View
173
Download
7
Category
Preview:
Citation preview
Fonetika i fonologijaFonetika i fonologija
OPIS I RAZDIOBA GLASOVA
prof. dr. sc. Bernardina Petrović
Sadržaj predavanja
1. GOVOR
2. GOVORNI ORGANI
3. GOVORNE DJELATNOSTI
4. ARTIKULACIJSKA I AKUSTIČKA SVOJSTVA GLASOVASVOJSTVA GLASOVA
1. Govor: DEFINICIJA GOVORA
(Škarić 1991: 69):
“Govor je optimalna zvučna čovječja komunikacija oblikovana ritmom rečenica, riječikomunikacija oblikovana ritmom rečenica, riječi i slogova.”
1. Govor je komunikacija.2 Govor je čovječja komunikacija2. Govor je čovječja komunikacija.3. Govor je zvučan.4. Govor je optimalna komunikacija.
3
j p j4
3. Govorne djelatnosti
GOVORNE DJELATNOSTI
1 POKRETANJE ILI INICIJACIJA1. POKRETANJE ILI INICIJACIJA
2. GLASNIČENJE ILI FONACIJA
3. OBLIKOVANJE ILI ARTIKULACIJA
5
2. Govorne djelatnosti: 1. POKRETANJE ILI INICIJACIJA
Razdioba glasova
prema načinu pokretanja(prema smjeru zračne struje u izgovaranju)
prema vrsti pokretača
IZLAZNICI (EGRESIVI) PLUĆNICIIZLAZNICI (EGRESIVI)ULAZNICI (INGRESIVI
PLUĆNICINEPLUĆNICI (PREGRADNICI)
6
3. Govorne djelatnosti: 2. GLASNIČENJE ILI FONACIJA
VRSTE GLASNIČENJA
OSNOVNE IZVEDENEOSNOVNE IZVEDENE
1 ZVUČNOST 1 DAHTANJE1. ZVUČNOST 1. DAHTANJE2. BEZVUČNOST 2. ZVUČNO ŠAPTANJE3. HAKTANJE 3. ZVUČNA ŠKRIPA4 ŠAPTANJE4. ŠAPTANJE5. ŠKRIPANJE
7
3.Govorne djelatnosti: 3. OBLIKOVANJE ILI ARTIKULACIJA
8
Razdioba glasova prema oblikovanju (artikulaciji)
3.Govorne djelatnosti: 3. OBLIKOVANJE ILI ARTIKULACIJA
Razdioba glasova prema oblikovanju (artikulaciji)
1.OTVORNICI1.OTVORNICIVOKALI
2. ZATVORNICI2. ZATVORNICI
1) SONANTI (ZVONAČNICI)1) SONANTI (ZVONAČNICI)
2) KONSONANTI (ŠUMNICI)2) KONSONANTI (ŠUMNICI)
9
Razdioba glasova prema kriteriju slogotvornosti
3.Govorne djelatnosti: 3. OBLIKOVANJE ILI ARTIKULACIJA
GLASOVI
Razdioba glasova prema kriteriju slogotvornosti
PREMA SLOGOTVORNOSTI(uloga u slogu)
SILABEMI l t i l i
ASILABEMIl t i l islogotvorni glasovi
silabični ili slogovni glasoviSAMOGLASNICI
neslogotvorni glasovinesilabični ili neslogovni glasovi
SUGLASNICI
1. vokali: ) j d l i i
1. sonanti 2 š i ia) jednoglasnici
b) dvoglasnik2. sonant /slogotvorni r/
2. šumnici
10
prema vodoravnom PREDNJI ( l t l i) i i
4. Artikulacijska svojstva VOKALI (otvornici)
prema vodoravnom položaju jezika u odnosu prema tvrdom
(
PREDNJI (palatalni) i, e, ieSREDNJI a
nepcu (tj. prema visini do koje jezik dolazi) STRAŽNJI (nepalatalni) o, u
prema stupnju uzdignutosti jezika
VISOKI (najzatvoreniji) i, uSREDNJI (otvoreniji) e oprema nepcu SREDNJI (otvoreniji) e, oNISKI (najotvoreniji) a
prema položaju usananeutralni i, erašireni azaobljeni o,u
11šva ə
4. Artikulacijska svojstva VOKALSKI TRAPEZ
Međujezične usporedbe: otvornici se najčešće prikazuju vokalskim trapezomMeđujezične usporedbe: otvornici se najčešće prikazuju vokalskim trapezom.
Trapez = glavni ili kardinalni otvornici(engl cardinal vowels britanskoga fonetičara D Jonesa)(engl. cardinal vowels britanskoga fonetičara D. Jonesa)
VISOKI i • • u•VISOKI i •
ie •
• u•
SREDNJI e • • oə
NISKI •• •NISKI
PREDNJI SREDNJI STRAŽNJI
a
12
PREDNJI SREDNJI STRAŽNJI
VOKALSKI TROKUT
4. Artikulacijska svojstva: VOKALSKI TROKUT
VOKALSKI TROKUT(hrvatski jezik ima samo tri visine pa se vokali prikazuju vokalskim trokutom)
i uVISOKI
ie
e o
ie
SREDNJI e o
aSREDIŠNJI
NISKI
13
SREDIŠNJI
4. VOKALI – DVOGLASNICI (DIFTONZI)
DVOGLASNICI (DIFTONZI)DVOGLASNICI (DIFTONZI)prema položaju jačeg člana:niži vokal jači je u odnosu na viši
PRISTUPNICI ODSTUPNICI
j j
slabiji član + jači član jači član + slabiji članslabiji član + jači članjači drugi član
jezik se spušta u odnosu na okomitu os
jači član + slabiji članjači prvi član
jezik se nakon prvog dijela dvoglasnika uzdiže na okomitu crtuokomitu os dvoglasnika uzdiže na okomitu crtu
pa se otvor sve više smanjuje
ie ia ea ua uo ai ae au ei ou oi
u dvosložnom izgovoru riječi auto;
14
u dvosložnom izgovoru riječi auto;trinaestica, četrnaestica
4. Artikulacijska svojstva: SONANTI (ZVONAČNICI, SONORNI GLASOVI)
SONANTI (ZVONAČNICI, SONORNI GLASOVI)
1. NAZALI (NOSNICI) m n nj
2. APROKSIMANTI (PRIBLIŽNICI)
1) POLUVOKAL (KLIZNIK, PRIJELAZNIK) j2) PRIBLIŽENIK V2) PRIBLIŽENIK V3) LIKVIDE (TEKUĆNICI, PROTOČNICI)
a) LATERALI (BOČNICI) l ljb) VIBRANT (TREPTAJNIK)
15
b) VIBRANT (TREPTAJNIK) r
Š
4. Artikulacijska svojstva: SONANTI (ZVONAČNICI, SONORNI GLASOVI)
KONSONANTI (ŠUMNICI, TURBULENTI, OPSTRUENTI)
t j li č j t ji j k ž l ili j j j kprema tomu je li zračnoj struji jako sužen prolaz ili joj je neko vrijeme potpuno zatvoren prolaz:
1. FRIKATIVI (TJESNAČNICI) s z š ž f h
2. OKLUZIVI (ZAPORNICI) b p d t g kEksplozivi (praskavci)
3. AFRIKATE (SLIVENICI) c č ć dž đ
16
SONANTI I KONSONANTI prema mjestu oblikovanja glasova:
4. Artikulacijska svojstva: SONANTI I KONSONANTI
SONANTI I KONSONANTI prema mjestu oblikovanja glasova:1. ORALI (BUKALI, USNICI)
a) LABIJALI (USNENICI)1) BILABIJALI (DVOUSNENICI) b p m2) LABIODENTALI (USNENOZUBNICI) v f
b) DENTALI (ZUBNICI) (t d )b) DENTALI (ZUBNICI) c z s (t d n)c) ALVEOLARI (NADZUBNICI, DESNICI) d t n r ld) PALATALI (NEPČANICI, TVRDONEPČANICI)d) PALATALI (NEPČANICI, TVRDONEPČANICI)
1) PREDNJI ć đ j lj nj2) STRAŽNJI š ž dž č
e) VELARI (MEKONEPČANICI, JEDRENICI) k g h2. FARINGALI (ŽDRIJELNICI) nema u hrv.
3. LARINGALI (GLOTALI, GRKLJANICI) U hrv. samo kao izgovorne inačice.
4. LINGVALI (JEZIČNICI) t d n c z s r l
17KORONALI (OKRETNICI) č ž š ć
4. Akustička svojstva glasova
1 VOKALNOST1. VOKALNOST vokali: 1. jednoglasnici i, e, a, o, u2 dvoglasnik ie ( li ij ij k k d2. dvoglasnik ie (= realizacija ijekavskoga dugog
jata koja se bilježi troslovom ije)
2. ŠUMNOST šumnici: b, p, d, t, g, k, c, č, ć, dž, đ, f, h, s, š, z, ž
18
Akustička svojstva glasova
3. KOMPAKTNOST
Kompaktni glasovi: 1. vokal a2. sonanti: j, ļ, ń3. šumnici: č, ć, dž, đ, š, ž, k, g, h
4. DIFUZNOST
Difuzni glasovi: 1 vokali: i u1. vokali: i, u2. sonanti: m, n, l, r, ŗ, v3. šumnici: b, p, d, t, c, z, s, f
19
4. Akustička svojstva glasova
5 GRAVISNOST5. GRAVISNOST
Gravisni glasovi: 1. vokali: o, u2 ti2. sonanti: v, m3. šumnici: b, p, g, k, h, f
6. AKUTNOST
Ak t ki l i
GRAVISNI AKUTSKI AKUTSKI GRAVISNI
Akutski glasovi: 1. vokali i, e; dvoglasnik ie2 sonanti: n ń l ļ r ŗ j
20
2. sonanti: n, ń l, ļ, r, ŗ, j3. šumnici: d, t, z, s, ž, š, c, č, ć, dž, đ
4. Akustička svojstva glasova
7 NAZALNOST7. NAZALNOST Nazalni ili nosni glasovi: sonanti: m, n, ń
8. NEPREKIDNOST Neprekidni glasovi:1. vokali: i, e, a, o, u i dvoglasnik ie2. sonanti: l, ļ, j, v3. šumnici: s, z, š, ž, f, h
Prekidni (eksplozivni) glasovi:1. sonanti: m, n, ń, r, ŗ2 šumnici: b p d t g k c č ć dž đ2. šumnici: b, p, d, t, g, k, c, č, ć, dž, đ
9. ZVUČNOST
ZVUČNI GLASOVI b d g z ž dž đ [Ғ] [3] [γ]
BEZVUČNI GLASOVI t k š č ć f h21
BEZVUČNI GLASOVI p t k s š č ć f c h
4. Akustička svojstva glasova
10. STRIDENTNOST Stridentni glasovi:1. sonant v1. sonant v2. šumnici: c, č, dž, s, z, š, ž, fSuglasnici c, z, s zovu se još i piskavi
(sibilanti)(sibilanti).
11. NAPETOST Napeti glasovi:1. vokali i, u i dvoglasnik ie2. sonanti ń, ļ, ŗ3. šumnici: p, t, k, c, č, ć, s, š, f, h
22
4. Akustička svojstva glasova
23
Preporučena literaturaPreporučena literatura
Brozović, Dalibor. 2007. Fonologija hrvatskoga standardnog jezika. Zagreb : Nakladni zavod Globus, 109 str.g ,
Jelaska, Zrinka. 2004. Fonološki opisi hrvatskoga jezika, Zagreb : Hrvatska sveučilišna naklada, 249 str.Hrvatska sveučilišna naklada, 249 str.
Škarić, Ivo. 1991. Fonetika hrvatskoga književnog jezika, u: Babić, Stjepan i sur Povijesni pregled glasovi i oblici hrvatskogaStjepan i sur. Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnog jezika, Zagreb : HAZU – Nakladni zavod Globus, 61–376.
Tekavčić, Pavao. 1979. Uvod u lingvistiku za studente talijanskog jezika, Zagreb : Sveučilišna naklada Liber, 283 str.
24
Recommended