View
2
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
Odabrani modeli
razvoja
Natura 2000 mreže
u balkanskim zemljama
i Natura 2000
koncept u Crnoj Gori
Uspostavljanje mreže Natura 2000
u Crnoj Gori
Jun 2017
Ovaj dokument finansira Evropska komisija. Rad je rezultat
nezavisnog istraživanja i ne odražava nužno poglede i mišljenja
Evropske komisije.
NATURA 2000
KONCEPTI
Ministarstvo održivog razvoja i turizma
Agencija za zaštitu prirode i životne sredine
2 /
45
Kontrola dokumenta
Podaci o projektu
Naziv projekta Uspostavljanje mreže Natura 2000 - Crna Gora
Broj ugovora 374-589
Država primjene Crna Gora
Korisnik Ministarstvo održivog razvoja i turizma (MoSDT)
Agencija za zaštitu prirode i životne sredine (EPA)
Izvođač AAM Management Information Consulting Ltd. (AAM)
Autori
Pripremio Peter Skoberne
Garancija kvaliteta Sissi Samec
Status dokumenta
Dostavljen Jun 2017
Verzija 2.0
Status Nacrt
Čeka odobrenje
Odobreno x
Istorija promjena
Verzija Datum Pripremio: O verziji:
1.0 Februar 2017 AAM Consulting Nacrt poslat članovima UO radi
dobijanja komentara
2.0 Jun 2017 AAM Consulting Finalni dokument
NATURA 2000
KONCEPTI
Ministarstvo održivog razvoja i turizma
Agencija za zaštitu prirode i životne sredine
3 /
45
Sadržaj
1. SPISAK SKRAĆENICA Error! Bookmark not defined.
2. IZVRŠNI SAŽETAK Error! Bookmark not defined.
3. UVOD Error! Bookmark not defined.
4. OPIS RAZVOJA NATURA 2000 MREŽE I NJENO USPOSTAVLJANJE U ODABRANIM BALKANSKIM
DRŽAVAMA 10
4.1 Slovenija 10
4.1.1 Faza pristupanja – Prvi koraci (1997 – 2003) Error! Bookmark not defined.
4.1.2 Faza pristupanja – Natura 2000 projekat (2003 – 2004) Error! Bookmark not defined.
4.1.3 Faza države članice (od 2004) Error! Bookmark not defined.
4.1.4 Slovenija: Koncept i naučene lekcije 14
4.2 Hrvatska Error! Bookmark not defined.
4.2.1 Prvi korak (2001 – 2008): Prikupljanje i tumačenje raspoložive literature i/ili podataka sa terenaError!
Bookmark not defined.
4.2.2 Drugi korak (2006 – 2011): Fokusirana istraživanja i prikupljanje podataka, uspostavljanje
Nacionalne ekološke mreže Error! Bookmark not defined.
4.2.3 Treći korak (2008 – 2009): Proces konsultacija s relevantnim zainteresovanim stranama Error!
Bookmark not defined.
4.2.4 Četvrti korak (2010 – 2013): ‘Fino podešavanje’, popunjavanje praznina, tehničko prilagođavanje
Error! Bookmark not defined.
4.2.5 Peti korak (2013): Pristupanje EU i usvajanje Natura 2000 mreže Error! Bookmark not defined.
4.2.6 Hrvatska: Koncept i naučene lekcije Error! Bookmark not defined.
4.3 Bugarska 19
4.3.1 Faza 1 - Transpozicija EU zakonodavstva Error! Bookmark not defined.
4.3.2 Faza 2 - Inventar potencijalnih Natura 2000 područja 20
4.3.3 Faza 3: Pregled i usvajanje predložene liste Natura 2000 područja 21
4.3.4 Faza 4: Dopunske i naknadne akcije Error! Bookmark not defined.
4.3.5 Bugarska: Koncept i naučene lekcije Error! Bookmark not defined.
4.4 Srbija Error! Bookmark not defined.
4.5 IPA projekat u Bosni i Hercegovini Error! Bookmark not defined.
4.5.1 Bosna i Hercegovina: Naučene lekcije Error! Bookmark not defined.
5. NATURA 2000 KONCEPT ZA CRNU GORU 28
5.1 Natura 2000 koncept i nacionalna ekološka mreža Error! Bookmark not defined.
5.2 Tehnička pozadina 29
5.2.1 Referentne liste Error! Bookmark not defined.
5.2.2 Biogeografski regioni 30
5.2.3 Verifikacija dovoljnosti Natura 2000 predloženih područja (Biogeografski seminar) 31
5.2.4 Ekspertski timovi i dostupnost podataka 34
5.2.5 Emerald mreža 36
5.2.6 Projekat važnih biljnih staništa Error! Bookmark not defined.
5.2.7 Natura 2000 i područja određena međunarodnim sporazumima 38
5.2.8 Natura 2000 i zaštićena područja Error! Bookmark not defined.
5.2.9 Rad na prethodno odabranim područjima 39
NATURA 2000
KONCEPTI
Ministarstvo održivog razvoja i turizma
Agencija za zaštitu prirode i životne sredine
4 /
45
5.2.10 Određivanje granica područja i centralna baza podataka 40
5.3 Organizaciona i pravna pitanja Error! Bookmark not defined.
5.4 Komunikacija 41
6. ZAKLJUČCI I PREPORUKE 42
7. REFERENCE 44
Slike:
Slika 1: Ilustracija rezultata pregleda podataka o rasprostranjenosti svih stanišnih tipova i vrsta navedenih u
referentnim listama (različite boje i šabloni predstavljaju različite stanišne tipove/vrste)
Slika 2: Ekološki važna područja (Vladina Uredba) – Nacionalna ekološka mreža
Slika 3: Tehnički prijedlog za Natura 2000 mrežu (2004). SPA područja su označena rozom bojom, pSCI
područja su označena zelenom bojom (preklapanje ovih područja nije vidljivo)
Slika 4: Usvojena Natura 2000 mreža (SPA i pSCI područja) od strane Vlade (2004)
Slika 5: Obaveze prije i poslije ulaska u EU
Slika 6: Emerald mreža u Hrvatskoj (Jelenić, I., 2014) – Plava područja (A): važna za ptice, zelena područja
(B): važna za stanišne tipove i vrste koje ne pripadaju pticama, tačke: lokaliteti za stanišne tipove i
vrste koje ne pripadaju pticama, narandžasta područja (C): područja važna za ptice, stanišne tipove i
vrste koje ne pripadaju pticama
Slika 7: Nacionalna ekološka mreža (NEN) u Hrvatskoj (Jelenić, I., 2014) – Zelena područja: stanišni tipovi i
vrste koje ne pripadaju pticama, plava područja: ptičje vrste
Slika 8: Natura 2000 mreža u Hrvatskoj (Jelenić, I., 2014) – Zelena područja: prijedlog pSCI područja, plava
područja: SPA područja
Slika 9: Natura 2000 mreža u Bugarskoj
Slika 10: Odabrana potencijalna Natura 2000 područja u BiH
Slika 11: Biogeografski regioni u Crnoj Gori
Slika 12: Sastav biogeografskog seminara
Slika 13: Korak po korak prikaz procesa ispunjavanja Natura 2000 obaveza u Sloveniji. Jasno se vidi da pro-
porcije nacionalone teritorije nijesu presudne za ispunjenje obaveza
Slika 14: IPA područja u Crnoj Gori (Izvor: http://www.plantlifeipa.org/Reports.asp?v=vRepCty&i=236)
Tabele
Tabela 1: Lista Emerald područja koje je usvojio Stalni komitet Bernske konvencije tokom 2015. godine. Po-
dručja koja odgovaraju prethodno odabranim područjima projekta su osjenčena.
Sekcije
Sekcija 1: Struktura podaktivnosti 1.3.1 na osnovu opisa projekta
Sekcija 2: Vremenski okvir pripremanja prijedloga Natura 2000 u Bugarskoj
Sekcija 3: Mogući zaključci za svaku vrstu i svaki stanišni tip u određenom biogeografskom regionu koji je
obrađen na biogeografskom seminaru
Sekcija 4: Formula za izračunavanje indeksa dovoljnosti zemlje članice (stepen do kojeg je Natura 2000
mreža dovršena!)
NATURA 2000
KONCEPTI
Ministarstvo održivog razvoja i turizma
Agencija za zaštitu prirode i životne sredine
5 /
45
1. SPISAK SKRAĆENICA
AA Ocjena prihvatljivosti
ARSO Agencija Republike Slovenije za zaštitu životne sredine
Art.
ASCI
Član
Područja od posebnog interesa za očuvanje
BD Direktiva o pticama
BDA Zakon o zaštiti biodiverziteta Bugarske
BGS
BiH
Biogeografski seminar
Bosna i Hercegovina
CEIE
CoM
DANCEE
Centar za informisanje i obrazovanje o životnoj sredini (Bugarska)
Savjet ministara (Bugarska)
Danska pomoć za zaštitu životne sredine u Istočnoj Evropi
DOPPS Društvo za posmatranje i proučavanje ptica Slovenije (nacionalni BirdLife part-
ner)
EC
ECJ
Evropska komisija
Sud pravde Evropske unije
EEA Evropska agencija za životnu sredinu
EEC Evropska ekonomska zajednica
EIONET Evropska mreža za informisanje i posmatranje
EMEPA Entitet za sprovođenje aktivnosti zaštite životne sredine (Bugarska)
EPA Agencija za zaštitu prirode i životne sredine Crne Gore
EPO Ekološki značajno područje - Slovenija
ETC Evropski tematski centar za biološku raznovrsnost
EU Evropska unija
GEF Globalni fond za zaštitu životne sredine
HD Direktiva o staništima
IBA Značajno područje za ptice
IUCN Međunarodna unija za očuvanje prirode
IPA
IPA
Važna biljna staništa
Instrument za pretpristupnu pomoć
KBA
LIFE
Ključna područja biodiverziteta
NATURA 2000
KONCEPTI
Ministarstvo održivog razvoja i turizma
Agencija za zaštitu prirode i životne sredine
6 /
45
Program LIFE –finansijski instrument EU vezan za životnu sredinu, očuvanje
prirode i klimatske aktivnosti
LoNP Zakon o zaštiti prirode Crne Gore
MNE Crna Gora
MoEW Ministarstvo životne sredine i voda Bugarske
MoSDT Ministarstvo održivog razvoja i turizma Crne Gore
MS
NBDC
Zemlja članica
Nacionalni savjet za biološku raznovrsnost (Bugarska)
NEN Nacionalna ekološka mreža (Hrvatska)
NGO Nevladina organizacija
PHARE Bivši program pomoći zemljama Centralne i Istočne Evrope u pripremnom pro-
cesu pristupanja Evropskoj uniji
PSC Upravni odbor projekta
pSCI Predloženo područje od značaja za Zajednicu
SAC Posebno područje očuvanja
SCI Područje od značaja za Zajednicu
SDF Standardni formular podataka
SPA Područje posebne zaštite
ToR
UNESCO
UNESCO MAB
Opis projekta
Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu
Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu/Program
Čovjek i biosfera
WWF Svjetski fond za prirodu
NATURA 2000
KONCEPTI
Ministarstvo održivog razvoja i turizma
Agencija za zaštitu prirode i životne sredine
7 /
45
2. IZVRŠNI SAŽETAK
Ovaj dokument je razrađen u okviru IPA projekta ‘Uspostavljanje NATURA 2000 mreže’, pružajući tehničku
podršku Ministarstvu održivog razvoja i turizma i Agenciji za zaštitu prirode i životne sredine, sa clijem vršenja
neophodnih aktivnosti za postavljanje temelja buduće Natura 2000 mreže u Crnoj Gori, u potpunoj saglasnosti
sa zahtjevima Direktive o pticama i Direktive o staništima.
Pojedini pristupi iz različitih pristupnih perioda za razvoj nacionalnih Natura 2000 mreža u odabranim balkan-
skim zemljama su predstavljeni u prvom dijelu ovog dokumenta. Slovenija je odabrana kao zemlja balkanskog
regiona koja je u prvom krugu proširenja ušla u Evropsku uniju (2004), te Bugarska koja je ušla u EU u drugom
krugu (2007), i Hrvatska, koja je ušla u EU u posljednjem krugu (2013). Predstavljena su i pojedina iskustva
Srbije kao zemlje kandidata, kao i Bosne i Hercegovine kao potencijalne zemlje kandidata, vezana za IPA
projekte, koji su relevantni za Crnu Goru.
Predstavljene su i posebne okolnosti za Sloveniju, Hrvatsku i Bugarsku, kao i sažetak samih procesa,
uključujući zaključke o Natura 2000 konceptu i naučenim lekcijama.
Što se tiče pravnih i tehničkih aspekata, u svim navedenim slučajevima nema razlika u obavezama. U svim
pomenutim zemljama postoje pojedine sličnosti: bogata biološka raznovrsnost, niski naučni, tehnički i admin-
istrativni kapaciteti, kao i relativno slaba politička podrška, naročito u ranoj fazi procesa. Imajući u vidu da je
transpozicija EU direktiva o prirodi i Natura 2000 mreže uslov za aproksimaciju, politički interes za mrežu
Natura 2000 posljedično raste.
Za ispunjavanje obaveza EU direktiva o prirodi neophodan je zahtjevan tehnički rad, odlično znanje o lokalnom
i regionalnom biodiverzitetu, zatim uspostavljanje saradnje sa specijalizovanim pružaocima podataka, opera-
tivna centralna baza podataka, kao i dovoljni kapaciteti (iskusna radna snaga i finansije). Većinu posla treba
obaviti tek nakon pristupanja, ali su sami kvalitet i kredibilitet ovog procesa zasnovani na okviru izgrađenom
u prošlosti. Stoga je izuzetno važno da se ne potcijene posljedice nepostojanja dobre implementacione
strukture, kao i solidnog znanja o vrstama i stanišnim tipova iz referentnih listi.
Mreža specijalista i potencijalnih pružaoca podataka je organizovana u ranoj fazi u svim slučajevima. U ovoj
fazi, važno je postići zajedničko razumijevanje direktiva o prirodi i njihovih specifičnih ciljeva. Sljedeći korak
predstavlja izrada referentnih lista sa vrstama i stanišnim tipovima koji moraju biti prisutni u zemlji i podijeljeni
po biogeografskim regionima, a koji su navedeni u ankesima direktiva o prirodi.
Ono što obično slijedi je prikupljanje postojećih podataka. Uobičajno je iskušenje da se neki od postojećih
koncepata i iskustava iz prošlosti manje ili više direktno koriste, kao što su nacionalno zaštićena područja,
različiti tipovi područja važnih za očuvanje biodiverziteta, Emerald područja itd. Važno je naglasiti činjenicu da
prije ili kasnije postaje jasno da je Natura 2000 veoma specifičan pristup, te da se u ovom procesu mogu
koristiti samo odabrani podaci. U većini slučajeva postoji potreba za ponovnim vrednovanjem podataka,
naročito u slučaju ako su isti prikupljani isključivo pomoću “desktop istraživanja”. Sve informacije moraju biti
usaglašene sa Natura 2000 kriterijumima, a takođe gap analiza mora biti urađena u odnosu na referentne
liste. Za svaku od navedenih vrsta ili stanišnih tipova (po biogeografskom regionu) mora se utvrditi da li su
dostupni podaci o rasprostranjenju, da li nedostaju i gdje tačno, te gdje je vjerovatno da se te vrste/stanišni
tipovi pojavljuju.
Postoje i neka pozitivna iskustva u pogledu dostupnosti prikupljenih podataka javnosti. To čini čitav proces
transparentnijim; povećava kvalitet prikupljanja podataka, srpječava “nestajanje” podataka u privatne
kolekcije i promoviše zajedničku upotrebu.
Još jedan važan aspekat odnosi se na političke okolnosti procesa aproksimacije. Za Crnu Goru najpribližnija i
najsličnija situacija je ona u slučaju Hrvatske. Dan pristupanja je bio u nekoj nedefinisanoj budućnosti, ali je
NATURA 2000
KONCEPTI
Ministarstvo održivog razvoja i turizma
Agencija za zaštitu prirode i životne sredine
8 /
45
politička odluka o usklađivanju pravnog i implementacionog sistema sa principom ‘Acquis communautaire’
(pravne tekovine EU) bila već donijeta. Dakle, svi nacionalni procesi su bili usmjereni u ovom pravcu. Interno
ulaganje u proces (dodjeljivanje sredstava iz državnog budžeta za izgradnju kapaciteta) je bilo veoma uspješno
dopunjeno eksternim projektnim mogućnostima.
Drugi dio dokumenta posvećen je Natura 2000 konceptu u Crnoj Gori. Kao što je već propisano u Zakonu o
zaštiti prirode Crne Gore, akcenat rada je premješten sa razvoja koncepta ka implementaciji. Glavni fokus je
izgradnja kapaciteta za primjenu zakonskih zahtjeva.
Član 41 Zakona o zaštiti prirode Crne Gore propisuje da je za efikasan pravni okvir neophodno uspostaviti
nacionalnu ekološku mrežu, koja je u skladu sa principima EU direktiva o prirodi (slijedeći primjer Hrvatske).
Paralelno sa tim, treba intenzivirati tehnički rad na prijedlogu nacionalne ekološke mreže (referentne liste,
prikupljanje i validacija raspoloživih podataka, gap analiza, obuke za istraživanja na terenu, istraživanja na
terenu, centralna baza podataka itd.), što je djelimično pokriveno IPA projektom, ali se u budućnosti mora
uraditi još mnogo toga. Nacionalna ekološka mreža treba da uzme u obzir sve zahtjeve Natura 2000 mreže.
U principu, ona bi mogla biti i šira i obuhvatati takođe i nacionalne principe. Ovaj tehnički rad je preduslov za
sve sljedeće korake i ukoliko je njegov kvalitet na visokom nivou, tada se u budućnosti može očekivati manje
problema, što može olakšati put ka pridruživanju EU.
Kada su obaveze iz EU direktiva o prirodi u vezi sa uspostavljanjem Natura 2000 mreže ispunjenje je jedno
od veoma čestih pitanja. Odgovor nije jednostavan broj ili određeni procenat zemlje, već je povezan sa
specifičnim procesom verifikacije koji se naziva biogeografski seminar. Ovo je veoma važan korak u procesu,
ne samo za njegovo razumijevanje, već i za obavezne posljedice koje utiču na zemlju članicu. Iz tog razloga,
biogeografski seminar je objašnjen detaljnije u ovom radu. Pored toga, potcjenjivanje ove vježbe može dovesti
do budućih problema, što predstavlja samo još jedan u nizu argumenata za njegovu važnost.
Slijede objašnjenja i smjernice za uspostavljanje nacionalne ekološke mreže koja je kompatibilna sa Natura
2000 mrežom, naravno uzimajući u obzir trenutnu situaciju u Crnoj Gori.
Glavne teme vezane su za: korekciju postojećih granica biogeografskih regiona, organizaciju i obuku timova
eksperata i koordinacionog tijela, koje bi trebalo biti sa sjedištem u Agenciji za zaštitu prirode i životne sredine
(uključujući i prijedlog za postepeno povećanje broja zaposlenih), principe i rad na prethodno odabranim po-
dručjima i njihovom odnosu prema završetku mreže, određivanje Natura 2000 područja u odnosu na druga
nacionalna i međunarodna određivanja (npr. Ramsar područja, Emerald područja, UNESCO područja kulturne
baštine, UNESCO program Čovjek i biosfera…), rezultate drugih inicijativa (npr. Važna biljna staništa - IPA
staništa, Ključna područja biodiverziteta - KBA područja), upravljanje i odnos organa upravljanja zaštićenih
područja na nacionalnom nivou.
Kada je u pitanju finansijski aspekat projekta, od velike je važnosti postepeno povećavati nacionalno fi-
nansiranje da bi se objezbjedilo uspostavljanje stabilne nacionalne implementacione strukture, uključujući
kapacitete za primjenu i vođenje projekata na svim nivoima. Oslanjanje isključivo na finansiranje iz
međunarodnih projekata nije održivo.
Važno je istaći i značajnu ulogu komunikacije i transparentnog angažovanja zainteresovanih strana, kao i po-
trebu za političkim i tehničkim rukovodstvom, podržanim političkom voljom na navišem nivou.
U okviru ovog projekta realizovaće se samo djelovi ovih preporuka, imajući u vidu da cilj projekta nije priprema
završenog prijedloga za Natura 2000 mrežu u Crnoj Gori. Međutim, razvijene metode i uspostavljeni organi-
zacioni okvir trebalo bi koristiti zajedno sa komplementarnim projektima, da bi se prijedlog kompletirao.
NATURA 2000
KONCEPTI
Ministarstvo održivog razvoja i turizma
Agencija za zaštitu prirode i životne sredine
9 /
45
3. UVOD
IPA projekat ’Uspostavljanje NATURA 2000 mreže’, u daljem tekstu ‘projekat’, pruža tehničku podršku Minis-
tarstvu održivog razvoja i turizma i Agenciji za zaštitu prirode i životne sredine, sa clijem vršenja neophodnih
aktivnosti za postavljanje temelja buduće Natura 2000 mreže u Crnoj Gori, u potpunoj saglasnosti sa
zahtjevima Direktive o pticama i Direktive o staništima.
U opisu ovog projekta (Aktivnost 1.3), planiran je proces razvijanja sporazuma o Natura 2000 konceptu u Crnoj
Gori. Baziran je na sledećim koracima:
Pod-aktivnost 1.3.1. Konceptualne analize modela ekoloških mreža Zapadnog Balkana
Za uspješnu implementaciju ove pod-aktivnosti utvrđeni su sledeći glavni koraci:
Korak 1: Konceptualna analiza nacrta modela Natura 2000 kao dijela nacionalne ekološke mreže primijen-
jene u regionu Zapadnog Balkana,
Korak 2: Konačna konceptualna analiza modela Natura 2000 kao dijela nacionalne ekološke mreže primijen-
jene u regionu Zapadnog Balkana - odražavajući komentare Korisnika.
Pod-aktivnost 1.3.2. Model Natura 2000 koncepta za Crnu Goru
Za uspješnu implementaciju ove pod-aktivnosti utvrđeni su sledeći glavni koraci:
Korak 1: Analiza postojećih modela Natura 2000 razvijenih u regionu Zapadnog Balkana; transpozicija i pre-
poruke zakonodavnih rješenja uz odgovarajuća opravdanja,
Korak 2: Niz konsultacija sa relevantnim zainteresovanim stranama, tj. Korisnikom (Ministarstvo održivog
razvoja i turizma i Agencija za zaštitu prirode i životne sredine), Javnim preduzećem za Nacionalne parkove
Crne Gore, kao i drugim učesnicima (nevladine organizacije, sektorske organizacije), što ima za cilj konačno
razrješenje koncepta buduće Natura 2000 mreže u Crnoj Gori,
Korak 3: Priprema zapisnika koji se daje na provjeru svim učesnicima,
Korak 4: Priprema nacrta zbirnog izvještaja (uključujuči analize, zapisnike sa konkretnih konsultacija, kao i
konačni sporazum o definitivnom modelu), koji opisuje konačan model za Crnu Goru dogovoren na osnovu
neformalnih konsultacija,
Korak 5: Zbirni izvještaj biće dostavljen na usvajanje upravnom odboru projekta,
Korak 6: Završni zbirni izvještaj će biti dostupan na internet stranici projekta.
Sekcija 1: Struktura podaktivnosti 1.3.1 na osnovu opisa projekta
Vlada Crne Goge usvojila je novi Zakon o zaštiti prirode tokom 2016. godine, kojim se definiše uspostavljanje
nacionalne ekološke mreže. Ova mreža bi trebalo biti izrađena na način da predstavlja osnovu za buduću
Natura 2000 mrežu.
Stoga nema više potrebe za dogovorom o konceptu, ali je neophodno složiti se o implementaciji zakonskih
zahtjeva nacionalnog Zakona o zaštiti prirode na odgovarajuči način, pritom ispunjavajući sve obaveze ka EU.
U ovom smislu, dva planirana projektna rezultata koja su proistekla iz opisa projekta su spojena u jedan doku-
ment:
Analize ekoloških mreža Zapadnog Balkana predstavljaju kratak pregled iskustava zemalja regiona: pris-
tupanje iz 2004. godine (Slovenija), iz 2007. godine (Bugarska), iz 2013. godine (Hrvatska), zatim iskustvo
zemlje kandidata (Srbije), kao i iskustvo ’potencijalne zemlje kandidata’ Bosne i Hercegovine.
NATURA 2000
KONCEPTI
Ministarstvo održivog razvoja i turizma
Agencija za zaštitu prirode i životne sredine
10
/ 4
5
Lekcije naučene iz iskustava ovih zemalja mogu se koristiti kod predlaganja smjernica za dalji rad u Crnoj
Gori. Ovaj pristup se može nazvati model koncepta Natura 2000, ali zapravo predstavlja sveobuhvatniji
okvir za nacrt implementacionog plana Zakona o zaštiti prirode o Natura 2000 mreži. Razmatraju se takođe
i odnosi ka drugim konceptima mreža, kao i međunarodnim obavezama.
4. OPIS RAZVOJA NATURA 2000 MREŽE I NJENO USPOSTAVLJANJE U
ODABRANIM BALKANSKIM DRŽAVAMA
4.1 SLOVENIJA
4.1.1 FAZA PRISTUPANJA - PRVI KORACI (1997 - 2003)
Slovenija je pozvana da započne pregovore o pristupanju Evropskoj zajednici na Evropskom savjetu u Luksem-
burgu u decembru 1997. godine. Tokom 1999. godine, izvršena je bilateralna analiza usklađenosti nacional-
nog zakonodavstva sa pravnim tekovinama EU (Acquis communautaire), nakon čega je uslijedila tehnička
adaptacija aneksa direktiva.
Tokom 1999. godine, Slovenija je učestvovala kao pilot država u prvom krugu Emerald projekta. Kako je već
bilo odlučeno da Slovenija pristupi EU, Emerald vježba je korišćena za pripremu strukture podataka za Stand-
ardni formular podataka, u kojem je definisano samo jedno pilot područje (Julijski Alpi). Ostatak rada je
obavljen kroz Natura 2000 projekat, koji je u najvećem dijelu finansiran iz državnog budžeta. Jedan od glavnih
rezultat tog projekta je bila Natura 2000 mreža, koja je kasnije postala slovenski formalni doprinos Emerald
mreži.
Prvo ciljno prikupljanje podataka, neophodno za definisanje područja Natura 2000, započelo je u 2001.
godini. Nacionalni BirdLife partner, Društvo za posmatranje i proučavanje ptica Slovenije, je izabran na tenderu
da pripremi prijedlog SPA područja (Područje posebne zaštite) na osnovu IBA područja (Značajno područje za
ptice). Tokom 2003. godine, ovaj izvještaj je izmijenjen i dopunjen.
Iste godine, Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja Slovenije je objavilo tender za još jedan pro-
jekat, čiji je cilj bio prikupljanje postojećih podataka za vrste koje su se nalazile na preliminarnoj referentnoj
listi. Ova vježba je kombinovana sa gap analizom. Izvršio ju je širok konzorcijum eksperata iz svih naučnih
institucija i relevantnih nevladinih organizacija, koristeći stručno znanje i dostupne podatke. Vodeći partner
bio je Prirodnjački muzej Slovenije (Prirodoslovni muzej Slovenije).
http://www.natura2000.gov.si/uploads/tx_library/porocilo.pdf.
Proces mapiranja nacionalnih staništa odvijao se u ovom periodu. Zbog oraničenih resursa, mapiranje je bilo
fokusirano na područja koja nijesu šumska. Za potrebe mapiranja, grupa specijalista za nacionalna staništa
je pripremila listu stanišnih tipova. Kasnije je razvijen poseban ključ za prevođenje mapiranih nacionalnih
kategorija u tipove staništa iz Aneksa I.
4.1.2 FAZA PRISTUPANJA - NATURA 2000 PROJEKAT (2003 - 2004)
Odluka Ministra o ovom nacionalnom projektu je bila od presudnog značaja za pripremu Natura 2000 mreže.
Ovo se desilo u januaru 2003. godine. Tokom 2001. i 2002. godine prioritet je bio završiti Nacionalnu strate-
giju za biodiverzitet; svi angažovani eksperti, organizacione strukture i komunikacioni obrasci su bile direktno
usmjerene na Natura 2000 projekat.
NATURA 2000
KONCEPTI
Ministarstvo održivog razvoja i turizma
Agencija za zaštitu prirode i životne sredine
11
/ 4
5
Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja, u saradnji sa dva partnera, Agencijom Republike Slovenije
za zaštitu životne sredine i Zavodom Republike Slovenije za zaštitu prirode, koordinisalo je rad glavnog pro-
jektnog tima nacionalnog Natura 2000 projekta. Projekat je zasnovan na dva stuba: određivanju Natura 2000
mreže i komunikaciji.
U okviru prvog stuba definisan je metod (prema Direktivi o staništima - Skoberne, 2003) i svi ključni pružaoci
podataka, kao što su naučne institucije (Univerzitet, Akademija nauka i umjetnosti, Nacionalni institut za bi-
ologiju, itd.), javne institucije (Zavod za šume Slovenije, Zavod za ribarstvo Slovenije, itd.), privatne institucije
(Centar za kartografiju faune i flore), kao i pojedine nevladine organizacije, bili su uključeni u taj proces. Gap
analiza iz prethodnog projekta korišćena je za fokusiranje na dalju istragu i prikupljanje dodatnih informacija.
Jednak naglasak je bio i na drugom stubu. Informacije, prikupljene u prvom stubu, iskorištene su za generalno
i ciljano komuniciranje u toku drugog stuba. Korištene su i vještine i iskustva stečena kroz PIN Matra projekat,
uz pomoć Edvarda Idlea i Fritsa Haselnika (Međunarodna unija za očuvanje prirode, Komisija za obrazovanje
i komunikaciju).
U martu 2003. godine, Ministar životne sredine i prostornog planiranja osnovao je tehnički odbor. Glavni
zadatak ovog tijela predstavljala je tehnička verifikacija rezultata iz prvog stuba ovog projekta. Odbor se
sastojao od predstavnika svih kjučnih naučnih institucija, čiji je zadatak bio da obuhvate sve grupe Natura
2000 vrsta i stanišnih tipova. Uloga ovog tijela bila je u potpunosti savjetodavna.
Raspoloživi podaci o vrstama i stanišnim tipovima iz referentnih listi su prikupljeni. Svaka pojedinačna vrsta i
stanišni tip predstavljeni su u posebnom sloju. Preklapanjem slojeva, Slovenija je odredila svoju nacionalnu
ekološku mrežu (Ekološko pomembna območja - Ekološki važna područja), usvojenu Vladinom Uredbom o
ekološki značajnim područjima (Službeni list (Uradni list) Br. 48/04, 33/13 in 99/13). Odredbe za ekološki
značajna područja su na nivou preporuka.
Cilj sljedeće faze bio je isticanje ključnih područja za vrste/stanišne tipove, koji su korišteni kao osnova za
određivanje Natura 2000 područja. Za dinamične tipove staništa (npr. rječni sistemi, sukcesivne faze
travnjaka) ili mobilne vrste (veliki mesožderi, ptice), po pravilu, određivane su veće površine.
Uslijedila je veoma intenzivna javna rasprava. Kako se datum pristupanja EU približavao, nije bilo moguće
dobiti više informacija, niti je komunikacija u svim slučajevima mogla dovesti do pozitivne podrške, tako da su
sva problematična područja, koja nisu mogla biti riješena pregovorima, izbrisana odlukom Ministra iz
zvaničnog prijedloga SPA i pSCI područja.
Prijedlog je konačno usvojen i prihvaćen od strane Vlade (april 2004. godine). Izbrisana područja, koja su bila
tehnički opravdana, su u kasnijoj fazi uključena na osnovu zaključaka sa biogeografskih seminara. Ovi koraci
su ilustrovani na mapama koje slijede:
NATURA 2000
KONCEPTI
Ministarstvo održivog razvoja i turizma
Agencija za zaštitu prirode i životne sredine
12
/ 4
5
Slika 11: Ilustracija rezultata pregleda podataka o rasprostranjenosti svih stanišnih tipova i vrsta navedenih
u referentnim listama (različite boje i šabloni predstavljaju različite stanišne tipove/vrste)
Slika 12: Ekološki važna područja (Vladina Uredba) – Nacionalna ekološka mreža
NATURA 2000
KONCEPTI
Ministarstvo održivog razvoja i turizma
Agencija za zaštitu prirode i životne sredine
13
/ 4
5
Slika 13: Tehnički prijedlog za Natura 2000 mrežu (2004). SPA područja su označena rozom bojom,
pSCI
područja su označena zelenom bojom (preklapanje ovih područja nije vidljivo)
Slika 14: Usvojena Natura 2000 mreža (SPA i pSCI područja) od strane Vlade (2004)
4.1.3 FAZA DRŽAVE ČLANICE (OD 2004)
Poboljšavanje podataka se nastavilo nakon što je Slovenija postala članica Evropske unije u maju 2004.
godine, naročito tamo gdje su identifikovani nedostaci tokom procesa pristupanja. Tokom 2005. godine od-
ržao se Alpski biogeografski seminar, a tokom 2006. godine održao se Kontinentalni biogeografski seminar.
U skladu sa zaključcima seminara, pripremljen je tehnički prijedlog za ažuriranje mreže Natura 2000, a u isto
NATURA 2000
KONCEPTI
Ministarstvo održivog razvoja i turizma
Agencija za zaštitu prirode i životne sredine
14
/ 4
5
vrijeme određene greške su ispravljene. Dodate su i nove informacije. Ove promjene su usvojene Vladinom
Uredbom iz 2013. godine, kao i Vladinom Uredbom iz 2016. godine.
Glavne obaveze u vezi sa implementacijom EU direktiva o prirodi započele su nakon pristupanja. To je kon-
stantan rad, koji u velikoj mjeri zavisi od dostupnosti podataka i kvaliteta, kao i tehničkog i administrativnog
kapaciteta države članice (Slika 5). Ovo naglašava važnost dobre pripreme u fazi pristupanja.
Slika 15: Obaveze prije i poslije ulaska u EU
4.1.4 SLOVENIJA: KONCEPT I NAUČENE LEKCIJE
Kako je proces pristupanja Slovenije bio relativno brz (kraći od 7 godina), pristup je pragmatičan, imajući u
vidu raspoložive resurse, a takođe i dostupne podatke.
Koncept za definisanje Natura 2000 područja bio je relativno jednostavan:
1. priprema referentnih lista;
2. prikupljanje podataka za cijelu teritoriju - oblikovanje slojeva za svaku vrstu/stanišni tip sa referentne
liste;
3. oblikovanje Ekološki značajnih područja (Nacionalna ekološka mreža), uz preklapanje skupova po-
dataka;
NATURA 2000
KONCEPTI
Ministarstvo održivog razvoja i turizma
Agencija za zaštitu prirode i životne sredine
15
/ 4
5
4. dobijanje Natura 2000 područja iz Ekološki značajnih područja (Nacionalna ekološka mreža);
5. provjere, ispravke, dopune/brisanje.
Ovaj pristup je zasnovan na 3 stuba:
- institucionalni i pravni okvir (pregovori, obnavljanje pravnog sistema, uključujući transpoziciju direk-
tiva EU, reorganizaciju rada, a djelimično i samih institucija);
- tehnički rad na prijedlozima za Natura 2000 područja (referentne liste, prikupljanje postojećih po-
dataka, ciljno istraživanje, metode odabira područja, oblikovanje prijedloga područja…);
- komunikacija: rezultati tehničke grupe odmah su korišćeni za komunikaciju sa zaineresovanim
stranama na terenu. U tu svrhu uspostavljeni su i obučeni timovi za komunikaciju na terenu. Svaki
pojedinačni tim sastojao se od predstavnika lokalne jedinice Zavoda za šume Slovenije, eksperta iz
regionalne jedinice Zavoda Republike Slovenije za zaštitu prirode, kao i lokalnog poljoprivrednog
savjetnika.
Naučene lekcije:
- aktivirati i uključiti što je moguće veći broj pružaoca podataka;
- podaci prikupljeni putem projekta treba da budu javni
http://www.natura2000.si/index.php?id=200;
- odbor za verifikaciju - sve institucije (akademske institucije, relevantne nevladine organizacije, ili
privatne institucije) treba ozbiljno uzeti u obzir;
- rad sa zainteresovanim stranama je od izuzetnog značaja (uključujući i donosioce odluka na najvažni-
jim pozicijama);
- komunikacija ne smije biti potcijenjena.
4.2 HRVATSKA
Hrvatska je započela proces pripreme Natura 2000 mreže u 2001. godini. Na političkom nivou, odgovorno
tijelo bilo je Ministarstvo za zaštitu životne sredine i prirode, dok je Državni zavod za zaštitu prirode bio odgo-
vorno tijelo na stručnom nivou.
Priprema Natura 2000 prijedloga u Hrvaskoj do pristupanja EU u 2013. godini je bila podijeljena na 5 koraka,
koji su se vremenski preklapali.
4.2.1 PRVI KORAK (2001 – 2008): PRIKUPLJANJE I TUMAČENJE RASPOLOŽIVE LITERA-
TURE I/ILI PODATAKA SA TERENA
Prvi korak je kordinisao Državni zavod za zaštitu prirode, uz pomoć naučnih institucija, eksperata i nevladinih
organizacija. Finansiran je kroz Emerald projekat (Savjet Evrope, Bernska konvencija) - prva faza je trajala u
periodu između 2001. i 2003.godine, druga faza je trajala u periodu između 2006. i 2008. godine (ukupno
41.500 €).
NATURA 2000
KONCEPTI
Ministarstvo održivog razvoja i turizma
Agencija za zaštitu prirode i životne sredine
16
/ 4
5
U toku rada na Emerald projektu, Zavod je već projektovao svoj rad na osnovu Direktive o pticama i Direktive
o staništima. Počeo je sa pripremom prvih nacrta referentnih lista za vrste i stanišne tipove. Paralelno sa ovom
vježbom, sprovedena je gap analiza hrvatskih specifičnosti, što znači da identifikacija vrsta i stanišnih tipova
(kao što su endemske vrste, morska i pećinska staništa) nije bila obuhvaćena rezolucijama Bernske kon-
vencije/direktivama EU. Ovo je predstavljalo veoma važnu unakrsnu provjeru kako bi se dobilo obrazloženje
za tehničke adaptacije u toku pregovora o pristupanju, a naravno i potpunije referentne liste.
Još jedan bitan rezultat predstavljalo je definisanje granica biogeografskih regiona (Alpski, Sredozemni i Konti-
nentalni). Biogeografski regioni se isključivo koriste za provjeru koherentnosti u drugoj fazi procesa od-
ređivanja Natura 2000 mreže, tako da ne moraju u potpunosti odgovarati biogeografskim regionima u bi-
ološkom smislu. Iz tog razloga, Panonski biogeografski region je isključen iz procesa definisanja, i posmatran
je kao dio Kontinentalnog regiona.
Isti pristup korišten je u Sloveniji. Slijedeći biološke principe, površina Slovenije obuhvata 4 biogeografska
regiona (Sredozemni, Alpski, Kontinentalni i Panonski), ali je za potrebe implementacije Direktive o staništima
čitava nacionalna teritorija posmatrana samo kroz Alpski i Kontinentalni region.
Slika 16: Emerald mreža u Hrvatskoj (Jelenić, I., 2014) – Plava područja (A): važna za ptice, zelena područja
(B): važna za stanišne tipove i vrste koje ne pripadaju pticama, tačke: lokaliteti za stanišne tipove i vrste koje
ne pripadaju pticama, narandžasta područja (C): područja važna za ptice, stanišne tipove i
vrste koje ne pripadaju pticama
U okviru LIFE III CRO-NEN projekta, koji je trajao u period između 2003. i 2005. godine i ukupno koštao
535.850 €, definisana su područja nacionalne ekološke mreže (kao osnov za mrežu Natura 2000), u skladu
sa odredbama Direktive o staništima i Direktive o pticama.
Zahvaljujući mreži eksperata za prikupljanje podataka o biološkoj raznovrsnosti, izrađena je osnova za nacion-
alni program praćenja.
Sažetak ključnih ishoda prvog koraka:
Dokumenta:
NATURA 2000
KONCEPTI
Ministarstvo održivog razvoja i turizma
Agencija za zaštitu prirode i životne sredine
17
/ 4
5
- nacrt referentnih listi vrsta i stanišnih tipova od značaja za Evropsku zajednicu (Bernska konvencija i
EU direktive)
- definisane granice biogeografskih regiona (Alpski, Kontinentalni, Mediteranski);
- gap analiza (podaci koji nedostaju za vrste/stanišne tipove iz referentnih listi, pitanja od nacionalnog
značaja);
- prvi nacrt mogućih prijedloga za dopunu aneksa direktiva;
- Emerald baza podataka popunjena relevantnim podacima - počevši sa šest zaštićenih područja od
međunarodne važnosti (Plitvička jezera, Velebit, Lonjsko polje, Crna Mlaka i Ušće rijeke Neretve).
- prvi nacrt nacionalne ekološke mreže.
Organizacioni aspekt:
- formiranje ekspertske grupe za vrste i staništa:
- bolje znanje o direktivama na tehničkom i administrativnom nivou;
- uspostavljanje centralne GIS baze podataka (geografski informacioni sistem).
4.2.2 DRUGI KORAK (2006 – 2011): FOKUSIRANA ISTRAŽIVANJA I PRIKUPLJANJE PO-
DATAKA, USPOSTAVLJANJE NACIONALNE EKOLOŠKE MREŽE
Kako datum pristupanja nije bio poznat, pristup se sastojao u kreiranju nacionalne ekološke mreže, koja bi
bila prilagođena Natura 2000 principima. Gledano sa tehničkog aspekta, izvršeno je sistemsko prikupljanje
podataka neophodno za vrste i stanišne tipove iz Direktive o staništima i Direktive o pticama, u formatu koji
je lako prilagodljiv Standardnom formularu podataka. Ove aktivnosti su u najvećem dijelu finansirane iz
državnog budžeta (oko 875.300 €).
U isto vrijeme, Hrvatska je pripremala pravnu platformu za implementaciju odredbi iz direktiva EU o prirodi.
Ocjena prihvatljivosti je bila od posebnog značaja.
Vlada je usvojila Nacionalnu ekološku mrežu (NEN), u novembru 2007. godine (Službeni list (Narodne Novine)
109/2007).
NATURA 2000
KONCEPTI
Ministarstvo održivog razvoja i turizma
Agencija za zaštitu prirode i životne sredine
18
/ 4
5
Slika 7: Nacionalna ekološka mreža (NEN) u Hrvatskoj (Jelenić, I., 2014) – Zelena područja: stanišni tipovi i
vrste koje ne pripadaju pticama, plava područja: ptičje vrste
4.2.3 TREĆI KORAK (2008 – 2009): PROCES KONSULTACIJA S RELEVANTNIM
ZAINTERESOVANIM STRANAMA
Konsultacije širokog aspekta sa zainteresovanim stranama organizovane su u okviru 2005 PHARE projekta
“Institucionalno jačanje i implementacija ekološke mreže Natura 2000 u Hrvatskoj” (1.611.750 €).
Važan dio projekta obuhvatio je osposobljavanje za odgovarajuće procjene, kao i intenzivnu aktivnost javnosti
i zajedničku komunikaciju.
4.2.4 ČETVRTI KORAK (2010 – 2013): ‘FINO PODEŠAVANJE’, POPUNJAVANJE PRAZNINA,
TEHNIČKO PRILAGOĐAVANJE
Prvi prijedlog Natura 2000 područja bio je dostupan na internet stranici Zavoda tokom 2009. godine. Održavali
su se intenzivni pregovori sa ključnim igračima (npr. šumarksi sektor, organi za prostorno planiranje).
Poseban naglasak je stavljen na morska staništa (IPA projekt "Identifikacija i uspostavljanje morskog dijela
NATURA 2000 u Hrvatskoj" (2010 -2011 / 527.000 €) i na pripremu za buduće obaveze upravljanja i praćenja
(IPA projekt Natura 2000 Upravljanje i monitoring - NATURA MANMON (2011 - 2013 / 1.250.000 €).
Tokom tog perioda, u okviru pristupnih pregovora, Hrvatska je predložila dodavanje nekih vrsta i stanišnih
tipova u aneske direktiva. Prihvaćeni su sljedeći prijedlozi:
– 2 stanišna tipa dodata Aneksu 1 Direktive o staništima: Submediteranski travnjaci Molinio-
Hordeion secalini (6540) i Sedrene barijere kraških rijeka (32A0);
– 12 endemskih, ugroženih i/ili rijetkih vrsta dodatih Aneksu II Direktive o staništima: Di-
naromys bogdanovi, Dinarolacerta mosorensis, *Vipera ursinii macrops, Aulopyge huegelii,
Salmothymus obtusirostris, Chondrostoma knerii, Chondrostoma phoxinus, Knipowitschia
croatica, Squalius svallize, Squalius microlepis, Proterebia afra dalmata and *Degenia vele-
bitica (*prijedlog za prioritetne vrste);
– 4 endemske, ugrožene i/ili rijetke vrste dodate Aneksu IV Direktive o staništima: Dinaromys
bogdanovi, Dalmatolacerta oxycephala, Dinarolacerta mosorensis i Degenia velebitica;
4.2.5 PETI KORAK (2013): PRISTUPANJE EU I USVAJANJE NATURA 2000 MREŽE
Konačni prijedlog je pripremljen; Nacrt propisa predstavljen je na međuministarskom nivou i stavljen na
raspolaganje javnosti za komentare. Pristupanje Hrvatske EU bilo je 1. jula 2013. godine.
U septembru 2013. godine, Vlada je donijela Uredbu o ekološkoj mreži (Službeni list (Narodne novine)
124/2013) i zamijenila Uredbu iz 2007. godine. Podaci (SDF) preneseni su na EIONET (ReportNet).
Revidiranje Nacionalne ekološke mreže (NEN) na način da odgovara Natura 2000 obavezama je bila odluka
donijeta na političkom nivou. Ipak, NEN još uvijek pruža potencijal za uključivanje dodatnih ciljnih stanišnih
tipova i vrsta u odnosu na one navedene u Direktivi o staništima, uz poštovanje svih (obvezujućih) pravila za
mrežu Natura 2000.
NATURA 2000
KONCEPTI
Ministarstvo održivog razvoja i turizma
Agencija za zaštitu prirode i životne sredine
19
/ 4
5
Slika 17: Natura 2000 mreža u Hrvatskoj (Jelenić, I., 2014) – Zelena područja: pSCI područja, plava
područja: SPA područja
4.2.6 HRVATSKA: KOCEPT I NAUČENE LEKCIJE
Kako je tačno vrijeme pristupanja bilo neizvjesno, pristup Hrvatske trabalo je unaprijed prilagoditi evropskim
standardima na nacionalnom nivou, i trebalo je iskoristiti što je moguće više novca iz projekata za ove trans-
formacije. U tom smislu, usvojen je nacionalni pravni okvir, a takođe je uspostavljena nacionalna ekološka
mreža, koja je u potpunosti zadovoljavala kriterijume Natura 2000 (uključujući referentne liste, prikupljanje
podataka, valorizaciju, definisanje područja i sl.). Nakon pristupanja, ova mreža je pretvorena u Natura 2000
mrežu, s malim prilagođavanjima.
Isti model uključen je u zakon u Srbiji, kao i u novi Zakon o zaštiti prirode Crne Gore, pa je stoga ovaj pristup
prilagođen i situaciji u Crnoj Gori.
Najvažnije je da je glavni rad na ovom projektu izvršen korištenjem državnog budžeta ili sličnih nacionalnih
izvora, a bilo koji projektni novac iskorišten je samo kao dodatni višak. Treba reći da je Hrvatska vrlo široko i
efikasno koristila spoljnu pomoć. No, kako bi se to postiglo, mora postojati jasna strategija na tehničkom nivou
i dovoljno podrške na političkom nivou.
4.3 BUGARSKA
Bugarska je jedna od najbogatijih evropskih zemalja u smislu biološke raznovrsnosti i treća u EU u odnosu na
nacionalnu pokrivenost područja uključenih u evropsku ekološku mrežu Natura 2000 (34,4%). U skladu sa
direktivama EU o prirodi, Bugarska štiti više od 90 vrsta prirodnih staništa i preko 300 vrsta biljaka i životinja.
Uspostavljanje Natura 2000 mreže u Bugarskoj je izvršeno u nekoliko faza:
Faza 1: Transpozicija zakonodavstva EU u nacionalno zakonodavstvo;
Faza 2: Inventar potencijalnih Natura 2000 područja;
Faza 3: Pregled i usvajanje predloženih lista Natura 2000 područja;
Faza 4: Dopunske i naknadne aktivnosti;
NATURA 2000
KONCEPTI
Ministarstvo održivog razvoja i turizma
Agencija za zaštitu prirode i životne sredine
20
/ 4
5
4.3.1 FAZA 1 - TRANSPOZICIJA EU ZAKONODAVSTVA
Istorijski pregled
Proces osnivanja Natura 2000 u Bugarskoj započeo je 2002. godine donošenjem Zakona o zaštiti biodiver-
ziteta Bugarske, koji transponira odredbe dvaju evropskih direktiva: Direktive o staništima (92/43/EEZ), direk-
tiva o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore, i Direktive o pticama (2009/147/EZ). direktiva o
očuvanju divljih ptica.
Prema Zakonom o zaštiti biodiverziteta Bugarske, zaštićena područja su određena u Bugarskoj kao dio Nacion-
alne ekološke mreže. To su mjesta koja zadovoljavaju kriterijume za nastanak vrsta i stanišnih tipova koji su
značajni za biodiverzitet.
Nakon pristupanja EU u januaru 2007. godine, Bugarska je iste godine usvojila još jedan ključni zakon, s
posebnim naglaskom na zaštićena područja: Pravilnik o uslovima za izradu ocjene prihvatljivosti planova, pro-
grama, projekata i namjeravanih investicija sa ciljevima očuvanja zaštićenih područja (Pravilnik o ocjeni pri-
hvatljivosti).
Oba dokumenta su dodatno izmijenjena i dopunjena.
Glavni ishodi
Liste prirodnih staništa i vrsta, za koje su određena zaštićena područja evropske ekološke mreže, navedene
su u Aneksu 1 i Aneksu 2 Zakona o zaštiti biodiverziteta Bugarske.
U zavisnosti od specifičnih ciljeva, metodologije i kriterijuma za određivanje zaštićenih područja u skladu s
dvije EU direktive (za staništa i ptice), postupak za određivanje Natura 2000 područja bio je usredsređen na
dvije linije:
Određivanje ekološke mreže u odnosu na zaštićena područja prema članu 6 (1), tačkama 3 i 4 Zakona
o zaštiti biodiverziteta Bugarske (Natura 2000 područja za očuvanje staništa ptičjih vrsta prema
Direktivi 2009/147/EZ); i
Određivanje ekološke mreže u odnosu na zaštićena područja prema članu 6 (1), tačkama 1 i 2 Zakona
o zaštiti biodiverziteta Bugarske (Natura 2000 područja za očuvanje prirodnih staništa i staništa vrsta
prema Direktivi 92/43 EEZ).
4.3.2 FAZA 2: INVENTAR POTENCIJALNIH NATURA 2000 PODRUČJA
Istorijski pregled
Rad na terenu i prikupljanje informacija pomoću desktop istraživanja izvršeno je u razdoblju između 2003. i
2006. godine.
Inventar potencijalnih Natura 2000 područja u Bugarskoj započeo je nakon što je Nacionalna služba za zaštitu
prirode pri Ministarstvu životne sredine i voda Bugarske dobila podršku u okviru DANCEE programa Danskog
ministarstva za životnu sredinu (Danska pomoć za zaštitu životne sredine u istočnoj Evropi), u vidu projekta
“Očuvanje vrsta i staništa u Bugarskoj: konvergencija s EU”. U sklopu ovog projekta, bugarski ministar pravde
uspostavio je tim, koji je bio zadužen za koordinaciju mreže Natura 2000. U periodu između 2003 i 2004.
godine identifikovano je 310 potencijalnih Natura 2000 područja, koja obuhvataju 36% nacionalne teritoije.
Podaci potrebni za dovršavanje SDF podataka prikupljeni su djelimično ili u punoj mjeri za 129 područja.
U 2005. godini, Ministarstvo životne sredine i voda Bugarske je finansiralo dva glavna projekta na konkurent-
noj osnovi putem EMEPA (Entiteta za sprovođenje aktivnosti zaštite životne sredine): projekt “Uspostavljanje
NATURA 2000
KONCEPTI
Ministarstvo održivog razvoja i turizma
Agencija za zaštitu prirode i životne sredine
21
/ 4
5
mreže Natura 2000 u Bugarskoj”, koji je sprovodila “Green Balkans - Federacija nevladinih organizacija za
zaštitu prirode”, sa ciljem da se dovrši dokumentacija za područja navedena u Direktivi o staništima; i projekat
“Uspostavljanje reprezentativne i funkcionalne jedinstvene nacionalne ekološke mreže u dijelu zaštićenih po-
dručja za ptice u sklopu evropske ekološke mreže”, koji je sprovodilo Bugarsko društvo za zaštitu ptica sa
ciljem da se dovrši dokumentacija za područja koja su navedena u Direktivi o pticama.
Pored ova dva glavna projekta, druge nevladine organizacije i istraživački instituti, kao što su Centar za in-
formisanje i obrazovanje o životnoj sredini (CEIE), Društvo za zaštitu divljeg svijeta Balkani, GEF WWF Du-
navsko-karpatski program (Wageningen), Nacionalni prirodnjački muzej Bugarske, Šumarski institut, kao i
Bugarska Akademija nauka su takođe bili finansirani kroz EMEPA entitet/Ministarstvo životne sredine i voda
Bugarske, kao i putem međunarodnih fondacija, u cilju istraživanja dijela potencijalnih Natura 2000 područja.
Tako je, zbog visoke aktivnosti nevladinih organizacija i naučnih institucija za podršku i sprovođenje inventara
potencijalnih Natura 2000 područja u Bugarskoj, predloženo da Ministarstvo životne sredine i voda Bugarske
pregleda nacrt liste područja. Početna lista uključivala je ukupno 500 područja.
Glavni ishodi
Proces vršenja inventara obuhvatao je istraživanje, ocjenu i kreiranje dokumentacije za potencijalna Natura
2000 područja, i to: definisanje imena područja, identifikaciju subjekata i ciljeva očuvanja, popunjavanje
standardnih formulara podataka (SDF); formiranje grafičkog materijala (mapa) i koordinatni registar.
Granice područja su zanovane u potpunosti na naučnim kriterijumima, opisanim u Direktivi o staništima i
Zakonu o zaštiti biodiverziteta Bugarske.
Od 2002. do 2006. godine, kroz implementaciju niza projekata, razvijena je nacionalna lista potencijalnih
područja za uključivanje u mrežu Natura 2000. Početna lista je obuhvatala 114 područja za očuvanje divljih
ptica (Natura 2000 područja navedena u Direktivi o pticama - SPA područja), koja pokrivaju 23,6% nacionalne
teritorije, kao i 394 područja za očuvanje prirodnih staništa i divlje faune i flore (Natura 2000 područja
navedena u Direktivi o staništima - pSCI područja), koja pokrivaju oko 35% nacionalne teritorije.
4.3.3 FAZA 3: PREGLED I USVAJANJE PREDLOŽENE LISTE NATURA 2000 PODRUČJA
Istorijski pregled
Tokom 2006. i 2007. godine, pregled i usvajanje predloženih lista Natura 2000 područja je izvršilo Minis-
tarstvo životne sredine i voda Bugarske kao nadležno tijelo.
Ministarstvo je ovu početnu verziju predloženih područja revidiralo u saradnji sa širokim spektrom zainereso-
vanih strana i konačna verzija je izrađena nakon niza rasprava, koje su nevladine organizacije smatrale mini-
mumom da bi se ispunile obaveze Bugarske prema dvijema direktivama.
Nacrt liste zaštićenih područja sa svim propratnim dokumentima je ponovno pregledao Nacionalni savjet za
biološku raznovrsnost Bugarske; sastanci su održavani za područja navedena u Direktivi o pticama tokom
septembra 2008. godine, a za područja navedena u Direktivi o staništima u Novembru 2006. godine.
Dogovorena lista je potom dostavljena Savjetu ministara Bugarske na usvajanje. Dana 2. marta 2007. godine,
konačna lista područja predloženih za uključivanje u mrežu Natura 2000 dostavljena je Evropskoj komisiji.
Proces je ilustrovan na slici koja slijedi:
NATURA 2000
KONCEPTI
Ministarstvo održivog razvoja i turizma
Agencija za zaštitu prirode i životne sredine
22
/ 4
5
Predložena područja navedena u Direktivi o pticama
- Područja posebne zaštite (SPA područja)
Predložena područja navedena u Direktivi o
staništima - Predložena područja od značaja za
Zajednicu (pSCI područja)
114 SPA područja – 23.6% teritorije Bugarske
Dostavljeno Ministarstvu životne sredine i voda
394 pSCI – 35% teritorije Bugarske
Dostavljeno Ministarstvu životne sredine i voda
- Proces verifikacije i revidiranja granica pSCI
područja uz široko učešće zainteresovanih
strana
- Podaci raznih organizacija su integrisani u
jedinstvenu bazu podataka i podvrgnuti pre-
liminarnom procesu odabira
- Ocjena prema kriterijumima prioriteta, vi-
sokog kvaliteta i visokog nivoa biološke
raznovrsnosti.
225 pSCI područja – 30% teritorije Bugarske
Spremno za pregled Nacionalnog savjeta za bi-
ološku raznovrsnost
Naselja, industrijske i druge urbanizovane
zone, koji nijesu neophodne za vrste, nijesu
uvrrštene u okvir granica područja
114 SPA područja – 23.6% teritorije Bugarske
dostavljeno za pregled Nacionalnog savjeta za bi-
ološku raznovrsnost
225 pSCI područja – 28.6% teritorije Bugarske
dostavljeno za pregled Nacionalnog savjeta za bi-
ološku raznovrsnost
Sastanak Nacionalnog savjeta za biološku
raznovrsnost (01/09/2006)
Odlučeno izbaciti 5 SPA područja iz liste
Sastanak Nacionalnog savjeta za biološku
raznovrsnost (21/11/2006)
Odlučeno da se 29 pSCI područja ne uvrsti u
konačnu listu u tom trenutku
109 SPA područja – 20.8% teritorije Bugarske
dostavljeno na usvajanje Evropskoj komisiji 16. feb-
ruara 2007. godine
196 pSCI podruja – 15% teritorije Bugarske
dostavljeno na usvajanje Evropskoj komisiji 21. de-
cembra 2006. godine
Odluka Evropske komisije da se trenutno ne
uvrsti 27 SPA područja ( 2. marta 2007)
Evropska komisija nije odmah donijela odluku i
lista nije dostavljena Evropskoj komisiji. Na
NATURA 2000
KONCEPTI
Ministarstvo održivog razvoja i turizma
Agencija za zaštitu prirode i životne sredine
23
/ 4
5
kasnijoj sjednici (16. februara 2007), 16 pSCI
područja nije uvršteno u listu u tom trenutku
88 SPA područja – 11.3% teritorije Bugarske
Dostavljeno Evropskoj komisiji
Obavezujuće odlukom Evropske komisije od 2.
marta 2007. godine
180 pSCI područja– 13.4% teritorije Bugarske
Dostavljeno Evropskoj komisiji
Obavezujuće odlukom Evropske komisije od 2.
marta 2007. godine
Sekcija 2: Vremenski okvir pripremanja prijedloga Natura 2000 u Bugarskoj
Glavni ishodi
Lista SPA i pSCI područja dostavljena je Evropskoj komisiji, ali je predložena lista ocijenjena kao nepotpuna u
preliminarnoj komunikaciji sa Evropskim tematskim centrom za biološku raznovrsnost.
Stoga se Bugarska obvezala dostaviti do oktobra 2007. godine potpunu listu zaštićenih područja, uključujući
i ona koja nijesu bila uvrštena u to vrijeme. Takođe, Bugarska je morala izvršiti i dopunjavanja naučnih po-
dataka za ova područja.
4.3.4 FAZA 4: DOPUNSKE I NAKNADNE AKCIJE
Istorijski pregled
Naučne informacije za područja uključena u početnu listu su dopunjene 2007. godine, uglavnom kroz projekat
„Optimizacija nacionalne ekološke mreže Natura 2000 i naučne osnove za njen razvoj”.
U 2007. godini, Bugarska je, prateći odluke Evropske komisije 122/02.03.2007, 661/16.10.2007 i
802/04.12.2007, podnijela nacionalnu listu potencijalnih Natura 2000 područja Evropskoj komisiji,
uključijući 114 područja prema Direktivi o pticama i 228 područja prema Direktivi o staništima (pokrivajući
20.4%, odnosno 29.5% teritorije Bugarske).
Nakon nekoliko odluka Evropske komisije, ekološka mreža je dodatno proširena i do sada obuhvata 119 po-
dručja prema Direktivi o pticama i 233 područja prema Direktivi o staništima (pokrivajući 22.7%, odnosno
30% teritorije Bugarske).
Glavni ishodi
Bugarska je ispunila obavezu da dostavi kompletan spisak Natura područja Evropskoj komisiji.
U procesu primjene Natura 2000 menadžmenta sprovedeno je još nekoliko projekata, od kojih je jedan od
glavnih projekat „Mapiranje i definisanje statusa očuvanja prirodnih staništa i vrsta – faza I”. Na osnovu re-
zultata ovog projekta, granice nekih područja su korigovane.
U međuvremenu, otpočelo se sa procedurom izdavanja naloga na nacionalnom nivou za određivanje zaštiće-
nih područja, zajedno sa izradom i odobrenjem planova upravljanja za Natura 2000 područja.
Izrađena je i informativna internet stranica za mrežu Natura 2000:
http://natura2000.moew.government.bg/
NATURA 2000
KONCEPTI
Ministarstvo održivog razvoja i turizma
Agencija za zaštitu prirode i životne sredine
24
/ 4
5
Mreža SPA i SCI područja ilustrovana je u nastavku.
Slika 9: Mreža Natura 2000 u Bugarskoj
4.3.5 BUGARSKA: KONCEPT I NAUČENE LEKCIJE
Bugarska je kroz Zakon o zaštiti biodiverziteta transponovala zakonodavstvo EU koje se odnosi na mrežu
Natura 2000. Prema ovom zakonu, zaštićena područja u Bugarskoj se određuju kao dio Nacionalne ekološke
mreže. Određivanje Natura 2000 područja je ranije bilo podijeljenjo na dva paralelna procesa – određivanje
područja prema Direktivi o pticama i određivanje područja prema Direktivi o staništima.
Glavne lekcije naučene iz procesa uspostavljanja Natura 2000 u Bugarskoj su sljedeće:
uključivanje naučnih institucija i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom životne sredine je od
ključnog značaja za identifikaciju i određivanje područja;
trebalo bi osigurati svijest javnosti i konstantne konsultacije sa zainteresovanim stranama kroz sve
faze procesa uspostavljanja Natura 2000;
prateće aktivnosti su od suštinske važnosti za dalje korigovanje mreže područja, uključujući granice,
kvalifikaciju vrsta i staništa, kao i mjere očuvanja.
4.4 SRBIJA
2008. godine usvojeno je Evropsko partnerstvo za Srbiju, kojim se utvrđuju prioriteti za prijavu zemlje za
članstvo i 2009. godine Srbija je formalno aplicirala. U martu 2012. godine Srbiji je dodijeljen status kandi-
data. U septembru 2013. godine, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Evropske unije i Srbije je
stupio na snagu.
Srbija se suočava sa sličnim problemima kao Crna Gora:
NATURA 2000
KONCEPTI
Ministarstvo održivog razvoja i turizma
Agencija za zaštitu prirode i životne sredine
25
/ 4
5
- što se tiče pravnog i političkog okvira, Zakon o zaštiti prirode je u potpunosti usklađen sa direktivama
EU o prirodi, ali nedostaju izmjene i dopune dva glavna podzakonska akta, Uredbe o ekološkoj mreži
i Uredbe o ocjeni prihvatljivosti. Ne postoji pravilna integracija u prostorno i infrastrukturno planiranje
kroz horizontralno zakonodavstvo;
- administrativna pitanja i ljudski kapaciteti otkrivaju značajne slabosti, kao što su: nepostojanje
liderstva u sektoru zaštite prirode na centralnom nivou kada se radi o implementaciji direktiva; nedo-
voljna komunikacija i saradnja institucija na nivou države i nevladinih organizacija; tehnički kapaciteti
i finansiranje su veoma skromni.
Teško je pronaći neke dobre primjere rješenja iz ovog iskustva. Možda se može reći da se smjer planiranja i
akcija poklapa sa onim koji je predviđen za Crnu Goru.
To podrazumijeva izgradnju kapaciteta za primjenu nacionalnog zakona i, na tehničkoj strani, prikupljanje svih
raspoloživih podataka za izradu nacionalne ekološke mreže koja je kompatibilna sa EU direktivama o prirodi.
4.5 IPA PROJEKAT U BOSNI I HERCEGOVINI
Uprkos činjenici da Bosna i Hercegovina još uvijek nije čak ni zemlja kandidat (formalin status: „potencijalni
kandidat”), neka iskustva vezana za IPA projekat, mogu biti korisna za Crnu Goru.
U periodu 2012-2015. godine, u Bosni i Hercegovini sprovodio se IPA projekat ,,Podrška implementaciji Direk-
tive o pticama i Direktive o staništima u Bosni i Hercegovini”. Bio je to uzbudljiv projekat čiji je izazov bila
izuzetno sofisticirana politička situacija triju entiteta. Međutim, kroz projekat se primijenio zajednički pristup
na tehničkom nivou. Pripremljene su referentne liste za vrste i tipove staništa, a sastavljen je i priručnik za
interpretaciju stanišnih tipova.
Emerald mreža je korišćena kao osnova za određivanje predloženih Natura 2000 područja.
Znanje / podaci iz prijedloga Emerald područja su zapravo bili slabi i mnogi eksperti su ih osporavali. Prilikom
razmatranja Natura 2000 prijedloga, granice Emerald područja su korišćene samo u informativne svrhe. Na
osnovu Natura 2000 kriterijuma i dodatnih podataka (konkretni podaci i stručnost prisutnih eksperata), gra-
nice tih područja su preoblikovane.
Pripremljeni su skupovi podataka i struktura za zajedničku bazu podataka, ali se zbog nejasnih političkih od-
nosa nije nastavilo sa daljom upotrebom baze podataka izvan projekta.
Načinjeni su modeli upravljanja za 3 pilot područja, po jedan za svaki politički entitet. Okolnosti i pravna situ-
acija su različiti za svaki region, te su modeli upravljanja morali da prate takvu situaciju.
Informacije o projektu i izlazi projekta su dostupni na:
http://www.fmoit.gov.ba/ba/page/41/ekoloscaronka-mrea-natura-2000
NATURA 2000
KONCEPTI
Ministarstvo održivog razvoja i turizma
Agencija za zaštitu prirode i životne sredine
26
/ 4
5
Slika 18: Odabrana potencijalna Natura 2000 područja u BiH
Detalji su opisani u projektnom dokumentu „Konačni rezultati odabira i prijedlog područja koja će biti
uključena u Natura 2000 mrežu Bosne i Hercegovine”.
http://www.fmoit.gov.ba/userfiles/file/NATURA%202000/R1%20Analiza%20podataka%20unese-
nih%20u%20SDF%20i%20fi-
nalni%20izvje%C5%A1taj%20o%20predlo%C5%BEenoj%20Natura%202000%20mre%C5%BEi%20ENG.doc
Proces je otpočeo odabirom i angažovanjem eksperata za lokalni biodiverzitet. To je urađeno kroz javno ob-
javljivanje uslova i procedure odabira. Konačno, deset eksperata za lokalni biodiverzitet je odabrano i sa istim
su potpisani ugovori u aprilu 2013. godine. Bilo je sedam eksperata iz Federacije Bosne i Hercegovine i tri
eksperta iz Republike Srpske, koji su imali obavezu da izrade referentne liste za staništa i vrste za BiH, oda-
beru potencijalna područja i, nakon toga, da popune standardni formular podataka svakog područja podacima
u pogledu staništa i vrsta. Većina ovih eksperata je prethodno radila na projetu WWF „Živo srce Evrope“, koji
je bio prvi projekat u BiH koji je bio usmjeren na odabir lokalnih vrsta i staništa uključenih u anekse Direktive
o staništima, kao i na identifikaciju njihove rasprostranjenosti u zemlji.
Svakom od eksperata za biodiverzitet je dodijeljeno stanište ili vrsta iz određene grupe ili samo vrsta iz od-
ređene grupe/iz određenih grupa, u skladu sa njegovom/njenom stručnošću. Za svako dodijeljeno
stanište/vrstu, on/ona je imao/la obavezu da prikupi podatke za pokrivenost/rasprostranjenost i da ih ubaci
u posebnu GIS platformu, koja je izrađena samo za svrhu prikupljanja podataka i kreiranje standardnog for-
mulara podataka svakog odabranog potencijalnog Natura 2000 područja. Svi eksperti za biodiverzitet su
NATURA 2000
KONCEPTI
Ministarstvo održivog razvoja i turizma
Agencija za zaštitu prirode i životne sredine
27
/ 4
5
blisko sarađivali, a njihov rad nadgledao je ključni ekspert projekta za biodiverzitet. Održavani su redovni sas-
tanci eksperata za biodiverzitet i projektnog tima povodom diskusija, koordinacije rada i planiranja.
Projektni tim je, zajedno sa ekspertima za biodiverzitet, sakupio sve dostupne informacije iz prethodnih pro-
jekata vezanih za Natura 2000 u BiH (Emerald mreža, različiti projekti područja visoke biodiverzitetske vrijed-
nosti, kao što je „Zaštita biodiverziteta poplavnih područja sliva rijeke Save”, tj. Sava projekat, RAMSAR po-
dručja, potencijalna Značajna područja za ptice - IBA područja), kao i informacije o postojećim i planiranim
područjima zaštićenim na nacionalnom nivou u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj i Brčko
Distriktu.
Na osnovu ovih informacija pripremljene su referentne liste sa staništima i vrstama pronađenim u BiH iz Direk-
tive o pticama i Direktive o staništima. Projekat je identifikovao ukupno 70 stanišnih tipova iz Aneksa I Direk-
tive o staništima, 22 biljne vrste, 21 vrsta beskičmenjaka, 28 vrsta riba, 5 vrsta vodozemaca, 6 vrsta gmi-
zavaca, 11 vrsta slijepih miševa, 7 vrsta velikih sisara iz Aneksa II Direktive o staništima i 109 vrsta ptica iz
Aneksa I Direktive o pticama.
U početku fokus je stavljen na 29 Emerald područja, 16 područja odabranih u okviru Sava projekta, 3 Ramsar
područja, 44 potencijalna IBA područja, 7 zaštićenih područja u FBiH, 13 zaštićenih područja u RS, kao i na
područja koja su predložili eksperti na osnovu svog iskustva i rezultata prethodne faze Natura 2000 u BiH.
Prema tome, inicijalni prijedlog je uključivao 102 potencijalna Natura 2000 područja. Kasnije, nakon dodatne
diskusije i pregleda područja, lista je promijenjena na 96 potencijalnih Natura 2000 područja. Na posebnom
dvodnevnom seminaru održanom u novembru 2013. godine, eksperti za biodiverzitet, zajedno sa projektnim
timom, obilježili su granice područja, pripremili su „shapefile”1, kao i mapu razmjere 1:25000.
Na osnovu novih podaka koje su obezbijedili eksperti za biodiverzitet, prepravljene su granice nekih područja
i dodato je pet novih, manjih područja (ispod 2 ha). Stoga, ukupan broj predloženih Natura 2000 područja
povećan je na 101.
Do oktobra 2014. godine nastavilo se sa procesom odabira potencijalnih Natura 2000 područja, predlozima
za nova područja, promjenama i izmjenama u opisu granica, kao i sa završetkom standardnih formulara po-
dataka područja.
Kao rezultat toga, odabrano je 122 potencijalna Natura 2000 područja. Odabir potencijalnih područja i
obilježavanje njihovih granica vršeno je uglavnom uz upotrebu dostupnih i objavljenih informacija u pogledu
rasprostranjenost staništa i vrsta. Kako se projektom nijesu predvidjela sredstva za obiman rad na terenu i
mapiranje raspostranjenosti staništa i vrsta u BiH, eksperti za biodiverzitet obavili su veoma ograničen rad na
terenu. Projektni tim i eksperti za biodiverzitet koristili su najbolje dostupne informacije kako bi odredili
raspodjelu staništa i vrsta i odabrali potencijalna Natura 2000 područja.
Ukupna površina predloženih Natura 2000 područja iznosi 9567.7 km2, što predstavlja 18.68% teritorije
Bosne i Hercegovine. Prema tipu područja, postoji jedno područje A tipa (SPA područje), 72 područja su tipa
B (SCI područja) i 49 područja su tipa C (i SPA i SCI područja). Prema administrativnoj raspodjeli, 3 područja
su u Brčko Distriktu, 61 područje je u Republici Srpskoj, a 58 područja su u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Za svako od 122 predložena područja pripremljen je standardni formular podataka (SDF). Za ovu svrhu
korišćen je novi SDF format, kao i instrukcije Evropske komisije. Takođe, za svako predloženo područje pri-
premljena je mapa razmjere 1:25000.
1 „shapefile” format je popularni geoprostorni vektorski format podataka za softver geografskog informacionog sistema (GIS).
NATURA 2000
KONCEPTI
Ministarstvo održivog razvoja i turizma
Agencija za zaštitu prirode i životne sredine
28
/ 4
5
4.5.1 BOSNA I HERCEGOVINA: NAUČENE LEKCIJE
Zbog specifične političke situacije u Bosni i Hercegovini, iskustva ove zemlje ne mogu biti direktno primijenjena
na slučaj Crne Gore. Međutim, postoje izvjesne sličnosti u bogatstvu prirode, nivou postojećeg znanja, nivou
kapaciteta u prirodnim naukama, itd.
Na tehničkim nivou, mogu se iskoristiti neka dobra iskustva u pogledu procesa pripreme referentnih lista,
priručnika i određivanja područja.
Emerald područja su korišćena kao potencijalna Natura 2000 područja, ali su temeljno provjerena postojećim
podacima i mišljenjem ekperata prema kriterijumima za Natura 2000. Granice su shodno tome preoblikovane
i definisana su nova područja.
Glavna poruka IPA projekta u BiH je prilično ozbiljna: nakon završetka projekta, većina posla je obustavljena.
Nakon projekta nije bilo značajnih aktivnosti u tehničkom, pravnom ili organizacionom pravcu.
Projekat je omogućio dobru i efektivnu saradnju na tehničkom nivou (zajedničko razumijevanje, manje-više
usklađen rad), ali za vrijeme projekta nije došlo do izgradnje kapaciteta postojećih administrativnih struktura
paralelno sa smjernicama projekta ili do planiranja budžetskih smjernica za nastavak radova na nacionlanom
nivou.
5. NATURA 2000 KONCEPT ZA CRNU GORU
Kao što je ranije pomenuto, odluka o konceptu za Natura 2000 mrežu u Crnoj Gori definisana je usvajanjem
Zakona o zaštiti prirode u avgustu 2016. godine. U članovima 41 – 53 regulisana je nacionalna ekološka
mreža i ovo predstavlja solidnu pravnu osnovu za uspostavljanje Natura 2000 mreže u zemlji.
Međitim, pravna osnova je samo prvi, uslovni korak, jer slijedi izazov implementacije!
Snažno preporučujemo da nadležni organ pripremi master plan za implementaciju svih obaveza koje proizilaze
iz Direktive o pticama i Direktive o staništima. Formiranje Natura 2000 mreže je veoma bitna komponenta
niza obaveza, ali nije jedina!
Potrebno je razviti kapacitete za sljedeće aktivnosti:
komunikacija sa Evropskom komisijom, odlučivanje, pripremanje zakona (nadležni nacionalni
organ – Ministarstvo održivog razvoja i turizma);
tehnička podrška (uključujući centralnu GIS bazu podataka; mrežu institucija koje pružaju
podrušku, kao što su univerziteti, Prirodnjački muzej Crne Gore, eksperte za staništa i druge
taksonomske grupe) – Agencija za zaštitu prirode i životne sredine;
ocjena prihvatljivosti (organ uprave – Ministarstvo održivog razvoja i turizma/Agencija za zaštitu
prirode i životne sredine; organizacije/preduzeća koja su kvalifikovana za ocjenjivanje);
upravljanje područjima (Ministarstvo održivog razvoja i turizma, organizacije za upravljanje
zaštićenim područjima, itd.);
monitoring/izvještavanje (Agencija za zaštitu prirode i životne sredine uz podršku naučnih orga-
nizacija i nevladinog sektora).
NATURA 2000
KONCEPTI
Ministarstvo održivog razvoja i turizma
Agencija za zaštitu prirode i životne sredine
29
/ 4
5
Zapravo, svi segmenti društva moraju biti uključeni: od Ministarstva i Agencije, preko drugih državnih sektora,
pa sve do naučnih institucija i nevladinih organizacija. Privatni sektor, lokalne zajednice i vlasnici zemljišta
trebalo bi takođe da budu uključeni kroz proces planiranja.
Fokus ovog dokumenta biće na materijalu za izgradnju Natura 2000 u Crnoj Gori, a osnova tog materijala leži
upravo u iskustvu prethodno pomenutih zemalja regiona. U skladu sa tim, u toku je već nekoliko aktivnosti
ovog projekta.
U okviru trenutnog IPA projekta, predviđena je priprema dokumenta „Dopune i plan razvoja” („Supplements &
Roadmap”), na osnovu analize rezultata projekta. Svrha ove aktivnosti je da se predloži plan razvoja ispunja-
vanja preostalih zadataka za finalizaciju procesa pripreme za SCI I SPA područja za čitavu zemlju, zajedno sa
potrebnim kapacitetima i resursima.
5.1 NATURA 2000 KONCEPT I NACIONALNA EKOLOŠKA MREŽA
Kao što se jasno može vidjeti na samom početku, Natura 2000 mreža je veoma specifična i jasno pravno
definisana. Stoga, Natura 2000 se razlikuje od svih drugih postojećih inicijativa za određivanje područja koje
proističu iz međunarodnih sporazuma, kao što su Ramsar, UNESCO područja kulturne baštine, UNESCO pro-
gram Čovjek i biosfera... Takva područja se mogu razmatrati u pripremnom procesu kao osnova, ali moraju
biti testirana prema Natura 2000 principima i kriterijumima za odabir. Takođe, ona moraju biti bazirana
isključivo na vrstama i stanišnim tipovima iz aneksa direktiva.
Nacionalna ekološka mreža bi mogla da bude šira od one koja se tiče EU. Ona može obuhvatati vrste i stanišne
tipove od nacionalnog značaja. Ovo nije obavezno, ali je u rukama nacionalnih vlasti.
Ovo se može vidjeti na primjeru Slovenije, gdje je Natura 2000 podgrupa nacionalne ekološke mreže (Slove-
nija: EPO – ekološko pomembna območja), ali područja mreže koja su izvan Natura 2000 imaju mnogo slabije
pravne obaveze (nivo smjernica). U Hrvatskoj, nacionalna ekološka mreža je najprije imala širok opseg, uzima-
jući u obzir nacionalnu imovinu, da bi se kasnije svela na obaveze Natura 2000.
Član 41 crnogorskog Zakona o zaštiti prirode jasno propisuje da je cilj ekološke mreže zaštita i održavanje
stanišnih tipova i vrsta od nacionalnog značaja, kao i onih koji su od značaja za EU, u skladu sa zakonom i
ratifikovanim međunarodnim sporazumima. Zakon predviđa da bi ciljni stanišni tipovi i vrste trebalo da budu
navedeni u ministarskom podzakonskom aktu (nacionalne referentne liste prema biogeografskim regionima).
Slijedi i pravna osnova za određivanje, zaštitu, upravljanje i ocjenu prihvatljivosti. Na ovom nivou, izgleda da
je pravni koncept savršeno u skladu sa direktivama EU. Međutim, još uvijek ima mnogo posla koji bi trebalo
odraditi za implementaciju na terenu (podzakonski akti, kapaciteti za implementaciju itd.).
5.2 TEHNIČKA POZADINA
Određivanje Natura 2000 je zahtijevan tehnički proces, u zavisnosti od vještine eksperata, njihovog poz-
navanja taksonomskih grupa sa kojima se susrijeću, kao i njihovog temeljnog znanja o određenoj tak-
sonomskoj grupi u zemlji (podaci o rasprostranjenosti, populacija, taksonomija, ekologija, itd.). Na drugoj
strani, ovi eksperti moraju biti upoznati sa principima i odredbama obje direktive o prirodi, kako bi mogli da
koriste svoje znaje na pravi način.
Važno je naglasiti da kvalitet podataka i njihovo tumačenje za određivanje Natura 2000 mreže ima da-
lekosežne posljedice. Nedostatak ili zloupotreba podataka može dovesti do ozbiljnih problema u budućnosti,
uglavnom kada se radi o ocjeni prihvatljivosti, upravljanju i izvještavanju.
NATURA 2000
KONCEPTI
Ministarstvo održivog razvoja i turizma
Agencija za zaštitu prirode i životne sredine
30
/ 4
5
5.2.1 REFERENTNE LISTE
Jedan od prvih važnih zadataka je priprema referentnih lista, jer se na samom početku mora znati koje su to
vrste/stanišni tipovi iz aneksa direktiva koji su prisutni u zemlji. Upravo iz te liste proizilaze obaveze, zadaci i
organizacija budućeg rada.
Postoji bogata istorija u taksonomskoj nauci koja je prisutna u regionu. Međutim, prema pravilu, podaci su
raštrkani i pouzdane liste vrsta koje su prisutne u zemlji nijesu dostupne. Stoga, priprema referentnih lista za
vrste je važna aktivnost u prvom koraku. Ovo se najčešće radi uz korišćenje sljedećih nekoliko grupa vrsta:
velika grupa dobro poznatih vrsta praćena mogućim prisutnim vrstama (ne postoje skorašnji podaci: samo
istorijski zapisi, sumnjiva taksonomija), očekivane vrste (ne postoje podaci za Crnu Goru, ali je vrsta prisutna
u susjednim zemljama), vagrantne vrste, itd.
Referentne liste su uvijek rezultat stanja u taksonomskom znanju i dostupnosti podataka i one se vremenom
poboljšavaju. Ovaj proces treba intenzivirati ciljnim istraživanjem i uz pomoć taksonomista iz drugih zemalja.
Ažuriranje referentnih lista je proces koji je uvijek u toku.
Procedura je nešto drugačija kada se radi o stanišnim tipovima. Koncept stanišnih tipova je relativno nov i ne
koristi se u regionu. Zato je važno da se eksperti za biljne zajednice upoznaju sa ovim pristupom na samom
početku. Eksperti moraju pretočiti svoje znanje o zajednicama u stanišne tipove prema Priručniku za Direktivu
o staništima (Habitats Directive Manual (European Commission, 2013) (Milanović, Đ. et al., 2015)). U ovom
pogledu, postoje veoma korisni priručnici pripremljeni za Sloveniju (Dobravec, J. et al., 2004), Hrvatsku (Topić.,
J. & J. Vukelić, 2009; Gottstein, S., 2010; Bakran-Petricioli, T., 2011) i Bosnu i Hercegovinu (Milanović, Đ. et
al., 2015).
Stanišni tipovi koji se ne uklapaju u potpunosti u opis u priručniku, npr.zbog različitog sastava vrsta ili usljed
geografskih razlika, bi stoga trebalo da budu tumačeni u okviru postojećeg stanišnog tipa. Ovo bi kasnije tre-
balo da se odrazi kroz prijedlog za izmjenu Priručnika za tumačenje staništa Evropske unije. U slučaju da se
nađu neki vrlo specifični stanišni tipovi, koji nijesu pomenuti u Aneksu I Direktive o staništima, ti stanišni tipovi
se mogu elaborirati i predložiti kao amandmani za vrijeme faze tehničke adaptacije pristupnih pregovora.
Važno je naglasiti da tako predložen stanišni tip ne bi trebalo da postoji u bilo kojoj zemlji članici EU.
Prema članu 41 Zakona o zaštiti prirode, referentne liste stanišnih tipova za dva biogeografska regiona u
zemlji moraju biti pravno prepoznate.
5.2.2 BIOGEOGRAFSKI REGIONI
Referentne liste bi trebalo izraditi za svaki biogeografski region koji se nalazi u zemlji. Prema postojećoj
rasprostranjenosti regiona u Crnoj Gori, postoje samo dva: Alpski i Mediteranski biogeografski region. Zapravo,
veoma mali dio na sjeverozapadnoj granici Crne Gore pripada Kontinentalnom regionu prema zvaničnoj mapi
biogeografskih regiona dostupnoj na sajtu Evropske agencije za životnu sredinu:
https://www.eea.europa.eu/data-and-maps/data/biogeographical-regions-europe-3#tab-gis-data
Nema smisla razmišljati o ovoj maloj površini kao o Kontinentalnom regionu. Crna Gora bi trebalo da ga pripoji
Aplskom regionu kroz prijedlog, koji Vlada Crne Gore može dostaviti bilo putem Stalnog komiteta Bernske
konvencije (Savjet Evrope), bilo kao dio tehničkih adaptacija za vrijeme pristupnih pregovora. Ima više smisla
koristiti prvu opciju.
Kada se formalni zahtijev razmotri i usvoji, Evropska agencija za životnu sredinu će izvršiti korekciju granice
za vrijeme narednog ažuriranja granica.
NATURA 2000
KONCEPTI
Ministarstvo održivog razvoja i turizma
Agencija za zaštitu prirode i životne sredine
31
/ 4
5
Sve vrste i stanišni tipovi koji se javljaju na ovoj teritoriji bi trebalo da budu navedeni u alpskim referentnim
listama. Slične izmjene napravljene su i u Sloveniji i Hrvatskoj, jer se ovim pojednostavljenjem ne ugrožavaju
ciljevi očuvanja, a implementacija je mnogo racionalnija. Umjesto tri skupa referentnih listi, imali biste samo
dva, što znači jednostavniji proces određivanja područja, jednostavnija razmatranja na biogeografskim semi-
narima, kao i jednostavniji monitoring i izvještavanje.
Morski dio Mediteranskog regiona se obično posmatra odvojeno.
Slika 11: Biogeografski regioni u Crnoj Gori
5.2.3 VERIFIKACIJA DOVOLJNOSTI NATURA 2000 PREDLOŽENIH PODRUČJA (BIOGEO-
GRAFSKI SEMINAR)
Direktiva o staništima ima jedinstven sistem za verifikaciju kada su ispunjene obaveze zemlje članice prema
uspostavljanju Natura 2000 (kada je „dovoljnost“ postignuta). Ona daje konačne odgovore na veoma aktuelna
pitanja: Koji % (procenat) zemlje treba da obuhvata Natura 2000? Koliko hektara? Kada je mreža završena?
Proces verifikacije se zove „Biogeografski seminar” i predstavlja u suštini bilateralnu tehničku diskusiju iz-
među Evropske komisije i zemlje članice. Kako do toga dolazi tek nakon što zemlja članica dostavi prijedlog
područja koja se kvalifikuju kao pSCI područja, u ovom trenutku to nije relevantno za Crnu Goru.
Ali, imajući na umu da je ovo krajnje važan korak u budućem procesu sa posljedicama za zemlju članicu, od
izuzetne je važnosti razumjeti ovaj proces i, u skladu sa tim, sprovesti pripremne mjere i tehničke poslove i
unaprijed izbjeći probleme, odnosno svesti ih na minimum.
Postoji nekoliko smjernica koje potkrijepljuju ocjenu dovoljnosti. Kriterijumi koji se koriste za ocjenu područja
se zasnivaju na nekim opštim principima koje je Evropska komisija uspostavila 1997. godine (Hab. 97/2 rev.
4 18/11/97).
Dalje pojašnjenje za određene vrste ili taksonomske grupe (Habitats SWG 2002-02 rev13) dao je Evropski
tematski centar za biološku raznovrsnost 2002. godine. Takođe, pojašnjenje je dato i prilikom samog ocjen-
jivačkog procesa kroz ažurirani dokument koji je pripremljen 2016. godine
(http://bd.eionet.europa.eu/activities/Natura_2000/chapter6).
NATURA 2000
KONCEPTI
Ministarstvo održivog razvoja i turizma
Agencija za zaštitu prirode i životne sredine
32
/ 4
5
Na ovim sastancima za verifikaciju Evropsku komisiju podržava Evropski tematski centar za biološku raznov-
rsnost sa sjedištem u Parizu (tehničko tijelo koje priprema podatke i mišljenje o dovoljnosti za svaku
vrstu/stanišni tip po biogeografskom regionu), eksperti koje poziva Evropska komisija, predstavnici nevladinih
organizacija (koje poziva Evropska komisija na prijedlog Evropskog foruma za staništa) i predstavnici vlasnika
zemljišta (najčešće nacionalni predstavnici Evropske organizacije vlasnika zemljišta)
Slika 12: Sastav biogeografskog seminara
Prilikom ažuriranja referentnih lista na ovim seminarima, razmatra se posljednja faza naučnih informacija,
nakon čega slijedi temeljna diskusija, na kojoj se provjeravaju vrsta po vrsta i stanišni tip po stanišni tip.
Za svaku vrstu/stanišni tip, Evropski tematski centar za biološku raznovrsnost priprema mapu rasprostran-
jenosti (uzimajući u obzir relevantni biogeografski region), koja je, za tu posebnu vrstu/stanišni tip, predviđena
prijedlogom za Natura 2000 područja zemlje članice. Zemlja članica predlaže i određeni zaključak koji se
opisuje u Uvodu. Prilikom razmjene mišljenja, može doći do dogovora povodom ovih zaključaka, ili se isti mogu
izmijeniti argumentima svih učesnika.
Slijedeći smjernice Evropske komisije, postoje sljedeće mogućnosti za zaključke o dovoljnosti nakon
diskusije o svakoj vrsti/stanišnom tipu ponaosob i analize istih:
SUF (Sufficient-Dovoljno): pojavljivanje vrste/stanišnog tipa je dovoljno dobro pokriveno tre-
nutnim SCI područjima; ne zahtijevaju se dodatna područja
IN MIN (Insufficient minor - Nedovoljna pokrivenost područjima – nizak stepen nedovoljnosti):
ne zahtijevaju se nova SCI područja, ali ova vrsta/stanišni tip bi trebalo da se doda na listu
kvalifikacionih osobina na jednom ili nekoliko standardnih formulara podataka područja koji
su već predloženi za druge vrste/stanišne tipove.
IN MOD (Insufficient moderate - Nedovoljna pokrivenost područjima – umjeren stepen ne-
dovol-jnosti):
jedno ili nekoliko dodatnih SCI područja (ili produženja SCI područja) mora biti predloženo
kako bi se postigla dovoljna pokrivenost Natura 2000 mreže za tu vrstu/stanišni tip (IN MOD
GEO znači da se dodatno područje, tj. da se dodatna područja zahtijevaju u konkretnom re-
gionu)
NATURA 2000
KONCEPTI
Ministarstvo održivog razvoja i turizma
Agencija za zaštitu prirode i životne sredine
33
/ 4
5
IN MAJ (Insufficient major - Nedovoljna pokrivenost područjima – visok stepen nedovoljnosti):
nijedno područje na kom se ova vrsta/stanišni tip pojavljuje do sada nije predloženo kao SCI
područje; stoga, da bi se postigla dovoljna pokrivenost Natura 2000 mreže za tu
vrstu/stanišni tip, jedno ili nekoliko novih SCI područja mora biti predloženo.
SR (Scientific reserve – Naučna rezerva): zahtijeva se dalje istraživanje kako bi se identifiko-
valo najprikladnije SCI područje za ovu vrstu/stanišni tip (istraživanje o identifikaciji najpri-
kladnijih područja, o razjašnjavanju toga koliko stanište odgovara definiciji staništa iz Aneksa
I, itd.).
SR Ref List (Scientific reserve on the Reference List – Naučna rezerva na referentnoj listi):
redovna pojava ove vrste/stanišnog tipa je još uvijek nesigurna i potrebno je da se potvrdi.
Delete from Ref List (delete from the Reference List – izbrisati sa referentne liste): ova
vrsta/stanišni tip se ne pojavljuje prirodno i biće izbrisan sa referentne liste; za ovu
vrstu/stanišni tip ne zahtijeva se nijedno područje.
CD (Correction of data – Korekcija podataka): informacije o ovoj vrsti/stanišnom tipu u stand-
ardnom formularu podataka treba korigovati/kompletirati/izbrisati.
Kodovi mogu biti kombinovani, npr. ‘IN MOD/ CD’ bi značilo da su potrebna dodatna područja
i da postojeće prijedloge treba prepraviti ili dopuniti.
Sekcija 3: Mogući zaključci za svaku vrstu i svaki stanišni tip u određenom biogeografskom regionu koji je
obrađen na biogeografskom seminaru
Na kraju, Evropska agencija za životnu sredinu/Evropski tematski centar za biološku raznovrsnost izračunav-
aju indeks dovoljnosti za svaku zemlju članicu koristeći sveobuhvatnu formulu, koja je objašnjena u sljedećoj
sekciji:
SUFFMS : Indeks dovoljnosti za državu članicu do kog se dolazi sumiranjem indeksa dovoljnosti
za svaki biogeografski region
SUFFMS = SUM(i=1 to i=n) ((habi/ HABi + spi/SPi)/2)(Area(Bi)/Area(MS))
n = broj biogeografskih regiona u okviru zemalja članica
habi = broj staništa iz Aneksa I koji su dovoljno zastupljeni za biogeografski region i
HABi = Broj staništa iz Aneksa I koji su nabrojani u referentnoj listi Komisije
spi = broj vrsta iz Aneksa II koje su dovoljno zastupljene za biogeografski region i
SPi = Broj vrsta iz Aneksa II koje su nabrojane u referentnoj listi Komisije
Area1(Bi) = Površina biogeografskog regiona i u okviru zemlje članice (km2).
http://www.eea.europa.eu/data-and-maps/indicators/designated-areas/designated-areas-
assessment-published-mar-2009/#indicator-definition
Sekcija 4: Formula za izračunavanje indeksa dovoljnosti zemlje članice (stepen do kojeg je Natura 2000
mreža dovršena!)
Svaki biogeografski seminar se završava zaključcima koji su rezultat dogovora zemlje članice i Evropske
komisije. Postoji jasna obaveza zemlje članice da se bavi nedostacima i da popuni praznine kroz ažuriranje
prijedloga za Natura 2000. Ovo može biti učinjeno dodavanjem relevantnih vrsta/stanišnih tipova postojećim
područjima, uvećavanjem postojećih područja ili predlaganjem novih.
NATURA 2000
KONCEPTI
Ministarstvo održivog razvoja i turizma
Agencija za zaštitu prirode i životne sredine
34
/ 4
5
Evropska komisija veoma pažljivo prati napore zemlje članice da implementira zaključke seminara. U slučaju
da se zaključci ne uzmu u obzir u pravnom postupku u razumnom roku, Evropska komisija najčešće otpočinje
sa postupkom zbog povrede prava.
Slika 13 prikazuje napredak uspostavljanja mreže Natura 2000 u Sloveniji. Trebalo bi naglasiti da postoji
veoma velika razlika između dovoljnosti prema obavezama iz direktiva i procenta nacionalne teritorije! Indeks
dovoljnosti slovenačke mreže Natura 2000 je bio 50% na 34,8% nacionalne teritorije (2010. godine), a potom
96% na 37,16 (2016.godine)! Stoga, kvalitetnim predlozima moguće je povećati dovoljnost.
Slika 13: Korak po korak prikaz procesa ispunjavanja Natura 2000 obaveza u Sloveniji. Jasno se vidi da pro-
porcije nacionalone teritorije nijesu presudne za ispunjenje obaveza
Važna poruka: Tehnički kriterijumi nedvosmisleno moraju biti uzeti u obzir prilikom određivanja Natura 2000
područja. Područja na kojima su prisutna važna staništa vrsta iz Aneksa IV i stanišni tipovi Aneksa I, moraju
takođe biti uključena u prijedlog. Ukoliko se ne uključe, moraju postojati jaki tehnički argumenti za to; u su-
protnom, ova područja će morati biti uključena nakon biogeografskih seminara!
5.2.4 EKSPERTSKI TIMOVI I DOSTUPNOST PODATAKA
Zadatak za identifikaciju i angažovanje eksperata za taksonomske i biljne zajednice iz redova akademskih,
istraživačkih institucija i nevladinih organizacija usko je povezan sa vježbom referentnih lista. Takvi ekspertski
timovi su „srce” Natura 2000 procesa, ne samo prilikom određivanje mreže, već zasigurno i u fazi imple-
mentacije. Ovi ekspertski timovi su garancija za naučnu pozadinu cjelokupnog Natura 2000 procesa. Iz
slučajeva Suda pravde Evropske unije, vrlo je jasno da određivanje Natura 2000 područja mora biti bazirano
na čisto naučnim, ekološkim kriterijumima i podacima. Što je grupa eksperata potkovanija znanjem i iskusnija,
to će crnogorska mreža Natura 2000 biti potpunija, a dostupni argumenti kojima se opravdava prijedlog bolji!
NATURA 2000
KONCEPTI
Ministarstvo održivog razvoja i turizma
Agencija za zaštitu prirode i životne sredine
35
/ 4
5
To ekspertima daje značajan uticaj praćen odgovornostima, ne samo na polju prikupljanja podataka, već i u
obezbjeđivanju, sakupljanju i analiziranju postojećih podataka iz prethodnih projekata.
Izgrađivanju mreže eksperata potrebna je politička podrška, koordinacija, vrijeme i novac. U principu, ova
mreža je zasnovana na postojećim strukturama/kapacitetima, ali u perspektivi ona bi trebalo da bude orijen-
tisana na poboljšanje situacije prema potrebama.
Proces je specifičan za svaku zemlju ponaosob, jer on odražava specifične okolnosti. U Crnoj Gori, sa jedne
strane postoji veoma bogat biodiverzitet, ali, na drugoj strani, postoje skromni kapaciteti u taksonomiji, uprkos
postojanju nekih veoma visoko profilisanih naučnika. Ipak, pokrivenost taksonomskih grupa i teritorije zemlje
još uvijek nije potpuna.
Uloga projekta je da poboljša ovu situaciju, dajući dugoročnu perspektivu za ekspertske timove koji rade za
Natura 2000. Više detalja o budućem znanju i ekspertskim potrebama, odgovornostima koordinacije,
obukama, finansiranju itd. biće obrađeno do kraja trenutnog IPA projekta, kako bi se osiguralo blisko praćenje
procesa.
Svakako, osnovna odgovornost leži u rukama Ministarstva održivog razvoja i turizma Crne Gore, budući da je
ono nadležni organ za ovu oblast i ima koordinacionu ulogu za čitav sistem (donošenje odluka, finansije, poli-
tika). Agencija za zaštitu prirode i životne sredine bi mogla imati ključnu ulogu u izdavanju dozvola, monitoringu
i izvještavanju. To znači da bi trebalo da postoji odgovarajući kadar, tehnički obučena da pokrije sve tak-
sonomske grupe i stanišne tipove u vezi sa Natura 2000 (naročito za stanišne tipove/vrste koje se odnose na
šumarstvo i poljoprivredu). Najlogičnije mjesto za centralnu bazu podataka je upravo Agencija za zaštitu pri-
rode i životne sredine, i zaposleni bi trebalo da imaju važnu koordinacionu ulogu prema ostalim akterima u
procesu prikupljanja podataka (univerziteti, Prirodnjački muzej Crne Gore, nevladine organizacije, itd.), kao i
da budu podržani mandatom Ministarstva održivog razvoja i turizma, uključujući finanskijske izvore.
Uzimajući u obzir trenutnu situaciju, takva organizacija može biti postognuta korak po korak. Sada je vrijeme
da se pripremi plan u cilju završne faze i postepene izgradnje sistema. Projekat može podržati pripremu takvog
plana i obuku ključnih grupa na svim nivoima (Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Agencija za zaštitu pri-
rode i životne sredine, eksperti), ali potrebno je učiniti mnogo napora paralelno sa projektom.
To nas vraća na dostupnost i kvalitet podataka. U idealnom slučaju, sav posao bi trebalo da se zasniva na
kompletnim postojećim konkretnim podacima, što nikada nije slučaj u praksi. Evropska komisija i ne očekuje
to, ali njen pragmatičan stav je da bi mreža Natura 2000 trebalo da bude određena prema najboljim
dostupnim podacima i najkvalitetnijem znanju i najboljim procjenama eksperata u datom trenutku. Stoga je u
interesu države da iskoristi sve potencijalne izvore za vrijeme pristupanja, kako bi se došlo do što pouzdanijih
podataka i znanja eksperata, a u cilju dobijanja predloženih Natura 2000 područja zasnovanih na najboljim
mogućim podacima.
Na početku je bitno omogućiti upotrebu dostupnih podataka. Bilo je mnogo projekata u Crnoj Gori koji su se
bavili ovim pitanjem, ali podaci su i dalje raštrkani, nijesu organizovani na centralnom nivou, ili su čak nestali.
Podaci koji se dobijaju iz „tematskih” projekata, kao što su Važna biljna staništa (IPA područja), mogu biti
provjereni prema referentnim listama i korišćenim relevantnim podacima. Slično, podaci koji su prikupljeni
kroz druge inicijative, kao što su Emerald mreža, Ramsar konvencija, prethodni Natura 2000 projekti, bi tre-
balo da se razmotre, ali uzimajući uvijek u obzir ciljeve i kriterijume direktiva EU o prirodi.
Ponovo treba naglasiti potrebu za centralnom bazom podataka. Kada se svi postojeći javni podaci (uključujući
i one iz prethodnih projekata) ubace u sistem i učine dostupnim javnosti, mogu imati veoma široku upotrebu.
Kada su podaci javno dostupni (uz određena ograničenja o kojima treba diskutovati), važno je obezbijediti
priznanja autorima, kao i tumačenje podataka koji se odnose na kompetentne eksperte.
NATURA 2000
KONCEPTI
Ministarstvo održivog razvoja i turizma
Agencija za zaštitu prirode i životne sredine
36
/ 4
5
Sljedeći koraci su izvođenje gap analize i organozovanje obuka za rad na terenu, kako bi se popunilo što više
praznina. Za efikasnost ovog posla potrebno je koristiti posebne inventare i protokole za teren (prema potrebi
izraditi) i elaborirati ciljne planove za rad na terenu.
Iskustvo stečeno na ovaj način može kasnije biti upotrijebljeno u drugim oblastima koje nijesu pokrivene ovim
projektom (fokus trenutnog IPA projekta je na ključnim područjima biodiverziteta – KBA područja). Ovo će biti
sjajna prilika za izgradnju timova za buduću implementaciju, uključujući i timove za budući monitoring. Stoga,
u tom dijelu posla, jako se cijeni aktivno uključenje administrativnog kadra koji će biti odgovoran za buduću
implementaciju.
5.2.5 EMERALD MREŽA
Rad na Emerald mreži se može koristiti na različite načine. Struktura baze podataka u vezi sa kodiranjem
nacionalnog sistema zaštićenih područja i slični generalni podaci mogu se koristiti za kreiranje baze podataka
standardnih formulara podataka. Referentne liste za Emerald bi trebalo provjeriti prema referentnim listama
za Natura 2000 i korišćenim relevantnim podacima.
Emerald područja treba koristiti veoma oprezno, jer je vrlo vjerovatno da ona nijesu određena prema stand-
ardima za Emerald, a pogotovo prema standardima za Natura 2000. Emerald područja su pokazatelji područja
sa velikim potencijalom da postanu buduća Natura 2000 područja, ali moraju biti striktno unakrsno
provjerena prema kriterijumima za Natura 2000.
Ovaj pristup predostrožnosti potkrijepljen je Rezultatima Finalnog nacrta zaključaka Zapadnog Balkana drugog
Emerald biogeografskog seminara, koji je održan u Baru u period između 2. i 4. novembra 2011. godine
(Roeckarts, M., 2011). Na seminaru su identifikovani nedostaci podataka i ozbiljne praznine. Kako Savjet
Evrope planira da održi još jedan Emerald biogeografski seminar za ovaj region u oktobru 2017. godine, bilo
bi važno uzeti u obzir taj sastanak u procesu Natura 2000.
Na 35. sastanku Stalnog odbora Bernske konvencije 2015. godine (Council of Europe, 2015), odobrena su
područja-kandidati za Emerald, ali ih još uvijek nijesu odobrile nacionalne vlasti. U slučaju uspostavljanja
mreže Natura 2000 u Crnoj Gori, ovaj skup podataka će zamijeniti postojeću Emerald mrežu.
Kako su Emerald područja snažno povezana sa prethodnim odabirom područja projekta, trebalo bi ih ispitati,
ali, još jednom – u svijetlu kriterijuma za Natura 2000!
Kod crnogorskog
područja
Naziv područja Pokrivena površina
(ha)
ME0000000 Maglić, Volujak i Bioč 7252.64
ME0000001 Kanjon Male rijeke 3600.00
ME0000002 Planina Durmitor sa kanjonom rijeke Tare 33895.00
ME0000003 Skadarsko jezero 37800.00
ME0000004 Velika plaža sa Ulcinjskom solanom 2839.46
ME0000005 Buljarica 302.00
ME0000006 Ćemovsko polje 358.00
NATURA 2000
KONCEPTI
Ministarstvo održivog razvoja i turizma
Agencija za zaštitu prirode i životne sredine
37
/ 4
5
ME0000007 Planina Bjelasica 5733.00
ME0000008 Kanjon rijeke Cijevne 6937.00
ME0000009 Kanjon rijeke Mrtvice 2903.00
ME000000A Lovćen 6267.00
ME000000B Tivatska solila 240.00
ME000000C Jezero Šas, rijeka Bojana, knete, Ada Bojana 7397.00
ME000000D Planina Rumija 12237.00
ME000000E Pećina u Đalovića klisuri 191.00
ME000000F Plavsko-gusinjske Prokletije (+Bogićevica) 15758.00
ME000000H Rijeka Lim 17148.00
ME000000I Dolina rijeke Ćehotine 13356.00
ME000000J Ljubišnja 4332.00
ME000000M Golija i Ledenice 10276.00
ME000000N Kanjon rijeke Pive (dio nakon hidroelektrane) 1664.00
ME000000O Planine Visitor i Zeletin 13680.00
ME000000P Komarnica 1473.00
ME000000Q Kotorski zaliv (Kotor i Risan) 2778.00
ME000000R Sinjajevina (Babji zub i Gradište) 5709.00
ME000000S Planina Orjen 15046.00
ME000000T Plaža Pećin 15.00
ME000000U Hajla 2266.00
ME000000V Spas, Budva 352.00
ME000000X Komovi 6135.00
ME000000Y Ostrvo Katići sa Donkova i Velja seka 439.00
ME000000Z Platamuni 1698.0
Tabela 1: Lista Emerald područja koje je usvojio Stalni komitet Bernske konvencije tokom 2015. godine. Po-
dručja koja odgovaraju prethodno odabranim područjima projekta su osjenčena.
5.2.6 PROJEKAT VAŽNIH BILJNIH STANIŠTA
NATURA 2000
KONCEPTI
Ministarstvo održivog razvoja i turizma
Agencija za zaštitu prirode i životne sredine
38
/ 4
5
Crna Gora je učestvovala u međunarodnom projektu Plantlife-a o važnim biljnim staništima (IPA područja)
2009. godine. Postoji 27 područja sa prilično dovršenim opisima (Petrović, D., 2009). Spisak IPA područja
Crne Gore sa podacima o svakom području ponaosob je dostupan na:
http://www.plantlifeipa.org/Reports.asp?v=vRepCty&i=236
Slika 19: IPA područja u Crnoj Gori (Izvor: http://www.plantlifeipa.org/Reports.asp?v=vRepCty&i=236)
Podaci se svakako mogu koristiti za Natura 2000, ali na vrlo kontrolisan način, isključivo za biljne vrste iz
Aneksa II u kontekstu sa drugim lokalitetima ovih vrsta. Informacije o staništima takođe mogu biti korišćene
kao dodatne.
Naravno, značaj IPA područja se može uzeti u obzir prilikom uspostavljanja nacionalne ekološke mreže.
5.2.7 NATURA 2000 I PODRUČJA ODREĐENA MEĐUNARODNIM SPORAZUMIMA
Pravno i tehnički posmatrano, ne postoji povezanost Natura 2000 područja i područja koja su određena
međunarodnim sporazumima, kao što su UNESCO područja kulturne baštine, rezerve UNESCO programa
Čovjek i biosfera, Ramsar močvare od međunarodnog značaja, područja Barselonske konvencije, itd. Svaka
od ovih nominacija ima svoje ciljeve i kriterijume. Stoga, ove nominacije se ne smatraju „područjima zaštićene
prirode”.
Određivanje Natura područja se mora izvoditi potpuno nezavisno u odnosu na ove nominacije. Međutim, po-
daci sakupljeni u ovim područjima prema ciljevima nominacija mogu biti iskorišćeni, ali striktno u skladu sa
kriterijumima za odabir EU direktiva o prirodi.
Na primjer, kanjon Tare, UNESCO područje svjetske baštine, je upisano u UNESCO listu prije svega zbog di-
menzija kanjona, dok će Natura 2000 područje na toj teritoriji biti određeno prema prisutnosti vrijednih
staništa nabrojanih vrsta i stanišnih tipova. U slučaju Ulcinjske solane, odstupanje od kriterijuma za odabir za
Ramsar lokalitet i SPA područje je manje, ali se ipak mora razmotriti.
Kada se glavni dio procesa odabira za Natura 2000 završi, može se otpočeti sa „finim podešavanjem” granica
i koordinisanim planiranjem opcija upravljanja. Pošto je Crna Gora mala zemlja sa ograničenim kapacitetima,
bilo bi mudro koordinisati upravljanje, monitoring i izvještavanje na veoma efikasan način.
5.2.8 NATURA 2000 I ZAŠTIĆENA PODRUČJA
NATURA 2000
KONCEPTI
Ministarstvo održivog razvoja i turizma
Agencija za zaštitu prirode i životne sredine
39
/ 4
5
Što se tiče kategorija upravljanja zaštićenih područja Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN), Natura
2000 područja se uklapaju u kategoriju IV: Područje upravljanja staništima/vrstama2. Ova kategorija ima za
cilj zaštitu određenih vrsta ili staništa i upravljanje odražava ovaj prioritet. Mnogim zaštićenim područjima
kategorije IV će biti potrebne redovne, aktivne intervencije usmjerene na zadovoljenje potreba određenih vrsta
ili održavanje staništa, ali ovo nije uslov te kategorije. Glavni cilj upravljanja ove kategorije je održavanje,
očuvanje i obnavljanje vrsta i staništa:
https://www.iucn.org/theme/protected-areas/about/protected-areas-categories/category-iv-habitatspecies-
management-area
Ovaj pristup se prilično razlikuje od ostalih koncepata zaštićenih područja koji se tradicionalno primjenjuju u
regionu. Čak i u okviru samih zemalja regiona mogu postojati razlike u razumijevanju i upravljanju ovim po-
dručjima. Njihovi ciljevi su – u poređenju sa veoma uskim i specifičnim ciljevima Natura 2000 područja –
veoma opšti (npr. očuvanje prirodne i kulturne ljepote, nasljedstva) i imaju neke pravne režime (zabrane).
Pošto su to obično područja sa visokim prirodnim vrijednostima, vrlo je vjerovatno da su ova područja domaćini
vrstama i stanišnim tipovima Natura 2000. Ali, takođe, postoji velika vjerovatnoća da postoje mnoge
vrste/stanišni tipovi koji nijesu dio zaštićenih područja.
Zato se zaštićena područja ne mogu automatski smatrati Natura 2000 područjima bez pažljive tehničke
provjere pojavljivanja i reprezentativnosti nabrojanih vrsta i stanišnih tipova u ovim područjima.
Vrlo je vjerovatno da će zaštićena područja pokriti značajan dio Natura 2000 područja. Stoga, organi uprav-
ljanja zaštićenim područjima mogu igrati važnu ulogu u kasnijoj implementaciji. Oni mogu biti odgovorni za
koordinaciju i sprovođenje mjera potrebnih za vrste/stanišne tipove koji se nalaze na teritoriji zaštićenog po-
dručja.
Postoji velika prednost zemalja sa ograničenim kapacitetima, jer su njihovi zaposleni redovno prisutni na ter-
enu i mogu vršiti nadzor i monitoring. Takođe, oni mogu uticati na izgradnju svijesti posjetilaca, kao i lokalnih
zajednica. Najzad, oni mogu doprinijeti izvještavanju i primijeniti neke konkretne mjere, ako su iste
predviđene. Mjere mogu biti zapisane u njihovim planovima upravljanja.
5.2.9 RAD NA PRETHODNO ODABRANIM PODRUČJIMA
Određivanje Natura 2000 područja uz pomoć prethodno odabranih područja nije najoptimalniji pristup. U
ovom slučaju ono je ograničeno opisom projekta usljed ograničenih resursa. Obično se, na osnovu podataka
o rasprostranjenosti za sve vrste i stanišne tipove sa referentne liste, biraju najrelevantnija područja u okviru
svakog biogeografskog regiona, praćenja procesom definisanja područja.
Postoji razumna pretpostavka da će prethodno izabrana područja biti kvalifikovana kao Natura 2000 područja,
ali u okviru projekta to mora biti opravdano prema kriterijumima iz direktiva i prilagođeno tim kriterijumima.
To znači da bi rad na radnom mjestu, kao i ciljano istraživanje na terenu, trebalo da bude usmjereno na ona
područja koja nude neophodne podatke za relevantne vrste i stanišne tipove.
Ova područja (prema zadacima projekta) su:
1. KBA Prokletije i ASCI područje Dolina rijeke Lim;
2. KBA Moračke planine;
2 Habitat/Species Management Area.
NATURA 2000
KONCEPTI
Ministarstvo održivog razvoja i turizma
Agencija za zaštitu prirode i životne sredine
40
/ 4
5
3. KBA Komovi i ASCI Kanjon Male rijeke;
4. KBA Hajla i ASCI Hajla;
5. KBA Durmitor, ASCI Durmitor i doline rijeka Komarnice i Pridvorice;
6. KBA Maglić, ASCI dio kanjona rijeke Pive i ASCI Bioč, Maglić i Volujak;
7. KBA Ljubišnja i ASCI Dolina Ćehotine;
8. KBA Ćemovsko polje – Cijevna i ASCI Cijevna – kanjon;
9. Dolina Morače, od mjesta oko 8 km uzvodno od Podgorice do Manastira Morača.
Ovo ne znači da se u okviru gore pomenutih područja obaveze Crne Gore prema Natura 2000 mogu smatrati
završenim! Namjera ovog projekta je da se napravi okvir za izradu prijedloga za Natura 2000 područja na
osnovu prethodno odabranih područja. Na ovaj način će prethodno izabrana područja biti temeljno provjerena
prema kriterijumima za Natura 2000 i preoblikovana, a ako je potrebno, sva argumentacija za vrste/stanišne
tipove će se preurediti prema standardima i strukturi EU direktiva o prirodi.
Za vrijeme ovog procesa definisaće se pristup za određivanje Natura 2000 područja. On će obuhvatiti izrađene
metode, protokole za rad na terenu, osnovane i obučene grupe eksperata za određene taksonomske grupe,
postizanje boljeg zajedničkog razumijevanja procesa, horizontalnu i vertikalnu organizacionu koordinaciju, itd.
Sa ovim znanjem, iskustvom i kapacitetima, biće moguće proširiti rad na isti način na ostatak zemlje, bez
obzira što je to bilo u okviru drugog projekta, ili uz podršku vlade.
5.2.10 ODREĐIVANJE GRANICA PODRUČJA I CENTRALNA BAZA PODATAKA
Određivanje granica područja je jedan od finalnih zadataka. Prije svega morate posjedovati prilično pouzdane
topografske podatke o „najboljim mjestima” za vrste i stanišne tipove sa referentnih lista. Nakon toga možete
preklapati slojeve za svaku vrstu/stanišni tip koristeći GIS metode i možete organizovati određena područja
na najbolji mogući način. Ovdje je pametno uzeti u obzir moguću dinamiku ekosistema i potrebe/perspektive
upravljanja, kako bi se postigli/održali ciljevi direktiva EU na efikasan način. Ovo pomaže da se pronađu
tehnički odgovori na prilično teško pitanje: koliko veliko bi određeno područje trebalo da bude. Zemlje koriste
različite metodologije za određivanje granica Natura 2000 područja. Ali, potrebno je naglasiti da se konačan
odabir i određivanje granica za buduće pSCI područje može sprovesti tek onda kada se popiše cijela zemlja.
IPA projekat može samo razmatrati pilot metodologiju za ocrtavanje određenog pSCI područja.
Izuzetno je važno imati operativnu, centralnu bazu podataka kojom se upravlja. Dobro organizovani podaci su
potrebni ne samo za tehničko opravdanje određenih Natura 2000 područja, već i za buduće pregovore o
dovoljnosti i završenoj implementaciji. Podaci su osnov za buduće aktivnosti, uključujući upravljanje, monitor-
ing i izvještavanje. Bez pouzdanih podataka ne može se izvršiti pouzdana ocjena prihvatljivosti, što znači da
se neke odluke mogu kasnije osporiti pred sudom.
Kada se podaci prikupe uz pomoć novca projekta ili javnih sredstava, oni bi trebalo da budu dostupni javnosti,
bilo kroz objavljivanje na internet, ili, još bolje, kroz dostupnost na javnom internet portalu. To znači da mora
postojati nadležna organizacija (centralna uprava kao što je Agencija za zaštitu prirode i životne sredine, ili
javna uprava) koja će biti odgovrna za dugoročno upravljanje bazom podataka.
Svi podaci koji se prikupe u okviru projekta će biti proslijeđeni Ministarstvu održivog razvoja i turizma/Agenciji
za zaštitu prirode i životne sredine u neobrađenom formatu koji će odgovarati formatu standardnog formulara
podataka koji zahtijeva Evropska komisija. Takođe, biće proslijeđeni GIS podaci o rasprostranjenosti i grani-
cama područja.
NATURA 2000
KONCEPTI
Ministarstvo održivog razvoja i turizma
Agencija za zaštitu prirode i životne sredine
41
/ 4
5
5.3 ORGANIZACIONA I PRAVNA PITANJA
Kao što je rečeno na početku, Zakon o zaštiti prirode Crne Gore obezbijeđuje solidan pravni okvir koji se može
iskoristiti za određivanje mreže Natura 2000 i njenu kasniju implementaciju. Važno je naglasiti da ovaj pro-
jekat podržava nacionalne kapacitete za implementaciju, koji se, nakon završetka projekta, moraju razvijati i
primijenjivati u redovnom Vladinom okviru (planiranje aktivnosti, ljudski resursi, finansije, itd.).
Napomene:
priprema podzakonskih akata –svi operativni detalji moraju biti definisani podzakonskim aktima, kao
što je predviđeno Zakonom o zaštiti prirode. U prvom koraku to znači stvaranje ekološke mreže, ba-
zirane na podzakonskim aktima kojim se regulišu nacionalne referentne liste, a potom i područja u
skladu sa zahtijevima direktiva EU o prirodi. Za potpunu implementaciju potrebno je pravno definisati
i ostale odredbe, kao što su upravljanje, mjere očuvanja, detalji o ocjeni prihvatljivosti itd. Savjetuje
se da se sve pripremi i formalizuje prije ulaska u EU, a ne čekati posljednji trenutak.
važno je izgraditi racionalnu organizacionu strukturu na nacionalnom nivou, koja će biti sposobna da
implementira direktive EU. Kako će u Crnoj Gori kapaciteti uvijek biti ograničeni u poređenju sa većim
zemljama, organizacija mora biti pametnija. Moguće je kombinovati implementaciju nekoliko
međunarodnih sporazuma koji se odnose na „prirodu”, ali to znači da administrativni ljudski resursi
moraju veoma dobro poznavati zahtijeve svakog sporazuma. Samo tada je moguće pronaći sličnosti
i kombinovati implementaciju.
Pošto je implementacija Natura 2000 veoma kompleksna, privilegija i breme obaveza moraju biti
raspodijeljeni na pravi način, stoga su komunikacija i učestvovanje obavezni!
Natura 2000 donosi finansijske posljedice, najviše u institucionalnoj i organizacionoj strukturi, koja,
dakle, mora biti uređena prema obavezama i mora imati obučene ljudske resurse i finansijske kapa-
citete za budući rad.
5.4 KOMUNIKACIJA
Komunikacija je suštinski dio u izvođenju Natura 2000. Kako se glavni pristup razlikuje od poznatih pitanja
očuvanja prirode (npr. zaštićena područja, zaštićene vrste), postoji mnogo nesporazuma, što može dovesti do
otpora i problema u implementaciji, pa čak i do nemogućnosti da se uoče stvarni problemi.
To znači da postoji široka ciljna publika (donosioci odluka, uprava, zainteresovane strane, vlasnici, opšta
javnost, itd.), koja se mora kontaktirati i pravilno adresirati prilagođenim porukama i informacijama.
Komunikaciju ne bi trebalo zaboraviti ili potcijeniti u procesu određivanja mreže Natura 2000. Rano učešće
doprinosi tehnički boljoj i prihvatljivijoj mreži i preduslov je za efikasnu i manje problematičnu implementaciju.
Nikada nije dovoljno komunikacije!
6. Zaključci i preporuke
Sljedeći zaključci i preporuke se mogu izvući za budući rad:
NATURA 2000
KONCEPTI
Ministarstvo održivog razvoja i turizma
Agencija za zaštitu prirode i životne sredine
42
/ 4
5
1. Pošto je Crna Gora usvojila novi Zakon o zaštiti prirode, koji je u skladu sa EU direktivama o prirodi,
nema potrebe donositi odluku o konceptu Natura 2000, već je potrebno samo izgrađivati kapacitete
za implementaciju Zakona o zaštiti prirode.
2. Pošto datum pristupanja još uvijek nije poznat, vrlo je razumno uspostaviti nacionalnu ekološku
mrežu zasnovanu na principima EU direktiva o prirodi (koristeći primjer Hrvatske). Prema članu 41
Zakona o zaštiti prirode, potrebno je finalizirati i usvojiti podzakonske akte za uspostavljanje nacio-
nalne ekološke mreže. Paralelno, potrebno je intenzivirati tehnički rad na prijedlogu za nacionalnu
ekološku mrežu (referentne liste, sakupljanje i validacija dostupnih podataka, gap analiza, obuka za
istraživanje na terenu, centralna baza podataka, itd.).
3. Potrebno je usvojiti podzakonski akt o ocjeni prihvatljivosti i strukturi za implementaciju.
4. Potrebno je pripremiti tehnički prijedlog za korekciju biogeografskih regiona u Crnoj Gori i diskutovati
o istom: mali dio Kontinentalnog regiona bi trebalo pripojiti Alpskom regionu i prijedlog bi trebalo
poslati Sekretarijatu Bernske konvencije.
5. Konstantno podržavati izgrađivanje (i obuku) timova eksperata za taksonomske grupe i stanišne ti-
pove: glavni tim bi trebalo smjestiti u Agenciju za zaštitu prirode i životne sredine i njegova uloga bi
trebalo da bude koordinacija rada eksternih eksperata (naučnih institucija i relevantnih nevladinih
organizacija). Shodno tome, potrebno je obezbijediti odgovarajuće resurse za Agenciju za zaštitu
prirode i životne sredine.
6. Gore pomenute akcije mogu biti strukturirane, razvijene i usvojene u formi plana za implementaciju
Natura 2000 sa ciljem jačanja i održavanja kapaciteta za implementaciju Natura 2000. To bi olakšalo
vođenje čitavog procesa i omogućilo bi planiranje na dugoročnoj osnovi (zadaci, kapacitet, prekretnice
i finansije). U takvom dokumentu trebalo bi jasno definisati uloge i ovlašćenja, ne samo na papiru,
već i u svakodnevnom, praktičnom radu. Ovo bi posebno trebalo da se odnosi na definisanje jasnih
ovlašćenja Agencije za zaštitu prirode i životne sredine i Ministarstva održivog razvoja i turizma u
pogledu procesa određivanja Natura 2000. Potrebno je značajno povećati ukupan broj zaposlenih za
implementaciju Nartura 2000
7. Određivanje područja mora biti zasnovano isključivo na naučnim kriterijumima. Prilikom korišćenja
dostupnih podataka, mora se uvijek imati na umu da je koncept Natura 2000 vrlo specifičan. Stoga,
drugi tipovi međunarodnih nominacija (npr. Ramsar, UNESCO područja kulturne baštine, UNESCO
program Čovjek i biosfera, Emerald područja, itd.), različite inicijative nevladinih organizacija (npr. IPA,
IUCN ključna područja biodiverziteta, itd.) ne mogu biti direktno pretvorene u Natura 2000 područja.
Međutim, one predstavljaju izvore podataka; tako dostupni podaci bi trebalo biti provjereni prema
kriterijumima za Natura 2000 i kritički ocijenjeni. Štaviše, u slučaju da su dostupni podaci rezultat
„desktop“ vježbe, oni bi trebalo da budu verifikovani na terenu. Jedini izuzetak su značajna područja
za ptice (IBA područja, prema organizaciji BirdLife), jer ih je Evropska komisija priznala kao pouzdan
izvor informacija za SPA područja, u slučaju da nema boljih i novijih naučnih informacija.
8. Natura 2000 područja su relativno novi koncept zaštićenih područja i različit od drugih tradicionalnih
kategorija koje se koriste u sistemima zaštićenih područja u regionu (uglavnom nacionalni i regionalni
tipovi zaštićenih područja ili zaštićena područja prirodnih parkova). Stoga nije moguće (pogrešno je!)
jednostavno pretvoriti postojeća zaštićena područja u Natura 2000 područja. Natura 2000 ima uske,
specifične i konkretne ciljeve – da se zaštite ili očuvaju ciljne vrste ili stanišni tipovi. Natura 2000
područja bi trebalo određivati nezavisno, na osnovu znanja o rasprostranjenosti i podataka o popula-
ciji svake vrste/stanišnom tipu sa referentne liste. Pošto postoji velika vjerovatnoća da će se veliki
dio Natura 2000 područja preklapati sa zaštićenim područjima, može se pametno primijeniti „fino
NATURA 2000
KONCEPTI
Ministarstvo održivog razvoja i turizma
Agencija za zaštitu prirode i životne sredine
43
/ 4
5
podešavanje” Natura 2000 granica. Upravnici zaštićenih područja treba da imaju veoma važnu ulogu
u upravljanju i monitoringu Natura 2000 područja u okviru njihovog zaštićenog područja, pa čak i u
susjedstvu. Oni (uključujući i ostale zaposlene) bi trebalo da budu informisani i obučeni za ove
zadatke.
9. Emerald mreža Savjeta Evrope deklarativno dopunjuje mrežu Natura 2000 izvan EU. Međutim, u
praksi, uspostavljanje u većini slučajeva (naročito u regionu) ne prati analitički pristup (inventari
vrsta/stanišnih tipova, odabir najboljih područja, preklapanje i definisanje područja), već je obrnuto:
na nacionalnom nivou, radi se odabir određenih područja (kombinacija postojećih zaštićenih područja
i ishoda različitih projekata), podaci su uglavnom zasnovani na računaru, sa malo rada na terenu ili
on potpuno izostaje. Stoga, najčešće postoji ozbiljan nedostatak podataka o vrstama i stanišnih ti-
pova sa referentnih lista, što bi trebalo da bude osnovni razlog za predlaganje Natura 2000 područja!
To se mora imati na umu kako bi se prevazišli nedostaci i zamke tog pristupa (pogledajte sljedeću
tačku).
10. Pošto su finansijska sredstva projekta izuzetno ograničena, jedino je bilo moguće raditi na prethodno
odabranim područjima preuzetim iz Emerald mreže, što nije idealan pristup. Stoga, ovaj pristup se
mora dopuniti dodatnim istraživanjem, mapiranjem i odabirom novih područja u budućnosti. Važno je
koristiti energiju projekta za izgradnju strukture za tehnički posao (glavni tehnički tim Agencije za
zaštitu prirode i životne sredine, operativni timovi za rad na terenu, centralna baza podataka, itd.),
koji će ići izvan okvira projekta i koji će obuhvatiti teritoriju čitave zemlje. Koristite iskustva i izgradnju
kapaciteta u projektu za završavanje rada na ekološkoj mreži i koristite dobijenu strukturu i kapaci-
tete za implementaciju.
11. Istražite mogućnosti finansiranja i razvijte koncepte projekta (uzimajući u obzir apsorpcioni kapacitet)
za dopunski rad kako bi se dovršila čitava mreža.
12. Učinite intenzivne napore u pripremnom procesu, jer će tehnički kvalitet predloženih područja eko-
loške mreže imati pravne i ekonomske posljedice u budućnosti (ako prijslikaedlog bude tehnički slab,
doći će do mnogih problema za vrijeme implementacije, a neki mogu čak da ugroze investicije!)
13. Komunicirajte i uključite ključne zainteresovane strane u proces (npr. vlasnike zemljišta, sektore šum-
arstva, poljoprivrede, turizma, energije, infrastrukturu, itd.), kako bi se našao zajednički jezik; infor-
macije treba da budu posebno prilagođene grupama zainteresovanih strana; ali jedna poruka mora
uvijek biti ista: Natura 2000 područja će biti predložena isključivo na osnovu naučnih kriterijuma;
savjetuje se elaboriranje nacionalne komunikacione strategije sa jasnim ciljevima, porukama, ala-
tima, itd., kao i izrada i implementacija lokalnih komunikacionih strategija kada se predlože potenci-
jalna područja.
14. Postoji potreba za političkim i tehničkim liderstvom, podržanim političkom voljom na najvišem nivou.
7. REFERENCE
Bakran-Petricioli, T., 2011: Priručnik za određivanje morskih staništa u Hrvatskoj prema Direktivi o staništima
EU. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.
NATURA 2000
KONCEPTI
Ministarstvo održivog razvoja i turizma
Agencija za zaštitu prirode i životne sredine
44
/ 4
5
Bosna i Hercegovina, outcomes of the Natura 2000 project 'Natura 2000 u BiH (2012-2015)':
http://www.fmoit.gov.ba/ba/page/41/ekoloscaronka-mrea-natura-2000
Council of Europe, 2015: Updated list of officially nominated candidate Emerald sites (december 2015),
Standing Committee document T-PVS/PA (2015) 14, p. 7-8. –
https://wcd.coe.int/com.instranet.InstraServlet?command=com.instranet.CmdBlobGet&Instra-
netImage=2890756&SecMode=1&DocId=2323528&Usage=2
Croatia, Natura 2000 web page: http://www.natura2000.hr/
Dobravec, J., Jogan, N., Kaligarič, M., Leskovar I., Seliškar, A., 2004: “Habitatni tipi Slovenije HTS 2004, Re-
publika Slovenija, Ministrstvo za okolje, proctor in energijo - Agencija Republike Slovenije za okolje, Ljubljana,
pp. 64.”-
http://www.arso.gov.si/narava/poro%c4%8dila%20in%20publikacije/HabitatniTipiSlovenije2004.pdf
European Commission, 2000: Managing NATURA 2000 sites, the provisions of Article 6 of the ‘Habitats’ Di-
rective 92/43/EEC.
http://ec.europa.eu/environment/nature/natura2000/management/docs/art6/provision_of_art6_en.pdf
European Commission, 2013: Interpretation Manual of European Union Habitats - EUR28. Brussels, pp. 146
- http://ec.europa.eu/environment/nature/legislation/habitatsdirective/docs/Int_Manual_EU28.pdf
Golob, A. (ed.): Smjernice za pripremu Planova upravljanja za Natura 2000 područja u Bosni i Hercegovini,
Prospect C&S s.a., Brussels, pp. 9-14.
http://www.fmoit.gov.ba/userfiles/file/Natura%202000%20-%20Managment%20Plans%20LL.pdf
Gottstein, S., 2010: Priručnik za određivanje podzemnih staništa u Hrvatskoj prema Direktivi o staništima EU.
Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.
Jelenić, I., 2014: Establishing the Natura 2000 network in Croatia. Presentation at TAIEX WS on Natura 2000,
Skopje 27-28 March 2014.
Milanović, Đ., Brujić, J., Đug, S., Muratović, E. & L. Lukić Bilela, 2015: Vodič kroz tipove staništa BiH prema
Direktivi o staništima EU. Prospect C&S s.a., Brussels, pp. 186. -
http://www.fmoit.gov.ba/userfiles/file/Natura%202000%20-%20Interpretation%20Manual%20LL.pdf
Roekaerts, M., Opermanis, O., Evans, D., Sipkova, Z., Mac-Sharry, B. & D. Richard, 2011: Final Draft Conclu-
sions of the West Balkan second Emerald Biogeographic Seminar, Bar, 2. – 4. 11. 2011, Council of Europe. -
https://mycloud.coe.int/index.php/s/cudiuZPUr8IY6QE
Slovenia, Natura 2000 wb page: http://www.natura2000.si/
Topić., J. & J. Vukelić, 2009: Priručnik za određivanje kopnenih staništa u Hrvatskoj prema Direktivi o
staništima EU. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.
Skoberne, P., 2003: Metoda opredeljevanja potencialnih območij narave ekološkega omrežja NATURA 2000
v Sloveniji. Ministrstvo za okolje, prostor in energijo, Agencija RS za okolje, Ljubljana, pp. 48. -
http://www.natura2000.gov.si/uploads/tx_library/psci_metoda21.pdf
Petrović, D., 2009: Montenegro. In: Radford, E.A. and Odé, B. (eds.), 2009. Conserving Important Plant Areas:
investing in the Green Gold of South East Europe. Plantlife International, Salisbury. - http://www.plant-
life.org.uk/uk/our-work/publications/conserving-important-plant-areas-investing-green-gold-south-east-eu-
rope
NATURA 2000
KONCEPTI
Ministarstvo održivog razvoja i turizma
Agencija za zaštitu prirode i životne sredine
45
/ 4
5
Pravni dokumenti:
Habitats Directive (Direktiva o staništima): Council Directive 92/43/EEC of 21 May 1992 on the conservation
of natural habitats and of wild fauna and flora, OJ L 206, 22.7.1992, p. 7–50. (the consolidated version after
all the enlargements: http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX:01992L0043-20130701)
Birds Directive (Direktiva o pticama): Directive 2009/147/EC of the European Parliament and of the Council
of 30 November 2009 on the conservation of wild birds. OJ L 20, 26.1.2010, p. 7–25 (amended Council
Directive 79/409/EEC of 2 April 1979 on the conservation of wild birds). http://eur-lex.europa.eu/legal-con-
tent/EN/TXT/?uri=CELEX:32009L0147
Recommended