propisuje pojedincima) čime ostvarivanje društvenog blagostanja postaje izglednije
Ekonomija - pravo
Pravni propisi odnose se na pojave i procese cjelokupnog društvenog života, a time i na ekonomske odnose
Pravni poredak putem pravne norme nameće obavezu ponašanja u skladu sa općim pravilima (utiče i na ponašanje svih sudionika ekonomskog procesa)
Uspostava pravnog poretka u funkciji je izgradnje pravednog i dobrog društva (ekonomija blagostanja = država blagostanja)
Ekonomija – pravo
Veza ekonomije i prava korisna je i
za pravnike i za ekonomiste
Ekonomija proučava društvene
odnose u kretanju, dinamici
Pravom se ne može izraziti kretanje
(pravni pojmovi su u osnovi
statični)
Ekonomija – pravo
Odnos sadržaja i oblika (specifičnosti i slučajnosti pravo pojednostavljuje i svodi na jednoobrazne standarde i tipične odrednice čija je nit zakon)
Pravo izvire iz ekonomije, modificira se pod utjecajem privrednih promjena, utječe na ekonomske odnose, potiče i usmjerava njihovo nastajanje i razvijanje
Ekonomija – pravo
Pravo - multidisciplinaran pristup koji u sebi sadrži i različite dimenzije: socijalnu, političku, filozofsku, historijsku, ali i ekonomsku
Pravnici pravo promatraju kao set instrumenata kojima se nastoje riješiti društveni problemi
Ekonomisti pravo vide kao skup poticaja koji utječu na ili usmjeravaju ponašanje pojedinca u budućnosti
Ekonomija – pravo
Ekonomski pristup - ex ante pristup s obzirom da pažnju usmjerava na buduće efekte pravnih pravila (prošlost predstavlja nepovratni trošak)
Pravni pristup - ex post bavi se rješavanjem problema koji su se već desili između dvije ili više strana u postupku nastojeći iznaći rješenje na temelju ranijih rješenja i realocirati nastalu štetu
Ekonomija – pravo Primjer:
Zamislite nesavjesnog vozača koji je oborio i povrijedio pješaka. Pitanje sa kojim se sud suočava uključuje utvrđenje činjenica koje su dovele do djela i nastalu štetu. Očito je da štetna nije izbjegnuta i da se po tom pitanju više ništa ne može učiniti, ali je moguće realocirati štetu na način da ima efekte na potencijalne buduće žrtve i oštećene, bilo kroz promjenu njihovog ponašanja ili njihove odluke nakon povrede bilo kroz parnicu ili rješenje slučaja van suda.
Pravnici će se fokusirati na akcije strana u postupku kako bi se utvrdila krivica
Ekonomisti će ispitivati efekte odluke suda na stopu nesreća, troškove nastale nesrećom i troškove sudskog postupka. Shodno tome, ekonomisti vode računa o efektima koja pravila imaju na ponašanje prije tog nesretnog slučaja.
Ekonomija - pravo
Povezivanje ekonomskih shvatanja sa sadržajem prava zasniva se na postojanju alternativa i mogućnosti izbora, odnosno mogućnosti odabira najbolje kombinacije, posljedicama, stimulativnim efektima, troškovima i koristima
Ekonomija (kao nauka o ljudskom izboru između ograničenih resursa i želja) istražuje i testira implikacije pretpostavke da su ljudi racionalna bića i da u tom kontekstu maksimiziraju ostvarenje svojih ciljeva
Pozitivna ekonomija
Promatra i analizira činjenice, realne pojave i procese, pronalazeći u tome veze i pravilnosti
Objašanjava ekonomske procese, pojave i kategroije, utvrđuje uzroke i posljedice određenih ekonomskih ponašanja (šta se dešava i šta se može očekivati)
Opisuje činjenice i ponašanja u nekoj nacionalnoj privredi (npr. uzroci siromaštva u društvu)
Daje odgovore na pitanja: kakvo će biti ponašanje pušača ako se povećaju porezi na cigarete ili zašto je ekonomija socijalističkih zemalja bila manje efikasna od ekonomije kapitalističkih zemalja
Pozitivna analiza predviđa posljedice i ukazuje na efikasnost primjene prava
Normativna ekonomija
Bavi se onim što bi trebalo biti, a ne onim što jeste
Uključuje etičke propise i sudove o određenim vrijednostima
Odgovara na pitanje da li siromašnima davati socijalnu pomoć ili omogućiti zaposlenje, koje mjere treba poduzimati država kako bi smanjila budžetski deficit (smanjiti ili povećati državne izdatke) i sl.
Nema tačnih odgovora, rješenja mogu biti različita
Mnoga se pitanja rješavaju političkim odlukama umjesto na osnovu ekonomskog znanja
Normativna analiza vezuje se za predlaganje propisa i institucija koje vode efikasnoj upotrebi resursa
Pozitivna vs. Normativnaobjektivno istraživanje vanjskih pojava vs.
logika i pravila racionalnoga ponašanja
Smisao ekonomskih nauka - ne samo u
razumijevanje ekonomskih pojava i odnosa,
nego stavljanje stečenog znanja u f-ju
racionalnoga vođenja poslova
• Veza - normativna pravila temelje se na
objektivno spoznatim zakonitostima
realnoga života, a ne na samoj želji i volji
aktera
Ekonomski pojmovi u pravu
uspostavljanje funkcionalne veze između prava i ekonomije - evaluaciji utjecaja pravnih pravila na blagostanje pojedinca
Instrumenti kojima se analizira pravo, ali i
tradicionalni pravni koncepti zasnovani na
pravdi i pravičnosti
Principi efikasnosti i racionalnosti
Efikasnost
Pokazatelj uspjeha u obavljanju određenih ekonomskih aktivnosti
Ekonomska aktivnost je efikasna ukoliko je ostvaren učinak uz što manji utrošak
Povećava se usljed:
rasta ekonomskih efekata bez promjene utrošaka ili
bez rasta efekata ali uz smanjenje utrošaka ili
rasta i efekata i utrošaka pri čemu je za postizanje efikasnosti bitno da efekti rastu brže od rasta utrošaka
Osnovna determinanta - troškovi
Efikasnost
rezultat racionalnog djelovanja (maksimiziranje koristi u cilju ostvarivanja vlastitog interesa)
podrazumijeva korištenje postojećih kapaciteta na najbolji mogući način kako bi se ostvarili što bolji rezultati
maksimalni efekti uz minimalne troškove (princip ekonomske racionalnosti)
Racionalnost
Opći princip djelovanja - maksimalan učinak i minimalan utrošak
Ponašanje koje je rezultiralo maksimalnim stupnjem ostvarenja željenog cilja kroz najoptimalniji način korištenja raspoloživih resursa
Polazna pretpostavka - ljudi su racionalna bića, a racionalnost zahtijeva maksimizaciju (potrošači maksimiziraju korisnost, poduzeća profit, političari glasove, državna uprava prihode, dobrotvorna društva društveno blagostanje itd.)
Koncept ekonomske racionalnosti - polazi od činjenice da ljudi preferiraju više a ne manje i shodno tome nastoje maksimizirati dobiti, bilo da ih vide u obliku blagostanja, koristi ili profita
Racionalnost
Donošenje odluka koje pretpostavlja činjenje izbora usmjereno je s jedne strane ka ostvarenju maksimuma cilja, a s druge strane ka što manjem trošenju resursa
Mogućnost izbora - postojanje kriterija na osnovu kojeg se bira između postojećih alternativa, a zadatak ekonomske nauke je preispitivanje posljedica donesenih odluka
Ekonomija – država - pravo
Objašanjava vezu između pravnih institucija i karaktera društvenog, političkog i ekonomskog života
Zasniva se na primjeni ekonomskih teorija u procesu kreiranja i primjene prava, kao i posljedica na ekonomske i društvene pojave uopće
Uključuju ekonomsko razmišljanje, kriterij ekonomske efikasnosti i racionalnosti
Recommended