View
60
Download
6
Category
Preview:
Citation preview
UPRAVNO TIJELO ZA PRIPREMU PRIJEDLOGA STRATEGIJE
BOSNA I HERCEGOVINAFEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINETUZLANSKI KANTONMinistarstvo obrazovanja, nauke,kulture i sportaBOSNIA AND HERZEGOVINAFEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINATUZLA CANTONMinistry of Education, Science,Culture and Sports
NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA DRUGI razred devetogodinje osnovne kole
SADRAJNastavni plan za drugi razred devetogodinje osnovne kole..............3Bosanski, Hrvatski, Srpski jezik i knjievnost......................................4Engleski jezik........................................................................................21Njemaki jezik......................................................................................25Matematika............................................................................................30Moja okolina.........................................................................................36 Muzika kultura....................................................................................44Likovna kultura ....................................................................................52 Tjelesni i zdravstveni odgoj..................................................................59NASTAVNI PLAN ZA DRUGI RAZREDDEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE
REDNI
BROJOBAVEZNI NASTAVNI PREDMETISEDMINI BROJ NASTAVNIH ASOVAGODINJI BROJ
NASTAVNIH ASOVA
1.Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost4140
2.Matematika 3105
3.Moja okolina3105
4.Muzika /Glazbena kultura270
5.Likovna kultura270
6.Tjelesni i zdravstveni odgoj270
7.Strani jezik135
UKUPNO:17595
Izborni, fakultativni predmeti
8. Vjeronauka-religikska kultura135
Vannastavne aktivnosti1 35
Dopunski program135
UKUPNO OPTEREENJE UENIKA : 20 700
Bosanski, srpski, hrvatski Jezik i knjievnostBOSANSKI, SRPSKI, HRVATSKI JEZIK I KNJIEVNOST 140 nastavnih asova
Nastavni predmet Bosanski, Hrvatski, Srpski jezik i knjievnost u drugom razredu devetogodinje osnovne kole sadri sljedea podruja:
I. PODRUJE: POETNO ITANJE I PISANJE
ODGOJNO - OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI
SPOZNAJNO PODRUJEAFEKTIVNO PODRUJEPSIHOMOTORIKO PODRUJE
ZNANJAVjetine i sposobnostiStavovi, vrijednostiInteresiPSIHOMOTORIKE
- zna prepoznati glas /inicijalna, medijalna, finalna pozicija/
-zna ta je glas, a ta slovo
- moe pronai slovo na poetku u sredini, na kraju rijei
-razlikuje rijei od reenica
- zna da bilo koji izbor i redosljed rijei ne predstavlja reenicu
- zna uspostaviti logiki slijed u nonsensnom iskazu
- prepoznaje humor u govoru, razgovoru, tekstu
- ita pravilno i razumije proitano
- unosi elemente izraajnosti u itanje
-zna pisana slova, pie ih pravilno
uspostavu uusus postaviti smisao- ita rijei i reenice napisane latininim pismom
- razumije proitano
- moe kazati ta je najvanije u proitanom sadraju
- uoava uzrok i posljedicu u ponaanju likova
-zapaa pojedinosti u neposrednom okruenju, na slici
- brzo i adekvatno reaguje na novo i nepoznato- knjiga je vrijednost i bogatstvo
- knjiga je vrijedna Potovanja
- itanje i znanje su vani
- ono to znamo to i volimo
- vano je da usvajamo vrijednosti koje obezbjeuju opu dobrobit
- vano je da nauimo dobro itati - pa emo voljeti knjigu i cijeniti znanje
- ko mnogo ita -mnogo i zna
- samo oni koji znaju mogu uticati na razvoj zajednice
- ljudi od znanja i potenja su bogatstvo svakog drutva- prema saznanju
- prema lijepom kazivanju
- prema knjizi
- prema pisanju
- ivotu i radostima ivota, iskustvenim sadrajima
- itamo knjige ali ne uimo samo iz knjiga
- prema stvaralatvu i stvaralakom izraavanju- prema zajednici, njenoj dobrobiti, potreba da sebe i zajednicu predstavlja u najboljem svjetlu
- zainteresiranost za dobrobit svakog ovjeka- pravilno i spretno rukovanje priborom za pisanje
- orijentacija u prostoru i pisanje pisanih slova velikih i malih u ogranienom prostoru
- pravilno oblikovanje grafike strukture slova linijama normalne debljine
- koordinacija pokreta oiju i pokreta ake
- izraavanje ideja, osjeanja i raspoloenja mimikom i govorom tijela
PROGRAMSKI SADRAJI-
Poetno itanje Usavravanje tehnike itanja :
a) pravilnosti itanja
b) itanje brzinom koja odgovara
brzini govora (uvaavati individualne osobenosti uenika)
(vjebe vizuelne i akustike identifikacije glasova-slova, rijei, zvukova
i usavravanje preciznosti u diferencijaciji i imenovanju sadraja koje su vidjeli i uli )
c) itanje prirodnom jainom glasa, vjebe disanja, razvijanje osjeaja za tempo i
samostalnosti u itanju
d) itanje naglas i itanje u sebi, individualno i horsko/zborno itanje
Razumijevanje proitanog sadraja Rjeavanje jednostavnijih zadataka radi provjere razumijevanja proitanog
Vjebe reproduktivnog tipa (odgovori na detaljna i uopena pitanja )
Vjebe koje podrazumijevaju rjeavanje problemske situacije
Stvaralaka reprodukcija (dodavanje, izostavljanje pojedinosti)
Vjebe koje zahtijevaju uoavanje uzroka i posljedice
Razumijevanje poruke teksta posredstvom analize ponaanja likova Razumijevanje poslovice, mudre izreke itanje dramskog teksta, itanje po ulogama, identifikacija s likom i preuzimanje uloge lika
Ilustriranje prie Poetno prianje i pisanje Predvjebe za pisanje pisanih slova
Usvajanje pisanih slova latininog pisma
Pisanje pojedinanih slova
Povezivanje slova u strukture rijei Pisanje po uzoru Reenice napisane tampanim slovima prepisujemo pisanim slovima Reenice napisane pisanim slovima prepisujemo pisanim slovima Prepisivanje niza reenica teksta Pisanje rijei i reenica uz ilustrirani sadraj Pisanje reenica uz ilustracije Vjebe dopunjavanja reenica Sluam-pamtim-piem Jezine igre: igre rasutim slovima, rijei s poremeenim slijedom slogova Leksiki nizovi rijei (odaberi rijei koje voli, protumai zato si odabrao tu rije, stvaraj reenicu) Igre zajednikog sastavljanja reenica Vjebe pisanja primjenom diktata s komentarom i stvaralakih diktata Vjebe usmjerene na estetsku stranu rukopisa Usavravanje tehnike i logike itanja, usavravanje tehnike pisanja Uvoenje elemenata izraajnosti u itanje Vjebe usavravanja estetske strane rukopisa
Prianje i pisanje na osnovu jedne i niza slika i datih rijei
Medijska kultura (po izboru uitelja/ce: animirani - crtani i kratki filmovi sa porukom
II PODRUJE :JEZIK
ODGOJNO - OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI
SPOZNAJNO PODRUJEAFEKTIVNO PODRUJEPSIHOMOTORIKO PODRUJE
ZNANJAVjetine i sposobnostiStavovi, vrijednostiInteresiPSIHOMOTORIKE
- glasovi i slova;
- rijei i znaenje rijei; /glasovi-slova su u rijeima/
- reenice su sastavljene od rijei;
- ta izraavamo reenicama?
-misli
-osjeanja
- kako to inimo?
- izgovara pravilno glasove i rijei
- osjea razliku izmeu svakodnevno upotrebljavanih rijei i biranih rijei i izraza
-veliko slovo na poetku reenice;
-pisanje vlastitih imena: kako piemo imena ljudi i gradova i sela;
- pisanje naziva praznika, blagdana;
-znaci interpunkcije dvotaka, zarez u nabrajanju i taka na kraju reenice;
-Zna napisati pisana slova latinice pravilno ih povezuje u rijei ma bez obzira na poziciju u strukturi rijei- pisanje ispravnih reenica (u formalno gramatikom smislu);
- uspostavlajnje logikog i gramatiki ispravnog slijeda u nonsensnim iskazima;
- pravilna artikulacija svih glasova;
- sposobnost izraavanja kratkim, jasnim, smislenim reenicama;
- razlikuje reenicu kao jedinstvenu misaonu cjelinu u pisanoj formi;
- upotreba velikog slova na poetku reenice i u pisanju vlastitih imena ljudi i u pisanju imena gradova i sela
- interpunkcijski znaci: dvotaka, zarez u nabrajanju i taka na kraju reenice.-jezik kojim govorim kod kue i u koli ima svoju ljepotu;
-treba poznavati svoj maternji jezik;
-vano je znati
pravilno govoriti;
-vano je vjebati pravilnu upotrebu rijei;
- jezik kojim govorim je jezik moga zaviaja;
- pravilan govor je vaan za meusobno razumijevanje i komunikaciju;
-razvijane kulture govora kao dio ope kulture;
- vano je da biramo rijei u skladu sa situacijom;
- osjeaj za tanost urednost;
- vani su svi segmenti napisanog sadraja pravilnost tanost estetska strana.- interes prema elementarnim znanjima o maternjem jeziku i njegovim normama;
- prema jeziku zaviaja i prema standardnom knjievnom jeziku;
- potreba i interes da govori pravilno u svim situacijama i razvijanje potrebe da slua, uje i osjeti ljepotu rijei u maternjem jeziku;
- govor prilagoavamo
sagovorniku i situacionom kontekstu;
- interes i elja prema postignuu u skladu s mogunostima
- ostvariti postignue u skladu s programskim zahtjevima.- vaan je formalno pojavni izgled pisanog rada, usklaenost misli, aktivnosti pisanja i sadraj;
- svako je slovo vano za znaenje rijei;
- rrazlikovanje glasova, umova i tonova;
- pravilno disanje i izgovor;
- analiza i sinteza izgovorenog;
- usavravanje tehnike pisanja i dalji rad na estetskoj strani rukopisa;
- pravilno opaanje i razumijevanje napisanog.
JEZIK:PROGRAMSKI SADRAJI
U ovom su podruju sljedee cjeline:
Rjenik
Gramatika / slovnica
Pravogovor (ortoepija )
Pravopis ( ortografija )
U ovim se cjelinama nalaze sljedei sadraji :
Reenica rije - slog;
Pisana slova latininog pisma
pravilno pisanje pojedinanih slova povezivanje slova u strukturu rijei razumijevanje napisanog;
Upotreba dvotake i zareza u nabrajanju;
Veliko poetno slovo na poetku i taka na kraju reenice;
Veliko poetno slovo u pisanju vlastitih imena ljudi;
Veliko slovo u pisanju imena gradova i sela;
Pisanje naziva praznika;
Skupovi je/ije u uestalim rijeima;
Glasovi - slova , d, , h u izgovorenim, napisanim rijeima.
III PODRUJE: ITANJE I INTERPRETIRANJE KNJIEVNOG TEKSTAODGOJNO - OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI
SPOZNAJNO PODRUJEAFEKTIVNO PODRUJEPSIHOMOTORIKO PODRUJE
ZNANJAVjetine i sposobnostiStavovi, vrijednostiInteresiPSIHOMOTORIKE
- pravilno ita
rijei reenice
krai tekst
- unosi elemente izraajnosti u itanje iskaza, naglaava neke rijei, pravi pauze tamo gdje je potrebno
- razlikuje priu, pjesmu, igrokaz
- zna ta je basna
- zna o emu se u tekstu govori
- zapaa i razumije osnovne misli teksta bilo da su piev stav ili stav lica
- zna kazati nekoliko reenica o prii
- zna ta je u prii na poetku, kako se pria razvijala i ta je na kraju
- uoava likove u prii
- razlikuje govor lica i piev govor- uoavanje dijela i cjeline prie
- sposobnost uoavanja pojedinosti u tekstu i imenovanja tih pojedinosti
- otkrivanje znaenja teksta
- uoavanje mnogoznanosti pjesnikog jezika
- sposobnost doivljavanja ljepote i dinaminosti teksta
- izraavanje doivljaja rijeima
- samostalna komunikacija s knjigom
- uoavanje ljepote pjesnikog jezika impresija i izraz
- razumijevanje znaenje i pouke basne
- poinje razlikovati dobro i loe u sadrajima medijske kulture -doivljavanje radosti u samostalnom druenju s tekstom
- stvaralatvo kao ishod druenja s tekstom
- vrijedno je sve ono to ima linu dimenziju
- mislim, osjeam, stvaram
- slobodna ,lina
komunikacija je kvalitetna komunikacija
- izraavanje doivljaja na svoj originalan nain:
rijeju, pokretom, muzikom, zvukom, tiinom
- itam da bih bolje pisao, piem da bih itao bolje i izraajnije
- znanje je u funkciji kvalitetnijeg i punijeg ivota, ivota sa smislom - ispoljava interes prema lijepom kazivanju
- voli prie, pjesme igrokaze
- prema potrebi razumijevanju drugog
- prema traganju i otkriu
- interesa prema sadrajima knjievnosti i medijske kulture
- potreba da sazna vie o ivotu, o sebi,okolini u kojoj ivi i da sudjeluje u aktivnostima koje e poboljati kvalitet ivota (da prepozna ljepotu u umjetnikom djelu, u cvijetu, u uboru vode, ljudskom ponaanju, te da taj senzibilitet ispoljava u svakodnevnom ivotu i stvaralatvu
- zanimanje za razliitost u stavu, ponaanju uvjerenju
- biti tolerantan radi usmjerenosti prema zajednikim civilizacijskim ciljevima- pjesnika slika zvuk, pokret verbalni izraz
- vidjeti, uti dodirnuti osjetiti zamisliti izrazi rijeima
- prostor
- zvuk
- pokret
- boja
- igra
- rije
(kombinacija radi punoe doivljaja)
- Uivljavanje u situaciju, preuzimanje uloge lika, igranje uloga, izraavanje glumom
- predstavljanje situacija i osjeanja neverbalnim znacima (pantomima)
- poticanje dramske darovitosti
itanje i interpretacija knjievnog teksta / Programski sadraji /
Razumijevanje i doivljavanje proznog knjievnog teksta
- o emu, ili o kome se govori u tekstu
- slijed dogaaja
- glavni dogaaj
- odreivanje glavnog, najuzbudljivijeg, najljepeg dijela prie (zapaanje, dojmovi)- osobine likova (prepoznavanje i zauzimanje stava prema liku )Pjesma: Uoavanje i doivljavanje osnovnog raspoloenja u pjesmi
Dramski tekst (igrokaz): pozorite-kazalite, gledalite, publika-gledatelji, pozornica, glumciMedijska kultura
Crtani i lutkarski film
Televizijske emisije
kolska biblioteka
Knjievnoteorijski pojmovi :
(Orijentacione naznake obima i dubine)
Pria pjesma (prepoznavanje u toku rada i interpretacije na nastavnim satima)
U priama itamo o dogaajima i doivljajima, o ivotinjama, pisci mataju i piu prie. Priu moemo
prepriati. Moemo ilustrirati proitano. Iz prie uimo o ivotu). U prii najee nema natprirodnih bia i udesnih dogaanja .Pria ima sadraj.
Pria je ispriana odreenim redom: ima poetak, glavni dio i kraj.
Lik u prii i basni
Postoje glavni i sporedni likovi; O glavnom se liku najvie govori; Pria u nama izaziva osjeanja.itajui priu mi doivljavamo radost tugu, bude nam lijepo, ugodno ili neugodno. Doivljaj moemo izraziti rijeima, pokretom, crteom, slikom, zvukom.
Bajka je pria o udesnim, nestvarnim dogaajima i likovima. Razlikovati bajku od basne.
Basna je kratka pria u kojoj su glavni likovi ivotinje, a ponekad i biljke i predmeti. Basna ima sadraj i
pouku.Pjesma : Pjesmu itamo, uimo napamet recitujemo. I pjesma u nama izaziva razliita osjeanja .
Pjesmu ne prepriavamo. Igrokaz : U igrokazu likovi razgovaraju na pozornici. Glumci predstavljaju likove igrom na pozornici
prikazuju tekst. Prava pozornica postoji u pozoritu.
Gledalite, pozornica, publika-gledatelji (objanjenja u kontekstu dramske radnje i realizacije dramskog teksta).Medijska kultura (primarno u funkciji odgojnog djelovanja i edukacije za selektivan pristup sadrajima)
Crtani i lutkarski film ( crte ili lutka u funkciji prianja prie; oivljavanje neivog )
Televizijske emisije
- poreenje izraajnih mogunosti: film ima pokretnu sliku, rije, zvuk, muziku
- televizija je mona jer moe pratiti i prenositi deavanja u momentu kada se zbivaju, moe emitovati razliite vrste programa.
kolska biblioteka ima nezamjenjivo bogatstvo knjiga, u njima je znanje i odgovori na ono to ne znamo.
Knjievni tekstovi
Ahmet Hromadi:Medeni
Enisa Osmanevi-uri:Za sretan put po dukat ut
Ivica Vanja Rori:Bubamara
Bisera Alikadi: tipaljke
Velimir Miloevi: Nebeska crtanka
imo Ei:Zato volim svoju baku
Narodna pria:Vrana i vr s vodom
Grigor Vitez:Zalazak sunca
Branko opi:Lijin oglas
Jadranka uni:Straan pas
Narodna basna:Lisica i roda
Kasim Derakovi:Tee rijeka
Stanislav Femeni:Suza
Mirsad Beirbai:Naunice od treanja
Bajke(po izboru)
Tekstovi za zajedniko itanje, analizu i kao poticaj literarnom i drugim vidovima stvaralatva, a u funkciji pripreme za samostalno itanje:Branko opi:
Jeeva kuica
Sunana krinjari:Duan kod svrake
Zehra Hubijar:Medin roendan
IV PODRUJE: KULTURA IZRAAVANJAODGOJNO - OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI
SPOZNAJNO PODRUJEAFEKTIVNO PODRUJEPSIHOMOTORIKO PODRUJE
ZNANJAVjetine i sposobnostiStavovi, vrijednostiInteresiPSIHOMOTORIKE
- pria moe biti predstavljeni nizom slika ili jednom slikom
- sadraj predstavljen nizom slika ili jednom slikom moemo ispriati rijeima- pria ima smislen sadraj koji je rezultat verbalizacije sadraja slika
- uoava da pria ima poetak glavni dio i kraj prie
- priu itamo iprepriavamo (po detaljnim pitanjima )- zna odabrati
gledite koje je u skladu s njegovim stavom
- slui se uspjeno govorom u objanjenju situacije, predmeta, radnje, pojave- uoava da su reenice meusobno povezuje smislom
- uspostavlja logiku vezu u prianju (poetak, glavni dio, kraj)
- koristi u reprodukciji rijei koje nisu u tekstu
pokazuje originalnost u izboru rijei- sposobnost zamiljanja i vienja pjesnikih slika
- sposobnost izraavanja pravilnim, jasnim i skladnim reenicama
- pretvaranje vienog i doivljenog u rijei
- uoavanje uzroka i posljedice
- moi e pravilno lijepo i precizno izraziti misli- zapaziti
- odabrati bitno- utvrditi slijed
- izraziti
- moe ispriati priu kao slijed dogaaja uz pomo nastavnika- spontano izraavanje, a ne izraavanje po diktatu
- itanje obogauje rjenik, matu i pomae u boljem izraavanju misli i osjeanja
- spontanost samostalnost i sloboda u izraavanju kao kvalitet linog pristupa i kao pretpostavka literarnom stvaralatvu
- govorim kako osjeam
- znam ta bi moglo izgledati bolje i ja to mogu poboljati- interes i potreba za izraavanje govorom
- razvoj italakih interesa i italake kulture
- prema senzibilitetu kazivanja i imaginaciji kao poticaju stvaralakim vidovima izraavanja
- prema prvim pokuajima literarnog izraavanja i stvaranja reenicom stihom bojom- igra, aktivnost i gvorni izraz
- prenoenje igre sa senzorno-motornog na verbalni,odnosno imaginativni plan
- podvrgavanje govora zahtjevima igre, nonsensnim transformacijama- literarno stvaralavo
- prianje na osnovu jedne i niza slika
- opisujem na osnovu dodira - opisivanje na osnovu zvunih efekata
- govor igrom i kroz igru
- prikazivanje stanja i situacija pokretom
- snalaenje u verbalnim igrama
- adekvatna i brza reakcija na pitalicu, zagonetku
- zamisliti
- vidjeti
- uti
- osjetiti- izraziti
Programski sadraji
Vjebe usmenoga izraavanjaVjebe pismenoga izraavanja
Situacioni i telefonski razgovor
Prianje
Prianje dogaaja predstavljenog nizom slika
Prianje dogaaja predstavljenog nizom slika (odgovori na pitanja koja se odnose na sadraj niza slika)
Prianje sa stanovita linog sudjelovanja
(Ja sam u prii)Dopunjavanje reenica uzetih iz prie
Prepriavanje
Prepriavanje teksta na osnovu detaljnih pitanjaOdgovori na pitanja
Opisivanje poznatih sadraja
Opis predmeta ( doivljavanje svim osjetilima i izraavanje doivljaja rijeimaPisanje reenica o dragom predmetu
estitka
Kako estitati praznik ?Pisanje estitke
Kako estitati roendan, praznik ?
(igranje uloga ,ponaanje, utivost u obraanju, uvaavanje razliitosti, potivanje drugog )Pravimo i piemo estitku
Razglednica i pismoPisanje razglednice i pisma
Znamo pisana slova piemo prvo malo pismo
Tematika: Neposredno i posredno dati sadraji (dogaaji i doivljaji, knjievnost, sadraji mate ).Oekivani rezultati (ishodi uenja)
Uenik e posjedovati kvalitete odreene odgojno-obrazovnim ciljevima za svako pojedino podruje.Realizacija programskih sadraja nastavnog predmeta u cjelini treba rezultirati sljedeim ishodima :
- Uenik e poznavati prvo pismo latinicu, itae pravilno tekstove koji su njemu primjereni i brzinom koja odgovara obinom svakodnevnom usmenom govoru;
- Uenik e razumjeti sadraj proitanog: moi e ispriati sadraj proitanog samostalno, ili uz neznatnu nastavnikovu pomo;
- Poznavae pisana slova latinice (moi e napisati slova, povezivati pravilno u strukture rijei i reenica);
- Moi e odrediti poetak i kraj reenice na usmenoj i pisanoj razini;
- Moi e na kraju drugog razreda samostalno prepisati tekst obima 15-20 rijei (do 4 rijei u reenici) ili napisati rijei, reenice, tekstu formi diktata (objanjenog i diktata s komentarom, stvaralakog diktata, izbornog diktata);
- Uvaavae pravopisne zahtjeve o pisanju velikog slova na poetku reenice, u pisanju vlastitih imena ljudi. Pisanje imena gradova i sela treba zasnivati na prepoznatljivim imenima u pojedinim sredinama (kriterij blizine i poznatosti);
- Moi e procijeniti ta je posebno vano u tekstu, a ta manje vano i kazati razloge za takav stav, uoiti uzrok i posljedicu;
- Prepoznavae uspjeno glavne i sporedne likove i njihove osobine, imenovae te osobine na razini dobrog i loeg, prihvatljivog-neprihvatljivog, poeljnog-nepoeljnog ponaanja;
- Uoavanje karakteristika likova pomoi e ueniku u uoavanju poeljnih i nepoeljnih vidova ponaanja ljudi u njegovom okruenju, a razvijanje opreza u komunikaciji je mjera prevencije eventualnih negativnih iskustava;- Zna razgovarati s drugom osobom ili osobama direktno ili telefonom uz uvaavanje pravila lijepog ponaanja;
- Moe ispriati priu predstavljenu nizom slika ili jednom slikom (kao obian slijed dogaaja);
- Moe prepriati tekst pomou detaljnih pitanja;
- Moe precizno odgovoriti na postavljena pitanja i tako prepriati tekst;
- Moe tano prenijeti informaciju;- Moe napisati pisanim slovima rijei i reenice napisane tampanim slovima;
- Moe prepriati priu u pisanoj formi ( po nizu slika, jednoj slici, po detaljnim pitanjima );
- Zna napisati estitku-poruku, sadraj razglednice,.kratko pismo-poruku na osnovu datog primjra.- Posjedovae svijest o tetnosti djelovanja sadraja TV ekrana, nee mnogo vremena provoditi pred TV ekranom, posjedovae informacije o tetnosti pretjerane identifikacije s likovima iz crtanog filma, odnosno TV likovima kako bi se izbjegle eventualne nezgode;
- Moi e usredsrediti panju na sadraj ili aktivnost;
- Znatno e napredovati u sposobnosti praenja i sluanja tueg govora;
- Potpunije e razumijevati znaaj kulture itanja i rado e itati, ispoljavae ekspresivnu kreativnost u govoru i pisanju.
DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE
DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENEUvaavajui nivo postignua svakog pojedinog uenika, u drugom razredu treba dalje raditi na ostvarivanju odgojno-obrazovnih ciljeva posredstvom novih programskih sadraja.
Nastavno podruje poetnog itanja i pisanja podrazumjeva sljedee aspekte:
U itanju:
*Tehniku itanja (samo one segmente koji su usklaeni s uenikim mogunostima)
*Razumijevanje proitanog sadraja (u skladu s kognitivnim, konatativnim, emocionalnim i drugim osobinama linosti djeteta )
Jo uvijek je u prvom planu p r a v i l n o s t itanja i razumijevanje. Brzina itanja ovisi od brzine razumijevanja. Postepeno navikavati uenike na itanje u sebi i kombinovati te vjebe s vjebama glasnog itanja.
itati s razumijevanjem znai: razumjeti rijei, izraze i reenice, sadraj teksta, uoiti likove i njihove osobine (na osnovu njihovih postupaka), moi reprodukovati, ispriati sutinu proitanog, odnosno uoiti besmislenost u nonsensnom sadraju i moi uspostaviti logiki slijed rijei i reenica.
Od poetka prvog polugodita treba, paralelno s ostalim programskim zahtjevima, u kontinuitetu realizirati predvjebe za pisanje. tampana slova su jednostavnija, ne povezujemo ih. Pisana slova imaju sloeniju grafiku strukturu i mnogo specifinosti u povezivanju. Vjebe itanja i predvjebe za pisanje idu paralelno.
Pretpostavljamo da e uenici na kraju prvog polugodita drugog razreda itati korektno (pravilno i s razumijevanjem ). Razlike e biti uoljive od uenika do uenika .
To je sasvim u skladu s razlikama u samom startu i dinamici napredovanja u usvajanju znanja i vjetina tokom razreda.
U pisanju:
* Usvajanje pisanih slova latininog pisma: razlikovanje grafike strukture pojedinih slova, mogunost pisanja i pravilnog povezivanja slova u strukture rijei.
Manje zanimljive sadraje, pomalo i apstraktnije, pribliiemo uenicima pomou elemenata igre, igre sa svrhom, povezivanjem tih sadraja sa sadrajima drugih nastavnih predmeta i sa iskustvenim elementima. U igri kao ugodnom situacionom kontekstu mogue je ostvariti uspjenu komunikaciju, a i istovremeno motivirati uenike da prezentiraju ideje, stavove i ispolje kreativne crte. Nastavnik je samo posrednik koji dobro razumije sve aspekte organizacije i realizacije sadraja nastavnih programa.
Nastavno podruje J e z i k ima ove jezikoslovne sadraje :
* R j e n i k
* G r a m a t i k a
* P r a v o g o v o r ( ortoepija)
* P r a v o p i s ( ortografija)
Ove sadraje dijete usvaja na sadrajima drugih podruja nastave maternjeg jezika, pa i sadrajima drugih nastavnih predmeta. Jo uvijek uenici nisu spremni za usvajanje apstraktnih sadraja, pa i elementarne pojmove treba zasnivati na komunikaciji, situacionom govornom kontekstu, komunikacijskim tekstovima i zadrati se na razini prepoznavanja jezinih sadraja.
Raznovrsnim vjebama koje mogu imati identinu polaznu osnovu (sliku, tekst, reenice, govornu situaciju, film), ali razliito usmjerenje: jezino, stilsko, gramatiko, raditi dalje na poboljanju kvaliteta govora. Jo uvijek ima vremena za ublaavanje ili otklanjanje eventualnih tekoa u govoru itanju i pisanju.
Sadraji gramatike su apstraktnog karaktera i kao takvi daleki razumijevanju ueniku drugog razreda, s obzirom na konkretnost kao osnovno obiljeje njegovog miljenja.
Uz to, dijete jo uvijek ima problema s itanjem. To e biti tako sve do trenutka kada proces itanja postane automatiziran.
Knjievnost kao podruje u nastavnom predmetu ima umjetnike i knjievnoznanstvene aspekte. U razrednoj je nastavi teite na umjetnikoj, doivljajnoj komponenti. Ovo je podruje u funkciji usavravanja tehnike itanja, razumijevanja sadraja i ostalih segmenata, a u skladu sa zahtjevima programa. Ne treba zaboraviti da stupanj razvijenosti pamenja, miljenja, emocionalna zrelost, kao i stupanj lingvistikog razvoja utiu na percepciju i recepciju knjievnog djela .
A knjievno djelo ukupnim bogatstvom i ljepotom djeluje poticajno na sve navedene aspekte, posebno na rjenik, jezike i kulturoloke aspekte, senzibilitet i doivljajno spoznajni intenzitet u procesu komunikacije s knjievnim tekstom.
Knjievnoznanstvene aspekte ine osnovni pojmovi o sadraju teksta, dogaaju ili dogaajima, toku dogaaja, likovima i njihovim osobinama. Nastavnikovo posredovanje je jo uvijek veoma vano u uspostavljanju komunikacije s tekstom. Pri izboru tekstova uvaavani su ovi kriteriji:
p s i h o l o k i kriterij (primjerenost teksta receptivnim mogunostima uenika
drugog razreda )
e s t e t s k i kriterij (umjetnika vrijednost teksta )
e t i k i kriterij ( afirmacija sistema vrijednosti koji je neprolazan)
n a c i o n a l n i kriterij i zastupljenost bonjake, hrvatske,srpske knjievnosti i
knjievnih djela pisaca izvan Bosne i Hercegovine.
g n o s e o l o k i kriterij (koliko knjievni tekstovi slue kao osnova znanjima o
jeziku i knjievnosti i ivotu )
*T e m a t s k a i a n r o v s k a raznovrsnost
U drugom razredu jo uvijek ne uvodimo lektiru u klasinom smislu. Ukupne napore treba usmjeriti na itanje u razredu, na korekcije i uvoenje uenika u pravilno itanje. Posebni (kratki, smisleni, zanimljivi tekstovi sa zadacima koji su primjereni uenicima ) mogu biti u funkciji osamostaljivanja uenika u druenju s tekstom.
Tekst postoji samo u komunikaciji s itaocem. Zamislimo umjetniku sliku koju niko nee vidjeti. Samo oko posmatraevo moe unijeti ivot u sve segmente likovnog izraza . Optika slika e izazvati sve ono to je potrebno za doivljaj umjetnine: asocijacije, refleksije, predvianja, zakljuivanja, skale preferencija vrijednosti. Slino je i sa tekstom. To je samo mnotvo slovnih znakova do onog trenutka kada ita stupa u dijalog, podari smisao tekstu i na odreen nain dovrava zapoeto kazivanje. A to niko na zna bolje od djeteta. Matom i svjeinom misli i osjeanja dijete stvara novi svijet postavlja nova pitanja, raste i ui. ini se da jo jedino dijete ima duu.
Knjiga koju niko ne ita i ne postoji. Ako ne naui da pravilno ita ne moe u itanju uivati. Duga je staza kojom treba s uenicima prei kako bi svako u njemu dostupnom trenutku i obimu shvatio smisao reenog. Ali, i to je shvatanje strogo individualno. Tu individualnost treba potovati, kako s obzirom na potrebno vrijeme, tako i s obzirom na mogunost izraavanja smisla proitanog. Tek kad uenici savladaju tehniku itanja, kad se ne boje susreta s knjigom, kad znaju ta itaju uvodimo i lektiru. Pretpostavljamo da e to biti mogue u treem razredu. Ali, to treba vidjeti nakon analize ukupnih postignua i evaluacije rada u prvom i drugom razredu.
Sadraje medijske kulture treba posmatrati u kontekstu sadraja drugih podruja nastave maternjeg jezika i sadraja drugih nastavnih predmeta i u kontekstu ivota. Imaju funkciju pravovremenog preveniranja negativnog djelovanja sadraja malih i velikih ekrana i postepenog osposobljavanja uenika za selektivan pristup sadrajima filma i televizije. Posebno je vano uenicima objasniti da ono to je mogue u crtanom filmu nije mogue i u ivotu ( da kiobran moe zamijeniti padobran i da je mogue pomou kiobrana spustiti se s balkona, ili da lik umire, pa oivljava ). Nije naglasak na pojmovima i njihovom definiranju, nego na razumijevanju komunikacije i poruke, odnosno snalaenju u toj komunikaciji.
Sadraji kulture usmenog i pismenog izraavanja su u funkciji razvoja jezikih sposobnosti, kulture komunikacije na usmenoj i pisanoj razini. Ovi su sadraji i u sadrajima svih drugih posdruja. Valja znati da vjebama pismenog izraavanja uvijek prethodi vjeba usmenog izraavanja. Samo kod uvoenja u situacioni razgovor i upoznavanju pravila telefonskog razgovora ostajemo na razini usmene komunikacije.
Treba koristiti one oblike pismenih vjebi koji su primjereni uenicima drugog razreda; prepisivanje rijei, reenica, kraeg teksta, odgovore na pitanja, dopunjavanje reenica, sastavljanje reenica prema slici, pisati estitku, razglednicu pismo. Radi uvjebavanja tehnike pisanja, praenja i provjeravanje nivoa postignua u gramatici i pravopisu koristiti diktate (diktat s komentarom, izborni diktat, diktat s predusretanjem pogreaka, objanjeni diktat, izborni, stvaralake diktate). Metodiki dobro osmiljenom primjenom diktata u drugom je razredu mogue razvijati panju, sposobnost pamenja, samostalnost i istrajnost u radu.
Ukupan broj nastavnih sati ovog nastavnog predmeta podijelili smo po pojedinim podrujima u skladu s postavljenim ciljevima i obimom programskih zahtjeva. Ta je podjela samo jedan od parametara u procjeni vremena potrebnog za usvajanje sadraja odreenog podruja. Sadraji svih podruja ine cjelinu spoznaje o jeziku, knjievnim djelima, zakonitostima u jeziku. Mogue ih je izuavati u meusobnoj povezanosti, kao i u znaajnoj povezanosti sa sadrajima drugih nastavnih predmeta.
Ovaj je program globalni okvir na razini Federacije Bosne i Hercegovine. kola ima obavezu da, u skladu s karakteristikama lokalne zajednice, preuzme ulogu kreatora ukupnog nastavnog procesa, ali i da obezbijedi kontinuitet pamenja datuma i dogaaja i imena pojedinaca koji se dio tog kontinuiteta . Kriterij blizine i z a v i a j n o s t i je u kompetenciji kole i lokalne zajednice. Evo primjera mogue raspodjele nastavnih sati:
Engleski jezikNastavni plan i program za engleski jezik u drugom razredu devetogodinje osnovne kole
Ciljevi
Cilj uenja engleskoga jezika je osposobljavanje uenika za aktivno i pozitivno ivljenje u savremenom svijetu i adekvatno reagiranje na zahtijeve i izazove koji se neprestano mijenjaju. Uenjem se istovremeno prua pomo roditeljima i drutvu u cjelini u obrazovanju i odgoju djece.Uvoenje nastave engleskog jezika kao obaveznog predmeta u prvom i drugom razredu devetogodinje osnovne kole pospjeuje elementarno upoznavanje razliitih kultura u zemljama engleskog govornog podruja, priprema uenike za cjelovito kvalitetnije obrazovanje i rano uspjeno ukljuivanje u svjetsku kolsku odnosno akademsku zajednicu.
Opi ciljevi i zadaci nastave engleskoga jezika su:- Razvijati jezine kompetencije kod uenika;
- Upoznati kulturu naroda iji se jezik izuava i pozitivan stav prema razliitostima;
- Razviti motivaciju za uenje jezika i zadovoljstvo u uenju;
- Razviti samopouzdanje i samopotovanje;
- Razviti i poduprijeti radoznalosti, samostalnosti i kreativnosti;
- Razviti sposobnost sluanja, panje i praenja logikog smisla;
- Razviti i poduprijeti kontinuitet u uenju jezika kao temeljno naelo.
Oekivani ishodi uenjaNavedeni oekivani ishodi predstavljaju globalnu viziju postignua i ne sprjeavaju druge pozitivne ishode koje nastavnici svojim kreativnim radom mogu ostvariti:
- Njegovanje i dalje poticanje elje i ljubavi prema uenju engleskoga jezika;
- Razumijevanje planiranih primjerenih sadraja na engleskom jeziku;
- Prihvaanje logikog pristupa upotrebi nauenoga;
- Izraavanje slobode i samostalnosti u govoru i izravnom reagovanju;
- itanje rijei pojedinano povezano s konkretnim pojmovima;
- itanje jednostavnih reenica;
- Prepisivanje, kratki pismeni odgovori, popuna slova i rijei.
II razred devetogodinje osnovne kole 1 as sedmino - 35 asova godinje
Programski sadraji
1. Tematika
pozdravi, sa proirenim vokabularom u odnosu na 1. razred,
brojevi do 20, po mogunosti i vie,
boje, nastavak uenja iz 1. razreda,
igrake, nastavak uenja iz 1. razreda,
pojedine domae i divlje ivotinje, nastavak uenja iz 1. razreda,
dijelovi tijela, odjea, obua i dr. , nastavak uenja iz 1. razreda,
stvari vezane za ivot u koli, hranu, nastavak uenja iz 1. razreda,
porodini dom, nastavak uenja iz 1. razreda.
2. Funkcije i vjetine
usmene i djelimino pismene kompetencije u okviru zacrtanih ciljeva,
uslovnih jezinih vjetina govora, sluanja, itanja i pisanja,
Rad na vjebanju pisanja nauenih rijei.
3. Gramatika
Elementarna gramatika podruja za dati nivo ukomponovana u limitirani vokabular:
Present simple Tense, na neto viem nivou u odnosu na 1. razred,
Present continuous Tense, na neto viem nivou u odnosu na 1. razred,
Izrazi have/has got u funkciji posjedovanja neega, proirena vjebanja u skladu sa novousvojenim vokabularom.
4. Vokabular
Koristi se paljivo uravnoteen vokabular sa tematikom odnosno potrebama uenika u ranoj fazi uenja jezika koji obuhvata ivot u porodici, koli i u irem ivotnom okruenju. Uenje dovoditi u korelaciju sa drugim predmetima koji uenici imaju u drugom razredu osnovne kole u svim situacijama kad je to izvodljivo, kao to su likovna kultura, muzika kultura, b/h/s jezik, matematika, moja okolina, vjeronauka odnosno kultura religije. U vrijeme obiljeavanja vjerskih praznika svih vjerskih zajednica u BiH za koje nema prikladnog gradiva u odabranom udbeniku nastavnici , shodno vlastitoj procjeni, mogu ponuditi uenicima nastavne listove handouts sa pripremljenim nazivima praznika i adekvatnim dodatnim kulturolokim sadrajima.
Treba imati u vidu da uenici ne gube motivaciju uenja stranog jezika zbog uvoenja novih dodatnih sadraja.
UPUTSVO ZA REALIZACIJU PROGRAMSKIH SADRAJA ENGLESKOG JEZIKA U PRVOM I DRUGOM RAZREDU OSNOVNE KOLE
Nastavnici su duni voditi rauna o ivotnoj dobi uenika, drutvenom ambijentu i nainu organiziranja kolovanja djece . Izvoditi nastavu na nain da u nastavnom procesu uenici usvajaju nova znanja kroz spontano meusobno povezane vjetina govora, sluanja, itanja i pisanja na prikladnim nivoima sloenosti.Didaktiko-metodoloki pristup izvoenja nastave stranog jezika
Nastavnici su obavezni primjenjivati elementarne ope preporuke i savjete koji su objavljeni u Nastavnom planu i programu za engleski jezik u treem razredu devetogodinje osnovne kole.Nastavnici trebaju obilato koristiti dragocjena audiovizuelna pomagala i prirunike sa preporuenim didaktiko-metodolokim pristupom koji ine sastavni dio planirane udbenike literature.
Preporuke nastavnicima
U nastavnom procesu obratiti panju na slijedee aktivnosti:
- Uiti jezike vjetine, a ne o jeziku;
- Njegovati razvoj pozitivnog, razigranog stava prema uenju jezika;
- Poticati motiviranje odgovornog i aktivnog stava;
- Poticati radoznalosti i kreativnost; njegovati razumijevanje i logiko pamenje;
- Poticati temeljitost, predanost i preciznost u uenju jezika;
- Njegovati samostalnost u govoru i vlastitom reproduciranju nauenog, primjereno dobi; - Kroz igru, pjesmu i ples uiniti da uenje engleskoga jezika bude zabava i zadovoljstvo;
- Postupno i odmjereno prelaziti ka itanju i pisanju najjednostavnijih rijei i reenica.
Koristiti savremenu udbeniku literaturu u skladu sa stavovima i odlukama Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskog kantona odnosno Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke Sarajevo. Nastavnici takoe trebaju konsultirati i eventualno koristiti po vlastitom izboru raspoloivu literaturu objavljenu u publikaciji Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine pod nazivom Katalog odobrenih udbenika i nastavnih sredstava u Bosni i Hercegovini, za osnovne kole, gimnazije, srednje tehnike i strune kole, za kolsku 2006./2007. godinu.
Izbor nastavnog osoblja
Nastavnicima se povjerava profesionalno-izazovna, odgovorna i plemenita dunost izvoenja nastave engleskog jezika za uenike najmlaeg uzrasta koji se ukljuuju u redovno kolovanje. U kolama koje imaju iri izbor nastavnog kadra, poeljno je da se nastava povjeri mlaim nastavnicima koji posjeduju univerzitetsku diplomu i ele raditi sa najmlaom uenikom populacijom.
Njemaki jezikUloga i znaaj nastave njemakog jezika u osnovnoj koli
U toku cjelokupnog procesa uenja, i u okviru nastave stranih jezika, posebno je neophodno razvijanje svijesti o potrebi poznavanja stranih jezika. Bosna i Hercegovina se ve godinama ukljuuje u evropske integracijske procese i nije daleko dan kad e postati punopravni lan Evropske unije. Evropska unija je multietnika zajednica, iji su opstanak i prosperitet uslovljeni viejezinou. Rezultat takvih razmiljanja je i stav Vijea Evrope da svaki graanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika.
Bosna i Hercegovina je vijekovima bila upuena na Srednju Evropu. Nae privredne veze e, kao do sada i ubudue, prvenstveno biti upuene na ovaj dio Evrope, u kojem se intenzivno koristi njemaki jezik. Znanje njemokog jezika je neophodno kako za uspostavljanje privrednih, tako i meunarodnih kontakata,naunih istraivanja, informacija i komunikacija koje su nune u dananjem uurbanom svijetu globalnih, interkulturalnih i interdisciplinarnih dogaanja, te primjene savremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Uz navedene argumente, vezane kako za trite rada, tako i za uspostavljanje meunarodnih kontakata i komunikacija svake vrste, ne smije se zaboraviti ni kulturno-historijska veza nae zemlje sa zemljama njemakog govornog podruja. Svo ovo uenje njemakog jezika namee se kao imperativ u toku cjelokupnog osnovnokolskog obrazovanja sa poetkom u najranijoj dobi.
Cilj
Cilj uenja njemakog jezika je osposobljavanje uenika za komunikaciju na njemakom jeziku, u usmenom i pismenom obliku o temama iz svakodnevnog ivota.
Kroz nastavu stranog jezika kod uenika se razvija svijest o znaaju viejezinosti u savremenom svijetu, odnosno svijest o tome da uspjeno ovladavanje jezikim kompetencijama doprinosi afirmaciji linosti i njenom optimalnom razvoju.
Razvijajui pozitivan stav prema slinostima i razlikama u kulturama, kod uenika se razvija kosmopolitski stav, duh tolerancije, humanizma i internacionalizma.
Zadaci nastave njemakog jezika su:
razvijanje sve etiri jezike vjetine,
ovladavanje neophodnim leksikim, pravopisnim, fonetikim i gramatikim minimumom,
upoznavanje sa kulturom naroda iji se jezik izuava i razumijevanje i potivanje drugih kultura,
razvijanje motivacije za uenje jezika i zadovoljstva u uenju,
razvijanje i podravanje kontinuiteta u uenju jezika,
razvijanje samopouzdanja i samopotivanja,
razvijanje samostalnosti i kreativnosti,
razvijanje sposobnosti sluanja, praenja i meusobnog uvaavanja,
osposobljavanje uenika za samostalno koritenje izvora znanja, odnosno ovladavanje strategijama uenja (nauiti kako uiti).
NJEMAKI JEZIKDRUGA GODINA UENJA, II RAZRED OSNOVNE KOLE (1 asa sedmino - 35 asova godinje)CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
Jezike vjetineOekivani rezultati/ishodi uenja
Sluanje i razumijevanje uenik prepoznaje glasove, naglasak, ritam i intonaciju u jeziku koji ui razumije ogranien broj rijei i izraza, kratke dijaloge o poznatim
temema, pjesmice
povezuje vizualne (slikovne) i zvune sadraje
uenik razumije kratak tekst iji je sadraj prethodno usmeno obraen
razumije i reaguje na odgovarajui nain na kratke usmene poruke, pri emu je potrebna znatna pomo (ponavljanje, pokazivanje i sl.)
itanje i razumijevanje razumijevanje jednostavnih kratkih tekstova o poznatim sadrajima
pamenje grafijske slike rijei i izdvojenih reenica na razini prethodno usvojenih usmenih uzoraka
glasno itanje rijei i jednostavnih reenica koje su prethodno usmeno uvjebane
svladava reenine intonacije prema zvunom modelu
Govor pravilno artikulie glasove, naglaava rijei, potuje ritam i intonaciju reenice daje osnovne informacije o sebi i svom okruenju, sluei se pritom ogranienim brojem osnovnih rijei i zapamenih reeninih ema sa sagovornicima razmjenjuje nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom
Pisanje prepisuje, dopunjava i samostalno pie rijei i kratke reenice
nadopunjaje vrlo kratak tekst rijeima
uoavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora kod uestalih rijei
uoavanje osnovnih razlika izmeu ortografije maternjeg i njemakoga (pisanje imenica velikim slovom i dr.)
Znanje o jeziku Na ovom nivou uenja jezika uenik ne stie znanje o jeziku, nego prepozaje i pravilno upotrebljava osnovne jezike elemente.
PROGRAMSKI SADRAJITematske cjeline:
1. Abeceda
2. Igrake
3. Voe i povre
4. Jelo i pie
5. Praznici
6. Predmeti u uionici
Vjetine Aktivnosti Gramatika Vokabular
Uenici e znati:
-njemaku abecedu i slovkanje na njemakom
-nabrojati neke igrake, opisati ih i nabrojati neke igre
-nabrojati osnovne vrste voa i povra i rei ta oni vole
- nabrojati praznike
(estitanje, pjevanje odabranih pjesmica)
- imenovati nekih jela i pia; izraavanje linog stava, miljenja
- imenovati predmeta u uionici i nekih dijelova uionice
- brojati i pisati brojeve 0 20
- rei kome ta pripada
- rei gdje se ta nalazi
- izri neku naredbu
- rei kakvo je neto ili nekoSLUANJE I RAZUMIJEVANJE
Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagovati:
1) neverbalno, npr.:
- gestikulacijom predstaviti ono to su uli ili izvravanjem naredbi koje uju,
- bojenjem navedenih predmeta/osoba,
- slaganjem slika redoslijedom koji proizlazi iz teksta koji su uli,
- pokazivanjem na odreene ilustracije koje se odnose na rijei koje su uenici uli, odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji uju,
- bojenjem ilustracija koje se odnose na rijei koje su uenici uli.
2) verbalno, npr.:
- ponavljanjem odreenih rijei i kratkih reenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su uli sa kasetofona,
- davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su uli sa kasetofona,
ITANJE I RAZUMIJEVANJE
Uenici e prepoznati jednu ili vie napisanih rijei ili kraih reenica i reagovati:
1) neverbalno, npr:
- gestikulisanjem, imitiranjem,
- bojenjem, crtanjem, izrezivanjem,
povezivanjem pisanih rijei i odgovarajuih
ilustracija,
2) verbalno, npr:
- dopunjavanjem izostavljenih slova ili rijei u tekstu,
- povezivanjem ponuenih rijei u
tekstuitd.
GOVOR
Uenici e:
- ponavljati rijei nastavnika ili rijei izgovorene sa kasetofona,
- pjevati,
- recitovati krae pjesmice,
- voditi krae dijaloge u parovima sa drugim uenicima ili sa nastavnikom, - glumiti itd.
-reproducirati kratke reenica s odgovarajuom reeninom intonacijom
-sudjelovati u kratkim dramatizacijama
PISANJE
Pisanje na ovom nivou nije prioritet. Uenici prvo preslikavaju rijei koje su prije toga usmeno usvojili, a potom postepeno usvajaju i pravilan nain njihovog pisanja kroz vjebe poput:
- popunjavanja slova
uenici trebaju popuniti izostavljena slova),
- rekonstruisanje rijei od ponuenih slova,
-pisanje estitki za praznike prema predloku
-povezivanje pobrkanih dijelova kratkoga teksta u logiku cjelinu/slijed- takmienje u pisanju brojeva itd.Uenici e:
koristiti (ali nee
uiti o tome):
Imenice
- jednina nekih imenica sa odreenim i neodreenim lanom
- mnoina nekih imenica
lan:
-neodreeni i odreeni lanZamjenice
- Line u jednini i mnoini: ich, du
- Upitne: wer,
was, wie,
- Prisvojne:
mein, dein
Pokazna zamjenica dasPridjevi.:
Opisni pridjevi kao dio predikata
schnell, langsam..Glagole
- prezent
haben i sein u jednini
-uestali glagoli vezani uz tematska podruja u jednini presenta
-present modalnog glagola mgen
zapovjedni oblik glagola (2. lice jednine)Prilozi
neki prilozi: heute, morgen, hier, dort...
upitni prilozi: wie,wo.
Brojeve:
od 1 do 20
Negacija
nein, nicht
Reenice:
jednostavne izjavne reenice prema modelu:
* subjekt + predikat: Ich male.
* subjekt + predikat + objekt: Ich habe einen Bruder.
* subjekt + predikat+ pridjev u slubi predikata/prilona oznaka: Die Rose ist rot./Die Rose ist hier.
kratke izjavne reenice s modalnim glagolom Ich mag Pizza..
jednostavne upitne reenice s upitnom rijeju Wer ist das? Wie heit dein Vater?Uenici euiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme npr. :AbecedaA, B, C, D, E, F, G, H,...
Slovkanje
Klaus= ka, el, a,u es
Igrake/Igre/Opisivanje
npr.: Das ist meinAuto. Mein
Auto ist schnell. Wir spielen Memory. itd.
Wo ist dein Teddy?
Odreivanje mjesta i poloaja
Hier. Dort. Er/Sie ist hier...
Wer ist dort?.
Wo ist der Lehrer?
Voe i povre
npr.: Banane, Bierne, Apfel, Tomaten,Paprika itd.
Ich mag Apfel.
Die Paprika ist gelb und rot.
Jelo i pie
Pizza, Suppe, Hamburger,Cola,Saft,Limo
Edin mag Hamburger.
Praznici
Bajram, Weihnachten, Neues Jahr
Frohe Weihnachten,
ein glckliches Neues Jahr
kolsko okruenje
Lehrer, Tafel, Bank, Fenster
Was ist das? Das ist ein Fenster.
MatematikaMATEMATIKA
Za II. razred devetogodinje osnovne kole
(3 asa sedmino)
PODRUJA UENJACILJEVIOEKIVANI REZULTATI /ISHODI UENJA
ZnanjeSticanje znanja :
itanje i pisanje brojeve do 20 i njihovo uporeivanje
upotreba simbola
predstavljanje prirodnih brojeva na brojevnoj pravoj i razumijevanje da postoje brojevi vei od 20
povezivanje broja i skupa
formiranje brojnog niza do 100
raunanje sa deseticama
usvajanje osnovnih mjera i mjernih jedinica
o znaaju praktine primjene mjerenja i procjene koliinskih odnosa
Uenici bi trebali znati:
koristiti matematiki jezik i simbole pri sabiranju i oduzimanju u skupu do 20
rjeavati matematike zadatke
sabirati i oduzimati u skupu brojeva do 20
sabirati i oduzimati desetice u skupu brojeva do 100
uoiti vezu izmeu sabiranja i oduzimanja i vriti provjeru jedne operacije pomou druge
prepoznati i imenovati jedinice za mjerenje
Sposobnosti i vjetineRazvijanje
kritikog miljenja
izvoenja i mjerenja, procjenjivanja i usporeivanja
sposobnosti logikog razmiljanja i zakljuivanja
prenoenja informacije putem individualnog i timskog rada
da uz pomo nastavnika procjenjuju, uporeuju i u jednostavnim situacijama donose zakljuke
koristiti kreativnost i matu za rjeavanje njima primjerenih problema
koristiti jednostavni matematiki jezik za saoptavanje ideja
Vrijednosti i stavoviRazvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova
prema sebi samom
prema drugima
prema okolini
prema uenju
pokazivati vie samopouzdanja i odgovornosti
potovati razliite stavove
prepoznati ulogu i znaaj matematike u svakodnevnom ivotu
NASTAVNE TEME
1. BROJEVI
1.1. Sabiranje i oduzimanje u skupu brojeva do 20- Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvoj desetici (Ponavljanje i produbljivanje znanja);- Izraunavanje zbirova od tri sabiraka;- Upotreba zagrada u sabiranju i u oduzimanju;- Sabiranje brojeva i oduzimanje brojeva u drugoj desetici (oblici kao: 10+4, 14-4, 13+4, 17-4, 10+10);
- Sabiranja i oduzimanja oblika: 6+4 = 10, 10 -4 (Ponavljanje i produbljivanje);
- Sabiranja kada su sabirci iz prve desetice, a zbir iz druge desetice i odgovarajue oduzimanja;
- Veza izmeu sabiranja i oduzimanja;- I slovo nekada uzimamo da je broj. Nepoznati broj;- Svojstva zbira: Nula kao sabirak. Pravilo zamjene mjesta sabiraka;- Svostva razlike: nula kao umanjitelj, umanjitelj jednak umanjeniku;- Rimski brojevi od I do X.
- Redni brojevi
1.2. Skup brojeva do 100
- Formiranje pojmova viekratnika broja 10;
- Brojevna linija (crta) : 0,10,20, 30, ...., 100;
- Uporeivanje viekratnika broja 10 u prvoj stotini;
- Sabiranje i oduzimanje viekratnika broja 10 u prvoj stotini;
- Formiranje pojmova ostalih brojeva prve stotine;- Niz brojeva: 0,1,2, 3, ... 99, 100. Brojanje (u oba smjera). Prethodnici I sljedbenici brojeva iz prve stotice;
- Brojevna linija (crta): 0-100;- Uporeivanje brojeva iz prve stotice . Znaci: =, ? , , .2. GEOMETRIJA
2.1. Predmeti oblika lopte, kocke, kvadra, valjka, piramide i kupe - Predmeti oblika valjka, lopte i kupe;
- Predmet oblika kocke, kvadra piramide (strane, bridovi, vrhovi);
- Povri-granice predmeta. Ravne i zakrivljene povri.
2.2. Povri (povrine) i linije ( crte)
- Linija (crta) kao granica povri (povrine);- Ravne i zakrivljene linije(crte). Take kao granice linije (crte);- Izlomljena linija (crta);
- Du kao dio izlomljene linije (crte). Uporeivanje dui;
- Pravougaonik, kvadrat i trougao kao zatvorene (proste) izlomljene linije;
- Granica kruga kao zatvorena zakrivljena linija (crta).
3. MJERENJE I MJERE- Mjerenje duine. Jedinice za duinu (metar);- Mjerenje mase. Jedinice za masu (kilogram); - Jedinice za tenost (litar);- Jedinice za vrijeme (sat, minuta);
- Jedinice za novac (konvertibilna marka, konvertibilni fening ).DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE
Za uspjeno savladavanje programskih sadraja u nastavi matematike drugog razreda devetogodinjeg osnovnog obrazovanja neophodno je napraviti uspjean spoj tradicionalnih i savremenih oblika i metoda rada. Pri tome je znaajno da se vodi rauna o spoznajnim mogunostima uenika, o sposobnosti shvatanja i razumijevanja matematikih zakonitosti, te o interesima i optimalnim igrovnim metodama kojima e se apstraktni pojmovi i injenice pribliiti uenikim spoznajnim mogunostima. Ravnopravno zastupiti tri pristupa: skupovni, brojevni i perceptivno-predodbeni (koritenje brojevnih slika) kod predstavljanja brojeva;
Pribliiti racionalizirani postupak tumaenja i objanjavanja broja (10+7 = 17 nije produkt sabiranja ve poimanje broja 17);
Primjena korelativnih odnosa meu predmetima;
Kroz pouavanje i uenje brojeva a naroito sabiranje i oduzimanje insistirati na razumijevanju a tek kasnije na zapamivanju;
Primjena didaktikog materijala s ciljem boljeg razumijevanja odreenih matematikih radnji;
Unutarpedmetna korelacija (povezivanje sadraja unutar predmeta);
Podsticanje kreativnosti istraivakog rada i insistiranje na ravnopravnom ueu djeaka i djevojica u fizikom i slikovnom materijalu;
Podsticanje samostalnog (individualnog) i timskog rada; Prikupljanje didaktikog materijala iz okoline i njegova primjena u adekvatnim situacijama;
Prikupljanje i ukazivanje na oblike i slike predmeta u blioj okolini bez obaveze crtanja pomenutih predmeta; Taktivnim (dodirnim) efektima razumijevanje pojma povri i njihovo perceptivno (vizualno) prepoznavanje predmeta i slika, da na taj nain razlikuju ravne i zakrivljene povri i linije;
Produbljivanje i proirivanje pojma brojeva do 20, te brojeva od 21 do 100.Pomenute programske zahtjeve realizirati kroz sva tri postupka: skupovni, brojevni i perceptivno-predodbeni.
Koritenjem brojevne linije omoguiti oiglednost nizanja i niza brojeva prve stotine;
Sabiranje i oduzimanje u skupu viekratnika broja 10 tumaiti analogno sabiranju u prvoj desetici; Mjerenju i mjeri pristupiti iskljuivo praktinim aktivnostima uenika (vaganjem, pretakanjem, koritenjem sata i novca).
Geometrijska tijela u prostoru nisu cilj ve sredstvo da uenici pouzdanije modeliraju skupove, kao i osnov za formiranje pojmova brojeva.
SADRAJIZNANJESPOSOBNOSTIVRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJEAKTIVNOSTI UENIKAAKTIVNOSTI NASTAVNIKA
1. BROJEVI
1.1. Sabiranje i oduzimanje u skupu brojeva do 20- Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvoj desetici.
(Ponavljanje i produbljivanje znanja.)- Izraunavanje zbirova od tri sabiraka. - Upotreba zagrada u sabiranju i u oduzimanju.-Sabiranje brojeva i oduzimanje brojeva u drugoj desetici (oblici kao: 10+4, 14-4; 13+4, 17-4, 10+10)- Sabiranja i oduzimanja oblika: 6+4 = 10, 10 -4 (Ponavljanje i produbljivanje)
- Sabiranja kada su sabirci iz prve destice, a zbir iz druge desetice i odgovarajue oduzimanja)
-Veza izmeu sabiranja i oduzimanja-I slovo nekada uzimamo da je broj. Nepoznati broj.- Svojstva zbira: Nula kao sabirak. Pravilo zamjene mjesta sabiraka.- Svostva razlike: nula kao umanjitelj, umanjitelj jednak umanjeniku.
- Rimske cifre od I do X- Redni brojevi
1.2.Skup brojeva do 100-Formiranje pojmova viekratnika broja 10.-Brojevna linija (crta) : 0,10,20, 30, ...., 100.-Uporeivanje viekratnika broja 10 u prvoj stotini.-Sabiranje i oduzimanje viekratnika broja 10 u prvoj stotini.
-Formiranje pojmova ostalih brojeva prve stotine.-Niz brojeva: 0,1,2, 3, ... 99, 100. Brojanje (u oba smjera). Prethodnici I sljedbenici brojeva iz prve stotice.
-Brojevna linija (crta): 0-100.-Uporeivanje brojeva iz prve stotice . Znaci: =, ? , ,2. GEOMETRIJA
2.1. Predmeti oblika lopte, kocke, kvadra, valjka, piramide i kupe -Predmeti oblika valjka, lopte i kupe-Predmet oblika kocke, kvadra piramide (strane, bridovi, vrhovi)-Povri-granice predmeta. Ravne i zakrivljene povri.2.2. Povri (povrine) i linije (crte)-Linija (crta) kao granica povri (povrine). -Ravne i zakrivljene linije (crte). Take kao granice linije (crte).-Izlomljena linija (crta)
-Du kao dio izlomljene linije (crte). Uporeivanje dui.
-Pravougaonik, kvadrat i trougao kao zatvorene (proste) izlomljene linije.
-Granica kruga kao zatvorena zakrivljena linija (crta).3. Mjerenja i mjere-Mjerenje duine. Jedinice za duinu
(1 m)
- Mjerenje mase. Jedinice za masu (1 kg) -Jedinice za tenost
(1 l)-Jedinice za vrijeme (h, min)-Jedinice za novac (KM, KF)
- Prepoznati i koristiti simbole , =
- Znati odrediti neposrednog sljedbenika i prethodnika datog broja
- Predstavljati prirodne brojeve na brojevnoj pravoj
- Prepoznati deseticu kao skup od 10 jedinica
- Prepoznati stotinu kao skup od 10 desetica
- Znati usmeno i pismeno sabirati i oduzimati do 20
- Znati da su sabiranje i oduzimanje suprotne raunske operacije
- Vri provjeru sabiranja pomou oduzimanja i obratno
- Koristi svojstva operacije sabiranja (komutativnost i asocijativnost)
- Uoava kako se mijenja zbir i razlika u zavisnosti od promjene komponenti
- Izraunava vrijednost
izraza sa i bez zagrada- Zna rimske brojeve od I do X- Koritenje rednih brojeva
- Sastavlja jednostavne brojne izraze koji odgovaraju tekstualnom zadatku
- Odreuje nepoznatu komponentu u jednostavnim tekstualnim zadacima
- Rjeava jednostavne problemske zadatke koji se svode na rjeavanje brojnog izraza
- ita i pie brojeve do 100- Reda prirodne brojeve do 100
- Imenuje i razlikuje predmete po veliini, boji i obliku
- Prepoznaje predmete iz ivotnog okruenja koji imaju slinosti i razliitosti sa geometrijskim oblicima
- Razlikuje vrste linija
- Uoava i imenuje ravne i zakjrivljene povri (gleda,dodiruje)
- Pima du kao najkrae rastojanje izmeu dvije take
- Oznaava du
- Posmatranjem tijela prepoznaje i imenuje mnogouglove (trougao, kvadrat, pravougaonik) i precrtava ih
-Uporeuje i procjenjuje veliinu povri
- Prepoznaje i imenuje dotad nauene jedinice za duinu, vrijeme, masu, zapreminu i novac
-Moe imenovati sprave kojima se vre mjerenja
- Zna rjeavati jednostavnije tekstualne zadatke u kojima se koriste mjerne jedinice i operacije sa njima.
- Koritenje matematikog jezika i simbola
- Samostalno i timsko formiranje stavova i zakljuaka
- Razvijanje sposobnosti za komunikaciju, razmjenu informacija i iskustava
- Kritiko vrednovanje vlastitih postignua i uporeivanje sa rezultatima drugih (par, grupa, razred)
- Razvija sposobnost da greku shvata kao stimulans za nove pokuaje
- Razvija sposobnost koritenja jednostavnijeg matematikog pribora
- Procjenjuje duinu, masu, vrijednost i vrijeme
- Razvoj interesa i smisla za kolektivne igre i zajednitvo kao faktor koji utie na formiranje pozitivnih crta linosti
- Razvoj smisla za rad u paru, manjoj ili veoj grupi
- Razvoj interesa i smisla za istraivanje, otkrivanje i rjeavanje problema kroz igru- Razvoj svijesti o potrebi raunanja, mjerenja, procjenjivanja i predvianja i znaaju tih aktivnosti u svakodnevnom ivotu- Razvijanje pozitivnog stava u ponaanju i sklonosti za otkrivanje i istraivanje- Vrednovanje svojih i tuih stavova
- Razvoj ekoloke svijesti i pozitivnog odnosa prema spolovima
- Uestvuje u svim etapama rada na asu
- Aktivno uestvuje u matematikim igrama
primjenjujui ranije steena znanja- Reira matematike igre koristei sabiranje i oduzimanje kroz drutvene igre (ovjee ne ljuti se, tombola, bacanje kockice, igra parnih i neparnih brojeva, igre s kartama, zapisivanje rimskih brojeva pomou ibica, pronalaenje rednih i rimskih brojeva u novinama, asopisima i svakodnevnom ivotu...)
- Putem matematikih igara primjenjuje steeno znanje (igre koncem, vunom, pronalaenje najkraeg puta...)-U bliem i irem okruenju pronalazi linije, take, povri i oblike
-Pomou razliitih materijala izrauje oblike i povrine
- Koristi svakodnevne situacije za primjenu steenih matematikih znanja (odlazak u trgovinu, na pijacu itd)
- Pravi jednostavne grafikone- Planira nastavne sadraje
- Prikuplja didaktiki materijal za rad,samostalno i sa uenicima- Podstie kako samostalan rad uenika, tako i rad u paru, manjim i veim grupama
- Tematski povezuje matematike sadraje sa sadrajima drugih
predmeta
- Priprema zadatke i zaduenja za svakog uenika u grupi
- Kontinuirano prati i opisno vrednuje napore uenika i njihov rad
- Podstie istraivaki i kreativan rad svih uenika
- Vodi rauna o ravnopravnoj zastupljenosti spolova u igrama i zaduenjima, njeguje pozitivan odnos prema okolini i prirodi
Moja okolinaMOJA OKOLINA
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
PODRUJA UENJACILJEVI OEKIVANI REZULTATI / ISHODI UENJA
Uenici znaju:
ZNANJESticanje znanja:
o uoj i iroj okolini i deavanjima u njima
ivom svijetu, svojstvima ivih bia i meusobnim odnosima, i posebno o ovjeku, njegovom zdravlju i odnosu prema prirodi
o tvarima (samo pojmovno) o zdravoj okolini da je kola organizovana zajednica uenika i nastavnika
siguran put od kue do kole
povezanost i meusobnu zavisnost ljudi, ivot i rad u porodici i mjestu i njihovim karakteristikama, moja domovina i njeni dravni simboli
razlike izmeu ive i neive prirode, bitna svojstva ivih bia, slinosti i razlike meu njima
koristi i opasnosti od biljnog i ivotinjskog svijeta iz blieg okruenja
opisati promjene na biljkama i ivotinjama u zavisnosti od godinjeg doba
o potrebi i nainu uvanja zdravlja i prirodne sredine
da su tijela sagraena od tvari da tvari mogu biti u vrstom, tenom ili gasovitom stanju urediti kolsku uionicu
uvati okolinu znaaj istog zraka i znaaj boravka u prirodi za zdravlje
SPOSOBNOSTI I VJETINERazvijanje :
kritikog miljenja
sposobnosti planiranja
provoenja istraivanja
izvoenja mjerenja
dobivanja i prezentovanja podataka
razmatranja dokaza i procjenjivanja
prenoenja informacija putem
individualnog i timskog rada
kroz:
traenje ideja i provoenjem jednostavnih posmatranja i ogleda, te poreenjem svojih predvianja sa stvarnim rezultatima
sistematiziranje znanja prezentiranje postignutih rezultata postavljati pitanja (Kako?; Zato?; ta bi se desilo ako ...) i davati odgovore
koristiti se neposrednim iskustvima
koristiti odreene kriterije za prikupljanje i zapisivanje podataka
uz pomo nastavnika razvijati plan istraivanja
pratiti redoslijed uputstava pri istraivanju i mjerenju
uz pomo nastavnika procjenjivati relevantnost podataka i informacija
praviti jednostavna poreenja, raspravljati o tome ta se deava i u kojim uslovima, te uz pomo nastavnika izvoditi poopavanja i donositi odgovarajue zakljuke
koristiti sopstvenu kreativnost i matu za rjeavanje jednostavnih praktinih problema
koristiti jednostavan nauni jezik za saoptavanje ideja, i za imenovanje i opis ivih bia, tvari , pojava i procesa u prirodi i drutvu
VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJERazvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova:
prema sebi samima, prema drugima, svojoj porodici, okolini i uenju pokazuju vie samopouzdanja i odgovornosti, aktivniji su u nastavi
nastoje potivati razliite stavove
prepoznaju ulogu nauke za razumijevanje sredine u kojoj ive i za poboljanje kvaliteta ivota
NASTAVNA PODRUJA / TEME
1. SREDINA U KOJOJ IVIM
1. 1. KOLA
1. 2. PUT OD KUE DO KOLE
1. 3. MOJA PORODICA/OBITELJ
1. 4. MOJE MJESTO I OKOLINA
1. 5. PRAZNICI
1. 6. PROLOST, SADANJOST, BUDUNOST
2. PRIRODA
2. 1. IVA BIA
2. 1. 1. OVJEK I PRIRODA
2. 1. 2. BILJKE I IVOTINJE
2. 2. TVARI
2. 2. 1. SVA TIJELA SE SASTOJE OD TVARI
2. 2. 2. AGREGATNA STANJA TVARI
2. 3. ZDRAVA OKOLINA2. 3. 1. UREDIMO KOLSKU UIONICU
2. 3. 2. IST ZRAK
2.3.3. ZNAAJ BORAVKA U PRIRODI ZA ZDRAVLJE
DIDAKTIKO- METODIKE NAPOMENE
Dominantno mjesto u programu imaju ciljevi i oekivani rezultati uenja u podrujima znanja, razvoja sposobnosti, sticanja vjetina, vrijednosti, stavova i ponaanja. Podruje znanja ine sadraji i procesi, s kojima je tijesno povezan razvoj sposobnosti, od bitnog znaaja za uvoenje uenika u istraivaki rad i razvoj naunog miljenja. to se tie sadraja, panju treba usmjeriti na znanje injenica i koncepata koji nude uenicima, razumljiva i izazovna objanjenja o drutvenim i prirodnim pojavama i procesima.
U ovom razredu ire se znanja o koli i porodici/obitelji, mjestu ivljenja i njegovoj okolini, ivotu i radu ljudi. Novi sadraji se odnose na znanje o Bosni i Hercegovini, kao domovini i dravi, te na znanje i razumijevanje prolosti, sadanjosti i budunosti, kao toka vremena i deavanja koje karakteriu meusobna povezanost i odnosi.
Takoer se ire znanja i u dijelu koji se bavi izuavanjem prirode, kroz sadraje o ovjeku i njegovom odnosu prema prirodi, te izuavanjem ivotinjskog i biljnog svijeta u bliem okruenju. Novi sadraj ine teme Tvari , u okviru koje se stiu osnovna znanja o tvarima (samo pojmovno) i Zdrava okolina, u okviru koje se jaa ekoloka svijest uenika.Ovakav izbor nastavnog gradiva i njegovo strukturiranje osiguravaju povezanost drutvenih i prirodnih pojava i procesa, i u kontekstu toga, prouavanje prirode u njenom jedinstvu sa razliitih aspekata. U skladu s tim, potrebno je voditi rauna i o meupredmetnoj korelaciji i planirati izradu zajednikog kolskog projekta.
Date teme treba razraditi kroz kontekst pojava i procesa koji su uenicima interesantni, uzimajui u obzir razvoj nauke, njenu primjenu i koritenje, te uticaj na drutvo i okolinu i koritenje metodologije aktivnog uenja. U smislu toga predloeni model moe da poslui kao pomo nastavniku.
PREDLOENI MODEL
TEMEZNANJE SPOSOBNOSTI
I VJETINEVRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJEAKTIVNOST UENIKAAKTIVNOSTI NASTAVNIKA (organizacija i metode nastave i uenja, ocjenjivanje)
1. SREDINA U KOJOJ IVIM
1.1. KOLADrugi smo razred
Znaaj znanja za ivot
Kako uiti,udbenici i pribor; upotreba i uvanje
kolska pravila
Ustroj kole
Uprava kole
ivot u koli
Higijena u koliPosjedovanje znanja o koli, i uposlenicima u koli, drugovima u razredu i ire
Znaaj znanja za ivot. Znanja se usvajaju uei i radei. Uiti se mora redovno.
Svaka kola ima svoja pravila ponaanja (kuni red) kojeg se svi u koli moraju pridravati. kolom rukovodi direktor kole.
U istom radnom prostoru je prijatnije raditi i boravitiPrepoznavanje uenika i uposlenika u koli i njihovo imenovanje
Spremanje kolske torbe i udbenika po rasporedu sati.
Ponaanje prema kunom redu kole
Pronalaenje i upotreba dodatnih izvora znanja
Samostalno uenje
Odravanje higijene radnog prostora (uionice, hodnika) i okoline kole
Meusobno komuniciranje,
pomaganje i saradnjaPozitivan stav o koli
Svakodnevno ispunjavatnje kolskih obaveza,
Ponaanje u skladu sa kunim redom i odjeljenjskim pravilima,
Razvijanje svijesti o pripadnossti kolskoj zajednici,
Svakom pravu prethode obaveze.
Higijena nije obaveza samo pojedinaca, ve briga svih lanova koleIspunjavanje domaih zadataka
Saradnja, posmatranje, prikupljanje informacija dogovaranje, diskutiranje, razmjena iskustava, predvianje
Provoenje discipline i higijene u koli
Prikupljanje podataka o koli, crtanje, izrada maketa i dr.
Planiranje, osmiljavanje igara i interakcijskog uenja
Komuniciranje sa uenicima/cama, diskutiranje, Upuivanje uenika na razliite izvore znanja
Ukljuivanje roditelja i drugih uposlenika u koli u realizaciju programskih sadraja
Motiviranje uenika za rad
1.2. PUT OD KUE DO KOLE
Pravila ponaanja u prometuSiguran put od kue do kole
Osnovni prometni znaci u blizini kole
Razna prevozna sredstva i njihova uporabaPrepoznavanje elemenata saobraajnica.
Koritenje bezbjednog puta od kue do kole, raspoznavanje saobraajnih znakova Smanjena vidljivost moe biti opasna.
Vrste saobraaja i vozila, prepoznavanje i imenovanje, pravila ponaanja u raznim prevoznim sredstvima
Samostalan i bezbjedan dolazak u kolu, koristei najsigurniji i najkrai put
Koritenje pjeaog prelaza (zebre), koritenje trotoara
Koritenje sredstava javnog prijevoza
Potivanje saobraajnih znakova i propisa
Razvijanje svijesti o kulturi ponaanja u saobraaju
Ustupanje mjesta u vozilima javnog prijevoza starijima i bolesnima
Uestvovanje u saobraaju, pitanja, biljeenje, crtanje, predvianje
Simuliranje saobraajnih igara u uionici
Modeliranje
Rjeavanje jednostavnijih
saobraajnih situacijaPosmatranje i procjenjivanje sigurnosti uenika u saobraaju
Osmiljavanje igara u uionici vezanih za saobraaj, izvoenje simulacija na kompjutoruOrganizacija praktinih vjebi na ulici i raskrsnici
Saradnja sa roditeljima i saobraajnom policijom
RAD I ZANIMANJA LJUDI
ivot i rad ljudi u mjestu (u gradu/na selu)
Ljudi imaju razliita zanimanja, zanimanja ljudi u zaviaju
Uitelj/ica je zanimanjeRazlikovanje zanimanja koja su iskljuivo vezana za grad od zanimanja koja su iskljuivo vezana za seloKada i na koji broj pozivati vatrogasnu brigadu, policiju
Ponaanje na izletitima , ouvanje ivotnog okoliaPosjeta zanatskoj radionici, fabrici, kulturnim i javnim ustanovama
Razgovor sa poslenicima o njihovom zanimanju.
ienje okolia, razvrstavanje otpada
Saradnja sa lokalnom zajednicom , koritenje njenih resursa za potrebe nastave
Procjenjivanje napretka uenika, podsticanje radoznalosti, mate i razvoj kreativnosti
Npr. U gradu
Kulturne i javne ustanove
Preduzea i drugi privredni objekti
Pota, policijska postaja,
vatrogasna brigada
IzletitaU gradu se nalaze razliite kulturne i javne ustanove.Pozorite i bioskop su kulturne ustanoveBolnice, pote i kole su javne ustanoveFunkcije vatrogasne brigade i policijske stanice, njihovi brojevi
Boravak u prirodi je koristan za zdravlje Priroda se mora uvati
Razlikovanje kulturnih od javnih ustanova
Razlikovanje vozila policije i vatrogasne brigade od drugih vozila
Prepoznavanje pote po znaku za potu
Pozitivan stav o kulturi, kulturnim i javnim ustanovama
Ponaanje u kulturnim i javnim ustanovama
Pozitiva stav o istom okoliu
Posjeta kulturnim i javnim ustanovama, privrednim objektima, izletitima
Voenje intervjua sa uposlenicima
Izrada plakata sa vanijim telefonskim brojevima
Pripremanje, organizacija posjeta kulturnim i javnim ustanovama, izleta
Izrada didaktikim materijala
Posmatranje i praenje napretka uenika
1.3. MOJA PORODICA /OBITELJ
Ua porodica
ira porodica
Podjela poslova u porodici
Uzajamni odnosi u porodici
Kuanski aparati i mamjetajU porodici svi na odreeni nain rade, meusobno se pomau i doprinose njenoj srei i uspjehu
Djeca pomau roditeljima, roditelji se pomau uzajamno, roditelji pomau djeci
Razlikovanje namjetaja od kuanskih aparata. Neispravni kuanski aparati su opasni po ivot
Razumijevanje porodice kao krvno srodne grupe
Uporeivanje razliitih porodica, uoavanje slinosti i razlika
Identifikacija i njegovanje odnosa u porodici.
Sposobnost uoavanja opasnosti od neispravnih kuanskih aparataPozitivan stav i miljenje o porodici i samom sebi
Porodica je ureena zajednica u kojoj se svako ponaa prema pravilima
Potivanje lanova porodice, kunog reda, podjela poslova u kui
Opisivanje i demostriranje aktivnosti u porodici, uee u prigodnim imitacionim igrama
Prikupljanje podataka o svojoj porodici, tumaenje fotografija, izrada porodinog stabla
Osmiljavanje situacija za interaktivno uenje
Posjeta porodici
Demonstriranje rukovanja kuanskim aparatima
Podsticanje razvoja radnih i higijenskih navika
1.4. MOJE MJESTO I OKOLINA
Vaniji podaci o mjestu
Reljef mjesta i okoline
Moja zemlja se zove Bosna i Hercegovina
Dravni simboli Bosne i Hercegovine; zastava, grb, himna
Moje mjesto se zove... Ono je smjeteno u... (na...)
Moja domovina je Bosna i Hercegovina,
Njeni simboli Bosne i Hercegovine, zastava, grb i himna
Uzajamno pomaganje ljudi
Povezanost ljudi u mjestu i okolini, dravi, ali i ljudi iz razliitih drava.
Imenovanje mjesta i njegov opis
Prepoznavanje reljefa mjesta i okoline
Pisanje naziva drave, prepoznavanje dravnih simbola Bosne i Hercegovine
Prepoznavanje himne BiH
Uoavanje povezanosti ljudi u mjestu, okolini i dravi
Pozitivan stav i ljubav prema domovini, potivanje dravnih simbola , uvaanje tradicije i vrijednosti
Potivanje pojedinaca i uvaavanje njihovih potreba
Biti koristan lan zajednice
Prikupljanje i zapisivanje podataka o mjestu / okolini i domovini, njihova sistematizacija
Izrada mapa, reljefa, plakata, modela i njihovo prezentovanje
Planiranje, pripremanje i podsticanje uenika na kreativan i istraivaki rad
Predlaganje i rukovoenje kolskim projektom
1.5. PRAZNICI
ta slavimo
Kako slavimo
Zato slavimo
Praznici mogu biti meunarodni, dravni, vjerski, lokalni i kolski
Roendan je dan kada smo roeni
Neki praznici su povezani sa borbom za odreena prava
Identifikacija praznika
Opisivanje naina proslave pojedinih praznika
Potovanje dravnih i vjerskih praznika, uee u njihovoj proslavi
Potivanje praznika drugih naroda, estitanje
Uee u aktivnostima na obiljeavanju praznika
Upuivanje estitki
Organiziranje proslave roendana
Izrada kalendara praznika
Organizovanje njihovog obiljeavanja u saradnji sa roditeljima i sredinom u kojoj se nalazi kola
1.6. PROLOST, SADANJOST, BUDUNOST
Vani dogaaji iz mog ivota
Vremenski termini
Prepoznavanje i opisivanje ivota ljudi u prolosti i sadanjosti
Vaan dogaaj u ivotu djeteta je roendan i polazak u kolu. To je prolost.
Sada sam 2. razred. To je sadanjost. Idue godine u biti 3. razred. To je budunost
Bilo je nekad : ivot ljudi u prolosti bio je drugaiji, gdje su boravili, kako su se hranili, ta su radili, kako su se djeca u prolosti igrala, ime su se ljudi prevozili
Sada je: Drugi sam razred. Stariji sam jednu godinu
Moje mjesto danas
Prisjeanje na znaajne dogaaje iz ivota, na proteklu kolsku godinu
Razlikovanje termina; prolost, sadanjost, budunost
Prepoznavanje dananjih dobara kao najveeg napretka ovjeka
Pravljenje plana rada kao kategorije budunosti
I mi smo dio prolosti, ali i sadanjosti
Odnos prema prolosti mora biti pozitivan
Tenja ka boljitku
uvanje kulturno historijskih spomenika
Pozitivan odnos prema mjestu i okoliniPrisjeanje, izlaganje, ilustracija, prikupljanje, sistematiziranje, pravljenje zbirki
Pravljenje trake vremena, historijskog kalendara (kalendara prolost, ili kalendara ivota)
Intervjuisanje, izlaganje, razgovor, zakljuivanje
Planiranje, pripremanje, podsticanje, voenje
Izrada kalendara, traka, edukativnih i didaktikih materijala
Biljeenje, pomaganje, sistematiziranje
Saradnja sa lokalnom zajednicom, porodicom
Procjenjivanje postignua
2. PRIRODA
2.1. IVA BIA
2.1.1. OVJEK I PRIRODA
Dijelovi tijela
uvanje zdravlja
Svijest o mom tijelu
Higijena
Sredstva za higijenu
Ishrana
Odijevanje
ula
Odnos prema prirodiGlavni dijelovi tijela, razlike i slinosti izmeu djeaka i djevojica , neke specifine karakteristike djevojica
Zdravom ishranom i svakodnevnim tjelesnim vjebanjem ivimo zdrav ivot
Redovni odlasci ljekaru nam pomau u otkrivanju i lijeenju bolesti
Redovnim vakcinisanjem titimo na organizam od zaraznih bolesti
Imenovanje raznovrsne hrane i razlikovanje zdrave od nezdrave hrane
istoa je pola zdravlja, imenovanje sredstava za linu i drugu higijenu , pravilno koritenje
Kako se oblaimo
Vrste ula
ivjeti u prirodi, promjene u prirodi, za zdrav ivot vana je zdrava i ista sredinaRazlikovanje i imenovanje pojedinih dijelova tijela
Odabiranje i upotreba zdrave hrane, pravilna upotreba hrane
(pravilna ishrana; hranu treba dobro savakati, ne jesti previe, redovna ishrana)
Odravanje line higijene,
koritenje sredstava za linu higijenu
Odijevanje u skadu sa vremenskim prilikama i godinjim dobima
Koritenje ula u procesu saznanja i svakodnevnom ivotuUvaavanje suprotnog spola, meusobno pomaganje i pomaganje starijima i slabijima
Redovno odravanje line higijene, higijene prostora u kojem boravimo i radimo i higijene okoline,
Razvoj ekoloke svijesti, pravilnog odnosa prema okruenju.
Pravilna ishrana je garant dobrog zdravlja
uvanje ula
Pozitivan odnos prema prirodi, ljubav prema ivotinjamaRedovno odravanje line higijene, radnog i ivotnog prostora
Izrada jelovnika i
postavljanje i raspremanje stola
Praktina upotreba sredstava za linu higijenu, redovni odlasci ljekaru, vakcinisanje
Izbor zdrave hrane, sastavljanje odgovarajue liste
Izbor prikladne odjee i obue
Njegovanje i uvanje prirodne sredine, ponaanje u skladu s godinjim dobimaRazvijanje interesovanja i poeljnih navika uenika
Praenje zdravlja uenika
Motivisanje uenika na igre i sport
2.1.2. BILJKE I IVOTINJE
iva bia i njihova stanita
iva bia su povezana meu sobom i sa neivom prirodom
Velika i mala iva bia
Promjene ive i neive prirode
Nastanak i rast ivotinja i biljaka, vrste i odravanje
Uoavanje promjena na biljkama i ivotinjama u razliita godinja doba,
Koristi od biljaka i ivotinja
Domae i divlje ivotinje, kuni ljubimci, mladunad ivotinja, (naroito domaih
iva bia se raaju, rastu, stare i umiru, imaju svoja stanita
iva bia ne bi mogla ivjeti bez neive prirode
Mala iva bia su bubice, gmizavci, a velika iva bia su divlje i domae ivotinje i ovjek
Bez svjetlosti, vode i toplote ne bi bilo ivota
Imenovanje biljaka i ivotinja iz okruenja
ivotinje kote mlade, ptice se legu iz jaja, a ljudi se raaju
ivotinje se hrane biljkama (biljojedi), mesom (mesojedi) ili i biljkama i mesom (svatojedi)
Za zdrav ivot potrebna je zdrava ishrana. Zdrava hrana je hrana koja se proizvodi bez herbicida, pesticida i drugih hemijskih sredstava
U razliita godinja doba se deavaju razliite promjene u prirodi, na biljkama i ivotinjama.
Biljke i ivotinje su korisne i zato ih uzgajamo,
Uoavanje koristi i opasnosti od biljnog i ivotinjskog svijeta iz blieg okruenja.
Domae ivotinje i njihovi mladunci
Divlje ivotinje i njihovi mladunci
Razlikovanje ivih bia od neive prirode
Uspostavljanje veze izmeu ive i neive prirode, opisivanje promjena
Opisivanje ivota biljaka i ivotinja, za ivot biljaka i ivotinja je potrebna svjetlost, voda i toplota
Opisivanje nastanka potomstva kod razliitih ivotinjskih vrsta i razmnoavanje biljaka
Razlikovanje ivotinja koje se hrane biljkama od onih koje se hrane mesom
Uoavanje slinosti i razlika izmeu pojedinih biljaka
Razlikovanje dijelova razliitih biljaka (podzemni i nadzemni dio)
Uoavanje promjena na biljkama i ivotinjama i otkrivanje ivotnih procese kod biljaka i ivotinja
Razvijanje pozitivnog odnosa prema biljnom i ivotinjskom svijetu,
Razvoj ekoloke svijesti i svijesti o korisnosti postojanja biljnog i ivotinjskog svijeta,
Ko voli ivotinje voli i ljudePrikupljanje, istraivanje, uporeivanje, sortiranje, izvoenje zakljuaka.
Izrada zidnih panoa, zbirki materijala iz prirode,
Posmatranje, predvianje,
Izvoenje ogleda samostalno ili u grupi
Pomaganje, interaktivno uenje, iskustveno uenje
Uzgajanje cvijea i povra, briga o kunim ljubimcimaPlaniranje, pripremanje, podsticanje i rukovoenje u istraivanju ivotinjskog i biljnog svijeta
Pomaganje uenicima u izradi kalendara, plakata i drugog obrazovnog materijala
Organizovanje posjeta poljoprivrednom dobru / botanikoj bati/ zoolokom vrtu i dr.
Saradnja sa lokalnom zajednicom i porodicom
uenika
2.2. TVARI Sva tijela se sastoje od tvariAgregatna stanja tvari
Tijela se sastoje od tvari.
Tvari mogu biti u vrstom, tenom ili gasovitom stanju.
Tijela se sastoje od tvari.
Uoavanje razliitih agregatnih stanja tvari
Svjesnost o agregatnom stanju tvari
Izvoenje razliitih ogleda sa vodom.Upoznavanje sa drugim primjerima agregatnog stanja.
Pripremanje i rukovoenje izvoenja
uenikih istraivakih ogleda
2.3. ZDRAVA OKOLINAUredimo kolsku uionicuist zrakZnaaj boravka u prirodi za zdravljeZnaju urediti kolsku uionicu
Znaju uvati okolinu
Znaju znaaj istog zraka i znaaj boravka u prirodi za zdravljeuvaju zdravu okolinu
Pozitivan stav o zdravoj okolini
Ponaanje u skladu sa zdravom okolinom
Aktivno uee u ekolokim aktivnostima odjeljenja, kole, zajednice
Organizacija akcija ouvanja zdrave okoline
Muzika /Glazbena kulturaMUZIKA /GLAZBENA KULTURA
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA (2 sata tjedno, 70 sati godinje)
PODRUJA UENJACILJEVIOEKIVANI REZULTATI UENJA
ZNANJESticanje znanja o:
-Postavljanju glasa, tanoj intonaciji, dikciji i artikulaciji,
-Pravilnoj interpretaciji pjesme u odgovarajuem tempu i dinamici,
-Prepoznaje muzike instrumente: ritmike i melodijske C.Orffa i orkestarske (harmonika, gitara, flauta, violina, truba, klavir i druge).
-Samostalno sviranje na ritmikim i i poetno sviranje na melodijskim instrumentima (metalofon i ksilofon)
- Samostalnije sviranje kao pratnja pjevanju, izvoenje ritma brojalice, sviranje na osnovu partitura u slikama (sa simbolima),
- Prepoznaje zvune odnose po visini, trajanju, boji, dinamici i tempu, te karakter djela.
- Skladno i ritmiki povezano kretanje uz muziku: izraavanje karaktera, ritma, tempa i dinamike,
- Doivljava i izvodi mjeru (dobe) i ritam brojalica
- Upoznaje etvrtinku i osminke kroz izgovor slogova, grafiki prikaz i notni zapis. Uenici bi trebali imati znanje i razumijevanje:
- Da bez tanog pjevanja nema lijepog zajednikog muziciranja u horu,- Prepoznaje razlike izmeu zvukova neodreene i odreene visine i koristi ih u improvizaciji,
- Da je znanje sviranja na instrumentima znaajno radi muziciranja u orkestru,
- O instrumentima i odnosima meu njima, njihovom znaaju u igri,
- O znaaju muzike u ivotu djeteta,
- O muzici, njenim svojstvima i osobinama tona,
- Prepoznaje i razumije trajanje etvrtinki i osminki
SPOSOBNOSTI
I VJETINE
Razvijanje muzike sposobnosti i vjetine:
- Posmatranja, biljeenja,
- Prezentiranja, interpretacije
- muzike memorije i
- Aktivne interakcije sa okruenjem:
kroz pjevanje i sviranje, muzike igre, muziko-scenske igre i improvizaciju, te
- Eksperimentisanjem kao pojedinac kroz i timski rad-komunikaciju.
- Sistematiziranjem muzikih znanja, predvianjem odreenih rezultata,
- Prezentiranjem postignutih rezultata i aktivnim pozitivnim odnosom na koncertima.
- Koristiti prethodna iskustva u pjevanju i sviranju i jednostavne muzike termine,
- Postavljati pitanja kad se nae pred novim muzikim zadatkom,
- Koristiti odreene kriterije za izvoenje i/ili procjenu sluanog djela, improvizaciju
- Uz pomo nastavnika praviti jednostavna poreenja o interpretaciji uenika, iznositi svoje miljenje i ideje,
- Pratiti redoslijed uputstava i pravila muzike igre,
- Oslukivati i ispravljati greke u pjevanju prema uputstvu nastavnika
- Improvizirati samostalno matovito i originalno.
VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE
Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova:
-Prema sebi kao pjevau i svirau,
-Porodici kao grupi, razredu kao horu ili /i orkestru,
-O uenju muziciranja kao cjeloivotnom procesu.
- Nadalje razvijanje emocionalne i estetske osjetljivosti djeteta na kvalitet muzike- Razvijanje ljubavi prema muzikoj i kutlurnoj batini BiH,- Razvijanje trajnih interesa i ljubavi prema muzici kako bi ona postala trajna potreba djece,
- Pokazuje sve vie samopouzdanja u pjevanju
- Pokazuje odgovornost za zajedniko pjevanje u horu/zboru
- Izraava odgovornost za kvalitetno sviranje u orkestru
- Potuje muziciranje i stavove drugih
- Prepoznaje ulogu muzike u okruenju: porodici, koli, sredini u kojoj ivi
- esto trai i/ili slua muziku i pjeva i sam i sa drugom djecom, to ukazuje na narastanje potrebe uenika za muzikom u ivotu.
- Uee sa zadovoljstvom i vei doprinos u interakciji (rad u velikim i malim grupama, u paru, projekti, istraivanja zvunih boja i izradi instrumenata), u emu uenik pokazuje sve veu samostalnost- Iskazuje elju i potrebu za posjeivanjem koncerata.
STRUKTURA SADRAJAI PJEVANJE I SVIRANJE
II MUZIKE/GLAZBENE IGRE
III BROJALICE
IV SLUANJE MUZIKE
V DJEIJE STVARALATVO
DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE
Uz neophodno uvaavanje nivoa postignua svakog pojedinog uenika, u drugom razredu treba dalje raditi na ostvarivanju postavljenih muzikih odgojno-obrazovnih ciljeva posredstvom navedenih programskih sadraja.
U toku godine treba obraditi najmanje 15 pjesama pjevanjem i sviranjem. Predloene pjesme za drugi razred odgovaraju opsegu djeijeg glasa, po sadraju i karakteru interesantne su i bliske djeci ovog uzrasta. Nakon doivljaja pjesme djeca je ue pjevati sluajui nastavnika, koji pjeva uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir ili sintisajzer).
Uenici u toku godine treba da naue najmanje 10 muzikih igara koje ukljuuju pokret. Predloene pjesme u drugom razredu imaju razliit sadrajem koji, pored ostalog podraava i razne radove, ivot u prirodi, narodne obiaje i drugo. Igre i narodna kola, koja se sastoje iz osnovnih pokreta: hodanje, poskakivanje s plesnim elementima, te raznih kretnji ruku, pljeskanje, tapkanje, okreti, pomae i tjelesnom odgoju i upoznavanju narodne muzike tradicije. Koreografije okretnih igara u takvim sluajevima i narodnih kola mogu imati utvrene figure i kretnje.
U toku godine treba nauiti 15 brojalica. Predloene brojalice imaju razliit sadraj (neke su iz kategorije iracionalnih), sloeniji ritam i metriku u odnosu na prvi razred, pa su u razvoju djeteta u ovoj oblasti od neprocjenjivog znaaja. Kako spadaju u djeiju igru ali i tradicionalno djeije stvaralatvo imaju veliki znaaj u razvoju muzikaliteta djeteta najmlae dobi. Zato im nastavnik u drugom razredu treba posvetiti dunu panju, to e biti jednostavno jer ih djeca kao dio svakodnevne igre zaista vole.
Sluanjem upoznati najmanje 15 kompozicija. Ovo podruje u nastavnom predmetu ima velike mogunosti za upoznavanje muzike umjetnosti i muzike literature iz svijeta. U razrednoj nastavi teite je na umjetniko-.doivljajnoj komponenti, a u funkciji razvoju pozitivnih interesa i stavova prema muzikim vrednotama. Usvajanje muzikih pojmova kojih u muzici ima mnogo treba da tee postupno nakon dozivljaja muzike, nenametljivo i bez optereenja muzikom terminologijom koja je za djecu ove dobi apstraktnog karaktera.
Najvanije je raditi dalje na poboljanju kvaliteta pjevanja, tanosti intonacije, opsega muzike memorije i tanog izvoenja ritma i metrike kroz brojalice i muziko/glazbene igre. Razlike meu uenicima bit e u skladu s razlikama u samom startu i dinamici napredovanja u usvajanju znanja i vjetina, te razvoju muzikih sposobnosti tokom razreda. Djecu uiti da sa sve veom tanou zapaaju i odreuju karakter kompozicije, tempo i dinamiku izvoenja, formu kompozicije, izvoae i sastave, muzike instrumente. I nadalje podsticati djecu da svoje zapaanje i doivljaje izraze opisno ili likovno, kao i pokretom jer se time podstie njihova kreativnost.
U oblasti djeijeg stvaralatva u drugom, uenike drugog razredu treba uputiti na sigurnije i samostalnije praenje pjevanja, slobodniju improvizaciju kolektivnu, grupnu, individualnu i u paru (komunikacija putem dijaloga), kao i uee sa zadovoljstvom i veim interesom u muzikim dramatizacijama. U toku godine treba uraditi nekoliko ovakvih muzikih dramatizacija, uz koritenje Orffovog djeijeg instrumentarija, prirunih i improvizovanih instrumenata.. Podsticati djecu da izmiljaju prie ili naslikaju seriju slika koje e sada znatno samostalnije sami moi uz pomo instrumenata oivjeti, kao i uz upotrebu lutke koja pjeva i govori.
Neophodno je napomenuti da gradivo iz muzike kulture u sebi ima elemente koji prir
Recommended