Industrijska geografija 5. predavanje · Industrijska geografija 10. Predavanje. CILJ PREDAVANJA: +...

Preview:

Citation preview

Regije znanja

Doc.dr.sc. Jelena Lončar

Industrijska geografija

10. Predavanje

CILJ PREDAVANJA:

+ Usvojiti i proširiti spoznaje o regijama znanja (ponajprije u EU) kroz različite programe kao i o izvaneuropskim (kineskim) regijama znanja.

+ Saznati više o djelovanju hrvatskih poslovnih i tehnoloških parkova i njihovim programima.

REGIONALNI INOVACIJSKI SISTEMI – REGIJE ZNANJA

Richard Florida (1998.)

Uz regije znanja Florida govori i o gradovima znanja (knowledge cities)

Faktori uspjeha u gradovima znanja obuhvaćaju :

Jaku dinamiku inovacija u svim sektorima i svim institucijama

Kulturu znanja

Otvoreni tok informacija

Podršku za kreativne aktivnosti

Povezanost između umjetnosti/kulture i znanstvenog/tehnološkog znanja.

Prema L. Baumfieldu(2005.) tri su

dimenzije regije znanja:

Regiju znanja karakteriziraju

aktivnosti u korist trajnog obrazovanja

ljudi

Karakteriziraju je aktivnosti u svrhu

jačanja i umrežavanja obrazovnih kapaciteta regije te nadogradnje obrazovne strukture i

povedanja baze znanja u regiji.

Karakteriziraju je stalne investicije koje integriraju regionalne

podsustave i institucije u održivi proces

zajedničkog učenja i inovacija.

Sl. 1. Ključni elementi regionalne vlasti

• Regije znanja u EU tema su Capacities programa FP7

• Slaba povezanost i fragmentiranost klastera

• Cilj > umrežavanje i povedanje ekonomskog razvoja

• Pomod pri istraživanjima

• Pristup malih tvrtki izvorima financiranja: 126 mil eura

Regije znanja u EU

• Dodatne aktivnosti:

• Analiza, razvoj i implementacija istraživačkih agendi za regionalne ili međugranične klastere

• Mentorstvo za regije sa manje razvijenim istraživačkim profilima

• Inicijative za poboljšanje integracije

• Širenje aktivnosti – konferencije, radionice, publikacije ili web temeljene inicijative.

• Lokalne i regionalne razvojne agencije

• Međugranična suradnja i kooperacija u istraživanju

• Regionalni aspekt istraživanja

• inicijativa započeta 2003.g. od strane Europskog parlamenta

• Europska komisija nastavila ju je razvijati kao projekt „Regije znanja 2“ > uključila je u 7th Framework Programme.

• Europe-INNOVAinitiative

Glavni cilj projekta „Regija znanja“

> jačanje istraživačkih potencijala europskih regija, jačanjem i poticanjem razvoja diljem Europe putem istraživački poticanih klastera.

> povedati kapacitet europskih regija da investiraju i razvijaju istraživanja koja značajno mogu povedati ekonomski razvoj.

Povezanost Sveučilišta i industrija na primjeru Cambridgea

1980ih: inovacijski centar i spin-off tvrtke

Rast broja tvrtki krajem 1970ih i 1980ih

Tvrtke žele biti bliže sveučilišnim i znan.istraživanjima

1973. prva tvrtka Laser Scan

Mott Committee

Osnovan od strane Trinity Collega 1970.g.

• Ulazak MNC (američke, švedske) u znan. park

• Dogradnja infrastrukture (kantina, konferencijske sale, inovacijski centar)

• Qudos – prva tvrtka osnovana od strane znan.parka

• Sveučilišni profesori privlače i dr. tvrtke u park

+ 1990-e: rast broja telekomunikacijskih tvrtki

+ Krajem 1990ih: rast tvrtki iz life science sektora

dominantni tehnološki sektor u Parku

Preko 4000 zaposlenih

Nakon 2000.g. > novo zemljište i razvoj infrastrukture

Klasteri: elektronika, fotonika, nanotehnologije, novi materijali.

Sl. 2. Cambridge znanstveni park

Sl. 3. Kompanije unutar Cambridge znan.parka – shematski prikaz

Sl. 4. Cambridge znanstveni park – laboratoriji i istraživački centri

Regije znanja na primjeru Pekinga i Shenzhena

do 1920-ih > svi vedi gradovi.

Peking (1898.), Njnjing (1902.), Tsinughua (1911.)

uspostava sveučilišta Xi'an Jiaotongu i Shanghai Jiatong (1896.).

Godine 1895. Kina uspostavila prvo sveučilište zapadnog stila u Tianjinu

Peking i Shenzhen dva područja uključena u kineski Nacionalni sistem inovacija (NIS)

Deng Xiaoping > uveo nužne reforme u ekonomiji i NIS

Open Door Policy (Politika otvorenih vrata)

od sredine 1980-ih Kina prilagođava sistem

znanosti i tehnologije kako bi se ojačalo istraživanje i

razvoj (R&D)

Sveučilišno-istraživački centri (SIC)

• Torch Program lansiran 1988.g.

• Glavni izvor za financiranje R&D u SIC-evima: kineska vlada (daje od 53-71% sredstava).

• 50 % cjelokupnih istraživanja u Kini ipak financira privatni sektor.

• obilježje kineskog NIS-a > SIC-evi mogu posjedovati tvrtke.

• Zhonguancun u Pekingu: prepoznat kao najveda kineska koncentracija ustanova za istraživanje MNC-a.

Dva modela uključivanja SIC-eva u lokalni ekonomski razvoj

Peking:

Kineska akademija znanosti (KAZ), Sveučilište u Pekingu i Tsinghua Sveučilište

> najvedi broj istraživačkih instituta

Lenovo Group Limited > najveda kineska IT kompanija i od 1996. kineska vodeda tvrtka što se tiče prodaje/trgovine, te treda najveda PC tvrtka u svijetu (u trgovini)

Peking > centar kineskog sveučilišnog obrazovanja

Peking ima najviše tvrtki u vlasništvu sveučilišta

Tsinghua UniversityEnterprise Group:

1995.g.

Bududi ekonomski rast: temeljen na školovanju i zadržavanju talentiranih studenata koji dolaze u

Peking

Sl.5. Pekinški znanstveni i tehnološki centar

Sl. 6. i 7. Korporativni kampus i istraživački centar Lenovo

POSLOVANJE lenova

Sjedište Lenova

Sl. 9. Dobit LENOVA prema proizvodima

Tab. 1. Vodeći lideri u proizvodnji smarphone-a

SL. 10. Vodeće države prema broju pametnih telefona

Specijalna ekonomska zona“

centar proizvodnje namijenjene

izvozu

BDP rastao po prosječnoj

stopi od 30% godišnje

Shenzhen high-techindustrijski park

90% R&D u Shenzhenu provode tvrtke, a i 80% svih

financijskih sredstava za R&D

dolazi od njih

Primjer Shenzhena

•Shenzhen Tsinghua istraživački institut

Shenzhen Sveučilište (1983.) i tehnološki usmjeren Shenzhen politehnički fakultet

• unutar 5 godina čak 43 SIC-a, 8 tehnološki utemeljenih inkubatora i 252 nove tvrtke uključilo u ovu ideju

Koncept virtualnog kampusa/Sveučilišta

2000.g.

• Do 2004.g. više od 50.000 studenata> 78 istraživačkih laboratorija i centara, 42

ključna nacionalna istraživačka laboratorija i

inženjerska centra.

Sl. 11. Urbana struktura sHENZHENA

Sl. 12. Shenzhen University

Sl. 13. Shenzhen nekad i danas

Sl. 14. Bitka za patente

Sl. 15. Izvozna ovisnost kine

Tab. 2. Udio pametnih telefona na tržištu, 2016.

Sl. 16. Najpoznatiji kineski brandovi

RAZVOJNE AGENCIJE I PROGRAMI U HRVATSKOJ

Regionalne razvojne agencije u RH

• AZRA - Agencija za razvoj Varaždinske županije• Agencija za razvoj Vukovarsko-srijemske županije HRAST d.o.o.• Razvojna agencija Sisačko-moslavačke županije• Regionalna razvojna agencija PORIN• Regionalna razvojna agencija Međimurje, REDEA• Razvojna agencija Sjever – DAN• Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije• Zagorska razvojna agencija• Regionalna razvojna agencija Dubrovačko-neretvanske županije

DUNEA d.o.o.• Razvojna agencija Zadarske županije - ZADRA• Javna ustanova ReraSD za koordinaciju i razvoj SDŽ

Poslovni i tehnološki parkovi u RH

Poslovno-inovacijski centar Hrvatske BICRO d.o.o.

Poslovni park Bjelovar d.o.o.

Poslovni park Karlovac

Tehnološki park Varaždin

Tehnološki park Zagreb d.o.o.

Tehnološko inovacijski centar Rijeka

Tehnološko inovacijski centar Rijeka

• Znanstveno-tehnološki inkubator

• Znanstveno:Inženjeri, informatičari, inovatori i visokoobrazovani stručnjaci koriste znanost. Dolazi do prijenosa znanosti sa Sveučilišta na mala i srednja poduzeda.

• Tehnološki:Razvijaju se proizvodi, postupci i usluge više i visoke tehnologije. Dolazi do njihovog fizičkog ostvarenja.

• Inkubator:Poduzetnik provodi 3-5 godina u prostorijama TIC-a a poslije ga napušta jer ved ima osiguran plasman na tržištu.

• Tehnološko-inovacijski centar Rijeka d.o.o. (TIC) : pomaže poduzetnicima da osnuju poduzede za razvoj proizvoda ili usluga koje se temelje na višoj ili visokoj tehnologiji te im omoguduje rast i razvoj.

• ideja je nastala na Sveučilištu u Rijeci 1994.g. po uzoru na tehnološke centre u Europi.

• Dvije godine kasnije kupljena je zgrada zaslugom Ministarstva znanosti i tehnologije i Primorsko-goranske županije.

• animacija osnivača trajala je godinu dana.

• Društvo je registrirano 28.11.1997. Započelo je s radom početkom 1998.g.

• dioničari TIC-a su: SVEUČILIŠTE U RIJECI, PRIMORSKO GORANSKA ŽUPANIJA, GRAD RIJEKA, PRIVREDNA BANKA ZAGREB d.d.

Tehnološki park Varaždin

> najvedi hrvatski ICT tehnološki park

> u idudih nekoliko godina povedao svoje kapacitete 7 puta: na 25.000 kvadrata i proširio se na obnovljive izvore energije, strojogradnju i kreativne industrije.

direktor Tehnološkog parka Varaždin > uložiti de se više od 40 mil. € i to uglavnom iz strukturnih fondova EU.

Sl.17. Tehnološki park Varaždin

SL. 18. Plan novog TP Varaždin

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU obvezalo se financirati 85 % glavnog izvedbenog projekta koji se procijenjuje na oko 2,5 mil. €, a Grad Varaždin osigurat de preostalih 15 %

Poslovno-inovacijski centar Hrvatske - BICRO d.o.o.

Osnovan na temelju odluke Vlade RH, te djeluje kao središnja ustanova za razvoj i unaprjeđenje inovacijskog i tehnologijskog sustava.

Programi: Razum, TEHCRO, VENCRO, IRCRO, KONCRO, Eureka i dr.

Ciljevi Razuma:

Kratkoročni:

•omogućiti pokretanje i razvoj na znanju utemeljenih, tehnološki orijentiranih poduzeća i razvijanje akademskog poduzetništva

•tehnologijsko osuvremenjivanje poduzeća i unapređenje proizvodnih, tržišnih i upravljačkih sposobnosti poduzeća• razvoj konkurentske prednosti u međunarodnim razmjerima, osloncem na interni rast/razvoj

•poticanje međusobne suradnje stručnjaka iz poduzetničke i istraživačko-razvojne sfere.

Srednjoročni:

•podizanje opće tehnologijske razine gospodarstva odnosno unaprjeđenje postojeće razine stanja tehnike i tehnologije te poticanje stvaranja novih proizvodnih programa / industrijskih grana

•postupno izgrađivanje izvozno orijentiranih sektora na znanju utemeljenih mikro, malih i srednjih poduzeća

• razvoj konkurentske prednosti u međunarodnim razmjerima, osloncem na interni rast/razvoj odnosno na eksterni rast i razvoj (umrežavanjem poduzeća).

Dugoročni:

• rast gospodarstva temeljenog na znanju.

Ciljevi TEHCRO-a

Stvaranjem učinkovitih tehnologijskih

infrastrukturnih institucija u konačnici se postižu slijedeći učinci:

Učinkovitija komercijalizacija

istraživačkih rezultata

Bolja iskoristivost intelektualnog kapitala na

sveučilištima i unutar znanstvenih institucija

Rast i razvoj na znanju utemeljenih poduzeća

Prijenos znanja i tehnoloških rješenja sa

sveučilišta i drugih znanstvenih organizacija u

gospodarstvo i između gospodarskih subjekata

Poboljšanje kvalitete i podizanje konkurentnosti

poduzeća, kao i vjerojatnost njihovog uspjeha na tržištu.

Tehnološki park Zagreb (TPZ)

TPZ je prvi tehnološki park, poduzetnički inkubator za visoke tehnologije u Hrvatskoj osnovan 1994. godine u okviru koncerna KONČAR.

U ljeto 1998. godine prelazi u vlasništvo Grada Zagreba s ciljem da potiče poduzetništvo i privatnu inicijativu na području razvoja i visokih tehnologija u okviru Programa poticanja razvoja obrta, malog i srednjeg poduzetništva u Gradu Zagrebu.

Od 1. siječnja 2007. godine Tehnološki park Zagreb postao je podružnica Zagrebačkog holdinga.

> s 1.lipnjem 2008. postaju Razvojna agencija Zagreb - TPZ d.o.o.

TP Zagreb predstavlja najvedu koncentraciju poduzetnika na području razvoja, inovacija i visokih tehnologija u Hrvatskoj.

pruža potrebnu stručnu pomod, koristi slobodne proizvodne i uredske kapacitete i raspoložive izvore financiranja.

pomaže malim poduzetnicima u realizaciji njihovih poduzetničkih inicijativa u početnoj fazi rasta i razvoja.

više od 1.300 m² poslovnog prostora

Tehnološki park > djeluje kao poduzetnički inkubator

Što poduzetnici dobivaju u TPZ-u

• Smanjeni troškovi smještaja (subvencija Grada Zagreba)

• Korištenje infrastrukture

• Mentorstvo i savjeti u poslovanju

• Pomod u marketingu (nastupi na izložbama i sajmovima, zajednička web stranica, prospekti, članci u novinama, emisije na radiju i TV)

• Potpore za inovacije

• Zajednički projekti i "clusteri"

• Poslovno obrazovanje

• Sinergija sustava (stimulativna, radna, razvojna, inovatorskaokolina)

Savjetničke usluge:

poslovne usluge i savjeti pri osnivanju poduzeća

izrada poslovnih planova i investicijskih elaborata

računovodstvo i financijske usluge

pravni i marketinški savjeti

projekti unapređenja poslovanja, reinžinjeringa i restrukturiranja poduzeća

Sl. 19. TP Zagreb

TePeZe u brojkama:58 tvrtki do sad11 patenata1 industrijski dizajn163 nagrade za inovacije400 seminara7500 polaznika

Sl. 20 Blato, prostor nedovršene Sveučilišne bolnice – potencijalno novi TP Zagreb

Tehnopark – Zg velesajam

• prvi kat 12. paviljona Zagrebačkog Velesajma• ima 118 modula - ureda koji izgledaju kao male kudice,

laboratorije > koji čekaju još dva milijuna eura dodatnih investicija

• namijenjeno je samo onima s IT inovacijama• > svaki modul ima kapacitet za 4 osobe• konferencijske sale, učionice, kuhinju i blagavaonicu, dječju

igraonicu• 7300 četvornih metara prostora • Plan > useliti više od 100 domadih startupa• Razvojna agencija Zagreb – RAZA stoji iza projekta

Poduzetnički inkubatori i poduzetnički centri

• Poduzetnički inkubator BIOS d.o.o.• Poduzetnički inkubator d.o.o. Zadar• Centar za politiku razvoja malih poduzeća• Centar za transfer tehnologije• Centar za tehnološki razvoj Brodsko posavske županije• Dubrovački centar za poduzetništvo• Poduzetnički centar Sveta Nedelja d.o.o.• Koprivnički poduzetnik d.o.o.• Đurđevački poduzetnički centar• Centar za poduzetništvo Zagreb

HVALA NA PAŽNJI

Recommended