View
413
Download
12
Category
Preview:
DESCRIPTION
prezentacija
Citation preview
Prof. dr Živorad Mali čevićProf. dr Živorad Mali čevićFarmaceutski fakultet
Novi Sad
Plućna cirkulacija.
Broj
(generacija)Cilija
Glatki mišići
Traheja
Bronhi
Bronhiole
KONDUKTIVNA ZONA
1 (0) da da
(1)
14 (2)
(3)
da da
120.000 (4) da da
Struktura disajnih puteva. Disajno stablo sa 23 generacije grananja i brojevima od 1 traheja, 14 bronhija, 120.000 bronhiola, 2 miliona respiratornih bronhiola i alveolarnih duktusa i 16 miliona alveola.
Respiratorne bronhiole
Alveolarni duktusi
Alveolarne kese
RESPIRATORNA ZONA
(17)
(18)
(19)
(20)
(21)
2,00
0.00
0
malo
ne
malo
malo
(22)
(23)16
,000
.000
ne ne
Ekspiracija
SpirometarInspiracija
IRV
V
IC
VC
FEV1
(1 sec)
Maksimalna inspiracija
FEV1 inspiracija
ekspiracija
Vazduh u
plućima (L)
Merenje plućnih volumena i kapaciteta metodom spirometrije.
PeroVT
ERV
RV
FRCMaksimalna ekspiracija
Vreme (sekundi)
Alveolarni i arterijski PCO2 kao funkcija alveolarne ventilacije. Zapazite da kada se produkcija CO 2 duplira od 200 ml/min na 400 ml/min, alveolarna
Alveolarna ventilacija (L/min)
ml/min, alveolarna ventilacija se takoñe mora duplirati da bi se odražli PACO2 i PaCO2 na 40 mmHg, tj. da bi se održala ravnoteža.
Ekspiracija
Inspiracija
Pro
men
a vo
lum
ena
pluć
a (L
)0.50
0.25
Dijagram komplijanse pluća, odnosno pritisak-volumen kriva. Komplijansa je lakoća popustljivosti pluća. Nagib svake krive je komplijansa. Zapazite da je odnos
Intrapleuralni pritisak (cm H 2O)
Pro
men
a vo
lum
ena
plu
-5-4 -6
0
Zapazite da je odnos izmeñu volumena i pritiska razli čit u toku inspirijuma i ekspirijuma, fenomen koji je poznat kao hysteresishysteresis.
Velika alveola Mala alveola Mala alveola sa surfaktantom
Mali kolapsni pritisak
Veliki kolapsni pritisak
Mali kolapsni pritisak
Efekt veličine alveole i surfaktanta na kolapsni pritisak. Dužina strelica pokazuje relativnu veličinu kolapsnog
pritiska.
Patm = 0
NORMALNI DISAJNI CIKLUS
U miru Inspiracija Ekspiracija
Pritisci koji deluju na alveole i disajne puteve za vreme normalnog disajnog ciklusa. Brojevi označavaju pritisak u cm H2O. Date su i promene
transmuralnog pritiska pri inspiraciji i ekspiracij i .
Volumen i pritisci u toku disajnog
ciklusa. Intrapleuralni i
alveolarni pritisci su izraženi u odnosu na
atmosferski pritisak.
Respiratorni volumen (L)
Inspiracija Ekspiracija
1:3
pritisak. Intrapleuralni pritisak (cm H2O)
Alveolarni pritisak (cm H2O)
FORSIRANA EKSPIRACIJA
Pritisak u alveolama i disajnim putevima za
vreme forsirane ekspiracije. Pritisak je
izražen u cm H2O u relativnom odnosu na atmosferski pritisak. Brojevi iznad belih Brojevi iznad belih strelica označavaju
veličinu transmuralnog pritiska (+5 i -5).
4. Intersticijumski prostor
5. Bazalna membrana kapilara
6. Kapilarni endotel3. Bazalna membrana
epitela
2. Alveolarni epitel
1. Sloj tečnosti i surfaktanta
Alveola Kapilar
Eritrocit
7. Sloj plazme
8. Membrana eritrocita
Ultrastruktura alveolarne respiratorne membrane, prikazana u poprečnom preseku.
Difuzija kiseonika
Difuzija ugljen-dioksida
eritrocitapreseku. (Modifikovano po Gajtonu, sa dodatkom 7. i 8. sloja).
Alveola
Vazdušni put
Plućni kapilar
Mešana venska krv iz desnog
srca
Oksigenisana krv ka levom srcu
Shematski dijagram odnosa alveole i plućnog kapilara. Oksigenacija venske krvi u plućnim kapilarima.
Suvi udahnuti vazduh
Ovlaženi vazduh u
traheji
Alveolarni vazduh
Vrednosti PO2 i PCO2 u suvom udahnutom vazduhu, ovlaženom vazduhu u traheji,
vazduh
Mešana venska krv Sistemska
arterijska krv
traheji, alveolarnom vazduhu i krvi plućnih kapilara.
DISTRIBUCIJA U PLUĆIMA
Protok krvi Alveolarna ventilacija
Najmanji Manja Najve ća (3.0) Najveći (130 mmHg)
Manji (28 mmHg)
Apeks
Zona 1
Najveći Veća Najmanja (0.6) Najmanji (89 mmHg)
Veći (42 mmHg)
Zona 2
Zona 3
Baza
Varijacije u ventilaciono/perfuzionom V/Q odnosu u tri zone pluća.
Kriva disocijacije HbO 2S
atur
acija
hem
oglo
bina
(%
)Kriva disocijacije oksihemoglobina. P50 je parcijalni pritisak O 2(PO2), pri čemu je zasićeno 50% hemoglobina (tj. kada dve, od četiri hem grupe vežu O2). Promena
PO2 (mmHg)
Sat
urac
ija h
emog
lobi
na (
%)
P50
vežu O2). Promena vrednosti P50 koristi se kao indikator promene u afinitetu hemoglobina za O2. Normalno je P50=26 mmHg.
Kriva disocijacije oksihemoglobina. Na izgled i položaj krive uti ču: parcijalni pritisak ugljen-dioksida (PCO2), pH, te-mperatura (t), 2.3-difosfoglicerat (2,3-difosfoglicerat (2,3-DPG).
A. UZROČNICI SKRETANJA UDESNO
Sat
urac
ija h
emog
lobi
na (%
)
↑↑↑↑ PO2 (mmHg)
↓↓↓↓ pH
↑↑↑↑ Temperatura (t)
↑↑↑↑ 2,3-DPG
B. UZROČNICI SKRETANJA ULEVO
↓↓↓↓ PO2 (mmHg)
↑↑↑↑ pH
↓↓↓↓ Temperatura (t)
↓↓↓↓ 2,3-DPG; Hemoglobin F
Sat
urac
ija h
emog
lobi
na (%
)PO2 (mmHg)
Sat
urac
ija h
emog
lobi
na (%
)
P50
PO2 (mmHg)S
atur
acija
hem
oglo
bina
(%)
P50
Skretanje krive disocijacije oksihemoglobina. A. Skretanja udesno su povezana sa povećanjem P50 i smanjenjem afiniteta Hb za O2. B. Skretanja ulevo su povezana sa smanjenjem P50 i povećanjem afiniteta Hb za O2.
Tkivo
Metabolizam
CO2
Cl−−−−
O2↑↑↑↑O2↑↑↑↑O2
Hb
KarbaminohemoglobinOksihemoglobin
Oslobañanje O2 do tkiva
H2CO3
Kapilar
CO2 + H2OH+ + HCO3
−−−−
Hb-H
KARBOANHIDRAZA
ERITROCIT
Transport ugljen-dioksida (CO2) u krvi. CO 2 i H2O u eritrocitima prelaze u H+ i HCO3-. Ovu reakciju katalizuje enzim
karboanhidraza oko 6.000 puta. Hemoglobin je pufer za H+ (Hb-H), a HCO3- se razmenjuje sa Cl- i transportuje u plazmi
(Ambiržeov efekat). Oslobañanje O2 iz sistemskih kapilara u tkiva dovodi do porasta prenosnog kapaciteta krvi za CO2(Haldaneov efekat).
Normalno
Ugljen-monoksid (CO)
TROVANJE UGLJEN-MONOKSIDOMS
atur
acija
Hb
(%)
Efekat ugljen-monoksida (CO) na krivu disocijacije HbO2. CO redukuje kapacitet vezivanja O2 za hemoglobin i dovodi do skretanja
PO2 (mmHg)
Sat
urac
ija H
b (%
)
dovodi do skretanja krive disocijacije HbO2 ulevo.
AFERENTNE INFORMACIJE
Plućni receptori na istezanje
Receptori miši-ća i zglobova
Periferni hemoreceptori
O2 CO2 H+
Centralni hemoreceptori
H+
CN IXCN X
CN X
EFERENTNE
Apneustički centar
Pneumotaksi-čki centar
n. frenikus
INSPIRATORNICENTAR
EFERENTNE INFORMACIJE
Dijafragma
n. frenikus
Ilustrativni prikaz regulacije disanja. Aferentne ( senzorne) informacije pristižu u inspiratorni centar preko centralnih i p erifernih hemoreceptora kao i mehanoreceptora. Eferentne (motorne) informac ije se šalju iz inspiratornog centra preko frenikusa do dijafragme. CN = kranijalni nerv.
Centralni hemoreceptori
CENTRALNI HEMORECEPTORI
CO2 + H2O H2CO3 H+ + HCO3−−−−
CO2
H+
Inspiratorni centar
KAPILARI
MEDULA
Krvno-moždana barijera
CO2 + H2O H2CO3 H+ + HCO3−−−−CST Moždano-
CST barijera
Odgovor centralnih hemoreceptora na promene koncentracije H + jona (pH vrednosti). Tekstualno su opisane različite faze ove regulacije.
2COvP Q/V &&
FIZI ČKO VEŽBANJE
↑↑↑↑ potrošnja O2↑↑↑↑ produkcija CO 2↑↑↑↑ ventilacija
ARTERIJSKA KRV VENSKA KRVPROTOK KRVI KROZ
PLUĆAKRIVA DISOCIJACIJE
HbO2
↑↑↑↑↑↑↑↑ MVS↑↑↑↑ Protok krvi kroz plu ća
Nema promene PaO2nema promene PaCO2Nema promene ili ↓↓↓↓pH
veću u plućima↓↓↓↓ Fiziološki mrtvi prostor
Skreće udesno↑↑↑↑ P50↓↓↓↓ Afinitet za O2
Odgovori receptorskog sistema na fizi čki rad.
AV&
EKSTREMNA NADMORSKA VISINA
↓↓↓↓ Patm↓↓↓↓ Alveolarni PO2
VENTILACIJA ARTERIJSKA KRV PLUĆNI PROTOK KRIVA DISOCIJACIJE HbO2
↑↑↑↑
↓↓↓↓ PaO2↑↑↑↑ pH (respiratorna
alkaloza)
↑↑↑↑ Pulmonalna rezistanca↑↑↑↑ Pulmonalni arterijski
pritisakHipertrofija desne komore
↑↑↑↑ 2,3-DPGSkretanje udesno↑↑↑↑ P50↓↓↓↓ Afinitet za O2
HbO2
Odgovori respiratornog sistema u uslovima ekstremne nadmorske visine.
Recommended