Heinrich Wölfflin

Heinrich WHeinrich Wöölfflinlfflin

Temeljni pojmovi povijesti Temeljni pojmovi povijesti umjetnosti: problem razvoja stila umjetnosti: problem razvoja stila u novijoj umjetnostiu novijoj umjetnosti, 1915., 1915.

oblikovna svojstva umjetničkog oblikovna svojstva umjetničkog djeladjela

usmjerenost sustavnosti povijesti usmjerenost sustavnosti povijesti umjetnosti – univerzalne forme umjetnosti – univerzalne forme reprezentacije – percepcija je reprezentacije – percepcija je temelj vizualnih umjetnostitemelj vizualnih umjetnosti

Jakob Burckhardt, Alois Riegl, Jakob Burckhardt, Alois Riegl, Theodor Lipps: Theodor Lipps: Umjetnici u svakom Umjetnici u svakom stilskom razdoblju svoj doživljaj stilskom razdoblju svoj doživljaj stvarnosti prenose u djela što ih stvarnosti prenose u djela što ih stvaraju. Svako razdoblje na stvaraju. Svako razdoblje na drugačiji način doživljavadrugačiji način doživljava zbilju.zbilju. (H. W.)(H. W.)

Temeljni pojmovi povijesti Temeljni pojmovi povijesti umjetnostiumjetnosti

razvoj povijesti umjetnosti je razvoj povijesti umjetnosti je objašnjiv kroz pet temeljnih objašnjiv kroz pet temeljnih pojmovnih parova, najopćenitijih pojmovnih parova, najopćenitijih formi prikazivanja, simbola čiste formi prikazivanja, simbola čiste vizualnosti, pomoćnih konstrukcijavizualnosti, pomoćnih konstrukcija

dvostruki korijen stila – individualne dvostruki korijen stila – individualne razlike i stil škole, pokrajine, nacije razlike i stil škole, pokrajine, nacije

razvoj od visoke renesanse do razvoj od visoke renesanse do baroka je razvoj duha vremena koji baroka je razvoj duha vremena koji djeluje na formu (utjecaj A. Riegla)djeluje na formu (utjecaj A. Riegla)

15. st. – arhaično, 16. st. - klasično15. st. – arhaično, 16. st. - klasično

RENESANSARENESANSA BAROKBAROK

LINEARNOST – LINEARNOST – SLIKOVITOSTSLIKOVITOST

Donato Bramante – Donato Bramante – Tempietto, Rim, Tempietto, Rim, 1502.1502.

Baldassare Longhena Baldassare Longhena – Salute, Venecija, – Salute, Venecija, 1631. – 1687.1631. – 1687.

PLOHA - PLOHA - DUBINADUBINA

Jacopo Sansovino – Jacopo Sansovino – Neptun, Duždeva Neptun, Duždeva palača, Venecija, palača, Venecija, 1554. – 1567.1554. – 1567.

Bernini – Blažena Bernini – Blažena Lodovica Albertoni, Lodovica Albertoni, kapela Altieri, S. kapela Altieri, S. Francesco a Ripa, Rim, Francesco a Ripa, Rim, 1671. – 1674. 1671. – 1674.

TEKTONIKA - TEKTONIKA - ATEKTONIKAATEKTONIKA

Tizian – Assunta, Tizian – Assunta, Frari, Venecija, Frari, Venecija, 1516. – 1518. 1516. – 1518.

Piazzetta – Assunta, Piazzetta – Assunta, Louvre, Pariz, 1753. Louvre, Pariz, 1753.

MNOŠTVO - MNOŠTVO - JEDINSTVOJEDINSTVO

Rafael – Misa u Rafael – Misa u Bolseni, Palazzo Bolseni, Palazzo Pontifici, Vatikan, Pontifici, Vatikan, 1512. 1512.

Tiepolo – imperijalna Tiepolo – imperijalna dvorana, Wdvorana, Wüürzburg, rzburg, 1750. – 1750. – 1753. 1753.

JASNOST - JASNOST - NEJASNOSTNEJASNOST

Michelangelo – Michelangelo – grobnica Giuliana grobnica Giuliana Medicija, S. Medicija, S. Lorenzo, Firenza, Lorenzo, Firenza, 1526. – 1533.1526. – 1533.

Bernini – grobnica Bernini – grobnica pape Urbana VIII., Sv. pape Urbana VIII., Sv. Petar, Rim, 1627. – Petar, Rim, 1627. – 1647. 1647.

1. Linearnost i 1. Linearnost i slikovitostslikovitost

2. Ploha i dubina2. Ploha i dubina

3. Tektonika i 3. Tektonika i atektonikaatektonika

4. Mnoštvo i jedinstvo4. Mnoštvo i jedinstvo

5. Jasnost i nejasnost5. Jasnost i nejasnost

Problem?Problem?

jednostranost promatranja umjetnosti – jednostranost promatranja umjetnosti – povijest zapadne umjetnostipovijest zapadne umjetnosti

važnost sistematizacije umjetnosti bez važnost sistematizacije umjetnosti bez obzira na postojanje prijelaznih obzira na postojanje prijelaznih razdobljarazdoblja

potreba za znanstvenom klasifikacijom potreba za znanstvenom klasifikacijom sa stilskim i nacionalnim obilježjimasa stilskim i nacionalnim obilježjima

uzrok razvoja stilova – umjetnostuzrok razvoja stilova – umjetnost Burckhardt – periodične promjene u Burckhardt – periodične promjene u

arhitekturi, ideja iživljavanja stilova; arhitekturi, ideja iživljavanja stilova; WWöölfflin – nastavljanje stilova, Hegelova lfflin – nastavljanje stilova, Hegelova idejaideja

RevizijaRevizija, 1933. , 1933.