KISELE KIŠE

KISELE KIŠEKISELE KIŠE

Izradila grupa učenika 8.d razreda

Mentorica: Vedrana Bebić

Ciljevi projekta:Ciljevi projekta:

Proširiti elementarno znanje o kiselim kišama Proširiti elementarno znanje o kiselim kišama

Izmjeriti pH vrijednost uzoraka kišnice u Izmjeriti pH vrijednost uzoraka kišnice u našem gradunašem gradu

Razvijati svijest o važnosti smanjenja Razvijati svijest o važnosti smanjenja proizvodnje štetnih plinova.proizvodnje štetnih plinova.

Metode rada:Metode rada:

Rad s raznim informacijamaRad s raznim informacijamaPrikupljanje podataka o kiselim kišama iz Prikupljanje podataka o kiselim kišama iz različitih izvora.različitih izvora.

Praktičan radPraktičan rad

Izrada PowerPoint prezentacije.Izrada PowerPoint prezentacije.

Istražili smo:Istražili smo:

Što je Što je „„čistačista” kiša, a što kisela kiša?” kiša, a što kisela kiša?

Kako nastaju kisele kiše?Kako nastaju kisele kiše?

Zašto su kisele kiše štetne?Zašto su kisele kiše štetne?

Što je Što je „„čistačista” kiša, a što kisela kiša?” kiša, a što kisela kiša?Pojmom kisela kiša opisuje se onečišćenje kiše, snijega, magle, rose Pojmom kisela kiša opisuje se onečišćenje kiše, snijega, magle, rose i drugih padalina kiselinama koje nastaju u atmosferi.i drugih padalina kiselinama koje nastaju u atmosferi.Stupanj kiselosti otopina može se iskazati tzv. pH vrijednostimaStupanj kiselosti otopina može se iskazati tzv. pH vrijednostima

koje mogu biti od 0 do 14.koje mogu biti od 0 do 14.Na skali pH vrijednosti od 0-14Na skali pH vrijednosti od 0-14 pH vrijednost 7 je pH vrijednost 7 je neutralnaneutralna,,vrijednosti manje od 7 su rastuće vrijednosti manje od 7 su rastuće kiselekisele,,a veće od 7 rastuće a veće od 7 rastuće lužnatelužnate..Raspodjela je eksponencijalna pa je tako neka tvar s pH vrijednošću Raspodjela je eksponencijalna pa je tako neka tvar s pH vrijednošću 4 deset puta kiselija od tvari s pH vrijednošću 5 i stotinu puta 4 deset puta kiselija od tvari s pH vrijednošću 5 i stotinu puta kiselija od tvari s pH vrijednošću 6.kiselija od tvari s pH vrijednošću 6.

Vrijednost pH oborina ≥ 5.6 označuje Vrijednost pH oborina ≥ 5.6 označuje „čiste kiše”, a„čiste kiše”, a

pH vrijednost od 5.5 na niže odnosi se na pH vrijednost od 5.5 na niže odnosi se na kiselu kišu.kiselu kišu.

Blaga kiselost „čiste kiše” potječe od prisutnosti ugljične Blaga kiselost „čiste kiše” potječe od prisutnosti ugljične kiseline koja nastaje u reakciji ugljičnog (IV) oksida iz kiseline koja nastaje u reakciji ugljičnog (IV) oksida iz atmosfere i vode.atmosfere i vode.

COCO2 2 + H+ H22O → HO → H22COCO33

Kako nastaje kisela kiša?Kako nastaje kisela kiša?Štetni plinovi: sumporni, dušikovi i ugljični oksidi prirodno nastaju Štetni plinovi: sumporni, dušikovi i ugljični oksidi prirodno nastaju aktivnošću vulkana, biološkom razgradnjom i od šumskih požara.aktivnošću vulkana, biološkom razgradnjom i od šumskih požara.Prirodno nastale količine štetnih plinova vrlo su male u odnosu na one Prirodno nastale količine štetnih plinova vrlo su male u odnosu na one koje izravno proizvodi čovijek u industriji, termoelektranama, koje izravno proizvodi čovijek u industriji, termoelektranama, kućanstvima, korištenjem prijevoznih sredstava.kućanstvima, korištenjem prijevoznih sredstava.Izgaranjem fosilnih goriva: nafte, prirodnog plina i ugljena koji sadrže Izgaranjem fosilnih goriva: nafte, prirodnog plina i ugljena koji sadrže sumpor nastaju sumporov (IV) oksid, ugljikovi oksidi, čime se sumpor nastaju sumporov (IV) oksid, ugljikovi oksidi, čime se koncentracija ugljikova (IV) oksida u zraku jako povećava te oksidi koncentracija ugljikova (IV) oksida u zraku jako povećava te oksidi dušika.dušika.Sagorijevanje drva i drugih naftnih goriva također pridonosi stvaranju Sagorijevanje drva i drugih naftnih goriva također pridonosi stvaranju štetnih plinova.štetnih plinova.U ispušnim plinovima prijevoznih sredstava nalazi se dosta oksida U ispušnim plinovima prijevoznih sredstava nalazi se dosta oksida dušika.dušika.Sumporov (IV) oksid u reakciji s kisikom iz zraka djelomično prelazi Sumporov (IV) oksid u reakciji s kisikom iz zraka djelomično prelazi u sumporov (VI) oksid.u sumporov (VI) oksid.OTAPANJEM SUMPOROVIH OKSIDA U KAPLJICAMA VODE OTAPANJEM SUMPOROVIH OKSIDA U KAPLJICAMA VODE NASTAJU JAKO RAZRIJEĐENA SUMPORASTA I SUMPORNA NASTAJU JAKO RAZRIJEĐENA SUMPORASTA I SUMPORNA KISELINA.KISELINA.

Dušikov (II) oksid u reakciji s kisikom iz zraka Dušikov (II) oksid u reakciji s kisikom iz zraka djelomično prelazi u dušikov (IV) oksid.djelomično prelazi u dušikov (IV) oksid.Otapanjem dušikova (IV) oksida u kapljicama vode Otapanjem dušikova (IV) oksida u kapljicama vode nastaju jako razrijeđene dušična i dušikasta kiselina.nastaju jako razrijeđene dušična i dušikasta kiselina.Kiseli karakter padalinama daju i jako razrjeđena Kiseli karakter padalinama daju i jako razrjeđena klorovodična kiselina te ugljična kiselina.klorovodična kiselina te ugljična kiselina.Te kiseline potom padaju na Zemlju zajedno s kišom Te kiseline potom padaju na Zemlju zajedno s kišom čineći kiselu kišu.čineći kiselu kišu.Ispitivanja pokazuju da Ispitivanja pokazuju da sumporna i dušična kiselinasumporna i dušična kiselina snose najveću odgovornost za kiselost kiša.snose najveću odgovornost za kiselost kiša.

Dio procesa nastajanja kiselih kiša može se prikazati ovako:Dio procesa nastajanja kiselih kiša može se prikazati ovako:

SOSO22 + H + H22O O → H→ H22SOSO33 – sumporasta kiselina – sumporasta kiselina

2SO2SO22 + O + O22 → 2SO → 2SO3 3

SOSO33 + H + H22O → HO → H22SOSO44 – sumporna kiselina – sumporna kiselina

2NO + O2NO + O22 → 2NO → 2NO22

2NO2NO22 + H + H22O → HNOO → HNO33 + HNO + HNO2 2

dušična k. dušikasta k.dušična k. dušikasta k.

Štetno djelovanje kiselih kišaŠtetno djelovanje kiselih kiša

Kisele kiše štetno djeluju na:Kisele kiše štetno djeluju na:o biljke i tlo biljke i tlo o život u vodiživot u vodio zdravlje čovjekazdravlje čovjekao građevinegrađevine

Biljke i tloBiljke i tlo

Kisele kiše usporavaju rast svih usjeva i općenito biljaka te Kisele kiše usporavaju rast svih usjeva i općenito biljaka te oštećuju šume.oštećuju šume.Kisele kiše oštećuju drveće i to:Kisele kiše oštećuju drveće i to:lišće i iglice, nove izdanke, koru, korijen…lišće i iglice, nove izdanke, koru, korijen…Na tlo utječu tako što otapaju i ispiru hranjive tvari iz njega Na tlo utječu tako što otapaju i ispiru hranjive tvari iz njega npr. : magnezij, kalcij i kalij koji su potrebni biljkama za rast i npr. : magnezij, kalcij i kalij koji su potrebni biljkama za rast i razvoj.razvoj.Istodobno uzrokuju oslobađanje tvari u tlu koje su otrovne za Istodobno uzrokuju oslobađanje tvari u tlu koje su otrovne za biljke npr. : aluminij, bakar i željezo.biljke npr. : aluminij, bakar i željezo.Te tvari štetno djeluju na korijen biljaka. Vodom dospijevaju u Te tvari štetno djeluju na korijen biljaka. Vodom dospijevaju u lišće ili iglice te oštećuju njihova tkiva. Posljedice su mrlje lišće ili iglice te oštećuju njihova tkiva. Posljedice su mrlje smećkaste boje.smećkaste boje.

Šume u visokim planinskim područjima su Šume u visokim planinskim područjima su najugroženije jer rastu na tankom tlu a i okružene su najugroženije jer rastu na tankom tlu a i okružene su kiselim oblacima i maglom. kiselim oblacima i maglom. Zimzeleno drveće (posebice jela, potom smreka) je Zimzeleno drveće (posebice jela, potom smreka) je više pogođeno djelovanjem kiselih kiša nego više pogođeno djelovanjem kiselih kiša nego listopadno od kojih je najugroženiji hrast.listopadno od kojih je najugroženiji hrast.Pojam izumiranja šuma označava štete na velikim Pojam izumiranja šuma označava štete na velikim površinama šume koje izazivaju odumiranje iglica i površinama šume koje izazivaju odumiranje iglica i lišća.lišća.Glavni uzrok izumiranja šuma su kisele kiše.Glavni uzrok izumiranja šuma su kisele kiše.U Hrvatskoj su najugroženije šume Gorskog kotara.U Hrvatskoj su najugroženije šume Gorskog kotara.

Sušenje jele u Gorskom kotaru

Život u vodiŽivot u vodiPrirodno, većina rijeka i jezera ima pH vrijednost Prirodno, većina rijeka i jezera ima pH vrijednost između 6-8. Pod utjecajem kiselih kiša pH vrijednost između 6-8. Pod utjecajem kiselih kiša pH vrijednost pada.pada.U tlu ostvaruju oslobađanje aluminija koji je otrovan U tlu ostvaruju oslobađanje aluminija koji je otrovan za sve životinje u vodi.za sve životinje u vodi.Aluminij i niska pH vrijednost vode smanjuju Aluminij i niska pH vrijednost vode smanjuju reprodukcijsku sposobnost riba te dovode do reprodukcijsku sposobnost riba te dovode do smanjenja tjelesne mase riba.smanjenja tjelesne mase riba.Kod ekstremnih pH vrijednosti mogu čak ribu i ubiti, Kod ekstremnih pH vrijednosti mogu čak ribu i ubiti, što uzrokuje smanjenje populacije i biološke što uzrokuje smanjenje populacije i biološke raznolikosti.raznolikosti.Neke biljke i životinje mogu bolje podnjeti kiselinu u Neke biljke i životinje mogu bolje podnjeti kiselinu u vodi od drugih. Uglavnom, kod pH razine 5, većina vodi od drugih. Uglavnom, kod pH razine 5, većina ribljih jajašaca neće se razviti u mlađ.ribljih jajašaca neće se razviti u mlađ.Tako, u nekim jezerima kaskadno nestaju sve Tako, u nekim jezerima kaskadno nestaju sve životinje.životinje.

Dušična kiselina kiselih kiša uzrokuje Dušična kiselina kiselih kiša uzrokuje smanjenje kisika u vodi.smanjenje kisika u vodi.Posljedice su: bujanje algi, narušavanje Posljedice su: bujanje algi, narušavanje zdravlja riba i školjaka, nestanak morske trave zdravlja riba i školjaka, nestanak morske trave i koraljnih grebena.i koraljnih grebena.Još jedan štetan element za ribe je klor. Još jedan štetan element za ribe je klor. Klor je često normalan sastojak zemlje (u Klor je često normalan sastojak zemlje (u malim količinama) , ali ako dođe u okoliš riba malim količinama) , ali ako dođe u okoliš riba može biti smrtonosan.može biti smrtonosan.

Zdravlje čovjekaZdravlje čovjekaSumporovi i dušični oksidi opasni su za ljudsko zdravlje. Sumporovi i dušični oksidi opasni su za ljudsko zdravlje. Udisanje čestica tih plinova dovodi do razvoja bolesti i Udisanje čestica tih plinova dovodi do razvoja bolesti i prerane smrti npr. astme ili bronhitisa.prerane smrti npr. astme ili bronhitisa.

Kontaminirana hrana (najčešće morski plodovi) može Kontaminirana hrana (najčešće morski plodovi) može dovesti do povećanja aluminija u ljudskom tijelu do opasne dovesti do povećanja aluminija u ljudskom tijelu do opasne razine.razine.

Kisele kiše mogu dovesti do opterećenja podzemnih voda, Kisele kiše mogu dovesti do opterećenja podzemnih voda, a time i pitke vode teškim metalima (aluminij, bakar…) a time i pitke vode teškim metalima (aluminij, bakar…)

Tako se čovjek izlaže pojačanom unošenju teških metala u Tako se čovjek izlaže pojačanom unošenju teških metala u organizam.organizam.

GrađevineGrađevine

Kisele kiše djeluju na kamene i mramorneKisele kiše djeluju na kamene i mramorne

građevine i spomenike, koji su u posljednjihgrađevine i spomenike, koji su u posljednjih

stotinjak godina više oštećeni nego od svog stotinjak godina više oštećeni nego od svog postanka pa do početka dvadesetog stoljeća.postanka pa do početka dvadesetog stoljeća.

Vapnenac i mramor otapaju se u vodi kiselih Vapnenac i mramor otapaju se u vodi kiselih kiša.kiša.

CaCOCaCO33 + H + H22SOSO4 4 → CaSO→ CaSO44 + H + H22O +COO +CO22

Štetno djelovanje na kamene spomenike i građevine

Uradili smo:Uradili smo:

Prikupili smo uzorke kišnice. Prikupili smo uzorke kišnice.

Izmjerili smo sondom pH vrijednost uzoraka Izmjerili smo sondom pH vrijednost uzoraka kišnice na Institutu za more i priobalje kišnice na Institutu za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku.Sveučilišta u Dubrovniku.

Proizveli smo u razredu umjetnu kiselu kišu.Proizveli smo u razredu umjetnu kiselu kišu.

Umjetnom kiselom kišom (sumporastom Umjetnom kiselom kišom (sumporastom kiselinom) smo prskali listove ukrasne kiselinom) smo prskali listove ukrasne koprive.koprive.

Mjerenje pH vrijednosti uzoraka kišnice

Tablica - prikaz rezultataTablica - prikaz rezultata

Uzorak kišniceUzorak kišnice Vrijeme Vrijeme prikupljanjaprikupljanja

Mjesto Mjesto

prikupljanjaprikupljanja pH vrijednost pH vrijednost uzorkauzorka

1.1. 5. siječnja5. siječnja kućno dvorištekućno dvorište 6.206.20

2.2. 5. veljače5. veljače pod školskim pod školskim olukomolukom

7.98 7.98

3.3. 6. veljače6. veljače pod školskim pod školskim olukomolukom

7.607.60

4.4. 8. veljače8. veljače školsko dvorišteškolsko dvorište 6.816.81

5.5. 21. travnja21. travnja kućno dvorištekućno dvorište 5.965.96

Iz dobivenih rezultata možemo konstatirati da Iz dobivenih rezultata možemo konstatirati da na našem području u dane uzimanja uzoraka na našem području u dane uzimanja uzoraka nije bilo kiselih kiša.nije bilo kiselih kiša.

Listovi prskani vodom - zdravi

Listovi prskani kiselinom - oštećeni

Djelovanje 17%-tne klorovodične kiseline na vapnenac

Djelovanje 17%-tne klorovodične kiseline na vapnenac

Djelovanje 17%-tne klorovodične kiseline na mramor

Predlažemo:Predlažemo:

Nastaviti poučavati nove generacije učenika sa Nastaviti poučavati nove generacije učenika sa štetnim učinkom kiselih kiša.štetnim učinkom kiselih kiša.

Što manje zagađivati okoliš!Što manje zagađivati okoliš!

Svaki učenik može dati svoj mali doprinos smanjenju Svaki učenik može dati svoj mali doprinos smanjenju emisije štetnih plinova u atmosferu štedeći električnu emisije štetnih plinova u atmosferu štedeći električnu energiju na sljedeći način:energiju na sljedeći način:isključiti grijaća tijela, svjetlo i druge električne isključiti grijaća tijela, svjetlo i druge električne uređaje kada nisu potrebni,uređaje kada nisu potrebni,koristiti nemotorna vozila i javni prijevoz kad god je koristiti nemotorna vozila i javni prijevoz kad god je to moguće.to moguće.

Mi čuvamo okoliš.