View
217
Download
1
Category
Preview:
Citation preview
Glas Istre I novosti I Ponedj8lja/(, 28. rujna 2009. I 7
MILAN ANTOLOVIC, ŽUPANIJSKI PROCELNIK ZA POUOPRIVREDU, O NOVOM
ZAKONU O DRŽAVNOJ POTPORI POUOPRIVREDII RURALNOM RAZVOJU ~
Kilogram pšenice nije mjerilo
litika EU-a, a naslucuje se da ~,ce nakon 2014. godine doci do ~!promjena. Tada bi se postupno ~ukidale kvote. kao što su one W
za mlijeko i vinograde. I
Opasnost dolazi s istoka.Kina nema ogranicenja. zatoce za deset godina preplavitiEuropu svojim vinima. kad gru·ne u rod ono što danas sade
i planiraju posaditi. Ako imamzemljište, klimatske uvjete iznam to raditi, zašto bi meninetko branio da to radim. Zato
što onaj u Francuskoj ima mili·jun hektara? To je njegov problem. Ja jesam clan EU·a, alihocu proizvoditi groMe i vinoiz hobija, dohotka. profita i željeda svakom gostu koji dode ponudim svoje vino, a ne ono izBrazila ili Južnoafricke Republike koje se prodaje po dva eura.Zašto ne bih svoje prodao poeuro ipol?, pita se Antolovic.
- U Istri mnogi ne moguostvariti poticaJe, kako postarom, tako ni po novom za~konu.
- Tocno. zato što ne moguregulirati pitanje zemljišta. Dabi zatražio poticaj poljoprivred·nik mora biti vlasnik zemljišta ilimora imati ugovor o zakupu mi·nimalno 25 godina za masline.Mnogo ljudi obraduje državnozemljište koje se još nije ozbiljnije rješavalo, osim na Bujštini,a sada ce i na Rovinjštini. Punonjih krenulo je saditi vinogradna državnom zemljištu prijenego li su regulirali odnose za·kupa i vlasništva. Rekao bih. nasrecu. jer danas imamo stotinjak hektara vinograda i masli-
• Intencija je zakona da seprestane kroz poticaje financi·rati uvoz. kao što je uvoz stoke, što neki zloupotrebljavaju.Uvozi se odojak od 25 kilograma iz Austrije ili Nizozemske iuvoznik ostvari isti poticaj kao iproizvodaci odojka iz Hrvatske.To se odnosi jednako i na telad i junad· uvoznik dobije p0ticaj. Zato novi zakon navodi dastoka za koju se dobije poticajtreba biti u tovu najmanje 210dana. za poljoprivredu Je ovegodine namijenjeno cetiri milijarde kuna, a prije pet godinadvije milijarde. Prije pet godinaimali smo 500 milijuna dolarauvoza hrane, a danas dvije milijarde dolara. Dakle, nešto neštimao
o S obzirom na primjenuzakona Iz Europske uniJe, dokad ce Istarska županija mocisufinancirati nabavu sadnogmateriJala?
- Jedinicama lokalne uprave i samouprave zabranjujese isplata potpore od 1. sijec·nja 2011. godine. Prije godi·nu dana pretpostavtjalo se dacemo tada uci u Uniju pa zatoi taj datum. Program sadnogmaterijala možemo financira·ti još samo 2010. godine a danas nitko ništa ne pita, Medu·tim, ocjenjujem da Hrvatska2011. godine nece biti u Uniji.Zbog toga cemo zatražiti prolongiranje te odredbe jer namje cilj posaditi još tisucu hektaravinograda I maslinika.
o Kako ce se planirati proIzvodnJa 100 tisuca maslinaI 400 tisuca sadnica vinove
loze za 2011. godinu kad zauzgoj sadnog materijala treba dvije godine?
- Proizvodnje sadnica nije senažalost razvila kod nas. Sad
nice kupujemo u Italiji. Ako neuzmemo malvaziju, mi s njimamožemo jedino ložiti vatru.
- Zahtjevi za poticale da·nas se upucuju resornomeministarstvu putem Službe zagospodarstvo, a od 1. siJecnJa Agenciji za polJoprivredu,I to u elek1ronlckom obliku.
Kako ce poljoprivrednici toznati I moci?
• Kada sam razgovarao s kolegama iz NjemaCke, iz regijeBaden-WOrttemberg, doznaosam da je i njima bio problem štoseljaci nisu znali ispuniti zahtjeve da bi mogli povuci sredstvaiz Bruxellesa namijenjena njima.To je problem i u Njemackoj pakako onda nece biti kod nas.
Kontrola izsatelita
• PotJcejI ce se isplacivatitemeljem proizvodne p0vršine koja se vidi putemsatelitske slike, a ne temelJem katastarskih cesticakao do sada. U tu se svrhuuvodi ARKOD· Sustav za
identifikaciju zemljišnihparcela. po UZO/U na slovenska Iskustva procjenJuje se da su stvarni nasadidvadesetak posto manjiod prijavljenih površina,doznajemo od MIrana Gor·tana, rukovoditelja Istarskepodružnice HZPSS-a.Takoder, polJoprtvrednlclce morati prisustvovaticetlrima predavanjimagodišnJe, koje organizirapoI]oprtvredna savjetodavna služba, Ato je jedan oduvjeta za poticaje.
Milan Antolovlt
dišnje, ali davat ce se i dodatnipoticaj putem proizvodackih organizacija ili grupa. U Hrvatskojih još nemamo. osim gospodarskog interesnog udruženjaproizvodaC8 maslinovog ulja.koje je okupio MIH. Predvidjelismo sedam lokalnih akcijskihgrupa, svaka pokriva podrucje bivših opcina. Oni definirajuprioritetne programe za koje semogu dobiti sredstva iz Unije.Na ovom podrucju financiratcemo st0C8rstvo i umjesto dadajemo deset lipa po litri mlijeka. otvorit cemo centar za ra
zvoj stDCarstva. za istarsko govedo bit ce centar za edukacijustoC8ra, klaoniC8ra, kuhara.
Danas poticaj dobivajucak i uvozniCI mesa
o Državni poticaj Isplacivatce se samo onima koJI držegovedo vile od 210 dana nagospodarstvu, odnosno svi·nju vlAe od 70 dana?
na na državnom zemljištu koji hrvatska poljoprivreda distannisu dani u zakup ni prodani. cira od slavonskog modela.Vjerujem da ce opCine to uvažio Umjesto da se placa kilo pšeni·ti kada raspišu natjeC8j. ce i kilo trukinje, daje se prosto-
Medutim. pravo na poticaj za ra podrucjima i proizvodnji kojapodizanje nasada otišlo je u ne- ima komparativne prednosti.povrat. Primjerice, st0C8r Kario Treba razvijati proizvodnju onoPeršic godišnje gubi minimalno ga što se danas uvozi. a uvozi50 tisuca kuna od poticaja za se više od 50 posto voca. višeobradivanje livada i pašnjaka i od 60 posto povrca. sto postotisucu kuna po kravi. Obradu- brašna od durum pšenice (zaje za silažu 50 hektara državne proizvodnju tjestenine). Valjazemlje. ali u Opcini Medulin mu osmisliti program proizvodnjenisu htjeli dati potvrdu kojom bi durum pšenice, od asortimentamogao ishoditi poticaj. Vjerojat- do gradnje mlina. Agrolagunano zato jer bi u tom slucaju na je proizvela durum pšenicu najavnom natjecaju imao pravo 250 hektara i izvezla po cijeniprvenstva. Ali. ako covjek ima kojom su samo na gubitku. Kadsto gria stoke, onda je korektno bi u Hrvatskoj postojao mlin zada dobije u zakup i zemlju koju nju, onda bi pšenicu preradili iobraduje. ne bi gubili na tom proizvodu.
o Kako ce se novi zakon o PojasnIle nam primjenuprimijenili na polJoprivredni· novog zakona, primjerice, nake naŠe županiJe, buduci da uzgoj boAkarlna.ne obradujemo tolike povrAI- • za autohtone pasmine kaone kao Slavonija? što je boškarin poticaj ce po
• Ovo je prvi pokušaj da se griu i dalje biti 3.000 kuna go-
• A;.-:Jir.J :II
Podaci upisani u regista, 1011. vriJ.dlt te 12021. godine
Ukinut je poticaj zapodizanje višegodišnjih nasada, a ostaloje uglavnom po starom, do ulaska u Europsku uniju, Tada seukidaju poticaji pokilogramu pšenice ilitri mlijeka, a ostajuoni po hektaru obradive površine te zaprograme ruralnograzvoja • Za boškarina i dalje 3.000 kuna godišnje
Razgovarala Jasna ORLIC
POnovom Zakonu o državnoj potpori poljoprivredii ruralnom razvoju, koji je
na snagu stupio u srpnju, maloce se toga mijenjati do ulaska u Europsku uniju. Dotadce ukupna masa sredstava zapotpore ostati gotovo ista, kaoi vrsta poticaja. Ipak, ima i razlika. Ukinut je poticaj za podizaonje višegodišnjih nasada. Primjerice, umjesto 20.000 kunaza podizanje hektara maslina,moci ce se zatražiti godiŠnjapotpora od 2.250 kuna svakegodine, i prije nego li maslinapostane rodna. Druga je mo·gucnost zatražiti povrat od 40posto na racun kapitalnih ula·ganja. Zahtjev se mora u Službu za gospodarstvo predati dokraja rujna.
Ulaskom u Uniju sve se drasticno mijenja. Buduci da su hrvatski poticaji u primarnoj proi·zvodnji i kapitalnim ulaganjimaveci od europskih, oni ce mocivažiti samo do tada. Zakon do
nosi mjere koje ce se primijenitiaktiviranjem hrvatskog clanstvau Uniji, a usmjerene su u finan·ciranje programa. Od direktnihpoticaja placat ce se po hektaruobradive površine. a ne po kilogramu pšenice i litri mlijeka. Primjerice, umjesto sufinanciranjalitre miijeka moci ce se dobitisredstva za podizanje farme.ocuvanje autohtonih gria te pohektaru pašnjaka i livada.
Zupanijski procelnik za poIjopnvredu Milan Antolovic, kojije i sam sudjelovao u izradi togzakona, pojašnjava nam promjene.
• Iznosi po jedinici površinei griu stoke 99 posto ostaju istiu 2009. i 2010. godini, dakle doocekivanog ulaska u EU. U do·datnlm poglavljima zakona dru-gi modeli potpora vec su definirani, a to su izravna i neizravna
placanja za ruralne prostore.Prijelaz na standard Unije. pomeni, trajat ce od tri do pet godina. navodi Antolovic.
Kina ce prep'lavitiEuropu SVOJimvin ima .•.
- Intencija zakona je da se §'gro poticaja daje prema povr- 5šini obradivog zemljišta, pre- ~ma hektaru livada i pašnjaka !za st0C8rstvO. a prema hekta. Iru obradive površine za ostaleratarske proizvodnje, i to 2.250kuna, dok Europa ima 250eura. Zato je nama stalo daHrvatska ude u EU sa što više
obradivog zemljišta upisanogu registar. Slikovito govoreci,ono što poljoprivrednik budeimao upisano 2011., imat ce i2021. godine. Osim ako se nebude promijenila agrama po-
Recommended