NAUĆIA*. uDJJ£K NARODNA STRAŽA212.92.192.228/digitalizacija/novine/narodna-straza_1926...a,...

NARODNA STRAŽA 'OšTHRfNfl PLAĆENA U GOTOVOM.

N A U Ć I A * . u D J J £ K

POJEDINI BROJ Din. V50.

IZLAZI*SVAKE SUBOTE. - PRETPLATA IZNOSI GODIŠNJE DIN. 60, POLUGODIŠNJE I TROMJESEČNO RAZMJEKNO. - ZA INOZEMSTVO DVOSTRUKO CIJENIKU. - PISMA I PRETPLATA SE ŠALJU NA UREDNIŠTVO I UPRAVU „NARODNE STRAŽE 4 ŠIBENIK. - RUKOPISI SE NE VRAĆAJU.

OGLASI PO

BROJ lo. Š I B E N I K , 17. TRAVNJA 1926. GODINA VI.

Šibenska luka. Uvaženi zagrebački privredni

dnevnik Jug. Lloijd u s v o m broju od 13. t. raj. pod ov im nas lovom do­nio je opSiran članak iz pera našega vr log suradnika vlč. d o n K r s t e S t o š i ć a . Radi važnosti i stvarnosti toga Članka, kojim se ističe važnost Šibenske luke svira m o g u ć i m podaci­ma te potreba njez'noga postepenog razvitka i iskorištavanja, prenosimo ga u cijelosti, sigurni, da ć e m o tim

+ ugoditi svojim cijenjenim čitateljima i pretplatnicima grada Šibenika i sje­verne Dalmacije.

U cijelom S r e d o z e m n o m m o r u ema toliko o toka , o toč ića i g rebe -a, toliko morskih d raga , uva la i

oštrica kao pred š ibenskom lukom. Krasno j e to pogledat i s a Šub ićevca , tog šibenskog Đelvedera , sa K a m e ­nara, a pogotovo s b r d a T i t r a (6

m od Šibenika, 496 ra visine). U uku se ulazi vrlo in t e resan tn im ka­

nalom, pril ično uskim, ali vrlo du­bokim (42 m) . P r e d njim je n a sje­veru m o d e r n o kupal iš te „ Jad r i j a "

z borovu šumicu, a k jugu bijela •edovječua u tvrda n a m o r u u San -

michelovu stilu.

Šibenska j e luka duga 9 km, a široka od 700 do 1300 ni! P r e m a jugu j e poluotok Manda ima gdje j e postaja kr. m o r n a r i c e i podoficirska škola. S desne m u je p ros t r ana uva ­la sv. Pet ra , s lijeve F u r n a ž a . D o nje j e drugi po luo tok d a n a s nazvat i Sipad (s tovariš te bosanskog drveta i seluloida). Zat im dolaze uvale Klo-mčae i P r o p a d , te Dobr ik p o d n o ielje/.ničkog kolosjeka. I zgrađena

šibenska oba la proteže se od Vrulja do Dolačke uvale« imajući j e d a n stariji m u o (oba la kralja Kreš imira) . U dno Doca je mala uvala , zatim lijepo u red jena oba la „Suftd" i ope t uvala Stomica. Cjelokupni s p o m e ­nuti prostor po svojoj p r i rodno j zgodnotiti vrlo j e p o d e s a n za izgradnju (u koliko već ni je) pris taništa za parobrode bilo koje tonaže .

Smatra se, d a je j e d n a luka d o -ira, ako je njezina oba la p r i s tupa­

čna velikim p a r o b r o d i m a , ako j e sigurna za oluje i velikih vjetrova, ako j e dovol jno p ros t rana za o k r e ­tanje najvećih lađu, ako m o r s k o dno nije opet p r e d u b o k o , e d a p o ­stavljanje sidra ne b u d e o teščano , ako u luci ne t reba gradit i p u n o lukobrana, koji mnogo koštaju i sme­taju kre tn jama lađa, ako je tik uz obalu željeznička pruga, ako je uz pristanište dovol jno pros tora za u t o ­var i istovar, za skladišta i magaz i ­ne, da su n a obali „k ran i " ( m e h a ­ničke dizalice ili e levator i ) , d a j e cijela obala dovol jno rasvijet l jena i vodom opskrbljena, te n a p o k o n da jc obala što bliža g r a d u . Sve ove preduosti ima ili će imati š ibenska luka, kad se p o t p u n o dograd i . Ova je luka na cijelom J a d r a n u najsi­gurnija, j e r j e p o pr i rod i zaš t ićena, da joj najveća oluja k a o ni p a r o ­brodima u njoj zak lon jen im ne m o ­že nauditi . lk>gotovo je l u k a s tvo­rena za g lomaznu robu . U o v o m pogledu ona ima značajnu budućnos t , kako j e to N j . Vel. Kralj Aleksandar rekao, kad j e p o h o d i o Šibenik.

M o r a m o t a k o đ e r is taknuti , d a j e š ibenska luka zbog svog kana la , bez­b ro jn ih o t o k a i b r d a sa svih s t rana »sjajna s t ra teška vo jna luka" ( t ako ­đe r riječi Nj. Vel. Kral ja) . Kao ra tna luka ona stoji na cijelom J a d r a n u iza Pul ja i Boke Kotorske n a t r ećem mjes tu ; dak le n a d r u g o m mjestu u našoj d ržav i . Za p o t p u n o njezino u r e đ e n j e k a o r a t n e luke ne zahti je­vaju se veliki t roškovi , j e r j e , k a k o j e r e č e n o , p o pr i rodi izvrsno zaš t ićena .

J o š j e d n o . Š ibenska luka ima k a o nas t avak t. zv. P ruk l j ansko jezero , d o kojega se ide t akođer j e d n i m k a n a l o m i u k o j e m u je za svjetskog ra ta u sigurnosti bilo zaklonjeno d o 100 p a r o b r o d a , već im di je lom t rans-a t iant ika .

Koliko ima at rakci ja za turiste š ibensko m o r e d o s lapova Krke, n e ć e m o ovdje spomenu t i .

Dosada izgrađena š ibenska oba la (bez o n e „Sufida" i „ Š i p a d a " ) , za­p r e m a 700 m, sa d u b i n o m o d 5—10 m, t ako d a uza nju m o g u pristajat i i najveći p a r o b r o d i , koji krca ju boksit. ( T a k o j e „ c a r g o b o t " „Maria E n r i c a " proš le god ine pr is tao tik uz oba lu i u k r c a o 10.670 tona boksi ta , a d rugdje u Dalmacij i to n e bi m o g a o . }

Naša d ržava počela j e uvažava t i vr i jednost š ibenske luke, te j e o d m a h p o o tvo ru ličke p ruge da la izgrađi­vat i novi pr is tan u Vrul jama. Gdje se on sada gradi , bila j e pri je već i ­n o m pučina . Novi m u o d u g je uz oba lu 150 m, ver t ikalan p r e m a m o ­ru 100 m, a glava m u je duga 130 m. S b o č n e s t rane d o Š ipada bit će u r e đ e n za velike p a r o b r o d e i p o t p u n o iskorišćen. Dužina m u j e 140 m, a dubl j ina m o r a o d 5—12 m. Druga b o č n a s t rana pr i ređuje se za male p a r o b r o d e , duga je ver t i ­ka lno 26 m, a 90 ostali d i o ; m o r s k a m u j e d u b i n a od 1—13 m, ali j e već ina pličak. Uz cio će m u o moć i da pristaju tri velika t ransat lant ika. Njegov će pros tor zapremat i 13.000m a . N a n j emu će biti kolosjeci, a ostaje dovol jno mjesta za skladišta i m a ­gaz ine . K a d bi se p o b o č n a s t rana , d o Šibenika, p o t p u n o iskoristila i n a p r a v i o s imetr ičan pr is tan u formi t rapeza , dobi lo bi se n a pr is tanu još oko 6000 m a , a m o g a o bi tu d a pr i ­s tane i najveći oceanski b rod . Upra­vo j e grehota , d a se to s a d a uz r e ­lat ivno mal i t rošak n e čini . U zadnje su d o b a poduze t i koraci , d a ipak to b u d e . Gradn ju j e m u l a ustupi la d r ­žava g. inž. L j u b o m i r u Ilicu za 7 mili juna i 333 t isuće d ina ra .

Tehn ičk i odsjek š ibenske opć ine t. j . inž. Jos ip Mamatzi-Chviii i geom.

Nova vlada Nikole Uzunovića. Kako se općen i to i mislilo i o č e ­

kivalo u svim polit ičkim k rugov ima , vlada Uzunov ić -Rad ić bila j e vrlo kr tka vijeka. T o je bio s a m o p o ­kušaj . D o b r o se znalo , da u vladi ima radikalskih minis tara , koji će čekal i svaku zgodu, da o b o r e nov i kab ine t i d a opet d o v e d u n a vlast Nikolu Pdšića . S jepan R a d i ć se već požur io , da im u t o m e ugodi . Na svojoj skupšt ini u P a k r a c u j a v n o j e podv rgao oSti oj kritici minis t ra sa­obraća ja Krstu Miletića, k o m u se tako pružila pr igoda , d a zada prv i u d a r a c Uzunovićevoj vladi . Uvrije­đ e n p r e d a o je on ostavku, koju j e o b ­razložio s t rahovi t im n a p a d a j e m n a R a d i ć a nazvavš i ga „b i tangom i vu­c iba t inom" . Ipak o v o m p r igodom nije došlo d o krize č i tave v lade . Ostavka Miletićeva je uvažena . Na n jegovo mjesto d o š a o j e minis tar d r Vasa Jovanović - I s t odobno j e i-m e n o v a n min i s t rom financija d r Ninko Per ić . Nadoš le su n o v e izjave Stj. R a d i ć a zagrebačk im nov ina r ima , koj im j e j a v n o p o n o v n o n a p a o ra­d ika lnu s t r anku i n jene minis t re . P o d n i o j e sad os tavku drž. podse -k re ta r d r Kujundžić , a ministr i Si-m o n o v i ć i Gjuričić ponudi l i svoju ost;;vku, koju su povukl i , kod su se ostali radikalski ministr i solidarisali s n j ima i postavil i ' zahtjev Rad iću , da se p o v u č e iz vlade. Stj. Rad i ć to nije ht io učinit i . S njim su se soli­darisali Pav le R a d i ć i d r Krajač, dok je rad ika l ima uspjelo , da od njega otci jepe minis t re d ra Nikića i d ra Šuper inu . I prot iv volje Stj. Ra­dića Uzunović j e Kralju 5. t. m j . p r ikazao os tavku či tave v lade i n a

p o t p u n o nepa r l amen ta rn i nač in isto­d o b n o m u p o d n i o na potpis ukaz o novoj vladi. Kralj je pr ihvat io os tavku i po tvrd io sastav n o v e vlade , koja je o d m a h položila zakletvu.

Nova Uzunovi eva v lada sasta­vljena j e o v a k o :

P r e d s j e d n i k : Nikola U z u n o v i ć . Ministar fiaancija: Dr Ninko

P e r i ć . Mirfistar vanjskih posala . Dr.

Momčilo N i n Č i ć . Ministar v o j n i : genera l Dušan

T r i f u n o v i ć , Ministar saobraća ja i zamjenik

minis t ra po l jopr ivrede i v o d a : Dr Vasa J o v a n o v i ć .

Ministar p r a v d e : Marko G j u r i ­č i ć .

Ministar prosvjete i zamjenik mi ­nistra v je ra : Miša T r i f u n o v i ć .

Ministar unut rašnj ih d je la : Boža M a k s i m o v i ć .

Ministar g r a đ e v i n a : Milorad V u -j i č i ć .

Ministar za iz jednačenje z a k o n a : Dr Milan S r š k i ć .

Ministar poš ta i zamjenik min i ­stra za ag ra rnu r e fo rmu: Dr Benja-min Š u p e r i n a .

Ministar šuma i ruda i zamjenik minis t ra t rgov ine : Dr Nikola N i k i ć .

Ministar socijalne po l i t ike : Milan S i m o n o v i ć .

Ministar zdravl ja : Dr Slavko M i -l e t i ć .

Iz v lade su dakle ispali St jepan Rad ić , Pav le R a d i ć i d r Ivan Krajač. B u d u ć četiri mjesta u novoj vladi ostala n e p o p u n j e n a , u poli t ičkim se krugovima zaključuje, d a j e ova v lada samo pro laznoga značaja.

Uroš Novak izradili su u vel ikom formatu nov i p lan cijele luke i n je­z inog pos tepenog razvi tka i iskori-šćenja. N a njemu su Označene izo-h i p s e ( v i s i n e t l a ) i i z o b a t e ( n i ­z i n e m o r a ) . Proš i renje ide k j u ­goistoku, a para le lno j e uz željez. p rugu . T u su d u b i n e vrlo povol jne t. j . n e m a odviše s t rme oba le n i previše d u b i n e m o r a , ko je seže o d 5—10 m, što j e zgodno za na jveće kao i za male p a r o b r o d e . Sistem r a ­zvijanja keja i zabran je p o t ipu pri­s tana para le lno sa oba lom, a ne mola (kao u Splitu), j e r j e n a p r a v a željez.' kolosjeka p o m o ć u ob ičn ih skretnica p u n o pogodni ja nego po­m o ć u pokre tn ih ploča za vagone .

U vezi sa projekt i ranim proš i re ­n jem keja t reba d a se k o d sadašnje vojn ičke radio-s tanice sagradi željez­nička postaja za ranž i ran je vagona . Stanica bi imala svezu sa pos to jećom i b u d u ć o m lukom u Mandalini , te bi bila p u n o podesn i ja za operaci je , j e r bi visina n a d m o r e m bila oko 12 m niža nego j e sadašnja s tanica u Šibeniku.

Prv i kompleks , najbliži sadašnj im r a d n j a m a , za proš i renje luke zauzi ­m a o bi oba lu Dobr ik i P r o p a d . T i m e bi se ovdje dobi lo 286 m oba le za male p a r o b r o d e (do 8 m d u b i n e ) i 670 m za vel ike p a r o b r o d e (dub ina 8—12 m). Okretni b i „ k r a n " b io n a morskom r tu. Osim toga d o b i o bi se pros tor (skladišta) n. pr . za bauxi t od 16.000 m a i za ugljen 9000 m*. doč im sadašnje nj ihovo skladište iz­nosi cirka 9000 m a . T rošak za p u n o proš i renje (kej sa pos to jećom s tani ­com) bio bi oko 22 milijuna d ina ra . P r v o m proš i renju p r ipada i čišćenje p ros to ra i spod sadašn je stanice) gdje se može dobi t i u k u p n a površ ina od 6400 m a ili prostor za tri velike m a -gaze. U zadn je d o b a zakupilo j e gra­đ e v n o p o d u z e ć e „Beton" u Splitu pros tor zvan „ R o g a č " uz Dobrik i već o tpočelo njegovim p lan i ran jem od 16.500 m a .

U drugi kompleks dolazi proš i ­ren je oko Klobučca . T u bi se dob i lo 610 m keja za male , a *304 m za ve­like p a r o b r o d e . K ovim r a d n j a m a spada la bi i s tanica za ranž i ran je vagona . Prv i bi d io imao 4—5 ko­losjeka, te spoj sa prvim i d rug im kompleksom proš i rene obale . Drugi bi kompleks z a p a d a o o k o 25 mili­juna d inara .

Treći kompleks u F u r n a ž i bio bi proširenje s tanice za ranži ranje i izgradnja oba le o d 251 m za male i 610 za velike p a r o b r o d e , te even­tua lna gradnja t. zv. suhog d o k a

-MAHODNA STBAžA" BROJ :

(Tro c k e n d o c k ) * uz mandal insku

s t ranu i to ne s j i m o za t rgovačke b rodove , neiío i za ra tnu mornar icu . Sva tri kompleksa sa svojim kejima, od Vrulja d o projekt i ranog suhog doka , imala bi u k u p n o 1850 m. du­žine.

Još daljni razvitak š ibenske luke za daleku budućnos t bio bi u uval i sv. Petra . No bilo bi poželjno, d a se uz proš i renu mjestimice obalu pro tegne sadašnji kolosjek na Obali sve do tvornice „Sufid". — O iz­vanjskoj šibenskoj luci, kod sela Za-blaće nije aktuelno govoriti , p r e m d a postoje nacrti , j e r bi izgradnja m n o ­go zapadala .

P rednos t i š ibenske luke za in tere-sovale su velike pr iv rednike u E n ­gleskoj, pa je zbog toga d o š a o u oktobru pr. god. u Šibenik J o h n C. Cullet, poznat i s tručnjak za izgradnju pomorskih luka, te pozajmio za neko vri jeme zbog p roučavan ja nacr t inž. Mamatzija.

T a k o đ e r spominjemo, d a j e u knjizi „Dalmaci ja" ( izdanje Udruže­nja iugosl. inž. i arhit., Split, 1923.) iznesen projekt sa izgradnju četiriju gata u šiben. luci u dužini u m o r u od 36—79 m, za iz jednačenje oba le d o starog gata, nas ipanje P r o p a d a i za izgradnju pristaništa u Klobučcu i Mandalinskoj uvali.

Dakle, kako se vidi, ima dosta projekata . No glavno je , d a se radi . Šibenska luka p ruža državi najbolje uslove na ciielom J a d r a n u za izgra­dn ju najbolje obale, uz i zvanredno povol jne uvjete. Država bi imala in­vestirati veće svote , eda upot reb i prirodne, p rednos t i š ibenske luke, jer bi t ime n e o s p o r n o i sebi koristila.

P o službenoj statistici prošle go­dine 1925. iz š ibenske j e luke izvezlo ugl jeničko druš tvo „Monte P r o m i n a " 58.314 tona ugljena, d ruš tvo „Šipad* 80.000 m 8 g r ađevnog d r v e n o g m a t e ­rijala i 600 tona celuloze, d ruš tvo „Sufid" 9500 tona c i anamida , docira je druš tvo „Adr ia" Bauxit od ju la 1924. d o mar t a 1926. izvezlo 112.650, t ona boksi ta . Građevn i materi jal , koji je d o s a d a dolazio iz Drvara , p o v e ć a o se d o v o z o m i iz Dobrl ina , od poče tka m ar t a o. g., t a k o d a ga u Šibenik stiže d n e v n o 60—80 va­gona .

P o službenoj statistici u god . 1924. (dak le prije o tvora ličke željezničke p ruge) prispjelo j e u Šibenik vago­n i m a 14 848 tona robe , a o tpremljeno 21.929 tona . T o j e samo j o š dje lomičan p r o m e t Šibenika t. j . za g lomaznu r o b u (bauksi t , d rvo , celuloid, neš to v ina) . Besmisleno j e i š tetno za Ši­benik, što on n e m a ni ca r inarn ice I. s tepena , nego II., tako da m n o g a

r o b a ide najprije u Split, a o n d a se vraća u Šibenik. T o m e se m o r a sva­kako što prije doskoči t i . O t vo rom ličke pruge, j a s n o j e , najviše koristi imaju Šibenik i Split. B u d u ć je ši­benska luka o d Boga s tvorena i zgo­d n a za g lomaznu robu , n e m a sumnje , d a će o n a pr ivuć i p rome t u jačoj mjeri nego d o s a d a . Ako se k t o m e uvaži , d a s a m o za leđe Šibenika ob i ­luje r u d a m a i d a su m u n a d o m a k u slapovi Krke, to ima Šibenik bez sumnje veliku budućnos t . Već sada država dobi j a o d samog d. d. „Ad-r ia-bauks i t" godišnje 1 i pol mil i juna D. za p revoz te r u d a č e n a pruz i Drniš-Šibenik i t ime plaća pasiv t. zv. da lmat inske željeznice.

Ali Šibenik k a o i Split očekuje izgradnju t. zv. Unske žel jeznice,

Nerazdruživi su Jelen i Schicht,

klakovi pravoga Schichtovoga sapun«. Oni su pojam I Jamstvo čistoće, čuvaju rublje I ruke. Neprijatelji su muke i naprezanja.

Petite, da Vam ne podmetnu dregl sapun „do­bar k«o Schichtov." Oitanl ie kod onoga, Sto t e

t akom 77 godina poketelo kao najbolje.

koja bi ih organički d o b r o svezala sa svom d ržavom. O n a bi išla Un­skom do l inom, do l i nom Butišnice (pr i tok Krke) d o Knina . Ovom bi se p r u g o m iskoristili ležaji željeza u Ljubiji, razni ug l jenokopi , š u m e , a iz Bana ta se dovozi lo jef t ino žito za o s k u d n u Dalmaci ju . — Šibensko j bi se luci pomoglo i i zgradn jom p r u g e o d Drniša p r eko Kon je v ra ta d o luke u Crnici . Uspon bi b io s a m o 1 1 : 3 - f - p r o rnille; a pu t bi b io krać i za 2 sata.

Ne smije se zaborav i t i , d a j e , gub i tkom Z a d r a Šibenik pos tao a d ­minis t ra t ivni i p r o m e t n i c e n t a r s je­v e r n e Dalmac i je , pa bi se i b rz im p a r o b r o d a r s k i m p r u g a m a imala po­svetiti veća briga nego d o sada .

D. K r s t o StoSić .

Općinski izbori i mi. Niti mjesec d a n a nas dijeli o d

općinskih izbora , n a ko j ima će se Dalmaci ja d a odluči , koj im će l judi­ma i kojim s t r a n k a m a povjerit i v o ­đen je i upravl janje o p ć i n a m a . K a d a se r ad i o općinskoj politici, o n d a često pu ta mora ju polit ičke s t ranke , d a ods tupe o d općega s t r anačkog nače la i d a se pr i l agode mjesnim pri l ikama. N o ipak s t ranka, k a o s t ran­ka, m o r a d a ima j a s n e pog lede u situaciju i Onda, k a d a nas tupa sama , kao i o n d a , k a d a j e p r i m o r a n a n a k o m p r o m i s . R a d i toga misl imo, d a je po t r ebno , da naši čitatelji i naši pristaše čuju naše mišljenje o ov im izbor ima.

Hrvatska P u č k a S t ranka je , k a k o joj s a m o ime kaže, h rva t ska s t ranka . Ona ostaje v jerna n a r o d u , iz koga je nikla. Ona je bila prva, koja je u Dalmaciji razvila hrvatski barjak o n d a , kada .su mnogi današn j i pa ten t -Hrvat i smatral i , d a je nazivat i se Hrva tom veleizdaja. Ona j e tom svom hrvats tvu ostala v je rna d o d a ­n a s . Dok su se oni , koji su n a s na ­zvali izdaj icama hrvats tva , poklonil i „beloj b r a d i " i proglasili izrabljiva-čki central is t ički režim svet injom, mi smo ostali n a svojim položaj ima, dec imi ran i istina, ali smo izdržali . Izdržali smo n a p a d a j e demagogi je i n a p a d a j e sile. 1 o s t adosmo živi. 1 d a n a s i m a m o pravo , d a svijetla čela i z ađemo p re d hrvatski n a r o d , i da t raž imo njegovo povjerenje , j e r ni­k a d a ni jesmo poklekli ni p red R a ­dićem, n i p red Paš i ćem. I m a m o pra ­vo, d a t raž imo povjeren je za n a š u iskrenu, poš tenu i istrajnu h rva t sku politiku. Hrvatska P u č k a Stran­ka je s t ranka pučka , s t ranka ci­je loga hrvatskog n a r o d a . I hr­vatski seljak i hrvatski r a d n i k i h r ­vatski obr tnik i hrvatski školovani čovjek: svaki poš ten i Hrva t ima svoje mjesto u pučkoj s t ranci . Osno­v a n a n a pr inc ipu kršćanskoga soci­jalizma, o n a nije staleška s t ranka , već s t ranka sviju staleža. Ona n a ­stoji otupit i oš t r inu staleške b o r b e

ne nasi l jem i pr i t iskom, već p r a v d o m i ljubavlju. J e d n a k o m br igom o n a se bori za p r a v e d n e interese sviju staleža, j e r su staleži po t r ebn i za razvi tak ku l tu rne i e k o n o m s k e snage hrva tskoga n a r o d a . N o ipak u p r v o m r e d u o n a zagovara in terese seljaka, te srčike našega n a r o d a , k a o i in terese r a d n i k a , jer j e soci­ja ln i položaj ovih dva ju staleža u n a š e m n a r o d u najbjedni j i .

Hrva t ska P u č k a S t r anka j e kr ­šćanska, katol ička s t ranka . T o z n a ­či, d a i u politici o n a zas tupa p o ­t r ebu k r šćanskoga m o r a l a , k r šćan ­skoga poštenja . P u č k a s t r anka sma­tra , da j a v n i i pr iva tn i život i po jed inac i n a r o d a m o r a d a b u d e prože t nače l ima kršćanskoga morala* P r e v a r a j e i u politici, kao i u p r iva tnom životu, grijeh. T o je na še načelo . 1 za to se p u č k a s t ranka nije n ikuda u svojoj akciji služila demagog i jom i p r e v u r o m . } n i k a d a se tim s reds tv ima n e će ni služiti, jer m t ime izmjerila svoje o snovno načelo , t v r d i n e o b o r i v temelj , na k u m e počiva, a to su pr inc ip i kr ­šćanskoga m o r a l a .

Stoga Hrva tska P u č k a S t ranka mora u svim mjest ima, gdje j o j to prilike dopuš ta ju i gdje n e bi t ime bio povr i j eđen opć i hrva tsk i interes , izaći samos ta lno n a izbore , d a m a ­nifestira snagu b o r b e n o g a hrvats tva , kršćanskoga socijal izma i k r šćansko­ga poštenja.

U on im pak mjest ima, gdje o p ć i interesi zahti jevaju, d a se z a p o s t a v e s t ranački interesi , a d a se spasi čast hrvats tva, ako joj b u d e z a g a r a n t i r a n a nepovred ivos t k r šćansk ih nače la , H P S će znat i , d a sa svoje s t r ane pruži ostal im hrva t sk im s t r a n k a m a takve d o k a z e susretljivosti i p o p u ­stljivosti, d a n a nju n i k a d a n e će moć i d a p a d n e ljaga, da j e o n a svo­jim n a s t u p o m onemoguć i l a spašava ­nje časti h rva ts tva .

U svim p a k pr i l ikama H. P . S. će ostati vjerna s v o m e g e s l u :

U izbore d rugu d r u g Za Hrvats tvo , Križ i P lug!

Politički pregled. Nakon sastava nove Uzunovićeve vlade

bez Stj. Radića sva tri drž. podsekretara Radićeve stranke Paasrić, dr Neudorfer i dr Krujević izrazili su se solidarnima sa Stj. Radićem i predali ostavku upravivši toni prigouom Uzuuoviću oštru pismenu izjavu, kojom osuđuju njegov nekvaliiici-rani postupak smjenjivanja njihovih triju ministara i ovakvo rješenje krize, koje je u protimbi sa svim parlamentarnim za­htjevima.

Nova vlada imala bi nastaviti politi­k o m Pušić-Radićevog „sporazuma". Još se ne zna, hoćeli imati većinu u parlamentu. To ovisi u prvom redu o tome, hoće li dru

Nikiću i dru Šuperini uspjeti, da povuku za s o b o m 35 č lanova hrv. seljačkog kluba, kako su obećali radikalima. 'i'l. t. mj . drži se u Zagrebu sjednica poslanika HSS, pak će se tada vidjeti, kuda će se opredijeliti r lSa .

Dr Nikić i dr Šuperina o v i m p o v o d o m sUjmeđu ostalim izjavili i ovo: „Prva Uzuno-vićeva vlada se uajvećma sastavila trudom Stj. Radića. Program njezina rada v e ć i n o m je sastavljen prema njegovim prijedlozima. Taj radni program temelji se na sporazu­mu, što ga je sklopila Pašić-Radićeva vlada... Stjepan Radić je sakupljenim radikalskim ministrima izjavio, da će s tim radom na­staviti d o redovit ih novih izbora, na koje će, ako radikali na to pristanu, ići skupa kao srpsko-hrvatska koalicija. Druga Uzu-

novićeva vlada je nastavak prve na temelju i s istim radnim programom. I nema nikakva razloga, da to] vladi ne d s v o g a povjerenja zato, Sto se u njoj ne nalazi Stjepan Radić. Ml ne mai ispitujemo razloge, koji su daljnji opstanak Radićev u v lad i . Jat da su interesi naroda jači od pri zija jednoga čovjeka". Oni misle, da većina poslanika \ HSS odobrit i njll postupak, jer da su hrvatski seljački slanici v e ć siti l i čne politike, diktatui demagogi je .

15 t. mj . sastali su se vođe opozicl vijećali o zadnjim nagl im promjei vladi . Oni stoje na stanovištu, da prot iv korupcije treba nemilosrdno viti , pak će u tom pogledu poduzeti nove korake. Opozicija j e mišljenja, da zadnje rješenje vladine krize potpuno parlamentarno. Ni predsjednik Skupi poslije ostavke nije bio pozvan, da svoje mišljenje. Općeni to se osuđuje Nikića 1 dra Šuperlnu, koji s u tvoj im s tupom radika l ima pripomogl i im, da ostanu u vladi i dali PaSiću mogućno« na sjednici g l a v n o g odbora 25. t. mj. i de svoje osnove .

Jučer popodne imali su biti pri« u audijenciju kod Kralja predsjednik Karlo Kovaćev ić i Stjepan Radić. T i m dijencijama pridaje se vel ika v a ž n o s t

S ve l ikom napetošću očekuje se < razvitak polit ičkih prilika, jer se ćenito misli, da će i o v a druga Uzui v iceva vlada biti vr lo kratka vijeka. 1 se razne kombinacije, tko bi ju zamijeni.

Iz Hrv. Pirike Stranke. IZBORNI NASTUP HPS.

Stranka prepuš ta , d a u poje« m j e s t i m a p r i s t a š e p r e m a lokaln im k a m a u d e s e s v o j n a s t u p . Pri je koi o d l u k e treba da s e s p o r a z u m e s a 1 sk im i Pokraj insk im Tajn i š tvom. Odjej j e to m o g u ć e , n e b a s e i s t u p a p o d imei Hrvatske P u č k e S t r a n k e , makar i \ j en im ( a v e z a n i m ) l i s tama. Odje to k a k o i n j e m o g u ć e , kooper ira t i s e i (vez ivanjem l i s te ili za jedn ičkom list »a onim s t rankama ili g r u p a m a , koji n a š o j najsrodni je , u prvom redu sa vatskira.

Razne u p u t e z a o p ć i n s k e izbore .

Na kotarske tajnike i mjesne HPS pada vel ika zadaća, da u svojoj : i općini ućine s v o m m o g u ć o m hitnosću i š to treba u č i u i u :

1. Da svaki prvak dobro prouči h zakon za općiuc, te budu upućeni i i

2. Da jedan o d prvaka HPS (župi ugledniji seljak Hi tko drugi) o d m a h a z o v e n a d o g o v o r barem po prvaka iz svake župe, da se dogovoi glede formiranja mjesnih izbornih za izbornu aampanju; b) g lede načina, k da se nastupi : pod zajedničkom 1U HPS, Ui pod odvojenim listama HPS : neke pojedine jače župe , ili na bazi t ih ljudi bez obzira na stranke (u. „općinska lista", u kojem slučaju udesiti, da uđe što više naših ljudi), k o m p r o m i s u sa jeduom ili više hrval ili našoj srodnih stranaka. - Gdje u j općiui postoje organizacije HPS, oi njihovi odbori dužni su da to sve obav«

3. Treba o d m a h naći po d v a č u v a ž a r e (predstavnika liste i njegova uika) za svako biralište. Jedan od tih mogućuost i n e k a je školovan (župnik, i telj ili sl ično). Osobito zgodni treba dah du čuvari g lavnoga g lasačkog mjesta.

4. i s tanje kandidata i njihovih nika treba š to prije riješiti, jer kandidi zamjenici treba da v l a s t o r u č n o pišu kaudidatsku listu. S istoga razlO| treba o d m a h k o d općine (uz malu odštetu) pribaviti i potrebite t iskanice sa kandidat-ske liste (na svakoj o d t ih tiskanica da je na ćelu pečat odnosnoga sreskog p glavarstva). Uzeti ih za svaki slučaj l iko komada više nego Sto trebat

5. U z g l a v n u k a n d i d a t s k u l (na kojoj su sa izjavom vlastoručno j saul svi kaadidati i zamjenici te svi lagači) treba prema či. 12. odlomak predložiti još dvaput tol iko p r e p i s a l i s t a , ko l iko u toj općini ima glai mjesta.

6. Osobito treba paziti, da bude pouzdanija i najsigurnija osoba onaj predlagaća (i njegov zamjenik), koji će i listi biti naznačen kao „opunomoćeni stupnik predlagaća liste" (čl. 15. odlomal

7. V e z i v a n j e k a n d l d a t s k i b 1 s;ta v r l o j e v a ž n a s t v a r (čl. 13), 1

ko M to Tidi iz čl. 36. U nekim općinama bit će od velike koristi, da nekoje lupe ut n eka skupina sela radi osobitih prilika

Q ese tvoju vlastitu, koja će biti kadra da radi većega broja kandidata i zamjenika upi daleko veći broj glasova te poluči

„' tu lupu ili sela bolji rezultat. Kako se i k ova Usta prema čl. 13. može da veže

drugom Hl «« više drugih lista, to za kupue interese stranke ovakvim cijepanjem sta nije ništa naškođeno, nego m n o g o po-soteno. Eventualni antagonizam ili oprav-aoa težnja, da se dio općine otcijepi 1 iouje vlastitu općinu, diktirat će u rano-lm općinama našim ljudima, da se uspje-00 posluže sa ov im lokalnim listama (cl-

' i njihovim vezivanjem. Prepo-uU t e , da t e o v o m momentu posvet i itjveća pažnja

C Ako u manjim općinama ua*i ljudi aga polučiti, da se oko njih u g lavnom

__;upi čitavo pučanstvo (da na lh tu dođe i tkogod, koji ne pripada HPS) nikud bolje,

ako ne bude nego jedna lista, onda je pobijedila, a da Izbora 1 ne treba (čl. 22).

u. Do prikazanja kandidatsklh lista treba svau brigu posvetiti okupljanju čestitih

godnih i upllvmjih pojedinaca, a po prl-asu kandidatske liste agitaciji, da lista to bolje uspije. U tu svrbu treba uputiti i im kandidate na što življu agitaciju.

Velika tkupšt ina a Oudinclma. 11. t. L odršana Je velika javna skupština HPS Gudinclma (u Srijemu), na koju je doš lo i hiljadu naroda iz Gudinaca, Babine rede, Slitara, Boravaca, Kopanice, Sikire-

i dr. Govorili su : Stjepan Barić, dr Sumrak, Uijs Petrićević, dr Kamilo Firiu-l*r, dr Matlja Belić, te Ivan Sečkar. Narod t • velikim oduševljenjem slušao naše prvake. Prigovarao je samo jedan radiće­vac, ali kad se izjavio za centralistički vi-iovdsuski ustav, bio je od uaroda ismijan.

n Međumurju. Dr Rebok prošlih dana odrtao je vrlo uspjele polu­tane us tanke u Mačkovcu, Čakovcu i Pa-ioovcu. HPS se sve više Siri u Međumurju.

Organizacija HPS a Imotskom provedena 11 t mj. Pokr. tajnik Vodanovlć održao je

s građanima i seljacima iz varoši Glavina. Nakou što je izvijestio o politi­kom položaju osobitim obzirom na Hrv.

u Stranku, i v i su se jeduodušno izja-Ui ujesinim pristašama i pristupiti izboru

mjesnoga odbora sa predsjednikom I. Vu-ctoaliovićem na čelu. - 13. i 14. i. mj. po­krajinski tajnik održao je uspjele sastanke sa predjelnim svećenicima u Imotskom i Lo-vreću, na kojima se raspravljalo o politi-

m položaju. Ra 'ai sas tanc i . Naši prvaci i izaslanici

održali su uspjele pouzdane sastanke u Do-uiaslovcu (kod Samobora), Krapinskim To­plicama, Karlovcu, Bočaojevcima (kotur Valpovo) 1 Deletovcima. Prisutni su sa za­dovoljstvom saslušali Ulaganja naših go­vornika, koji su im izložili političko stanje 1 program HPS, te se uvjerili, da je HPS jsdiua štićenica h r v a t s t v a i kršćanstva. U Domaslovcu su izaslanicima naši sumlšije-uicl izašli ususret sa glazbom.

Zagrebačka burza od 16. t mj . noti­rala je: Din 802 SU za 100 austr.-šilinga, Din 10976 sa 1 Svlc franak, Din 228.75 za 100.Ud. lira, Din 276 566 za 1 engl. funtu u čeku, Din 56 828 za 1 dolar u čeku, Din 56 ft ta 1 dolar u novcu, Din 166 6o za 100 ottkih kruna, Din 191.50 za 100 frauc fra­naka, Din 13.55 ta 1 njem. marku, Din 298.50 u 1000.— nominalne ratue štete. Tendenca čvrsta, robe malo, potrebu pokriva Naro­du« Banka.

Petroleum pl inske svjet i l jke najpo-desnile za r ibolov, od 150 do 3000 •vijeća Jako »ti. Zajamčena bespr i -korna funkcija, minimalan potrošak petrolela. 24 vrsta svjet i l jaka. N a j ­

veće t tovar iš te za S. H. S.

„FETBOPLlir Zagreb, Draškovlćeva 58. T r a t e t e povjerljivi zastupnici .

I Z G R A D A I O K O L I C E ,

t Dr Frano OullbIC. Sinoć u 11 sat i noći ispust io j e nakon kratkotrajne a teSke b o ­

lest i svoju dobru duSu dr Frano Dulibić, liječnik. Dobri pokojnik, rođeni s in n a š e g a g r a d a , i s t icao s e ve l ikom

savjesnošću u vršenju s v o g a napornog zvanja , dobrotom srca prema sv ima , koji su bili potrebni , prijaznošću prema svoj im prijatelj ima, ve l ikom ljubavlju z a svoju ob i te l j , koju os tav l ja nenavršlvši j o š 51 . godinu ž ivota . Kao praktični kršćanin nije s e nikad s t id io s v o g a vjerskog o sv jedočenja .

Još kao đak i s t i cao s e pokojni dr Dulibić u prvim r e d o v i m a n a r o d n e o m l a d i n e . S u d j e l o v a o je u đačkim pokret ima u Beču, a kao predstavnik hrvatske a k a d e m s k e omlad ine sudje lovao je s tvarno kod ve l ikoga č ina pijeteta prema naš im mučenic ima iz B e č k o g a Novog Mjesta. B io je izraziti Hrvat, vjeran naš im tradic i jama, vjeran sin s v o g a n a r o d a .

I u radu za taj narod pokazao je dr Frano Dul ibić svu svoju p lemenitost i l jubav. Kao liječnik općine š ibenske kroz dugi niz g o ­dina p o ž r t v o v n o j e rad io na o g r o m n o j teritoriji . Nije b i lo t o g a , ko ­mu on nije i skazao svoju dobrotu. U svako d o b a d a n a i noći b io je spreman z a svo je bolesnike , z a s irotinju, z a nevoljnike. B io je l i ječ­nik s i r o m a h a i oni ć e g a uzdržati u najbo l jo j uspomeni .

D o š a o je rat i dr Frano Dulibić kao vojnički liječnik pomaže brojnim naš im vojnic ima. I ako čes to premještan od austrijskih ko­m a n d a n a t a , uspijeva, d a spas i svojom riječi, d je lom, zauzetnošću 1 potajnom br igom m n o g i m ob i te l j ima o c a , brata , hranitelja. Vojnici su g a volje l i k a o o c a i k a d g o d je morao d a s e o d njih dijeli iz s r d a c a proste momčad i d i zao s e g l a s duboke zahvalnost i i l jubavi .

Dr Frano Dulibić j e b io radnički liječnik. S n a š a o j e veliki na­por l i ječnika j e d n o g a ve l ikoga s i romašnog svi jeta . Ekspozitura o -kružnog ureda z a os iguranje radnika u Šibeniku, uza s a v o g r o m a n broj radnika, funkcionirala je tačno i d o b r o te je s ta la n a g lasu k a o j e d n a o d najbolj ih u našo j državi . Veliki broj p r e g l e d a b a o b a v l j a o je pokojni doktor kroz čitav d a n , i šao u kuće svoj ih ra­dnika i p o m a g a o nj ihovom zdravlju.

Dobri pokojnik b io je d o b a r s in n a š e g a g r a d a t e j e čuvao ri­jetkim pi jetetom n a š e d o b r e u s p o m e n e i z a n a š a o s e nad n a š o m historijom. Od p r v o g a poče tka b i o je odušev l jen im i vjernim pri­s ta šom naše Hrv. Pučke Stranke .

Bio j e o tac svo je obitelj i , o t a c s i romaha , društven 1 v e d a r s prijatelj ima, sav je s tan vrš i lac s v o g a zvanja , čijih opasnost i 1 napora j e prerana žrtva . — Slava n j e g o v o j uspomeni , a utjeha nje­g o v o j obite l j i , o s o b i t o našem prvaku bratu mu dru Ant i l

t Ante Koštan pk . Ivana . Ovaj naš sugrađan in , zadnj i o d s taroga koljena Koš tan , p r e m i n u o j e u Du­brovn iku 11 . t. noj. u 71 . godin i ži­vota . Bio je dugogodišn j im up rav i ­teljem opć inske k a v a n e u D u b r o v ­niku, gdje je svojom p o z n a t o m pr i ­j a z n o š ć u s t ekao i už ivao vel iko što­vanje i l jubav. Sp rovod m u j e bio b r o j n o pos jećen, a m e đ u ostalim v r p c a m a isticale su se n a osobit i nač in o n e na v i jeuc ima obitelji O-dak i N o v a k o v i ć sa n a t p i s o m : „Vjer­n o m i poš t enom Anti — obitelj O-d a k u i „Vje rnom i d o b r o m Anti — obitelj Novaković*' . Dok pokojniku želimo vječni pokoj , rodbin i , osobi to n a š e m od l i čnom pristaši nećaku d ru Vjeku Vučiću, izrazujemo iskreno saučešće!

f l k a u d . Krnić. Našem pri jate­lju v r snom solistu pjevaču vlč. d o n Jozi Krniću, župniku Mandal ine , p r o ­šlih d a n a umr la j e majka , d o b r a s tar ica . P r e m a njezinoj želji smrtni os tanci bil su iz Manda l ine p r e n e ­seni u r o d n e Konjevra te , gdje j e bila p o k o p a n a uz veliko učešće mješćana . Duša jo j se raja nauž i -va ia l Don Jozi i svoj r odb in i naše saučešće!

Prof . T o m a š i ć O. T o m a , koji j e još od Pr ib ićevića bio premješ ten u u Kotor rad i svoga neus t raš ivoga i ak t ivnoga r a d a u razn im mjesnim katol ičkim udruženj ima i u s t a n o v a ­ma, prot i č emu se kasni je n a k o n pada P P rež ima bio u tekao , poslije tolikoga čekanja b io je n s p o k o n imenovan profesorom na splitskoj gimnaziji . Uvelike žaleći njegov od ­lazak rad i njegovih velikih i n e p r o -cjenivih zasluga za intenzivni razvoj i p rocva t našega kat. pokre ta , od srcu m u čest i tamo, Što je ipak j e -n o m d o b i o zadovoljšt inu.

Razmještaj i direktora Učite l jske ško le . N e p o s r e d n o pri je p a d a Paš ić -Rad ićeve vlade na pri jedlog ministra prosvje te g. Ivo Belotti b io je po­n o v n o i m e n o v a n d i rek to rom mjesne Učiteljske škole, a sadašnj i direkto 1* g. d o a Sime Urlić premješ ten za d i rek tora Učiteljske škole u D u b r o ­vniku, b u d u ć tamošnj i d i rek tor g. Vinko Lozov ina i m e n o v a n d i rek to ­rom realke u Splitu. Koliko nas i-skreno veseli, što j e t ako d i rek toru g. Belotti-u d a n a zaslužena zadovol j ­ština za nep ravdu , ko ju mu je svo­j e d o b n o bio n a n i o Pr ib ićević p ro tu ­zakoni t im umirovl jenjem, ne tom je preuzeo minis tars tvo prosvjete n a k o n Korošeca , toliko ne m o ž e m o n ikako odobr i t i ovo vucaren je g. Urlića, postar i jega čovjeka i uvaženoga n a ­stavnika.

Provalne krađe . 12. o. mj . u noći su nepozna t i zlikovci provali l i kroz p rozor u k a v a n u „Istra" i odn i ­jeli iz ladice kutiju, u kojoj se na ­lazilo Din. 9.800 gotovine , 1 do la r u papi ru , s rebreni ručn i sat i dvije uložne knjižice. Provalnic i nijesu j o š p r o n a đ e n i , pa policija vodi izvide, h t e noći desila se p rova lna k r a đ a i u d u ć a n u g. A. F r u e . T u su lopovi p o m n o odstranil i staklo izloga, d a ga nijesu n imalo oštetili, i k r o z nastali o tvor pokrali s izloga nešto ča rapa , šešira i ostalih p r e d m e t a u sveukup­noj vri jednosti od Din 1810.

Hrv. Kat. Orlu za n a b a v u sprava dr Vjeko Vučić poklonio je d in . 20, da počasti u s p o m e n u pk. Šime An-tunac , a drugih d in 20, da počast i u s p o m e n u pk. majke vlč. d o n Joze Krnića. - O d b o r h a r n o zahval juje .

U fond „Narodne Straže" d o ­pr in io j e vlč. d o n Ante R a d i ć d in 3 0 : da počast i u s p o m e n u pk. Ike ud.

Krnić, pk. Ante Koštana i pk. d r a F r a n e Dulibića. — Uprava h a r n o zahvaljuje.

K o n c e r a t „ Š i b e n s k e G l a z b e " . U nedjelju 11. t. mj . „Šibenska Glazba" priredi la je u g radskom per ivoju lijep koncera t , koji je bio izveden n a opće zadovoljs tvo. Vidni n a p r e ­dak glazbe pod vrsnim d i r igovanjem Ma. Sent inele osobi to nas veseli.

Boles t . U zadnje vr i jeme poja­vilo se nekol iko slučajeva inf luence, za koju liječnici tv rde , da u m n o ­gom naliči na „Španjolku", bolest, koja je pred o sam god ina o n a k o grozno harala i opustoši la osobi to p o selima či tave obitelji .

Krov k a t e d r a l e . Na jugo i s točnom dijelu ka tedra le nad pro lazom Mar-tina Kolunića krov j e u l abavom stanju, pa bi se vrlo lako mogao koji d io da od ron i . Kako j e pogi­bel jno za prolaznike, taj j e d io pre ­g rađen daskama , dok se ne izvedu nužni popravc i , s koj ima se ne bi smjelo kasni t i . v S J a d r i j e . I ove godine namje ­r a v a up rava kupališta „Jadr i je" , da pod igne nekol iko novih kab ina . Stoga je izdala proglas na građans tvo , ko­jim pozivlje sve refiektante na vla­stitu kabinu , da se da t . maja za informaci je pri jave u d u ć a n u g. A. F r u e . Svake hvale vr i jedno j j n a ­stojanje uprave , koja ide za n e p r e ­s tanim proši r ivanjem i poljepeanjera „Jadr i je" svake god ine neš to n a d o -davajnći , što će osobito koristiti n a ­pretku i p rocva tu našega građa .

D a r opć ine i o p ć . č inovn ika . Općina je da rova la „Uboškom D o ­m u " d i n a r a 300, a „Konferenciji sv. Vinka P a u l s k o g a u d ina ra 200 mjesto vi jenca na oda r svoga liječnika pk. d r a F r a n e Dulibića. Isto tako su č i ­novnic i š ibenske opć ine darova l i „Uboškom D o m u " d ina ra 200 mje­sto vijenca na oda r opć . li ječnika d r a F r a n e Dulibića.

V j enčan j e . U ponedjel jak 12. t. vjenčala se Orlića Dumica Ju i i ć iz Šibenika sa m e h a n i k o m L e o p o l d o m Floigl iz Skrad ina . — U srijedu 14. t. mj . v jenčao se sudac u Metkoviću n a š sug iađan in d r Ante Vata vuk sa gđicom Vinkom Baranov ić . Sre tn im m l a d e n c i m a s rdačno če s t i t am o !

Naš i poko jn ic i . Proš le s edmice umrla j e u p r iva tnom s tanu Kata Despot ud . pok. Mate, d o b r a i če ­stita starica, u 87 . godin i života, p o ­krijepljena svim u t jehama naše sv. vjere. P r i r eđen jo j lijep sp rovod , ko jemu su uz brojnu rodb inu i svojtu prisustvovali i mnogi znanc i i pr i ja­telji njezini i obitelji Despot . Dok dobro j pokojnic i žel imo vječni p o ­koj , rodb in i izrazujemo svoje s auče ­šće ! — Još su umrl i u bo ln i c i : Gui-no Ante L e o n a r d o v iz Zadra [33 g.j, Molača Nikola iz Šibenika i Dević Ilija iz L i šana [nezakoni ta djecu o d 1 mj.], Klanac Marko Matin iz Be-tine [1 mj.] i Barak A n đ e l i j a j l mj.] — P . u m.I

G o s t o v a n j e s p l i t s k o g N a r . P o -z o r i š t a započinje večeras. Osim šest p reds tava , koje su na programu, da t će, ako odaziv b u d e dobar , i dvi je ope re te .

Pohvatao . Obitelj Pasi u i prigodom 25. godišnjice misnlkovauja O. Nikole Paslnl darovala je „Uboškom Domu" din. 200. — Nar. Ženska Zadruga prigodom uskrsnih blagdana darovala je siromasima, zaklonje-! nim u „UboSkom Domu", raznoga jest iva, (mesa, tjestenine, kruha, vina i t. d.), a r

Antula Baica žena Ive Baice, metara, 12 kg. suhoga mesa, — Uprava im najharnije sa-hvaljuje. Ugledali se i drugi u njihov tVt-' jetli primjer 1 i uJ£%2fiGnu<f

TRAŽI SE AKVIZITER koji bi bio Vlasnik, izdavatelj i odgovorni uredn u i i i . A i l a l Ante Erga . - Tisak Pučke Tiskare u

voljan preuzeti poslove kod Jednoga z a - b e n i k u l ( p ' r e d s t a v n i c i : j erot im i vj stupstva osiguravajućega društva i Još 8 i a v Matać ić ) .

pobliže upute obratiti se Upravi lista, j e s a m li p l a t i o p r e t p l a

Zadružna Gospodarska Banka d. d. u Ljubljani VLASTITA ZGRADA UL. KRALJA TOMISLAVA 108 Podružnica Šibenik. BRZ. NASLOV GOSPOBANKA

T E L E F O N BR. 16. NOĆNI 67.

Podružnice: CELJE, DJAKOVO, MARIBOR, NOVI SAD, SARAJEVO, SOMBOR, SPLIT.

Ispostava: BLEĐ.

Dionička glavnica i pričuva preKo bin. 16.ooo.ooo. Ulošci nad Din. 250000000 Ovlašteni prodavaoc srećaka državne lutrije.

PRIMA ULOŠKE NA KNJIŽICE, TE IH UKAMAĆUJE NAJPOVOLJNIJE.

OPREMA SVE BANKOVNE I BURZOVNE POSLOVE POVOLJNO, TOČNO I BRZO.

Ji