View
9
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
Područni centar Boljevac - „Izgradnja sistema podrške ruralnom razvoju u 2008. godini“
PRA/PLA study selo Valakonje, opština Boljevac
Projekat finansira Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i poljoprivrede Republike Srbije
PODRUČNI CENTAR BOLJEVAC
LIČNA KARTA SELA VALAKONJA
Tim za izradu lične karte: Borislav Petrović, koordinator Područnog centra Boljevac,
Sladjan Djimiš, rukovodilac odeljenja za privredu I razvoj OU Boljevac,
Područni centar Boljevac - „Izgradnja sistema podrške ruralnom razvoju u 2008. godini“
PRA/PLA study selo Valakonje, opština Boljevac
Projekat finansira Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i poljoprivrede Republike Srbije
Danilo Trailović, služba za katastar nepokretnosti Boljevac
Miodrag Milenković, odeljenje za privredu i razvoj OU Boljevac
Predmet PLA metode jeste životni sistem poljoprivrednika sela Valakonja, pod kojim
grupa meštana sela Valakonja, sa kojima je rađena ova lična karta smatra tri osnovna sistema i
to:
- ekonomski sistem
- poljoprivredni sistem
- socio – kulturni sistem
Da bi navedeni životni sistem funkcionisao kako treba, neophodno je uskladiti sva tri
predhodno pomenuta sistema što trenutno u njihovom slučaju nije moguće pošto je ekonomski
sistem u velikoj krizi tako da ugrožava i ostala dva sistema.
ANALIZA SITUACIJE (SITUACIONA ANALIZA)
Sitaciona analiza sela je usmerena je na to da sami poljoprivrednici izlože i analiziraju
svoju situaciju sa ciljem da započnu promenu i poboljšanje svojih životnih uslova.
Izvor informacija je mišljenje članova zajednice, sekundarni podaci o zajednici,
stručne osobe, sopstvena moć zapažanja i iskustvo aktivnog učešća u svakodnevnom životu.
Situaciona analiza, služi kao osnova za stvaranje opcija za poboljšanje i odlučivanje koje
mere s tim u vezi treba preduzeti. I primena PRA sredstava, kao i analiza rezultata te primene
odvijali se u diskusionom procesu sa članovima zajednice. Članovi zajednice su, uz podršku
PLA pomagača, sve dobijene informacije povezali u celinu koja adekvatno opisuje njihovu
situaciju.
Sezona poljoprivrednih radova (kosidba i žetva) sprečile su meštane ovog sela da
prisustvuju sastancima u većem broju tako da nismo imali prilike da na sastancima čujemo
mišljenja, savete i iskustva starijijh žitelja ovog sela. Inače, žitelji ovog sela su spremni za
saradnju, shvataju značaj aktivnosti Ministarstva poljoprivrede, Regionalnog centra za ruralni
razvoj kao i Područnog centra u Boljevcu tako da je odziv sastancima je bio na vrlo
zadovoljavajućem nivou.
PREDSTAVLJANJE SITUACIJE U SELU – VIZUELIZACIJA
PROBLEMI POTENCIJALI
Područni centar Boljevac - „Izgradnja sistema podrške ruralnom razvoju u 2008. godini“
PRA/PLA study selo Valakonje, opština Boljevac
Projekat finansira Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i poljoprivrede Republike Srbije
- Nedovoljan kapacitet vodovoda
- Neadekvatna putna mreža
- Neadekvatni uslovi u osnovnoj školi
- Nedovoljna ulična rasveta
- Nedostatak zadruge (udruženja) i
stručnih službi
- Neorganizovan otkup poljoprivrenih
proizvoda
- Stara mehanizacija
- Nemogućnost nabavke nove
mehanizacije
- Usitnjeni posedi
- Nepovoljni uslovi kreditiranja
poljoprovredne proizvodnje
- Nedovoljna podsticajna sredstva za
razvoj poljoprivrede se usmeravaju
u Istočnu Srbiju
- Neadekvatna veterinarska zaštita
- Nepostojanje sistema za
navodnjavanje
- Skup repromaterijal za
poljoprivrednu proizvodnju
- Nepostojanje zakonske regulative
prilikom određivanja cena
poljoprivrednih proizvoda
- Selo je „živo“. Mladi ostaju na selu
- Spremnost na udruživanje
- Vodni resursi
- Pogodnost razvoja voćarstva
(preorijentacije poljoprivredne
proizvodnje)
- Pogodnost za razvoj ribarstva
- Spremnost na edukaciju
- Kvalifikovana radna snaga
- Postojanje kapaciteta za uslužni tov
- Postojanje preradnih kapaciteta
- Pogodnost za razvoj ovčarstva
- Zdrava sredina
- Povoljan geografski položaj
Područni centar Boljevac - „Izgradnja sistema podrške ruralnom razvoju u 2008. godini“
PRA/PLA study selo Valakonje, opština Boljevac
Projekat finansira Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i poljoprivrede Republike Srbije
OBJAŠNJENJE VIZUALIZOVANIH REZULTATA PRIMENE PRA SREDSTVA –
PREDSTAVLJANJE SITAUCIJE U SELU
Sredstvo je primenjeno u radu sa grupom od 23 meštana (17 muškaraca i 6 žena). Radilo
se u plenumu.
Meštani sela Valakonja svoju situaciju predstavljaju u skladu sa celokupnom situacijom u
zemlji.
Pošto selo ima 7 zaselaka koja se nalaze na različitim nadmorskim visinama izražen je
problem vodosnabdevanja. Selo je priključeno na gradski vodovod i sa povećanjem broja
korisnika, naročito u letnjem periodu, dobar deo domaćinstava (naročito ona na većim
nadmorskim visinama) ostaje bez vode. Kao posledica toga pojevljuje se i smanjene stočnog
fonda jer domaćinstva nisu u stanju da obezbede dovoljno vode. Postoje pojedinačni pokušaji
izgradnje privatnih vodovoda sa okolnih izvorišta ali nedovoljni. Meštani izlaz vide na priključenju
svih domaćinstava na Regionalni vodosistem „Bogovina“ koji bi izgradnjom akumulacionog
jezera podmirio potrebe svih stanovnika sela.
Iako postoje potencijali za razvoj govedarstva, ovu granu stočarske proizvodnje meštani
prepoznaju i kao svoj problem. Broj goveda je poslednjih godina u padu, a najvažniji razlozi za
tu pojavu su niska otkupna cena teladi i mleka kao i neorganizovani otkup ovih proizvoda. Svi
ovi razlozi ovu granu stočarske proizvodnje čine nerentabilnom. U selu, još od početka lošeg
poslovanja nekadašnje zadruge, ne postoji organizovani otkup nijednog poljoprivrednog
proizvoda. Repromaterijali se kupuju po visokim cenama, a u formiranju cena poljoprivrednih
proizvoda proizvođači ne učestvuju, što proces poljoprivredne proizvodnje čini nerentabilnim. U
okviru nekadašnje zadruge radila je i stručna poljoprivredna služba, a koje sada nema.
Skoro svako domaćinstvo poseduje mehanizaciju (70% domaćinstava) ali je ona stara i
sa nedovoljnim brojem priključnih mašina. Ne vide načina da istu obnove zbog nepovoljnih
kredita koji se nude.
Iako vodne resurse meštani ističu kao potencijale, suša se pojavljuje kao problem zbog
nedovoljnih količina padavina, nedovoljnih podsticajnih sredstava za izgradnju sistema za
navodnjavanje kao i ogromne zakonske procedure za i izgradnju sistema.
Područni centar Boljevac - „Izgradnja sistema podrške ruralnom razvoju u 2008. godini“
PRA/PLA study selo Valakonje, opština Boljevac
Projekat finansira Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i poljoprivrede Republike Srbije
Veterinarska zaštita je neadekvatna. Veterinarska služba odrađuje posao koji joj plaća ili
regresira država (vakcinisanje, veštačko osemenjavanje) dok za ostale poslove nisu
zainteresovani ili ih naplaćuju po enormnim cenama. Mesna zajednica je predvidela prostoriju za
rad veterinarske službe ali ona se ne koristi u namenjene svrhe.
Svoje potencijale vide u spremnosti mladjih stanovnika da ostanu u selu kao i to da je
sveprisutniji trend mladjih koji žive u okolnim gradovima da zasnuju poljoprivrednu proizvodnju.
Medjutim tu se javlja problem što je većini poljoprivrednih domaćinstava u „srećnim
osamdesetim“ osnovna delatnost i osnovni prihod bio od uslužnog tova junadi koje su radili u
kooperaciji sa državnim firmama ili zamljoradničkim zadrugama. Raspadom takvog sistema
poljoprivredne proizvodnje ostale su prazne farme za tov junadi a domaćinstva nisu formirala
sopstvena stada. Meštani su i dalje zainteresovane za gore pomenuti vid proizvodnje ali uz
garantovane cene i siguran otkup. U selu ima priličan broj obrazovanih ljudi što sigurno
predstavlja potencijal za buduće aktivnosti. Najveći broj obrazovanih meštana je završio ili
srednju poljoprivrednu školu a ima ih i sa fakultetskim obrazovanjem iz ove oblasti.
Jedan od potencijala Valakonja svakako jesu dve reke (Crni Timok i Arnauta) koje protiču
granicom atara ovog sela tako da smatraju da pored postojeća dva ribnjaka ima mesta za
izgradnju novih i proširenje postojećih.
Deo sela (Bukovo) koji se prostire jugozapadno od centra sela pogodan je za razvoj
ovčarstva i voćarstva.
VREMENSKA LINIJA – PRA SREDSTVO – VIZUALIZACIJA
31.12.1899 Osnovana zemljoradnicka kreditna zadruga „Valakonje“
1909 Osnovano udruženje lovaca
1926 Izgradjena zgrada zemljoradnjičke kreditne zadruge „Valakonje“
1948 Broj domaćinstava 540, broj stanovnika 2360, Veliki broj školske dece – doneta odluka o izgradnji nove škole, Doma kulture i ostalih pratećih prostorija
1958 Završena zgrada Doma kulture, nove školske prostorije, uvedena struja u Dom kulture
1961 Broj domaćinstava 520, broj stanovnika 2220. Uvedeno petorazredno školsko obrazovanje. Osnovano kulturno – umetničko društvo koje su činile folklorna i dramska sekcija.
Područni centar Boljevac - „Izgradnja sistema podrške ruralnom razvoju u 2008. godini“
PRA/PLA study selo Valakonje, opština Boljevac
Projekat finansira Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i poljoprivrede Republike Srbije
1963
Struja uvedena u domaćinstva u selu, Zemljoradničko kreditna zadruga pripojena Zemljoradničkoj zadruzi „Boljevac“. Počinje masovnije obrazovanje mladih na srednjim, višim i visokim školama.
1967 Izgradnja Magistralnog puta M5 (Zaječar – Paraćin) koji prolazi kroz deo sela Valakonja.
Osnovan Fudbalski klub „Timok“ – Valakonje.
1971 Broj domaćinstava 550, broj stanovnika 2280,
1975 „Zeleni plan“ – izgradnja ekonomskih objekata za uslužni tov, nabavka mehanizacije Većina domaćinstava se opredeljuje za usluzni tov junadi i bikova
1976 Izgradjen vodovod i selo priključeno na gradski vodovod.
1981 Broj domaćinstava 480, broj stanovnika 1920, razvojem industrije počinje odliv stanovništva
1983 Asfaltiranje puta M5 – Valakonje – Boljevac
1984 Renoviran Dom kulture. Folklorna sekcija izuzetno aktivna. Učešća na manifestacijama: „Crnorečje u pesmi i igri“ u Boljevcu, „Homoljski motivi“ u Kučevu...
1985 Izgradjena spomen česma u centru sela
1986 Telefonizacija sela
1988 Sistem za navodnjavanje zemljoradničke zadruge „Boljevac“ koriste domaćinstva koja su u kooperantskom odnosu sa zadrugom. Navodnjava se preko 200 ha obradivih površina.
1999 Pokrenuta manifestacija „Prva violina Valakonja“ – takmičenje violinista iz Timočke krajine i okoline
2002
Broj domaćinstava 380, broj stanovnika 1430, začetak novih vidova poljoprivredne proizvodnje (ribarstvo, pčelarstvo, uzgoj šipurka, lana, farmerska proizvodnja, uzgoj lekovitog bilja...)
OBJAŠNJENJE VIZUALIZOVANIH REZULTATA PRIMENE PRA SREDSTVA
VREMENSKA LINIJA
Meštani su izrazili želju da svi zajedno učestvuju u izradi vremenske linije. Sredstvo je
rađeno u plenumu od 11 muškaraca i 8 žena. Pošto na žalost sastanku nije pristustvovao niko
Područni centar Boljevac - „Izgradnja sistema podrške ruralnom razvoju u 2008. godini“
PRA/PLA study selo Valakonje, opština Boljevac
Projekat finansira Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i poljoprivrede Republike Srbije
od »starijih« meštana te se prve stavke vremenske linije odnose na istirijsko saznanje a koje su
meštani instistirali da se upišu.
Tako ističu da je zemljoradnička kreditna zadruga »Valakonje« osnovana još u 19. veku,
a da je zgrada zadruge podignuta 1926.godine, o čemu svedoči i danas vidljiv natpis na zgradi.
Takođe se ističe da je društveni život sela bio veoma aktivan i da je 1909. godine
osnovano udruženje lovaca (odmah nakon osnivanje udruženja lovaca u Boljevcu).
Period obuhvaćen ovim sredstvom odnosi se na poslednjih 60 godina.
1948. godine broj stanovnika sela Valakonja je bio 2360 u 540 domaćinstava, da bi broj
padao do 1971. godine kada raste na 550 domaćinstava i 2280 stanovnika što ukazuje na
smanjenje broja članova domaćinstva tj. dece. Danas u Valakonju živi oko 350 domaćinstava sa
oko 1360 stanovnika.
Osnovna škola u selu je osnovana još krajem 19. veka ali je zbog broja đaka i
neadekvatnosti prostora 1948. godine doneta odluka o izgradnji nove zgrade četvororazredne
škole. Tako je nova zgrada škole sagrađena 1958.godine a u sklopu školskih prostorija izgrađen
je i Dom kulture kao i prateći objekti. Zbog velikog broja đaka i đaci 5. og razreda su nastavu
pohađali u Valakonju.
1961. godine je osnovano Kulturno – imetničko društvo koje su činile folklorna i dramska
sekcija. Društvo je i danas aktivno (doduše samo folklorna sekcija) i redovno učestvuje na
raznim kulturnim manifestacijama (»Susreti sela«, »Crnorečje u pesmi i igri«, »Homoljski
motivi«).
1963. godinu meštani pamte po tome što je zemljoradnička zadruga pripojena
Zemljoradničkoj zadruzi u Boljevcu i po tome da je veliki broj mladih iz sela krenuo na
školovanje u veće gradove. Tako danas Valakonje ima dosta stanovnika sa visokim, višim a
pogotovo sa srednjim obrazovanjem.
1967.godine je izgrađen Magistralni put Zaječar – Paraćin koji prolazi kroz deo sela što je
meštanima itekako olakšalo komunikaciju i transport kako ka centru opštine tako i ka ostalim
regionalnim centrima. Te godine je osnovan i fudbalski klub »Timok« Valakonje koji se takmičio
u opštinskoj i međuopštinskoj ligi, ali je iz njegovih redova veliki broj igrača igrao u klubovima
širom Timočke krajine i Srbije.
70 ih godina »Zeleni plan« omogućava meštanima da izgrade ekonomske objekte za
uslužni tov junadi i bikova kao i nabavku mehanizacije.
Masovniji odliv stanovništva iz sela počinje 80 – ih godina prošlog veka, sa razvojem
industrije u Boljevcu i okolnim gradovima. 1983. godine je asfaltiran put M5 – Valakonje –
Područni centar Boljevac - „Izgradnja sistema podrške ruralnom razvoju u 2008. godini“
PRA/PLA study selo Valakonje, opština Boljevac
Projekat finansira Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i poljoprivrede Republike Srbije
Boljevac kao deo regionalnog puta. Većina stanovništva ulazi u kooperantske odnose sa
zemljoradničkom zadrugom. Raste broj domaćinstava koja se bave uslužnim tovom. Intenzivno
se navodnjava preko 200 ha u dolini Crnog Timoka.
1999. godine pokreće se kulturna manifestacija »Prva violina Valakonja« na kojoj
učestvuje veliki broj učesnika iz Timočke krajine i ostalih delova Srbije. Manifestacija je postala
tradicionalna.
2002. - Intenzivnijom edukacijom stanovništva, domaćinstva pokreću nove vidove
proizvodnje kao što je uzgoj kultivisanog šipurka, lana, pčelarstvo, voćarstvo.
Područni centar Boljevac - „Izgradnja sistema podrške ruralnom razvoju u 2008. godini“
PRA/PLA study selo Valakonje, opština Boljevac
Projekat finansira Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i poljoprivrede Republike Srbije
SEZONSKI KALENDAR – PRA SREDSTVO – VIZUALIZACIJA
-25-20-15-10
-505
1015202530354045
Januar Februar Mart April Maj Jun Jul Avgust Septembar Oktobar Novembar Decembar
Padavine (l)
Temperatura ©
Sezonski kalendar
Januar Februar Mart April Maj Jun Jul Avgust Septembar Oktobar Novembar Decembar
Govedarstvo Štalsko drţanje Mešoviti sistem čuvanja stoke Štalsko drţanje
Ishrana stoke i muţa Ishrana, ispaša i muţa Ishrana i muţa
Mešoviti sistem čuvanja I S P A Š A O V A C A I J A G NJ A D I Mešoviti sistem drţanja
Ovčarstvo Jagnjenje Prihrana jagnjadi
M U Ţ A
Kukuruz
Pripremljeno zemljište SETVA Freziranje i Freziranje i Navodnjavanje i isterivanje BERBA Priprema zemljišta
1. kopanje 2. kopanje
Prskanje Prskanje
Žita
Prolećna prihrana žita Ţ E T V A Priprema zemlje
Prskanje SETVA
Lucerka
SETVA K O S I D B A
Prirodne livade
K O S I D B A
Područni centar Boljevac - „Izgradnja sistema podrške ruralnom razvoju u 2008. godini“
PRA/PLA study selo Valakonje, opština Boljevac
Projekat finansira Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i poljoprivrede Republike Srbije
Januar Februar Mart April Maj Jun Jul Avgust Septembar Oktobar Novembar Decembar
Prihodi
Rashodi
Januar Februar Mart April Maj Jun Jul Avgust Septembar Oktobar Novembar Decembar
Aktivnostmuškaraca
Aktivnost žena
Područni centar Boljevac - „Izgradnja sistema podrške ruralnom razvoju u 2008. godini“
PRA/PLA study selo Valakonje, opština Boljevac
Projekat finansira Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i poljoprivrede Republike Srbije
OBJAŠNJENJE VIZUALIZOVANIH REZULTATA PRIMENE PRA SREDSTVA –
SEZONSKI KALENDAR
Sezonski kalendar kao PRA sredstvo omogućava vizualizovani uvid u četiri osnovna
parametra održivog farmerstva. Ovim sredstvom se dobijaju informacije o klimatskim
uslovima područja u kome je sredstvo primenjeno, najznačajnijim granama poljoprivrede za
dato područje, ekonomskom statusu domaćinstva sa svim navedenim delatnostima kao i
dinamici aktivnosti po polovima u jednom domaćinstvu. Sva četiri parametra su vizualizovana
u jednogodišnjem periodu, za svaki mesec posebno.
KLIMATSKE USLOVE čitavog ovog kraja, pa i sela Valakonja, karakterišu veoma visoke
letnje temperature sa vrlo malo padavina koje nepovoljno utiču na ratarsku proizvodnju koja
iziskuje navodnjavanje. Zime su poslednjih godina blage sa takodje malo padavina što će,
kako ističu meštani, nepovoljno uticati na vodne resurse, te stoga i vide kao jedinu
mogućnost izgradnju Regionalnog vodosistema »Bogovina« tj. Izgradnju brane i
akumulacionog jezera prema Prostornom planu Republike Srbije.
Kao najznačajnije POLJOPRIVREDNE GRANE farmeri Valakonja ističu stočarsku
proizvodnju za koju tokom godine pripremaju hranu. Kod stočarske proizvodnje govedarstva
karakterističan je zatvoreni način držanja, mada se u poslednje vreme, pod uticajem
edukacija, sve više farmera opredeljuje na kombinovani način držanja. Tokom cele godine
farmeri rade oko stoke. Muža prestaje samo u kratkom periodu kada se krave otele. Što se
tiče ovčarske proizvodnje primetno je u poslednje vreme povećanje broja ovaca koje se
tokom zime u vreme kada ne mogu da pasu, čuvaju zatvorene u torovima dok sav ostali
period provode na otvorenom u paši. Od ovčijeg mlega meštani prave kvalitetan sir koji
prodaju na pijaci. Neka domaćinstva su čak osnovala preduzetničke radnje i bave se izradom
i prodajom sira.
Primenom PRA sredstva – Mapa resursa vidi se da su njive pored reka Timok i Arnauta
pogodne za ratarsku proizvodnju – malo je kvalitetnija zemlja i postoje uslovi za
navodnjavanje tako da su u ovom delu uglavnom i seju kukuruz i pšenica. Međutim parcele
su prilično usitnjene osim u delu oko nekadašnje farme i ribnjaka gde postoje blokovi od više
hektara a koja se po Programu zaštite državnog poljoprivrednog zemljišta koji sprovodi
Opštinska uprava Boljevac izdaju u zakup. Prinosi na ovim potesima su i nešto veći nego u
ostalim delovima sela.
Područni centar Boljevac - „Izgradnja sistema podrške ruralnom razvoju u 2008. godini“
PRA/PLA study selo Valakonje, opština Boljevac
Projekat finansira Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i poljoprivrede Republike Srbije
Kukuruz se, u zavisnosti od vremenskih uslova, sele tokom aprila i maja kada se seje i
lucerka. Nakon nicanja kukuruza meštani različito tretiraju zemljište u borbi protiv korova.
Pojedina domaćinstva mehaničkim putem uklanjaju korove – kopanjem dok jedan broj
domaćinstava, što zbog nedostatka radne snage što zbog veličine parcela, kukuruz prska
herbicidima. Nakon ovoga na mestima gde je to izvodljivo, kukuruz se navodnjava. Berba
kreće u oktobru a nakon nje i priprema zemljišta za narednu setvu. Rod kukuruza se
uglavnom koristi za ishranu sopstvene stoke.
Kada je pšenica u pitanju setva počinje nakon skidanja roda kukuruza (ne retko na mestima
kukuruza se seje pšenica). S proleća se vrši prihrana i prskanje od štetočina, dok žetva
počinje u julu mesecu, najpre u nižim predelima a kasnije i u ostalim. Lucerka se u zavisnosti
od količine padavina kosi nekoliko puta, dok se livade kose takođe u zavisnosti od količine
padavina, jednom do dva puta.
EKONOMSKI STATUS DOMAĆINSTVA SA SVIM NAVEDENIM DELATNOSTIMA –
Sezonski kalendar kao PRA sredstvo omogućava nam, da kroz vizualizaciju pratimo tok
prihoda odnosno rashoda tokom godine u jednom domaćinstvu sa kombinovanim tipom
proizvodnje. Ovo sredstvo primenjeno u Valakonju pokazuje da su prihodi i rashodi u
domaćinstvu otprilike ravnomerno rasporedjeni. Kao najkritičniji period, sa najvećim nivoom
rashoda u domaćinstvu, navodi se prolećni i jesenji period tj. vreme kada se vrši setva,
prihrana i prskanje. Ovakve tvrdnje opravdavju se nabavkom repromaterijala (semenski
materijal, veštačko đubrivo, zaštitna sredstva, kao i povećana potrošnja nafte). Najveće
prihode domaćinstvo u Valakonju ostvaruje tokom maja meseca od prodaje jagnjića, kao i od
prodaje teladi. Nešto niži prihodi ostvaruju se tokom prodaje mleka i mlečnih proizvoda.
Vanpoljoprivredni prihodi nisu uzeti u analizu.
PODELA RADA NA FARMI PREMA POLNOJ RAZLICI I DINAMIKA AKTIVNOSTI – U
domaćinstvu u Valakonju nema razlike među polovima po pitanju dinamike rada. Oba pola
podjednako doprinose svim granama poljoprivrede na svojoj farmi.
Za oba pola najaktivniji period je od samog početka proleća, kada se nivo aktivnosti i dalje
penje, da bi tokom dužeg perioda od kraja maja pa sve do početka novembra ostao na istom
nivou visokih aktivnosti. Period sa nešto manje aktivnosti je jedino zimski period, kada se
aktivnosti u domaćinstvu svode isključivo na aktivnosti koje podrazumeva zatvoreni sistem
uzgoja stoke i vođenje domaćinstva. Jedine aktivnosti u kojima žene ne učestvuju jeste rad
sa mehanizacijom i kosidba.
Područni centar Boljevac - „Izgradnja sistema podrške ruralnom razvoju u 2008. godini“
PRA/PLA study selo Valakonje, opština Boljevac
Projekat finansira Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i poljoprivrede Republike Srbije
MAPA RESURSA-PRA SREDSTVO – VIZUALIZACIJA
Timok Arnauta Potoci Magistralni put Regionalni put Lokalni put Njive Pašnjaci Livade Šume Centar sela (škola, Dom kulture, ambulanta)
Centar zaseoka
Њ
Пш
Л
Ш
Kuće sa okućnicom Farme Mlin Vodenice Strugare Ribnjak Plastenici
Područni centar Boljevac - „Izgradnja sistema podrške ruralnom razvoju u 2008. godini“
PRA/PLA study selo Valakonje, opština Boljevac
Projekat finansira Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i poljoprivrede Republike Srbije
OBJAŠNJENJE VIZUALIZOVANIH REZULTATA PRIMENE PRA SREDSTVA –
MAPA RESURSA
Sredstvo je primenjeno u grupi sastavljenoj od 8 meštana sela.
Primenom mape resursa (PRA sredstvo), dobijen je uvid u prirodne potencijale za
postojanje i razvoj pojedinih grana poljoprivredne proizvodnje kojima selo raspolaže i način
na koji ih meštani sela vide. Mapa oslikava prostornu strukturu mešovitog, ravničarskog i
brdsko-planinskog sela.
Domaćinstva su smeštena u 7 zaselaka koji su sa istoka, severoistoka i severa
omeđeni dvema rekama – Arnautom i Crnim Timokom, gde se graniče sa Malim Izvorom,
Bogovinom i Podgorcem. Na jugu se Valakonje graniči sa Boljevcem, jugozapadno sa
Vrbovcem, zapadno sa Osnićem, dok je sa severozapadne strane nalazi Savinac.
Severoistočnim granicama preovladjuju njive što je i normalno pošto se pored njih
nalaze reke tako da postoji mogućnost navodnjavanja. Inače zemljišta su uglavnom nižih
kategorija (V i VI klasa). Njive su takodje preovladjujuće prema jugozapadu i zaseoku
Bukovo. Šume su prisutne sa desne strane magistralnog puta Paraćin –Zaječar kao i na
severozapadu ka granici sa KO Savinac i Osnić. Meštani ističu da su tereni prema KO
Vrbovac (u zaseoku Bukovo) izuzetno povoljni za voćarstvo i da domaćinstva uveliko
razmišljaju o podizanju zasada voća. Uz adekvatnu podršku Ministarstva i ostalih relevantnih
institucija spremni su da zasnuju plantaže voća u narednom periodu.
Čitavom teritorijom katastarske opštine preovladjuju ekonomski objekti za uslužni tov junadi i
bikova, kao posledica kooperantske proizvodnje iz 80 ih godina, koji su trenutno prazni, i
mogu biti u funkciji čim za to dodju bolja vremena. Ovo je po mišljenju meštana izuzetan
potencijal koji će, nadaju se, biti iskorišćen, uz pomoć korektnih investitora koji će im za
uložen trud i isplatiti adekvatnu zaradu.
Područni centar Boljevac - „Izgradnja sistema podrške ruralnom razvoju u 2008. godini“
PRA/PLA study selo Valakonje, opština Boljevac
Projekat finansira Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i poljoprivrede Republike Srbije
Kao školovani i edukovani poljoprivredni proizvodjači, meštani sela Valakonja su spremni na
prestrukturiranje u proizvodnji, tako da su pojedina domaćinstva započela i „alternativnu
poljoprivrednu proizvodnju“. Tako se na granici sa katastarskom opštinom Boljevac,
pojavljuju živinarske farme, plantaže kultivisanog šipurka, plantaže lana, koje se pojavljuju i
na severozapadnoj granici sela. Po izjavama „plantažera“ prinosi su zadovoljavajući, za sada
imaju siguran otkup i nameravaju da prošire plantaže.
Severna i severozapadna granica sela su dve reke (Arnauta i Crni Timok) koje se spajaju baš
na granici sela i pružaju ogromne potencijale za razvoj ribarstva (ribnjaka). U razgovoru sa
vlasnicima postojećeg ribnjaka „Dva šarana“, površine 0,4 ha, Tim je došao do saznanja da
vlasnici imaju interes da ribnjak prošire na površinu od 10 ha. Medjutim, što zbog ograničenja
u posedu (u svojini poseduju oko 2 ha), što zbog zakonskih ograničenja u zakupu
poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini (intersenti su za zakup pomenutog zemljišta koje
nije moguće zakupiti na duži period od 3 godine) i na kraju, zbog nedostatka investicionih
sredstava, za sada održavaju proizvodnju na krajnjoj granici rentabilnosti. Inače, kako
postojeći ribnjak, tako i zamišljena proširenja ribnjaka poseduju svu projektnu i investicionu
dokumentaciju pošto su vlasnici obrazovani mladi ljudi željni uspeha u poslu kojim se bave.
Inače, Reka Crni Timok sa svojim pritokama (Lozickom rekom, Lukovskim Vrelom,
Mirovskom rekom, Radovanjskom rekom, Arnautom, Zlotskom rekom...) predstavlja izutetan
potencijal za razvoj ribolovnog turizma pošto je (sa svojim pritokama) izuzetno bogat pre
svega potočnom pastrmkom, mrenom, sapačom, skobaljem...)
Selo Valakonje poseduje izuzetne uslove za razvoj pčelarstva pošto na
severozapadnoj i zapadnoj granici preovladjuju bagremove i lipove šume što bi po njihovom
mišljenju trebalo iskoristiti za proizvofnju meda, izuzetnog – ekološkog kvaliteta. Potrebno je
stimulisati domaćinstva za pokretanje većeproizvodnje visoko kvalitetnog – ekološkog meda.
Opšti zaključak PRA sredstva – MAPE RESURSA je da selo Valakonje poseduje
izuzetne potencijale za razvoj, kako primarne poljoprivredne proizvodnje, tako i za
„alternativne poljoprivredne proizvodnje“ stoga je neophodno interesentima omogućiti kako
zakonskim regulativama tako i povoljnim podsticajnim sredstvima (ma kako se oni zvali –
„podsticajna sredstva, krediti, donacije...) da u narednom peridu postanu vodeći faktor
razvoja, kako poloprivredne proizvodnje u Valakonju tako i na teritoriji opštine Boljevac.
Područni centar Boljevac - „Izgradnja sistema podrške ruralnom razvoju u 2008. godini“
PRA/PLA study selo Valakonje, opština Boljevac
Projekat finansira Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i poljoprivrede Republike Srbije
KATEGORIZACIJA PREMA IZVORIMA PRIHODA – PRA SREDSTVO – VIZUALIZACIJA
POLJOPRIVREDNI IZVORI PRIHODA
VANPOLJOPRIVREDNI IZVORI PRIHODA
1. - PRODAJA TELADI (60%)
2. - PRODAJA OVACA I JAGNJADI (60%)
10. - PRODAJA VOĆA (0,5%)
4. - PRODAJA SIRA NA PIJACI (50%)
5. - PRODAJA MLEKA NA PIJACI (50%)
6. - PRODAJA MLEKA (OTKUP) (10%)
7. - PRODAJA POVRĆA NA PIJACI (10%)
PENZIJA IZ RADNOG ODNOSA (40%)
POLJOPRIVREDNA PENZIJA (30%)
PLATA (5%)
PILANE (1%)
ĆUMURANE (1%)
VODENICE I MLINOVI
(1-3%)
12. - RIBARSTVO (0,5 %)
9. - ŽIVINARSTVO (0,5 %)
8. - PČELARSTVO (0,5 %)
11. – PRODAJA ŠIPURKA (0,5 %)
ZANATSTVO
(1-3%)
Područni centar Boljevac - „Izgradnja sistema podrške ruralnom razvoju u 2008. godini“
PRA/PLA study selo Valakonje, opština Boljevac
Projekat finansira Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i poljoprivrede Republike Srbije
OBJAŠNJENJE VIZUALIZOVANIH REZULTATA PRIMENE PRA SREDSTVA –
KATEGORIZACIJA PREMA IZVORIMA PRIHODA
Sredstvo je primenjeno u grupi od 6 meštana (tri žene i tri muškarca).
Primena ovog sredstva ima za cilj vizualizovano predstavljanje učešća poljoprivrede u
ukupnom ekonomskom sistemu sela. Sredstvo razdvaja prihode iz poljoprivrednih i
vanpoljoprivrednih delatnosti i pokušava da izvore prihoda rasporedi na osnovu dva
kriterijuma unutar svake grupe. Prvi kriterijum je značaj pojedinog izvora prihoda sa obzirom
na njegov ekonomski doprinos domaćinstvu koje ga ostvaruje. Na osnovu ovog kriterijuma,
izvori prihoda su označeni rednim brojevima. Drugi kriterijum je broj domaćinstava, izražen
procentualno, koji ostvaruje navedeni izvor prihoda. Tako meštani ističu da najveći broj
domaćinstava u Valakonju ostvaruje najveće prihode prodajom teladi, jagnjadi i ovaca. Zatim
dolazi prodaja mleka i sira na pijaci (karakteristično je da vrlo mali broj domaćinstava mleko
daje otkupljivačima). Pojedina domaćinstva u selu u zadnje vreme pokreću neke, za
ovdašnje prilike, nove tipove proizvodnje kao što je uzgoj šipurka, pčelarstvo, ribarstvo od
čega ostvaruju prihode koji po njihovim izjavama nisu zanemarljivi. Očekuje se i povećanje
broja domaćinstava koja se bave ovim vidovima proizvodnje kao i proširenje proizvodnje kod
sadašnjih proizvodjača.
Vanpoljoprivredni prihodi domaćinstava u selu Valakonju se pre svega odnose na
plate i penzije, mada ima i prihoda od preduzetništva. Mlinovi, zanatske radnje, ćumurane i
strugare za jedan broj domaćinstava predstavljaju velike izvore prihoda.
Područni centar Boljevac - „Izgradnja sistema podrške ruralnom razvoju u 2008. godini“
PRA/PLA study selo Valakonje, opština Boljevac
Projekat finansira Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i poljoprivrede Republike Srbije
KATEGORIZACIJA PREMA ŽIVOTNOM STANDARDU - PRA SREDSTVO - VIZUALIZACIJA
DOMAĆINSTVA IZNAD PROSEKA
- Plata i penzija - Prosečno 2 – 3 ha oranica - Traktori sa svim prikljičnim mašinama
- Prihodi od prodaje teladi, jagnjadi, mleka i sira
- Prihodi od vodenica, mlinova, ţivinarstva, pčelinjaka
- Prosečno 10 i više grla stoke
voćarstva, pilana... .
- Prosečno 2 ha livada - Radna snaga + sezonska
10 %
10%
PROSEČNA DOMAĆINSTVA
- Plata ili penzija - Prosečno 1 – 2 ha oranica - Traktor i osnovni priključci - Prihodi od prodaje teladi, - Prosečno 5 – 7 grla stoke jagnjadi, mleka i sira - Sopstvena radna snaga - Mali trţišni viškovi se prodaju
na pijaci - Prosečno 1 – 2 ha pašnjaka i - Prihodi od ţivinarstva, livada voćarstva ... .
40 %
STARAČKA I SAMAČKA DOMAĆINSTVA
- Penzija - Sva proizvodnja je za - Traktor sopstvene postrebe osim - Prosečno 2 – 3 grla stoke prodaje teladi i jagnjadi - Daju livade pod zakup - Nedostatak radne snage
10 %
NERAZVIJENA DOMAĆINSTVA
- Penzija - Proizvodnja za sopstvene - 1 – 2 grla stoke potrebe - Ne daju zemlju pod zakup - Obrađuju 0,5 ha - Nedostatak radne snage
40 %
Područni centar Boljevac - „Izgradnja sistema podrške ruralnom razvoju u 2008. godini“
PRA/PLA study selo Valakonje, opština Boljevac
Projekat finansira Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i poljoprivrede Republike Srbije
OBJAŠNJENJE VIZUALIZOVANIH REZULTATA PRIMENE PRA SREDSTVA
KATEGORIZACIJA PREMA ŽIVOTNOM STANDARDU
Sredstvo je primenjeno u grupi sastavljenoj od 6 meštana sela, tri žene i tri muškarca.
Kategorizacija prema životnom standardu, kao PRA sredstvo, omogućava nam sticanje uvida
u način na koji meštani sela prave razlike prema standardu domaćinstava, koliko različitih
kategorija standarda u selu ima i koliko domaćinstava je obuhvaćeno svakom od navedenih
kategorija.
Meštani , učesnici u radu grupe, su razlikovali četiri različite kategorije prema životnom
standardu, koje obuhvataju sva domaćinstva sela. Karakteristično je da 40% domaćinstava
svrstvaju u kategoriju nerazvijenih domaćinstava.
Domaćinstava koja članovi grupe svrstvaju iznad proseka ima oko 10%. Karkteristike
ovih domaćinstava ogledaju se u sledećem: U domaćinstvu od vanpoljoprivrenih prihoda
postoje i plata i penzija (jednog do dva starija člana domaćinstva), od mehanizacije poseduje
nekoliko traktora sa kompletnom prikljičnom mehanizacijom (plugovi, tanjirače, drljače,
kosačice, skupljači, balirke...). Ova domaćinstva uglavnom poseduju i kombajne za žito.
Stočni fond ovih domaćinstava sastoji se od desetak grla krupne stoke (krava i junica) i
nekoliko ovaca. Telad i jagnjad kao i mleko uglavnom prodaju. Jedan broj domaćinstava
mleko prerađuje u kvalitetan sir. Inače karakteristično je da zanemarljiv broj, čak i ovih
domaćinstava, poseduje adekvatne uslove za smeštaj stoke (farme), što je posledica (u
vreme „Zelenog plana“) izgradnje objekata za kooperantski (uslužni) tov junadi. Inače,
domaćinstvo poseduje oko 2 ha livada i pašnjaka sa kojih uglavnom sprema hranu za
ishranu sopstvene stoke i oko 2 – 3 ha oranica na koje takođe koristi za ratarske kulture. Za
sezonske poslove ova domaćinstva ili angažuju dodatnu radnu snagu ili po principu „zajma“
pozivaju komšije za završetak ovih poslova.
Prosečno domaćinstvo, kojih u Valakonju ima oko 40%, od vanpoljoprivrednih prihoda
ostvaruje ili platu ili penziju (jednog ili dva starija člana domaćinstva). Poljoprivredni prihodi se
Područni centar Boljevac - „Izgradnja sistema podrške ruralnom razvoju u 2008. godini“
PRA/PLA study selo Valakonje, opština Boljevac
Projekat finansira Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i poljoprivrede Republike Srbije
sastoje od prodaje teladi i jagnjadi kao i prodaje mleka i mlečnih proizvoda (uglavnom na
pijaci). Površine koje se koriste uglavnom za spremanje hrane za sopstvene potrebe (ishranu
stoke) se sastoje u 1 – 2 ha livada i pašnjaka i 1 – 2 ha oraničnih površina. Radna snaga je
uglavnom sopstvena, mada se i ovde koristi princip „zajma“. Inače domaćinstvo poseduje 5 –
7 grla stoke. Poseduju neophodnu mehanizaciju za obradu zemlje i pripremu hrane za
sopstvene potrebe.
Staračka i samačka domaćinstva u selu karakteriše pre svega nedostatak radne
snage i nezainteresovanost mladjih članova porodice koji su se preselili u grad. „Tradicija
poljoprivredne proizvodnje ih obavezuje“ da se bave poljoprivredom, poseduju najosnovniju
mehanizaciju za obradu bašti i malih oraničnih površina. Stoku čuvaju da bi „napunili
zamrzivače deci u gradu“. Od sopstvenih prihoda poseduju penzije dok prihode od prodaje
teladi, jagnjadi ili mleka i sira uglavnom ustupaju mladjim članovima porodice u gradu.
Nerazvijena domaćinstva kojih ima 44% obrađuju u proseku po 0,5 ha imanja, mada
ga poseduju. Ostatak vrlo retko daju pod zakup. Retko poseduju mehanizaciju i proizvodnja
im je zasnovana na sopstvenim potrebama.
Standard domaćinstava sela Valakonja se nekada zasnivao na kooperantskoj
proizvodnji tj. uslužnom tovu junadi od čega je 90% domaćinstava ostvarivalo izuzetan
prihod, što je gašenjem rada zadruge i raspadom sistema kooperantske proizvodnje uslovilo
nesnalaženje u novonastalim uslovima poljoprivredne proizvodnje.
Područni centar Boljevac - „Izgradnja sistema podrške ruralnom razvoju u 2008. godini“
PRA/PLA study selo Valakonje, opština Boljevac
Projekat finansira Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i poljoprivrede Republike Srbije
STVARANJE OPCIJA ZA POBOLJŠANJE – SREDSTVO PLANIRANJA- VIZUALIZACIJA
MI SAMI MI SAMI UZ POMOĆ SA STRANE SAMO UZ POMOĆ SA STRANE
Aktiviranje rada zadruge
Uređenje i održavanje groblja
Uređenje osnovne škole
ODMAH ODMAH ODMAH
Podsticanje rada zadruge
Postavljanje i održavanje stočne vage
Nabavka nove mehanizacije
Prikljičenje sela na regionalni vodosistem
»Bogovina« i izgradnja akumulacije Bogovina
Rekonstrukcija regionalnog puta M5 –
Valakonje – Boljevac
Poboljšanje veterinarske zaštite
Proširenje ulične rasvete
Nabavka savremenih učila za osnovnu školu
KASNIJE
Rekonstrukcija elektromreže
Izgradnja sistema za navodnjavanje
Garantovane cene poljoprivrednih proizvoda
Donošenje zakonskih regulativa vezanih za
poljoprivrednu proizvodnju
Veće regresiranje poljoprivredne proizvodnje
KASNIJE
Uključenje u rad zadrge i udruženja
Edukacija
Područni centar Boljevac - „Izgradnja sistema podrške ruralnom razvoju u 2008. godini“
PRA/PLA study selo Valakonje, opština Boljevac
Projekat finansira Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i poljoprivrede Republike Srbije
OBJAŠNJENJE VIZUALIZOVANIH REZULTATA PRIMENE SREDSTVA PLANIRANJA
STVARANJE OPCIJA
Područni centar Boljevac - „Izgradnja sistema podrške ruralnom razvoju u 2008. godini“
PRA/PLA study selo Valakonje, opština Boljevac
Projekat finansira Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i poljoprivrede Republike Srbije
LIČNA KARTA SELA VALAKONJE
Područni centar Boljevac - „Izgradnja sistema podrške ruralnom razvoju u 2008. godini“
PRA/PLA study selo Valakonje, opština Boljevac
Projekat finansira Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i poljoprivrede Republike Srbije
POLJOPRIVREDNO – EKONOMSKI SISTEM
Selo Valakonje pripada mešovitom tipu brdsko – planinskog sela sa delom koji se
prostire u Timočkoj kotlini i sa svim karakteristikama koje ova reljefna struktura nosi
sa sobom..
380 domaćinstava sela sa velikim brojem mladih i obrazovanih ljudi koji su ostali na
selu, predstavljaju, pored geografskih, izuzetan potencijal koji treba pokrenuti.
Primenom PRA sredstava Mape resursa kao i Vremenske linije, utvrđeno je da
Valakonje poseduje izuzetne potencijale za razvoj farmerske proizvodnje, bilo da se
radi o uslužnom tovu ili, uz dodatna ulaganja, osnivanju sopstvenih farmi. Nepovoljni
klimatski uslovi, duge zime i u poslednje vreme žarka leta sa vrlo malim količinama
padavina, upućuju na to da će meštani Valakonja, ukoliko to uslovi dozvole,
uglavnom biti okrenuti stočarskoj proizvodnji.
Takodje primenom PRA sredstva mape resursa utvrđeno je da Valakonje poseduje i
potencijale za razvoj voćarske proizvodnje kao i nekih tipova »alternativne«
proizvodnje kao što su uzgoj ribe, kultivisanog šipurka, lana, višnje, jabuke i u velikoj
meri kultivisanog lekovitog bilja. Ovo je potkrepljeno i primenom Kategorizacije
domaćinstava prema izvorima prihoda gde se vidi da jedan broj domaćinstava
ostvaruje prihode i od navedenih delatnosti.
STOČARSKA PROIZVODNJA
Razvoj proizvodnje
Stočarska proizvodnja u ovim krajevima vuče korene iz daleke prošlosti. Danšnji,
relativno mali, broj goveda vuče korene iz sedamdesetih i osamdesetih godina kada
su se domaćinstva u Valakonju korišćenjem sredstava »Zelenog plana« opredelila
za uslužni tov junadi i bikova za potrebe izvoza. Meštani navode da se u to vreme
Područni centar Boljevac - „Izgradnja sistema podrške ruralnom razvoju u 2008. godini“
PRA/PLA study selo Valakonje, opština Boljevac
Projekat finansira Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i poljoprivrede Republike Srbije
»vrlo lepo živelo od toga« tako da nisu bili zainteresovani za osnivanje sopstvenih
farmi, tj. povećanje sopstvenog stada.
Danas se u Valakonju čuva oko 900 komada krupne stoke što podeljeno na broj
domaćinstava u proseku iznosi oko 2,3 po domaćinstvu. Meštani se slažu da je to
vrlo malo za njihove potencijale, znanje i iskustvo u poljoprivrednoj proizvodnji ali
bez kvalitetnih podsticajnih i kreditnih sredstava a pogotovo bez organizovanog
otkupa i garantovanih cena nisu spremni da uđu u ozbiljniju proizvodnju.
Rasni sastav
Rasni sastav stoke u Valakonju svodi se
na Ž goveda simentalske rase, koja su glavnom
nastala ukrštanjem domaćeg govečeta sa
bikovima simentalske rase, a u nekoliko
domaćinstava koja se bave prouvodnjom
mleka za poznatog otkupljivača, u zadnje
čuva i crveni i crni holštajn. Međutim,
takvih domaćinstava je nažalost vrlo malo. Ovakva struktura i broj je posledica,
nekoliko puta pominjanog uslužnog tova za poznatog kupca, tako da su meštani
zapostavili ili nisu ni osnivali sopstvena stada.
Način uzgoja
Domaćinstva u Valakonju se uglavnom oslanjaju na zatvoreni (štalski) način
uzgoja. Izuzetak je jedino povremeno puštanje na ispašu, u periodu vegetacije,
uglavnom na obližnjim livadskim površinama ili okućnicama. Uzgoj goveda se odvija
u relativno podobinim objektima koji zadovoljavaju osnovne zoohigijenske uslove,
mada je u zadnje vreme organizovano niz edukacija na ovu temu što je uticalo na to
da domaćinstva koja su se opredelila za farmersku proizvodnju, grade nove objekte
pogodne za ovakav vid proizvodnje.
Područni centar Boljevac - „Izgradnja sistema podrške ruralnom razvoju u 2008. godini“
PRA/PLA study selo Valakonje, opština Boljevac
Projekat finansira Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i poljoprivrede Republike Srbije
Ishrana
Goveda se uglavnom hrane zelenom kabastom hranom, smešama trava u
letnjem periodu, dok se u zimskom periodu kao osnovno hranivo pojavljuje seno
lucerke ili travno – detelinskih smeša. Zastupljenost koncentrovanih, energetskih
hraniva je znatno niža nego što su potrebe.
Ishrana teladi se zasniva na ishrani mlekom u prva dva meseca, kada se
telad odbijaju i već u starosti od tri do četiri meseca prodaju.
Proizvodnja mleka i mlečnih proizvoda
Rezultat polustrukturisanog intervjua je da većina domaćinstava u Valakonju
(osim malog broja koja imaju ugovore sa mlekarama) mleko prodaje na pijaci u
Boljevcu i okolnim gradovima. Domaćinstva koja mleko prerađuju u kvalitetne finalne
proizvode (kojih je na sreću sve više) takođe svoje proizvode prodaju na pijaci u
Boljevcu ili po ugovorenim količinama u ostalim gradovima Srbije.
Perspektive govedarsko – mlekarske proizvodnje
Metodom polistrukturisanog intervjua sa većinom većih proizvodjača mlečnih
proizvoda (pre svega sira) izrodila se ideja za zaštitu geografskog porekla
Valakonjskog sira, osnivanje udruženja proizvodjača sira kao i agresivniji marketinški
nastup na tržištu. Jedina pretnja ovoj ideji postoji u količini koju tržište može da
apsorbuje.
Trenutno većina domaćinstva mleko prerađuje u uslovima koji su bili adekvatni u
nekim minulim vremenima. Današnje uslove ispunjava samo nekolicina
domaćinstava koja su svoju proizvodnju registrovala ali se sami bore za plasman i
tržište. Smatraju da je potrebno uložiti više napora od strane države, opštine i ostalih
institucija da bi se ovaj kvalitetan sir proizvodio u adekvatnim uslovima sa HCCP
stadardom. Oni su sa svoje strane spremni za odražavanje kvaliteta. O kvantitetu –
»o tom po tom«
Područni centar Boljevac - „Izgradnja sistema podrške ruralnom razvoju u 2008. godini“
PRA/PLA study selo Valakonje, opština Boljevac
Projekat finansira Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i poljoprivrede Republike Srbije
OVČARSKA PROIZVODNJA
Razvoj proizvodnje
Ovčarska proizvodnja, kao i stočarska, ima veliku tradiciju na terenima podno
Rtnja pa tako i u Valakonju. Nekada „bele padine Rtnja, Kučaja, Malinika, Tumbe ...“,
danas su se u selu Valakonju svela na 1.200 grla ovaca. Pad ovčarske proizvodnje
uslovljen je nepovoljnim uslovima proizvodnje, odlivom stanovništva u gradove,
gašenjem „bačija“ kao nažalost i nedostatkom hrane.
Rasni sastav
Krivovirska „žuja“, Pirotska pramenka, Svrljiška ovca ... „Vitembrerg“ su rase
ovaca koje se čuvaju na području Valakonja. Stare, autohtone vrste se čuvaju u
tradicionalnim domaćinstivima, ali na žalost u vrlo malom broju. U zadnje vreme,
domaćinstva koja su uz pomoć podsticajnih sredstava osnovala stada, zapatila su
rasu „Vitemberg“. Metoda polustrukturisanog intervjua je potvrdila i „napore
Ministarstva poljoprivrede“ da stimulište proizvodnju starih autohtonih vrsta. Meštani
ističu da veću cenu na pijaci dobijaju za „domaće rase“, samo je problem što otkup
nije organizovan i garantovana cena .
Način uzgoja
Ovčarstvo se zasniva na ekstenzivnom, pašnjačkom ili kombinovanom torsko
- pašnjačkom načinu uzgoja ovaca, što potvrđuju podaci dobijeni primenom
sezonskog kalendara , kao i metodom polustrukturisanog intervjua. Istim sredstvima
utvrđeno je da se ispaša gotovo celokupnog fonda ovaca u selu, obavlja tokom cele
godine, izuzev perioda sa jakim zimama i visokim nivoom snežnih padavina.
Tokom istorije meštani pamte »Bačije« kao jedan od osnovinih vodova uzgoja
ovaca kada su se ovce u torovima čuvale samo u zimskom periodu. Ostali period
vremena su provodile u »Bačiji« tj. u planinskim torovima na ispaši. Ovakav vid
ispaše i danas se održao u nekim selima Boljevačke opštine ali je u Valakonju skoro
zamro, što zbog malog broja ovaca a što i zbog nedostatka radne snage »Bačijara«.
Ovakav vid zadrugarstva se zasniva na zajedničkom čuvanju, muži pa i striži ovaca
a dobit se delila srazmerno broju ovaca koja su bila u Bačiji.
Područni centar Boljevac - „Izgradnja sistema podrške ruralnom razvoju u 2008. godini“
PRA/PLA study selo Valakonje, opština Boljevac
Projekat finansira Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i poljoprivrede Republike Srbije
Ishrana
Budući da su ovce u ekstenzivnom, pašnjačkom sistemu uzgoja, osnovna ishrana
tokom godine je paša na prirodnim livadama i pašnjacima. Ovakav način ishrane
zastupljen je čak i u zimskom periodu, izuzev kratkih perioda kada se ovce drže
zatvorene u torovima. Osnovu ishrane tada čini seno lucerke ili travno detelinskih
smeša. Pred jagnjenje, ovcama se u ishranu uvodi značajnija količina
koncentrovanih, energetskih hraniva, pre svega cerealija.
Ishrana jagnjadi se prvih mesec do mesec i po dana zasniva isključivo na sisanju.
Jagnjad se uglavnom izdvaja i nekoliko puta dnevno, u zavisnosti od starosti
jagnjeta, pušta da sisa. Već polovinom aprila počine se sa prihranom jagnjadi, pre
svega kabastim hranivima.
Proizvodnja mleka i mlečnih proizvoda
Sve što je rečeno u proizvodnji mleka i mlečnih proizvoda u govedarskoj
proizvodnji, može se reći i za ovčarsku proizvodnju, s tim što zbog nedostatka radne
snage farmeri sa većim stadima nemaju mlekarsku proizvodnju ni preradu. Proizvodi
se u celini prodaju na pijaci u Boljevcu i okolnim gradovima vrlo lako jer je sir
izuzetnog kvaliteta.
Primenom PRA metode kategorizacije domaćinstava prema životnom standardu
došlo se do saznanja da dobar deo domaćinstava (staračka i samačka) čuvaju ovce
(doduše u manjim stadima) za svoje potomke koji žive u gradovima (kako su tamo
naveli »zarad punjenja zamrzivača deci i unucima ili prodaju jagnjad i ovce u iste
svrhe«).
VETERINARSKA ZAŠTITA
Oko 50 % od intervjuisanih domaćinstava izražava nezadovoljstvo radom
veterinarske službe. Nezadovoljstvo se javlja iz više razloga. Pre svega, kao problem
se javlja nepostojanje veterinarske ambulante ili punkta u samom selu i ako je
Mesna zajednica osposobila jedni prostoriju za rad službe. Veterinarska služba ne
Područni centar Boljevac - „Izgradnja sistema podrške ruralnom razvoju u 2008. godini“
PRA/PLA study selo Valakonje, opština Boljevac
Projekat finansira Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i poljoprivrede Republike Srbije
posećuje selo, uz izuzetke hitnih intervencija na poziv farmera. Ovde se takođe javlja
problem, jer su veterinarske usluge u takvim slučajevima znatno skuplje.
Jedine redovne veterinarske aktivnosti na području sela jesu aktivnosti propisane od
strane nadležnog Ministarstva, a tiču se preventivnih mera. U ove preventivne
aktivnosti ubrajaju se: vakcinacija svinja protiv kuge u proleće i jesen,
tuberkulinizacija, vađenje krvi na leukozu i mastitis test u leto kod goveda i
vakcinacija pasa u zimu.
Takođe se ističe problem obeležavanja goveda jer je, po njihovim rečima u zadnje
vreme »lakše prodati tele ili jagnje nego ga obeležiti«
RATARSKA PROIZVODNJA
PROIZVODNJA ŽITARICA
Primena svih PLA sredstava
ukazuje na veliki problem
proizvodnje stočne hrane, pre
svega žitaričnih kultura. Razloga
za ovaj problem ima više. Jedan
od osnovnih razloga jeste
usitnjenost i nepristupačnost
parcela za upotrebu savremene
mehanizacije, zbog čega su
farmeri prinuđeni da obrađuju zemlju upotrebom sitne mehanizacije. Drugi razlog je
niska klasa zemljišta. Oko 90 % oraničnih površina kreće se u granicama 5. – 6.
klase osim ostatka od 10 % površina koje se nalaze u dolini Timoka. Na ovom
području nalazi se zemljište najviše klase, parcele su prosečne veličine oko 1 ha i
lako dostupne mehanizaciji. Kao još jedan od razloga nedovoljne proizvodnje stočne
hrane, navodi se starenje sela, zbog čega Valakonje raspolaže sa oko 20%
zapuštenih površina (koje su u mapi resursa predstavljene ili kao pašnjaci ili kao
livade).
Područni centar Boljevac - „Izgradnja sistema podrške ruralnom razvoju u 2008. godini“
PRA/PLA study selo Valakonje, opština Boljevac
Projekat finansira Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i poljoprivrede Republike Srbije
Oranične površine se kod 100% od intervjuisanih domaćinstava, đubre
kombinovanom upotrebom stajskog i veštačkih đubriva (NPK, Ureja, ili mešavinom
3x15). Stajsko đubrivo zbog malog stočnog fonda, ne može da pokrije potrebe koje
jedno domaćinstvo ima, Još jedan nedostatak koji se jeste neadekvatno skladištenje
stajskog đubriva, pri čemu se gube znatne količine azota i đubrivo gubi na vrednosti.
Svi navedeni faktori dovode do sve intenzivnije upotrebe veštačkih đubriva.
Primenom metode PRA sredstva Sezonskog kalendara, kukuruz i pšenica se
ispostavljaju kao najznačajnije žitarične kulture Valakonja. Prinosi po ha kukuruza
iznose u proseku 1,3 – 1,8 t u zavisnosti od količine padavina u toku godine i
položaja zasađenih parcela (u zavisnosti od navodnjavanja). Za pšenicu se prinosi
kreću od 1,8 – 2,2 t po ha.
100 % od intervjuisanih domaćinstava izjavljuje da proizvodnja žitarica u ovakvim
uslovima nije rentabilna, da nema nikakvih tržišnih viškova te da je potrošnja u
sopstvenom domaćinstvu 100% od proizvedene količine. Pojedina domaćinstva
dokupljuje žitarice u toku godine.
Važno je napomenuti da sve veći broj domaćinstava (pod uticajem raznih edukacija)
se odlučuje na ispitivanje zemljišta i prema tome određuje proizvodnju na oraničnim
površinama.
Područni centar Boljevac - „Izgradnja sistema podrške ruralnom razvoju u 2008. godini“
PRA/PLA study selo Valakonje, opština Boljevac
Projekat finansira Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i poljoprivrede Republike Srbije
MEHANIZACIJA
Domaćinstva u Valakonju uglavnom danas raspolažu neophodnom mehanizacijom
za obradu zemlje. Međutim, mehanizacija je stara, uglavnom nabavljena u vreme
»Zelenog plana« a retka su domaćinstva koja poseduju mehanizaciju novijeg doba.
Takođe i priključne mašine »novijeg doba« (balirke...) su nabavljene kao polovne iz
inostranstva.
Meštani kao jedan od velikih problema vide nepostojanje povoljnih uslova za
nabavku nove mehanizacije u slučaju opredeljivanja za nove vidove proizvodnje.
Rečenica koja se provlačila kroz sve intervjue je »nekad se za 3 utovljena bika
mogao kupiti traktor«, što u »prevodu« znači da je dobit od 3 utovljena bika pokrivala
troškove nabavke novog traktora (IMT 539).
Područni centar Boljevac - „Izgradnja sistema podrške ruralnom razvoju u 2008. godini“
PRA/PLA study selo Valakonje, opština Boljevac
Projekat finansira Ministarstvo poljoprivrede Republike Srbije
SOCIO-KULTURNI SISTEM SELA VALAKONJA
Stanovništvo Valakonja
Primenom PRA sredstva vreneska linija kao i
statistilkih podataka uočljivo je da je trend
opadanja broja stanovnika prisutan
poslednijih deceniija. Tako se iz sledećih
dijagrama vidi da je nagli pad broja
stanovnika započeo osamdesetih godina
prošlog veka i da je od tada sa malim
izuzecima u konstantnom opadanju.
Prema etničkom sastavu stanovništvo Valakonja je mešovito. Najveći broj stanovnika je
pripadnika Vlaške nacionalne manjine oko 64%, dok je Srba nešto oko 32,5%. Manji broj
stanovnika pripada ostalim nacionalnim manjinama i veroispovestima.
Etnički sastav
Vlasi 881 63,93%
Srbi 449 32,58%
Rumuni 13 0,94%
Jugosloveni 3 0,21%
Muslimani 1 0,07%
nepoznato 2 0,14%
Područni centar Boljevac - „Izgradnja sistema podrške ruralnom razvoju u 2008. godini“
PRA/PLA study selo Valakonje, opština Boljevac
Projekat finansira Ministarstvo poljoprivrede Republike Srbije
Infrastruktura
Valakonje se nalazi najvećim delom pored Magistralnog pura M5 (Paraćin-Zaječar) što
stanovnicima omogućava veoma dobru komunikacijusa regionalnim centrom u Zaječaru,
opštinskim centrom u Boljevcu kao i dalje ka autoputu E75.. Kroz selo prolazi i regionalni put
kojim je selo povezano sa opštinama Bor kao i veliki broj lokalnih puteva koji povezuju
zaseoke u selu. Sve ovo je utvrđeno primenom PRA metode Mapa resursa. Međutim,
primenom PRA sredstva Vremenska linija navedeno je da je regionalni put kroz selo
asfaltiran još 1983.godine, da je u prilično lošem stanjukao i ostali lokalni putevi. Meštani u
saradnji sa opštinom pokušavaju da lokalne i atarske puteve dovedu u pristojno stanje. Selo
je priključeno na gradskih vodovod ali pogotovo u letnjem periodu kapacitet nije dovoljan da
pokrije sve potrebe stanovništva za pijaćom vodom. Ovo se javlja i zbog razloga razuđenosti
sela kao i konfiguracijom terena. Meštani kao jedino rešenje vide izgradnju akumulacionog
jezera i regionalnog vodosistema »Bogovina« i priključenju sela na isti.
U selu radi četvororazredna osnovna škola sa
odeljenjem predškolske ustanove ali kao što je
sluča u većini sela u Srbiji broj đaka je u konstantnom
opadanju. U selu postoji ambulanta koja služi
meštanima za osnovnu zdravstvenu zaštitu dok se
ozbiljniji slučajevi rešavaju ili u Domu zdravlja u
Boljevcu ili u zdravstvenom centru u Zaječaru. Većina domaćinstava u selu poseduje
telefonski priključak. Selo je u dobroj meri snabdeveno električnom energijom mada meštani
ističu potrebu zamene infrastrukture tj. drvenih stubova betonskim zbog dotrajalosti. U selu
postoji Dom kulture u okviru koga uspešno radi folklorna sekcija koja uspešno učestvuje na
mnogim manifestacijama i okuplja veliki broj mladih sela. Meštani se snabdevaju u nekoliko
prodavnica meštovite robe kojih ima u svim zaseocima. Od administrativnih institucija u selu
postoji Mesna kancelarija čijim su radom meštani uglavnom zadovoljni. Spremnost na
udruživanje je karakteristika stanovnika ovog sela ali im je neophodna bolja edukacija pošto
su uglavnom naviknuti na stari sistem zadrugarstva.
Područni centar Boljevac - „Izgradnja sistema podrške ruralnom razvoju u 2008. godini“
PRA/PLA study selo Valakonje, opština Boljevac
Projekat finansira Ministarstvo poljoprivrede Republike Srbije
Obrazovanje
30 % stanovništva Valakonja ima završenu srednju školu. Karakteristično je zanimanje
poljoprivredni tehničar. 1% meštana je visokoobrazovano dok je ostatak stanovništva ima
osnovno ili nepotpuno osnovno obrazovanje. Ovo se prvenstveno odnosi na starije meštane
koji su pohadjali samo četovororazrednu školu u selu a kasnije ostajali na imanju.
Status žena u selu
Kao polazne osnove za analizu položaja žena u ovom selu uzimaju se stepen
obrazovanja, ekonomski položaj, učešće u podeli rada i ostvarivanje prava na slobodu
odlučivanja. Što se tiče podele obrazovanih meštana prema polu, otprilike je sličan odnos tj.
podjednak broj muškaraca i žena je školovan što se ne odnosi na nižeobrazovanje tj. starije
meštane gde je veći broj muškaraca pohadjao školu. Primena PRA sredstva – Sezonski
kalendar, upućuje nas da je podela poslova u domaćinstvu podjednaka tj. da žena
ravnopravno učestvuje u poslovima i ostvarivanju prihoda domaćinstva. Što se tiče
donošenja odluka u domaćinstvu to se i dalje prepušta muškim članovima domaćinstva mada
se žene često pitaju za mišljenje.
NAPOMENA: Zbog ograničenog vremena izrade ID karte sela Valakonja, anketiranje
pojedinaca nije vršeno već je primenjena metoda polustrukturisanog intervjua na sastancima
sa meštanima.
Recommended