View
38
Download
1
Category
Preview:
DESCRIPTION
Dat je prikaz i prezentacija inženjering discipilina
Citation preview
2009-11-05 4. Inzenjering discipline i sistemski inzenjering 1
Osnove inOsnove inenjerstvaenjerstva4. Inenjering discipline i sistemski inenjering
2009-11-05 4. Inzenjering discipline i sistemski inzenjering 2
Osnove inOsnove inenjerstvaenjerstva
Saraj:4. Inenjering discipline i sistemski inenjering
4.1 Inenjering discipline
4.2 Sistemski inenjering
4.2.1 Principi sistemskog inenjeringa
4.2.2 Menadment sistemskog inenjeringa
2009-11-05 4. Inzenjering discipline i sistemski inzenjering 3
Osnove inOsnove inenjerstvaenjerstva
U tradicionalnom smislu pod pojmom inenjeringa podrazumevaju: projektantski i izvoaki inenjerinzi,
kao posebne inenjering discipline, u oblastima: graevinarstva, energetike, mainstva, hemije, procesne industrije, itd.,
tamo gde se radi o izgradnji sloenih i kompleksnih objekata ili postrojenja.
4.1 Inenjering discipline
2009-11-05 4. Inzenjering discipline i sistemski inzenjering 4
Danas inenjering discipline obuhvataju nove oblasti, tako da imamo: inenjering informatike i softverski inenjering, inenjering nanotehnologija, inenjering logistike, inenjering odravanja, finansijski inenjering, ali i inenjering sigurnosti i inenjering ivotne sredine, inenjering ergonomije, inenjering pouzdanosti, virtuelni inenjering, itd.
Osnove inOsnove inenjerstvaenjerstva4.1 Inenjering discipline
2009-11-05 4. Inzenjering discipline i sistemski inzenjering 5
Osnove inOsnove inenjerstvaenjerstva
Osnovne aktivnosti inenjeringa
4.1 Inenjering discipline
2009-11-05 4. Inzenjering discipline i sistemski inzenjering 6
Osnove inOsnove inenjerstvaenjerstva
Kritini kriterijumi kvaliteta dobro razvijenog sistema su: funkcionalnost ili operativnost inovativnost i pouzdanost odravanje, fleksibilnost i efikasnost efektivnost sa aspekta trokova i odrivost sa ivotnom i radnom sredinom.
4.1 Inenjering discipline
2009-11-05 4. Inzenjering discipline i sistemski inzenjering 7
Osnove inOsnove inenjerstvaenjerstva
Efikasnost i efektivnost u svim procesima inenjering moe se postii: kombinovanjem velikog broja iroko obuhvatnih metoda primenom kvalitetnih alata, automatizovanjem metoda i alata, primenom snanuh procedura i tehnologija za izvoenje sistema, primenom boljih tehnika za obezbenenje kvaliteta, novom filozofijom koordinacije, kontrole i upravljanja.
4.1 Inenjering discipline
2009-11-05 4. Inzenjering discipline i sistemski inzenjering 8
Osnove inOsnove inenjerstvaenjerstva4.1 Inenjering discipline
Metodi predstavljaju neophodan: sistematski nain na koji se izvravaju pojedini zadaci inenjeringa.
Metodi pokrivaju iroki spektar zadataka meu kojima su: planiranje i procenjivanje projekata, analiza sistemskih zahteva, projektovanje, izvoenje, testiranje i odravanje.
2009-11-05 4. Inzenjering discipline i sistemski inzenjering 9
Osnove inOsnove inenjerstvaenjerstva4.1 Inenjering discipline
Alati obezbeuju podrku u primeni i pojednostavljenju metoda kroz: automatizovanje aktivnosti razvoja i izvoenja sistema kao to su:
upravljanje projektom odnosno planiranje, procenjivanje, terminiranje, rasporeivanje, modelovanje, analiza, projektovanje, dokumentovanje, izvoenje, testiranje, integracija elemenata sa sistemom, upravljanje konfiguracijom, upravljanje dinamikom, obuhvatom i trokovima projekta, upravljanje kvalitetom, rizikon uticaja na ivotnu i radnu sredinu, podacima i dr.
2009-11-05 4. Inzenjering discipline i sistemski inzenjering 10
Osnove inOsnove inenjerstvaenjerstva4.1 Inenjering discipline
Sistemski alati koji se koriste u stratekom i inenjerskom menadmentu i u menadmentu procesa:
Alati za odreivanje i preispitivanje vizija, misija i ciljeva (SWOT, CSF, Scenario, Portfolio,...)
WBS Work Beakdown Structure Alat za razbijanje (raslanjivanje, razlaganje) poslova na elementarne delove
Alati za snimanje postojeeg stanja procesa (Dijagram aktivnosti, IDEF, ...) Alati za modelovanje i analize procesa (Flow Chart, Work Flow, ...) Alati za redizajn procesa (Delfi, Pareto, ...) Razvijanje funkcije kvaliteta (QFD) Konkurentni inenjering (CE) Iikava dijagram Statistiko upravljanje procesom (SPC) koji obuhvata vie alata Analiza moguih greaka i njihovih efekata (FMEA) Gantogram i mreni dijagram uz korienje softverskog paketa MS Project.
2009-11-05 4. Inzenjering discipline i sistemski inzenjering 11
Osnove inOsnove inenjerstvaenjerstva4.1 Inenjering discipline
Procedure ili tehnologije predstavljaju "lepak" koji povezuje metode i alate. Procedura predstavlja niz konkretnih koraka u primeni metoda. Procedure definiu:
redosled izvoenja metodolokih koraka i primene pojedinih metoda, izbor alata za podrku primeni metoda, rezultate pojedinih metodolokim koracima, kontrole u razvoju sistema za obezbeenje kvaliteta ili koordinaciju izmena i putokaze za sistem menadere u ocenjivanju izvrenog razvoja ili izvoenja.
2009-11-05 4. Inzenjering discipline i sistemski inzenjering 12
Osnove inOsnove inenjerstvaenjerstva4.1 Inenjering discipline
Integracija razliitih inenjering disciplina
2009-11-05 4. Inzenjering discipline i sistemski inzenjering 13
Osnove inOsnove inenjerstvaenjerstva4.1 Inenjering discipline
Inenjering se razvijao u dva meusobno komplementarna pravca: razvoj pojedinanih inenjering disciplina sa teitem na
produbljivanje specijalistikih profesionalno-tehnolokih znanja, metoda, alata i pocedura, u cilju njihove primene kod reavanja pojedinih problema vezanih za sistem i
razvoj sistemskih metoda, alata i procedura u profesionalno-tehnolokom smislu vezanih za sam sistem i njegovo kreiranje u upravljakom smislu, sa ciljem optimalne integracije svih inenjeringa koji uestvuju u realizaciji projekta.
2009-11-05 4. Inzenjering discipline i sistemski inzenjering 14
Osnove inOsnove inenjerstvaenjerstva4.2 Sistemski inenjering
Procesi sistemskih tehnikih i metodolokih znanja za kreiranje i izradu sloenog sistema
Procesi sistemskih znanja iz menadmenta (upravljaki procesi) za realizaciju projekta sloenog sistema
Integrisanje procesa sistemskog inenjeringa
Procesi sistemskih tehnikih znanja za definisanje sloenog sistema sa funkcijama,
arhitekturom podsistemima i konfiguracijom podfunkcija
2009-11-05 4. Inzenjering discipline i sistemski inzenjering 15
Osnove inOsnove inenjerstvaenjerstva4.2 Sistemski inenjering
Sistemski inenjering obuhvata aktivnosti i odluke koje vre:1. Transformaciju operativnih potreba korisnika u:
pisane specifikacije performansi sistema u celini i preporuenu arhitekturu sistema i podsistema koji ga ine preporuenu konfiguraciju karkateristika funkcija ovih sistema i podsistema
2. Interdisciplinarno integrisanje: fizikih, funkcionalnih i programskih parametara sistema i meuveza pouzdanosti, bezbednosti, odrivosti, logistike podrke, etinosti,
2009-11-05 4. Inzenjering discipline i sistemski inzenjering 16
Osnove inOsnove inenjerstvaenjerstva4.2 Sistemski inenjering
ta je praktino sistemski inenjering (SI)? SI je interdisciplinaran po svojoj prirodi
SI je usmeren na formiranje novih sistema od postojeih
SI je usmeren na izgradnju sistema koji treba da funkcionie tokom itavog, obino dugog, ivotnog veka, i
SI je usredsreen na odgovarajuu integraciju mnogih i razliito orijentisanih naunih i inenjerskih disciplina
2009-11-05 4. Inzenjering discipline i sistemski inzenjering 17
Osnove inOsnove inenjerstvaenjerstva4.2 Sistemski inenjering
Motivi za razvoj i primenu sistemskog inenjeringa (SI)
Svojstva sistema uveliko se razlikuju od pukog zbira svojstava podsistema Ne moe se osloniti na evoluciju projektovanja za poboljanje sistema Postojee metode i alati nisu dovoljni da zadovolje rastue zahteve Razvijane su nove metode primenjive za kompleksnost sistema Evolucija SI obuhvata razvoj i indetifikaciju novih metoda i tehnika modelovanja Nove metode pomau u boljem razumevanju SI
2009-11-05 4. Inzenjering discipline i sistemski inzenjering 18
Osnove inOsnove inenjerstvaenjerstva4.2 Sistemski inenjering
Jedna analiza pokazuje da: optimalne aktivnosti utroene na sistemski inenjering
iznose 15-20% ukupnih aktivnosti na projektu
sistemski inenjering sigurno vodi ka snienju trokova i ostvarenju drugih efekata na projektu
Meunarodni savet za sistemski inenjering - INCOSE Systems Engineering center of excellence (SECOE)
2009-11-05 4. Inzenjering discipline i sistemski inzenjering 19
Osnove inOsnove inenjerstvaenjerstva4.2 Sistemski inenjering
Tri glavne aktivnosti menadmenta sistemskog inenjeringa
2009-11-05 4. Inzenjering discipline i sistemski inzenjering 20
Osnove inOsnove inenjerstvaenjerstva4.2 Sistemski inenjering
1. Faze razvoja slue za: upravljanje procesom projektovanja obezbeenje izrade glavnih dokumenata razvoja
2. Svrha faza razvoja: povezivanje aktivnosti tehnikog menadmenta i aktivnosti projektnog menadmenta (upravljanja
projektom)
Faze razvoja
2009-11-05 4. Inzenjering discipline i sistemski inzenjering 21
Osnove inOsnove inenjerstvaenjerstva4.2 Sistemski inenjering
Glavne faze razvoja
2009-11-05 4. Inzenjering discipline i sistemski inzenjering 22
Osnove inOsnove inenjerstvaenjerstva4.2 Sistemski inenjering
Glavne faze razvoja1. Nivo koncepta - daje rezultat:
opis koncepta sistema (obino nazvane studije koncepta) deo studije koncepta je i studija izvodljivosti (feasibility sudy)
2. Sistemski nivo konceptualno projektovanje, iji rezultat su: definisanje i opis sistema u celini - funkcionalne specifikacije performansi
3. Podsistemski nivo/nivo komponenti, iji rezultat su: preliminarno projektovanje - alokacija zahteva na sve funkcionalne nivoe detaljno projektovanje - specifikacije performansi i dokumenata podsistema
2009-11-05 4. Inzenjering discipline i sistemski inzenjering 23
Osnove inOsnove inenjerstvaenjerstva4.2 Sistemski inenjering
Predstavlja srce menadmenta sistemskog inenjeringa To je vertikalan, iterativan proces za reavanje problema
Primenjuje se sekvencijalno u svakoj fazi razvoja Obezbeuje strukturu za reavanje problema projektovanja Trasira tok zahteva kroz aktivnosti projektovanja
Proces sistemskog inenjeringa
2009-11-05 4. Inzenjering discipline i sistemski inzenjering 24
Osnove inOsnove inenjerstvaenjerstva4.2 Sistemski inenjering
Proces sistemskog inenjeringa koristi se za: Transformaciju:
potreba i zahteva (glas kupca) u komplet sistemskih specifikacija (glas organizacije) za sistem (proizvod i proces)
Generisanje informacija za donoenje odluka i Obezbeenje ulaza za sledei nivo razvoja
2009-11-05 4. Inzenjering discipline i sistemski inzenjering 25
Osnove inOsnove inenjerstvaenjerstva4.2 Sistemski inenjering
Proces sistemskog inenjeringa
2009-11-05 4. Inzenjering discipline i sistemski inzenjering 26
Osnove inOsnove inenjerstvaenjerstva4.2 Sistemski inenjering
Ulazi u proces mogu da budu: zahtevi, potrebe i ciljevi kupaca i drugih
zainteresovanih strana,
tehnoloka baza,
izlazni zahtevi prethodno izvrenog razvoja, zahtevi propisa, standarda i drugih specifikacija, i
drugo.
2009-11-05 4. Inzenjering discipline i sistemski inzenjering 27
Osnove inOsnove inenjerstvaenjerstva4.2 Sistemski inenjering
Analiza zahteva obuhvata: analizu okruenja identifikaciju funkcionalnih zahteva (glas kupca)
sistema u celini
definisanje ili redefinisanje performansi funkcija (glas organizacije) za projektovanje
2009-11-05 4. Inzenjering discipline i sistemski inzenjering 28
Osnove inOsnove inenjerstvaenjerstva4.2 Sistemski inenjering
Funkcionalne analize i alokacije (rasporeivanje)
raslanjivanje funkcionalnih zahteva (glas kupca) sistema na nie funkcionalne nivoe
rasporeivanje performansi funkcija (glas organizacije) i drugih graninih zahteva na sve funkcionalne nivoe
definisanje i redefinisanje funkcionalnih meuveza (internih i eksternih) definisanje, redefinisanje i integrisanje funkcionalne arhitekture i
konfiguracije karakteristika podsistema/komponenti
2009-11-05 4. Inzenjering discipline i sistemski inzenjering 29
Osnove inOsnove inenjerstvaenjerstva4.2 Sistemski inenjering
Projektantske sisteze obuhvataju: transformaciju arhitekture podsistema (funkcionalne u fiziku) definisanje
alternativa koncepta sistema i konfiguracije performansi posistema i dokumenata podsistema,
izbor preporuenih reenja za sistem i proces u kome e se realizovati, definisanje, redefinisanje i integracija fizikih meuveza (internih i eksternih)
2009-11-05 4. Inzenjering discipline i sistemski inzenjering 30
Osnove inOsnove inenjerstvaenjerstva4.2 Sistemski inenjering
Sistemske analize i upravljanja
Uspostavljaju ravnoteu (balansa) izmeu: zahteva (glas kupaca) funkcionalnih performansi (glas organizacije) i reenja sistema i podsistema (prorauni, crtei, softveri, itd.)
Obuhvataju: studije usaglaavanja zahteva, performansi i reenja, analize efektivnosti, menadment rizikom, konfiguracijom, meuvezama,
podacima, performansama, itd.
2009-11-05 4. Inzenjering discipline i sistemski inzenjering 31
Osnove inOsnove inenjerstvaenjerstva4.2 Sistemski inenjering
Izlaz iz procesa, zavisno od nivoa procesa razvoja, obuhvata: podatke o odlukama,
konfiguraciju sistema[1], arhitekturu podsistema[2], specifikacije zahteva glas kupca i glas organizacije podatke o rezultatima razvoja (prorauni, analize, cretei, softveri, itd.).
[1] Konfiguracija struktura dokumenata koji opisuju sistem i podsisteme i definiu njihove karakteristike[2] Arhitektura - raspored podsistema u sistemu sa meusobnim vezama i odnosima
2009-11-05 4. Inzenjering discipline i sistemski inzenjering 32
Osnove inOsnove inenjerstvaenjerstva4.2 Sistemski inenjering
Integracija ivotnog ciklusa
Interdisciplinarnii timovi se koriste za integrisanje zahteva: za funkcionisanje sistema bez greki i neplaniranih trokova u celom ivotnom veku
Timovi kreiraju reenja razvoja koja zadovoljavaju inicijalno definisane zahteve.
2009-11-05 4. Inzenjering discipline i sistemski inzenjering 33
Osnove inOsnove inenjerstvaenjerstva4.2 Sistemski inenjering
Funkcije u ivotnom ciklusu Razvoj, proizdonju ili izvoenje Primena u praksi i aksploatacija Podrka - logistika
Upravljanje odbaenim delovima Obuka
Verifikacije u toku celog ivotnog ciklusa
2009-11-05 4. Inzenjering discipline i sistemski inzenjering 34
Osnove inOsnove inenjerstvaenjerstva4.2 Sistemski inenjering
Lista materijala i komponenti
Definie materijale ili komponente koji e biti ugraeni u sistem.
Specifikacije materijala
Tehnoloka dokumentacija
Definie tehnolgiju rada u procesima tokom proizvodnje ili izgradnje sistema
Procesne specifikacije
Projektna dokumentacija
Definie formu, performanse i specifikacije ispitivanja (podsistemi, procesi, materijali) koji startuju izradu detaljne dokumentacije za sistem.
Detaljne specifikacije podsistema
Konfiguracija dokumenata
Definie performanse karakteristika podsistema.Zahtevi za detaljno projektovanje i liste crtea i drugih dokumenata.
Specifikacijeperformansi podsistema
Funkcionalni dokumenti
Definie misiju i tehnike performanse zahteva za sistem.Alokacija zahteva na funkcionalna podruja i definisanje veza.
Specifikacije sistema
Izlazni dokumentiSadraj specifikacijeVrste specifikacija
Tipovi specifikacija
Recommended