View
2
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
2
CILJ I PRIORITETNA PODRUČJA ZA RAZVOJ I UNAPRJEĐENJE DRVNO-PRERAĐIVAČKOG SEKTORA U REPUBLICI HRVATSKOJ
VIZIJA I OPDI CILJ U okviru Klastera konkurentnosti definirana je vizija drvno-prerađivačkog sektora do 2020. godine.
Drvno-prerađivački sektor je ključni pokretač održivog gospodarsko razvoja baziranog na učinkovitoj
upotrebi resursa, primjeni znanja i inovacija i regionalni lider u proizvodnji inovativnih, eko-drvenih
proizvoda visoke dodane vrijednosti.
Cijelim „forest-based“ sektorom upravlja se na pametan i održiv način, od upravljanja šumama,
drvnom sirovinom do upravljanja okvirom koji podržava konkurentnost industrija vezanih na šumske
resurse. Tvrtke su specijalizirane prema djelatnosti i izgrađen je dobavljački lanac unutar sektora.
Rast sektora i nove poslovne aktivnosti vuku razvoj podupirudih lokalnih industrija. Upravljanje
sektorom podržava razvoj energetskih djelatnosti i proizvođača tehnologije iz obnovljivih izvora.
Jačanje izvozne konkurentnosti sektora gradi se na inovativnim upravljačkim i poslovnim modelima.
Udružene tvrtke sudjeluju u inovativnim lancima vrijednosti. Rast prodaje na izvoznim tržištima
temelji se na dizajnu, marketingu, poslovnim procesima, korištenju naprednih tehnologija.
Jača internacionalna prisutnost ogleda se u vedoj penetraciji na postojedem tržištu namještaja,
ulascima u specifične tržišne niše koje imaju potrebu za rješenjima u uređenju i opremanju ili
ulascima u internacionalne lance opskrbe proizvodnje prestižnih proizvoda.
Kontinuirana suradnja poslovne zajednice i obrazovnog sektore osigurava pametno i održivo
upravljanje tržištem rada, i odgovara potrebama za kvalifikacijama i kompetencijama. Sadašnje i
budude potrebe sektora za znanjima, kompetencijama i vještinama provode se kroz cjelokupni sustav
kvalifikacija.
Opdi cilj postavljen u okviru drvno-prerađivačkog sektora je pridonijeti ostvarivanju vizije i potaknuti
gospodarski rast i konkurentnost drvno-prerađivačkog sektora kroz istraživanje, tehnološki razvoj i
primjenu inovacija i novih tehnologija i povedanje priljeva investicija. Taj de se cilj postidi kroz 5
prioritetna područja:
1. Povedavanje opskrbe drvno-prerađivačkog sektora dovoljnom količinom kvalitetne sirovine
2. Unapređenje poslovnog okruženja i jačanje konkurentnosti drvno-prerađivačkog sektora
3. Intenziviranje ulaganja u aktivnosti finalne prerade kroz istraživanje, tehnološki razvoj i
primjenu inovacija i naprednih tehnologija (KET)
4. Razvoj ljudskog kapitala, znanja i sposobnosti
5. Ulaganje u razvoj dizajna i promociju i izgradnju brendova domade drvne industrije.
3
Horizontalna mjera koje se provlači kroz sva prioritetna područja odnosi se na usklađivanje politike
razvoja drvno-prerađivačkog sektora i politike korištenja strukturnih instrumenata Kohezijske politike
EU.
Osnovni pokazatelji uspješnosti ispunjenja Opdeg cilja bit de povedanje konkurentnosti drvno-
prerađivačkog sektora, povedanje priljeva izravnih (stranih) investicija u sektor, povedanje udjela I&R
u BDP-u Sektora i povedanje broja zaposlenih u Sektoru.
PRIORITETNA PODRUČJA ZA RAZVOJ I UNAPRJEĐENJE DRVNO-PRERAĐIVAČKOG SEKTORA
1. RAZVIJANJE OPTIMALNIH MODELA NABAVE I OPSKRBE DRVNO-PRERAĐIVAČKOG SEKTORA DOVOLJNOM KOLIČINOM KVALITETNE SIROVINE
SVRHA:
Svrha ovog prioritetnog područja je stvoriti uvjete za povedanje opskrbe drvno-prerađivačkog sektora
dovoljnom količinom kvalitetne sirovine.
Odgovorno i više-namjensko upravljanje šumama i povedanje iskorištavanja šumskog potencijala uz
sigurnu dostupnost drva kao sirovine prema proizvođačima finalnih proizvoda te razvijanje
optimalnih modela nabave sirovine baziranih na tržišnim principima ključne su aktivnosti za ovaj
sektor a koje de se ostvarivati kroz budude strateške i operativne dokumente tijela državne uprave i
institucija koje u svojoj nadležnosti imaju upravljanje i gospodarenje prirodnim resursima drvno-
prerađivačkog sektora.
Glavni strateški cilj: Potaknuti gospodarski rast i konkurentnost drvno-prerađivačkog sektora kroz istraživanje, tehnološki razvoj i primjenu inovacija i novih tehnologija i
povedanje priljeva investicija
Prioritetno područje 1.
Razvijanje optimalnih modela nabave i opskrbe
drvno-prerađivačkog
sektora dovoljnom količinom
kvalitetne sirovine
Prioritetno područje 2.
Unapređenje poslovnog
okruženja i jačanje konkurentnosti
drvno-prerađivačkog
sektora
Prioritetno područje 3.
Jačanje izvrsnosti drvno-prerađivačkog
sektora i Intenziviranje
ulaganja u aktivnosti finalne prerade kroz
istraživanje, tehnološki razvoj i
primjenu inovacija i naprednih
tehnologija (KET)
Prioritetno područje 4.
Razvoj ljudskog kapitala, znanja i
sposobnosti
Prioritetno područje 5.
Ulaganje u razvoj dizajna i
promociju i izgradnju
brendova domade drvne industrije
4
Ostale aktivnosti usmjerene ostvarenju ovog prioriteta odnose se na kaskadno korištenje, ponovno
korištenje i uspostavu sustava za recikliranje, uvođenje principa i korisnih modela javno-privatnog
partnerstva sukladno dobroj praksi u EU s ciljem mobiliziranja privatnog kapitala u segmentu
iskorištavanja šuma i poboljšanje procesa proizvodnje bio-mase kao jednog od najznačajnijih izvora
obnovljive energije.
OPRAVDANOST
Kako bi se povedala konkurentnost drvno-prerađivačkog sektora i potaknule potrebno je učinkovito
upravljati prirodnim resursima potrebnim za razvoj drvno-prerađivačkog sektora. Drvo je osnovna
sirovina za razvoj drvno-prerađivačkog sektora i nalazi se na početku njegovog lanca vrijednosti.
Dostupnost i kvaliteta drva kao sirovine neophodna je ako se želi postidi daljnji razvitak Sektora,
unaprijediti proces proizvodnje i postidi maksimalno iskorištavanje resursa sukladno potrebama
proizvodnje proizvoda od drveta visoke-dodane vrijednosti.
MJERE ZA OSTVARENJE CILJA
Prioritetno područje „Povedanje opskrbe drvno-prerađivačkog sektora dovoljnom količinom
kvalitetne sirovine“ uključuje slijedede mjere:
1.1. Odgovorno i više-namjensko upravljanje šumama
Prirodni resursi su, uz ljudske resurse, okosnica razvoja svakog gospodarstva. Jedan od najznačajnijih
prirodnih resursa Republike Hrvatske su šume. Od velikog je značaja, osim učinkovitog korištenja
hrvatskih šuma u drvno-prerađivačkoj industriji i njihovo očuvanje i održivost za budude generacije
putem uspješne politike upravljanja šumama koja uzima u obzir kaskadno korištenje, ponovno
korištenje i uspostavu sustava za recikliranje.
Odgovorno i više-namjensko upravljanje šumama
Povedanje iskorištavanja šumskog potencijala u vidu uređenja tržišta sirovina kroz optimalne modele nabave koji omoguduju sigurnu dostupnost drva kao sirovine
Poboljšanje procesa proizvodnje i poticanje korištenja bio-mase
5
Uvođenje principa i korisnih modela JPP sukladno dobroj praksi u EU s ciljem mobiliziranja privatnog
kapitala u segmentu iskorištavanja šuma također može pridonijeti učinkovitom upravljanju šumskim
resursima u Republici Hrvatskoj.
Posebna pažnja mora se posvetiti nadzoru nad hrvatskim šumama s naglaskom na očuvanje okoliš. S
obzirom na skorašnji ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju, sukladno smjernicama Europske
komisije, bit de potrebno izraditi Održivu strategiju upravljanja prirodnim resursima koja de
uključivati i održivo upravljanje šumama.
1.2. Povedanje iskorištavanja šumskog potencijala u vidu uređenja tržišta sirovina kroz optimalne
modele nabave koji omoguduju sigurnu dostupnost drva kao sirovine
Odgovorno i više-namjensko upravljanje šumama, povedanje iskorištavanja šumskog potencijala uz
sigurnu dostupnost drva kao sirovine prema proizvođačima finalnih proizvoda te razvijanje
optimalnih modela nabave sirovine baziranih na tržišnim principima ključne su aktivnosti za ovaj
sektor a koje bi trebale biti uključene u sve budude strateške i operativne dokumente tijela državne
uprave i institucija koje u svojoj nadležnosti imaju upravljanje i gospodarenje prirodnim resursima
drvno-prerađivačkog sektora.
Hrvatski drvno-prerađivački sektor proizvodi piljenu građu svih tipova i veličina, furnir i listove
furnira, daske, parket, podove, podne obloge, drvodjelstvo i ostale proizvode od drva, pluta i
pletenih materijala, drvenu ambalažu, brikete, pelete i razne tipove namještaja i drvenih konstrukcija.
U odnosu na prijašnji model proizvodnje (zastupljenost svih faza proizvodnje – od pilana do finalnog
proizvoda), orijentiranost drvno-prerađivačke industrije u bududem razdoblju mora idi u smjeru
proizvodnje složenog finalnog proizvoda koji ima vedu dodanu vrijednost a za što je nužno osigurati
dostupnost sirovine upravo prema proizvođačima finalnih proizvoda ili njihovim ugovorenim
dobavljačima.
1.3. Poboljšanje procesa proizvodnje i poticanje korištenja bio-mase
Drvna biomasa ima veliki potencijal za daljnji razvoj i korištenje. Ukupni potencijal drvne biomase u
proizvodnji energije i toplinske energije je ogroman, a to bi moglo značajno doprinijeti povedanju
korištenja obnovljivih izvora energije (RES) u Republici Hrvatskoj. Provedba projekata obnovljivih
izvora energije koja koristi biomasu s jedne strane de pridonijeti ruralnom razvoju (jer de se vedina
projekata provoditi u ruralnim područjima), a također de doprinijeti da se lakše zadovolje zahtjevi
Protokola iz Kyoto-a. Potrebno je napomenuti da kroz vede korištenje drvne biomase ekološka i
biološka ravnoteža nede biti ugrožene jer se proces upravljanja drvnom biomasom obavlja u skladu s
vrlo strogim pravilima u Hrvatskoj.
U drvno-prerađivačkom sektoru potrebno je, osim industrije drvenih peleta, potaknuti ugradnju
kogeneracijskih postrojenja u proizvodne pogone, prvenstveno za potrebe proizvodnje, s
mogudnošdu prodaje viška energije distributerima električne energije.
6
2. UNAPREĐENJE POSLOVNOG OKRUŽENJA I JAČANJE KONKURENTNOSTI DRVNO-
PRERAĐIVAČKOG SEKTORA
SVRHA
Svrha ovog prioritetnog područja je stvoriti uvjete za jačanje konkurentnosti drvno-prerađivačkog
sektora i povedati priljev domadih i stranih investicija u sektor putem unaprjeđenja poslovnog
okruženja.
Osim unaprjeđenja zakonodavnog okvira, relevantnog za drvno-prerađivački sektor, koji uključuje i
poticanje primjene zelene javne nabave, ostali čimbenici koji utječu na unaprjeđenje poslovnog
okruženja i jačanje konkurentnosti drvno-prerađivačkog sektora odnose se na razvoj i stavljanje u
funkciju poslovne i znanstveno-istraživačke infrastrukture, razvoj tematskih tehnoloških platformi,
identifikaciju domadeg lanca vrijednosti drvno-prerađivačkog sektora i uključivanje u međunarodni
lanac vrijednosti, usklađivanje sektora sa međunarodnim standardima kvalitete i normama i
povezivanje javnog, poslovnog i znanstveno-istraživačkog sektora.
OPRAVDANOST
Unaprjeđenje poslovnog okruženja i jačanje konkurentnosti drvno-prerađivačkog sektora ključan su
čimbenik njegovog ekonomskog rasta i priljeva novih investicija u Sektor.
S obzirom na važnost koju zakonodavni okvir ima na razvoj drvno-prerađivačkog sektora (posebno
dio koji se odnosi na upravljanje drvom kao osnovnom sirovinom) potrebno je kontinuirano pratiti
donošenje zakona i pod-zakonskih akata relevantnih za Sektor i sudjelovati u partnerskim
konzultacijama pri donošenju novih ili revidiranju istih bilo na nacionalnoj ili EU razini.
Također, sukladno potrebama poslovnog sektora, potreban je daljnji razvoj i unaprjeđenje poslovne i
znanstveno-istraživačke infrastrukture namijenjene drvno-prerađivačkom sektoru te umrežavanje
iste kroz Visoko-tehnološku mrežu za industriju i Tehnološku platformu za drvno-prerađivački sektor.
Jedna od slabosti sektora je neidentificirani domadi lanac vrijednosti drvno-prerađivačkog sektora i
nedovoljna uključenost u međunarodni lanac vrijednosti kao i slaba umreženost javnog, poslovnog i
znanstveno-istraživačkog sektora. Da bi se to postiglo potrebno je usklađivanje sektora sa
međunarodnim standardima kvalitete i normama kako bi se mogli uključiti u međunarodne lance
vrijednosti i povezivanje javnog, poslovnog i znanstveno-istraživačkog sektora kroz poslovne klastere
i klastere konkurentnosti.
MJERE ZA OSTVARENJE CILJA
Prioritetno područje„Unapređenje poslovnog okruženja i jačanje konkurentnosti drvno-
prerađivačkog sektora“ uključuje sljedede mjere:
7
2.1. Poboljšanje zakonodavnog okvira i poticanje primjene zelene javne nabave
U cilju jačanja konkurentnosti drvno-prerađivačkog sektora i s obzirom na važnost koju zakonodavni
okvir ima na razvoj drvno-prerađivačkog sektora potrebno je kontinuirano pratiti donošenje novih ili
revidiranje postojedih zakona i pod-zakonskih akata relevantnih za Sektor te sudjelovati u
partnerskim konzultacijama pri donošenju istih bilo na nacionalnoj ili EU razini.
Također, potrebno je unaprijed pripremiti Sektor i omoguditi njegovu što jednostavniju i bržu
prilagodbu zahtjevima koje novi propisi doneseni na nacionalnoj ili EU razini postavljaju pred njega
vezano uz uvođenje novih standarda, uvjeta i kvalitete poslovanja i prilagodbe zahtjevima zelene
javne nabave.
Kroz Klaster konkurentnosti potrebno je što bolje iskoristiti novi instrument Vlade RH - Radnu
skupinu za poslovnu klimu i privatne investicije. Zadaci Radne skupine su analizirati i identificirati
ključne odrednice i prioritete unaprjeđivanja investicijske klime u Republici Hrvatskoj; predlagati
Vladi RH zakonska i druga rješenja kojima de se omoguditi poboljšanje investicijske klime u RH,
osobito kroz uklanjanje administrativnih i regulatornih prepreka; kontinuirano pratiti rad javnih tijela
koja sudjeluju u procesu privlačenja i provedbe investicija te podršci izvozu i sustavno pratiti
pripremu i provedbu investicijskih projekata, s naglaskom na otklanjanje poteškoda za provedbu
vedih privatnih investicija. Drvno-prerađivački sektor može svojim prijedlozima pomodi u poboljšanju
postojedeg relevantnog zakonodavnog okvira i time povedati svoju konkurentnost.
Poboljšanje zakonodavnog okvira i poticanje primjene zelene javne nabave
Razvoj poslovne infrastrukture i poslovnih potpornih institucija
Razvoj znanstveno-istraživačke infrastrukture i tematskih tehnoloških platformi za drvno-prerađivački sektor
Identificiranje domadeg lanca vrijednosti drvno-prerađivačkog sektora i uključivanje u međunarodni lanac vrijednosti
Poticanje uvođenja programa kvalitete i izvrsnosti u proizvodne procese te naprednog sustava korporativnog upravljanja
Poticanje povezivanja javnog, privatnog i znanstveno-istraživačkog sektora kroz poslovne klastere i klaster konkurentnosti
8
2.2. Razvoj poslovne infrastrukture i poslovnih potpornih institucija
Republika Hrvatska ima dobro razvijenu poslovnu infrastrukturu i poslovne potporne institucije. Ono
što je potrebno napraviti, postojedu infrastrukturu staviti u funkciju razvoja prioritetnih sektora u RH,
među njima i drvno-prerađivačkog sektora.
Poduzetničke zone, poduzetnički inkubatori, logistički centri, poslovno-inovacijski centri, edukacijski
centri i ostale poslovne potporne institucije svojim kapacitetima (bilo da se radi ljudima, opremi ili
funkcionalnom prostoru) trebaju dati podršku jačanju konkurentnosti Sektora i svoje aktivnosti
prilagoditi njegovim potrebama.
2.3. Razvoj znanstveno-istraživačke infrastrukture i tematskih tehnoloških platformi za drvno-
prerađivački sektor
Intencija je ove mjere uspostaviti uspješnu i djelotvornu podršku tehnološkom razvoju i
komercijalizaciji rezultata istraživanja u drvno-prerađivačkom sektoru kroz razvoj Visoko-tehnološke
mreže za industriju i izgradnju Tehnološke platforme za drvno-prerađivački sektor.
Cilj Tehnološke platforme za drvno-prerađivački sektor bit de:
davanje podrške industriji (malim, srednjim i velikim poduzedima)
nadogradnja i umrežavanje znanstveno-istraživačke infrastrukture (ZII), opreme i adekvatnih
ljudskih resursa sukladno potrebama drvno-prerađivačkog sektora
omogudavanje sinergije između znanstveno-istraživačkih institucija i
suradnje i spajanja sa EU i regionalnim tehnološkim platformama.
2.4. Identificiranje domadeg lanca vrijednosti drvno-prerađivačkog sektora i uključivanje u
međunarodni lanac vrijednosti
Radi povedanja konkurentnosti drvno-prerađivačkog sektora potrebno je utvrditi lanac vrijednosti
Sektora kako bi se omogudilo ciljano privlačenje investicija u identificirane praznine u okviru
postojedeg lanca vrijednosti, unaprijedio isti ili potaknulo uključivanje u međunarodni lanac
vrijednosti drvno-prerađivačkog sektora.
2.5. Poticanje uvođenja programa kvalitete i izvrsnosti u proizvodne procese te naprednog sustava
korporativnog upravljanja
U cilju povedanja konkurentnosti drvno-prerađivačkog sektora potrebno je povedati produktivnost
industrije putem sustavnog podržavanja uvođenja upravljanja cjelovitom kvalitetom (TQM – Total
Quality Management) u postojeda poduzeda te naprednog sustava korporativnog upravljanja.
9
2.6. Poticanje povezivanja javnog, privatnog i znanstveno-istraživačkog sektora kroz poslovne
klastere i klaster konkurentnosti
Jedna od mjera za unaprjeđenje poslovnog okruženja za razvoj drvno-prerađivačkog sektora je i
umrežavanje javnog, privatnog i znanstveno-istraživačkog sektora kroz razvoj poslovnih klastera i
klastera konkurentnosti.
Klaster konkurentnosti drvno-prerađivačkog sektora, utemeljen u siječnju 2013. godine koristit de se
kao instrument za podizanje sektorske konkurentnosti, instrument za učinkovito korištenje EU
fondova i Programa EU, instrument za internacionalizaciju i među-sektorsko umrežavanje,
instrument za lobiranje, instrument za promociju i brendiranje sektora i instrument za ciljano
privlačenje investicija, razvoj projekata i stvaranje nove dodane vrijednosti na razini sektora.
3. JAČANJE IZVRSNOSTI DRVNO-PRERAĐIVAČKOG SEKTORA I INTENZIVIRANJE ULAGANJA U
AKTIVNOSTI FINALNE PRERADE DRVA KROZ ISTRAŽIVANJE, TEHNOLOŠKI RAZVOJ I PRIMJENU
INOVACIJA I NAPREDNIH (KET) TEHNOLOGIJA
SVRHA
U cilju jačanja izvrsnosti drvno-prerađivačkog sektora i poticanja ulaganja u aktivnosti finalne prerade
drva potrebno je povedati ulaganja u istraživanje, tehnološki razvoj i primjenu inovacija i naprednih
(KET) tehnologija u drvno-prerađivačkom sektoru.
OPRAVDANOST
Izazovi globalnog tržišnog natjecanja zahtijevaju postizanje izvrsnosti u poslovnim procesima.
Inovacije su ključni pokretač produktivnosti, povedane energetske i materijalne učinkovitosti,
unaprjeđenja proizvoda i usluga i stvaranja novih tržišta. Drvno-prerađivački sektor u RH nije
dovoljno učinkovit u pretvaranju izvrsnosti svojih ideja u tržišno učinkovite proizvode i usluge.
Nisko-inovativna proizvodnja, mali udio istraživanja i razvoju u BDP-u Sektora, nedovoljna
komercijalizacija istraživanja i primjene novih tehnologija u odnosu na prosjek Europske unije
karakteristika je drvno-prerađivačkog sektora. Kako bi se povedala izvrsnost drvno-prerađivačkog
sektora potrebno je povedati ulaganja u istraživanje, tehnološki razvoj i komercijalizaciju inovacija
i primjenu naprednih (KET) tehnologija.
MJERE ZA OSTVARENJE CILJA
Prioritetno područje„Intenziviranje ulaganja u aktivnosti finalne prerade drva kroz istraživanje,
tehnološki razvoj i primjenu inovacija i naprednih (KET) tehnologija “ uključuje sljedede mjere:
10
3.1. Poticanje razvoja novih inovativnih proizvoda
Prije razvoja novih proizvoda potrebno je napraviti istraživanje tržišta s ciljem utvrđivanja potreba
postojedih i potencijalnih segmenata i niša u okviru drvno-prerađivačkog sektora.
Stvaranjem financijskih, materijalnih i drugih uvjeta postojedim i novoosnovanim trgovačkim
društvima omoguditi de se njihova konkurentnost kroz primjenu nove tehnologije, uvođenje novih
proizvoda i usluga i inovativnih poslovnih procesa.
Mogudnosti za inovacije u drvno-prerađivačkom sektoru su velike bilo da se radi o novom načinu
gradnje, izradi funkcionalnog ili eko-namještaja, uvođenju pametnih rješenja za pakiranje.
U razvoju novih inovativnih proizvoda i usluga i razvoju nove tehnologije ili novih poslovnih procesa
bitna je suradnja poslovnog sektora i znanstveno-istraživačkih institucija kroz tzv. Zajedničke projekte
(„Colaborative project“).
3.2. Primjena naprednih (KET) tehnologija u drvno-prerađivačkom sektoru
Bez primjena naprednih (KET) tehnologija u tradicionalnim sektorima u Republici Hrvatskoj, kao što je
drvno-prerađivački sektor, nede biti mogude uspješno konkurirati na globalnom tržištu.
Primjena ključnih naprednih tehnologije kao što su bio-tehnologija, nano-tehnologija, napredni
materijali, fotonika, mikro i nano-elektronika, može osigurati osnovu za široku primjenu novih
procesa, uvođenja novih proizvoda i usluga, uključujudi razvoj niša unutar drvno-prerađivačkog
sektora u narednom desetljedu u Republici Hrvatskoj.
Poticanje razvoja novih inovativnih proizvoda
Primjena naprednih (KET) tehnologija u drvno-prerađivačkom sektoru
Razvoj novih proizvoda, razvijanje i definiranje domade tržišne niše prema aktualnim potrebama tržišta (npr. "Custom-made production") kroz aplikativnu primjenu ICT tehnologija
Poticanje modernizacije proizvodnih pogona kroz robotizaciju, automotizaciju te uklapanje inovativnih ICT (3D pisači) i sofisticiranih elektrničkih komponenata u proizvodne procese Sektora
11
3.3. Razvoj novih proizvoda, razvijanje i definiranje domade tržišne niše prema aktualnim potrebama tržišta (npr. "Custom-made production") kroz aplikativnu primjenu ICT tehnologija
Jedan od novih načina povedanja konkurentnosti drvno-prerađivačkog sektora je i razvoj novih
proizvoda prema želji potrošača, bilo da se radi o proizvodnji namještaja, podova, drvenih
konstrukcija ili ostalih drvenih proizvoda. Razvijanje i definiranje nove tržišne niše na domadem
tržištu dat de novi smjer razvoja drvno-prerađivačkoj industriji i usmjeriti ulaganja u taj sektor.
Pri provedbi ove mjere bit de potrebno među-sektorsko povezivanje između drvno-prerađivačkog i
ICT sektora koji de omoguditi aplikativnu primjenu ICT tehnologija kroz pokazne projekte razvoja
novih proizvoda.
3.4. Poticanje modernizacije proizvodnih pogona kroz robotizaciju, automatizaciju te uklapanje
inovativnih ICT (3D pisači) i sofisticiranih elektroničkih komponenata u proizvodne procese Sektora
Izvrsnost i povedanje produktivnosti drvno-prerađivačkog sektora omogudit de se putem poticanja
modernizacije proizvodnih pogona kroz robotizaciju, automatizaciju te uklapanje ICT i sofisticiranih
elektroničkih komponenata u proizvodne procese Sektora. Na ovaj način dat de se podrška i centrima
kompetencija i razvojno tehnološkim centrima koji de biti glavni nosioci uvođenja modernih
tehnologija u proizvodne procese.
4. ULAGANJE U RAZVOJ I PRIMJENU DIZAJNA I PROMOCIJU I IZGRADNJU BRENDOVA
DOMADE DRVNE INDUSTRIJE
SVRHA
Potrebno je usmjeriti napore na promociju drvno-prerađivačkog sektora kao prioritetnog sektora za
razvoj Republike Hrvatske i izgradnju brendova domade drvne industrije kroz ulaganje u razvoj i
primjenu dizajna.
Promocija i brendiranje drvno-prerađivačkog sektora provest de se kroz sveobuhvatni skup mjera i
instrumenata poput marketing mixa koji de biti razrađen u Komunikacijskoj strategiji i pripadajudem
Akcijskom planu, hrvatski 'paket prednosti' i izrađen investicijski profil zemlje po sektorima te
brendiranje regija i identificiranje i razvoj brendova u okviru prioritetnih sektora Republici Hrvatskoj.
OPRAVDANOST
Na nacionalnoj razini nema dosljednog i jedinstvenog brendiranja i promocije Republike Hrvatske i
njenih prioritetnih sektora.
Promocija drvno-prerađivačkog sektora i brendiranje drvenih proizvoda omogudit de prepoznatljivost
i olakšani pristup globalnom tržištu ali i povedati atraktivnost Sektora za privlačenje novih investicija.
12
MJERE ZA OSTVARENJE CILJA
Prioritetno područje„Ulaganje u razvoj i primjenu dizajna i promociju i izgradnju brendova domade
drvne industrije“ uključuje sljedede mjere:
4.1. Razvoj i primjena Komunikacijske strategije drvno-prerađivačkog sektora
U procesu promocije i brendiranja drvno-prerađivačkog sektora nužno je izraditi Komunikacijsku
strategiju za drvno-prerađivački sektor (dalje: Komunikacijska strategija) i pripadajudi Komunikacijski
akcijski plan.
Komunikacijska strategija de uz pomod detaljnog akcijskog plana voditi proces komunikacije za
vrijeme provedbe Strateških smjernica za razvoj drvno-prerađivačkog sektora. S obzirom na to da se
Strateške smjernice za razvoj drvno-prerađivačkog sektora izrađuje za sedmogodišnje razdoblje,
planirano je da de se i Komunikacijska strategija izraditi za isto razdoblje, dok de se Akcijski plan
donositi na godišnjoj osnovi.
Razvoj i primjena Komunikacijske strategije drvno-prerađivačkog sektora
Povezivanje sa kreativnim sektorom po pitanju osmišljavanja jedinstvenog i autohtonog dizajna i inovativnih proizvoda
Poticanje uvođenja eko-dizajna
Povezivanje sa turističkim sektorom po pitanju definiranja standarda za pojedine kategorije proizvoda i/ili drvenih konstrukcija
Promocija sektora kroz opskrbu predstavništva RH u inozemstvu domadim proizvodima drvno-prerađivačke industrije i internacionalizaciju Klastera Konkurentnosti drvno-prerađivačkog sektora
13
Četiri je cilja u okviru Komunikacijske strategije:
1) Informirati javnost o važnosti drvno-prerađivačkog sektora za razvoj RH;
2) Promovirati drvno-prerađivački sektor kroz izradu „izričaja“ Sektora, istraživanje i
identifikaciju potencijalnih novih tržišta za drvno-prerađivačku industriju, definiranje kriterija
za zajedničke nastupe na sajmovima identificiranih novih tržišta uz prezentiranje putem
novih nosioca brendiranja i marketinga (WEB stranica, e-kataloga i sl.)
3) Poticati razvoj brendova u okviru drvno-prerađivačkog sektora;
4) Usklađivati sve komunikacijske aktivnosti koje provode partnerske institucije obuhvadene
Strategijom i umrežiti osobe koje rade na informiranju i promidžbi drvno-prerađivačkog
sektora.
4.2. Povezivanje sa kreativnim sektorom po pitanju osmišljavanja jedinstvenog i autohtonog
dizajna i inovativnih proizvoda
Kako bi se povedala dodana vrijednost sektora potrebno je postidi među-sektorsko povezivanje
drvno-prerađivačkog i kreativnog sektora. Poticanjem suradnje sa dizajn studijima i akademskom
zajednicom mogude je osmisliti jedinstveni i autohtoni hrvatski dizajn, razviti inovativne proizvode
visokog stupnja finalizacije i time povedati konkurentnost Sektora, postidi prepoznatljivost hrvatskih
drvnih proizvoda kao i razviti brendove koji de podidi cijenu proizvoda i omoguditi širi plasman na
svjetsko tržište. Primjena „product“ dizajna bitna je u razvoju novih proizvoda ali i u marketingu i
prodaji.
4.3. Poticanje uvođenja eko-dizajna
Cilj ove mjere je uvođenje principa ekološkog dizajna u sve faze životnog ciklusa proizvoda – od
oblikovanja, proizvodnje, distribucije, korištenja i konačno recikliranja proizvoda. Jedan od rezultata
ove mjere biti de i uvođenje nacionalnog znaka ekološke kvalitete za proizvode drvno-prerađivačke
industrije čime de se znatno olakšati primjena principa „zelene javne nabave“ u zemlji i inozemstvu i
producirati viša dodana vrijednost drvenih proizvoda sa ovom oznakom.
Poticanje uvođenja certifikata upravljanja kvalitetom i certifikata upravljanja okolišem dodatne su
akcije koje bi trebale davati vrijednost proizvodima drvno-prerađivačke industrije.
4.4. Povezivanje sa turističkim sektorom po pitanju definiranja standarda za pojedine kategorije
proizvoda i/ili drvenih konstrukcija
Kako bi se omogudilo povezivanje drvno-prerađivačkog sektora sa sektorom turizma potrebno je
definirati standard dizajna i kvalitete hrvatskog tradicionalnog i autohtonog drvenog namještaja,
dizajna interijera i drvenih konstrukcija. Na taj način stvorili bi se uvjeti za izgradnju i opremanje
smještajnih i ugostiteljskih objekata u turizmu sukladno tradiciji čime bi se pomoglo i brendiranju
hrvatskog turizma, njegovoj prepoznatljivosti i autentičnosti.
14
4.5. Promocija sektora kroz opskrbu predstavništva RH u inozemstvu domadim proizvodima drvno prerađivačke industrije i internacionalizaciju Klastera Konkurentnosti drvno-prerađivačkog sektora
Jedan od načina promocije drvno-prerađivačkog sektora na stranim tržištima je i lobiranje po pitanju
opskrbe Veleposlanstava, Konzularnih ureda, predstavništva HGK, HTZ, županijskih razvojnih agencija
i ostalih inozemnih ureda tradicionalnim i brendiranim hrvatskim drvnim namještajem i proizvodima.
Klaster konkurentnosti drvno-prerađivačkog sektora u bududnosti bi trebao kroz svoje radne grupe i
izrađenu komunikacijsku strategiju usmjeravati dizajniranje i proizvodnju hrvatskih drvno-
prerađivačkih proizvoda na način da se vrlo brzo mogu adaptirati na određena tržišta koja de biti
identificirana od interesa za drvno-prerađivački Sektor.
5. RAZVOJ LJUDSKOG KAPITALA, ZNANJA I SPOSOBNOSTI
SVRHA
Kako bi se omogudilo povedanje konkurentnosti drvno-prerađivačkog sektora potrebno je osigurati
bolju povezanost između obrazovnog sustava i gospodarstva, kako bi obrazovni sustav RH i tržište
rada pravovremeno i efikasno mogli odgovoriti na potrebe drvno-prerađivačkog sektora u RH.
OPRAVDANOST
Jedna od slabosti drvno-prerađivačkog sektora je i neusklađenost tržišta rada i potreba Sektora za
adekvatnom i obrazovanom radnom snagom. Da bi se to promijenilo važno je utvrditi koje su to
potrebe drvno-prerađivačkog sektora u određenim područjima unutar RH, utvrditi postojede
kapacitete ljudskih resursa, izraditi srednjoročne i dugoročne projekcije razvoja sektora i njihovih
potreba za radnom snagom kako bi se moglo učinkovito odgovoriti na potrebe Sektora sada ali i u
bududnosti. Pri tom naglasak treba biti na razvijanju novih vještina kroz obrazovni sustav i cijelo-
životno stručno osposobljavanje, mogudnost prekvalifikacije radne snage ali i uvođenje mjera za
ciljano privlačenje visoko-kvalificirane radne snage u drvno-prerađivački sektor iz drugih zemalja.
MJERE ZA OSTVARENJE CILJA
Prioritetno područje„Razvoj ljudskog kapitala, znanja i sposobnosti“ uključuje sljedede mjere:
15
5.1. Podrška razvoju edukacijskih programa u okviru Centara kompetencije kojima se potiče cijelo-
životno obrazovanje
U okviru Centara kompetencija i ostalih znanstveno-istraživačkih i poslovnih potpornih institucija
potrebno je uvesti edukacijske programe namijenjene drvno-prerađivačkom sektoru kojima se potiče
cijelo-životno obrazovanje i stjecanje dodatnih, stručnih znanja potrebnih za unaprjeđenje i razvoj
drvno-prerađivačkog sektora.
5.2. Angažiranje poslovnog sektora (kroz Klaster konkurentnosti) u proces pripreme kurikuluma za zvanja u drvno-prerađivačkom sektoru uz usklađivanje kurikuluma sa definiranim potrebama i razvojnim smjerom drvno-prerađivačkog sektora
Pri izradi novih kurikuluma za drvno-prerađivački sektor poželjno je uključiti poslovni sektor koji de
biti angažiran kroz Klaster konkurentnosti drvno-prerađivačkog sektora kako bi se odgovorilo na
potrebe upravo poslovnog sektora 8kao bududih poslodavaca) za novim, specifičnim zanimanjima do
koje je došlo zbog promjena u procesu proizvodnje, primjene KET tehnologija u Sektoru i uvođenja
novih poslovnih procesa.
Definiranje obrazovnih modula u strukovnim i visokoškolskim ustanovama temeljenih na eko-dizajnu
koje je novo razvojno područje drvno-prerađivačke industrije također je jedno područje na koje de
nadležne obrazovne institucije morati obratiti pozornost i dati ovom sektoru kvalitetnu podršku po
pitanju obrazovanja kadrova iz te struke.
Podrška razvoju edukacijskih programa u okviru Centara kompetencije kojima se potiče cijelo-životno obrazovanje
Angažiranje poslovnog sektora (kroz Klaster konkurentnosti) u procespripreme kurikuluma za zvanja u drvno-prerađivačkom sektoru uz usklađivanje kurikuluma sa definiranim potrebama i razvojnim smjerom drvno-prerađivačkog sektora
Uključivanje hrvatskih znanstvenika i istraživača u međunarodne projekte i rad radnih radnih tjela u okviru Europske komisije
Podrška razvoju i pozicioniranju visoko-kvalificirane radne snage u okviru Sektora i privlačenje međunarodnih eksperata
16
5.3. Uključivanje hrvatskih znanstvenika i istraživača u međunarodne projekte i rad radnih tijela u
okviru Europske komisije
Kako bi se što više unaprijedila konkurentnost drvno-prerađivačkog sektora potrebno je uključivanje
relevantnih dionika (poduzetnika, znanstvenika i istraživača) u rad radnih tijela u okviru Europske
komisije (EU Tehnološke platforme, Radne skupine za izradu strateškog i zakonodavnog okvira ...) kao
i uključivanje hrvatskih partnera iz drvno-prerađivačkog sektora u međunarodne projekte u okviru
Programa Zajednice kao što je HORIZON 2020, programe Transnacionalne suradnje (Dunavski
program, Mediteranski program, Jadransko-jonski program) ili programe međuregionalne suradnje.
5.4. Podrška razvoju i pozicioniranju visoko-kvalificirane radne snage u okviru Sektora i privlačenje
međunarodnih eksperata
U cilju privlačenja i razvoja visoko-kvalificirane radne snage u Drvno-prerađivačkom sektoru potrebno
je promijeniti percepciju javnosti o Sektoru, prvenstveno kod mladih ljudi, kako se ne radi o
zastarjelom, nisko-tehnološkom sektoru ved o inovativnom sektoru koji se bazira na tradiciji i
teritorijalnom kapitalu ali u kojem je važna i inovativnost, kreativnost, primjena KET tehnologija i
mogudnost brendiranja proizvoda.
FINANCIJSKI OKVIR ZA PROVEDBU STRATEŠKIH SMJERNICA ZA RAZVOJ DRVNO-PRERAĐIVAČKOG SEKTORA
Kad se govori o provedbi aktivnosti u okviru prioritetnih područja Strateških smjernica za razvoj
drvno-prerađivačkog sektora nužno je definirati i osnovne izvore financiranja. Bududi da je razvoj
drvno-prerađivačkog sektora stavljen kao jedan od prioriteta gospodarskog razvoja u Republici
Hrvatskoj cilj je da se na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini razrađenim multidisciplinarnim
mjerama stvori u Republici Hrvatskoj poticajno okruženje za jačanje konkurentnosti drvno-
prerađivačkog sektora i podigne investicijski potencijal na višu razinu. S obzirom da provedba
Strateških smjernica za razvoj drvno-prerađivačkog sektora treba uključivati čitav niz institucija iz
javnog, poslovnog i znanstveno-istraživačkog sektora, u njenu de se realizaciju, osim poduzetnika i
znanstveno-istraživačkih institucija, uključiti resorna tijela državne uprave, relevantne nacionalne i
regionalne agencije, partnerske institucije, područna (regionalna) i lokalna samouprava). Temeljni
izvor financiranja provedbe Strateških smjernica za razvoj drvno-prerađivački sektor do ulaska u
Europsku Uniju bit de proračun resornih tijela državne uprave i pripadajudih agencija, županijski i
lokalni proračuni, proračuni partnerskih institucija, dok de se nakon ulaska Republike Hrvatske u EU
modi koristiti i strukturni instrumenti Kohezijske politike Europske Unije, Europski poljoprivredni fond
za ruralni razvoj i Programi Zajednice. Pri korištenju fondova Europske unije bit de potrebno voditi
brigu o pravilima vezanim uz zaštitu tržišnog natjecanja (usklađenost dodjele bespovratnih sredstava
sa horizontalnim potporama EU - Regionalne potpore i Potpore za istraživanje, razvoj i inovacije).
17
PRADENJE I VREDNOVANJE STRATEŠKIH SMJERNICA ZA RAZVOJ DRVNO-PRERAĐIVAČKOG
SEKTORA
Bez adekvatnog sustava pradenja i vrednovanja nije mogude pratiti učinke provedbe prioriteta i mjera
postavljenih u okviru Strateških smjernica za razvoj sektora. U okviru trogodišnjeg Operativnog plana
Klastera konkurentnosti drvno-prerađivačkog sektora bit de identificirani nositelji aktivnosti,
partnerske institucije, glavni pokazatelji kojima se prati uspješna provedba mjera u okviru prioritetnih
područja i glavnog strateškog cilja Strateških smjernica za razvoj drvno-prerađivačkog sektora i način
pradenja i evaluacije.
Recommended