View
218
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
8/17/2019 Odgovor Na Pitanja Sta Je Prosvecenost
http://slidepdf.com/reader/full/odgovor-na-pitanja-sta-je-prosvecenost 1/5
Arhe, l, 112004.1
Pre vod
l
MANUEL
KANT
ODGOV
OR
NA PITANJE: ŠTA J P R O S V E Ć E N O S T ?
(5. decembra 1783 . godine, str. 516 1
P r o s v e ć e n o s t je č o v e k o v izlazak iz malo/etnos i za koju je s m kriv Maloletno 1·t je
nesposobnost s l
uženja
vlastitim razumom bez e č i j e g vodstva.
č o v e k
je
sam
kriv
za ovu
ma
loletnost, ako
njen
uzrok nije pomanjkanje razuma, nego rešenosti i hrabrosti da se
njime služi bez n e č i j e g vodstva. Sapere aude 2 Imaj hrabrosti da se služiš vlastitim razu
mom Ovo
je,
dakle, moto p r o s v e ć e
Lenjost i k u k a v i č l u k uzroci su
zbog
kojih tako puno ljudi, č a k i nakon što
ih
je priro
da još davno oslobodi la đ e g vodstva (naturaliter majorennes)3, ipak rado ostaje malo
letno tokom celog života i zbog kojih je
drugima
tako lako da im se nametnu za sta rate l
je.
Tako je lagodno b iti maloletan.
Ako
imam knjigu koja zamenjuje moj razum, duše-
brižnika koj i
zamenjuje
moju savest,
lekara
koji
mi
propisuje dijetu itd., onda
ne moram
ja sam
da
se naprežem. Nema potrebe da
sam
razmišljam
ako
mogu
da
platim - d rug i
v e ć umesto mene preuzeti taj mrski posao. Oni staratclji, koji su bili tako ljubazni da
preuzmu vrhovni nadzor nad ljudima, v e ć vode brigu o tome da n a j v e ć deo ljudi (medu
njima i ceo lepš i pol) korak u punoletnost smatra ne samo t
egobnim
nego i vr lo opas-
nim. Nakon što su
prvo
zaglupili svoju stoku i
br
iž l
jivo
s p r e č i li da se ova mirna stvore-
nj a ni
l u č a j n o
ne usude da nap rave
makar
i jedan korak izvan šetal ice4 u koj u su ih
zatvoril
i,
oni im i pos le toga stalno ukazuju na opasnost,
koja
im preti
ako pok
u
šaju da
hodaj u samostalno.
Ta
opasnost, doduše, i nije tako velika, jer bi posle nekol iko
padova
k o n a č n o da
hodaju, ali ih v e ć jedan takav primer i n i nesigurnim i uopšte uzevši
r a đ a st rah od sv ih dalj ih pokušaja.
l
5 Jeccmhru. 17X3.
st
5Jr.· U p u ć
v a u j e
na napomenu Staje
r o s v e ć t : n o s t ' ' u nap1su
Johana Fndnhn
Cclnera
{Joh:mn
F1ied
1ch
Zollne1l
na
stran•
516 ''Da li j
r e p o • u č l j i v o
da se
b 1 a č n
zajednaca
u b u d u ć e ne osveStava
kroz. religiju?" koje Jt:
objavlJen
u ~ . . C c m l > : t r s k o m bmju
H c r m , k o ~
nu:.H:<.
1
mku
[llcrlml."c:hc Mtmo/'i..lichnjl} iz
1783
g.odmc.
str 508·17
Kantov
t
ekst
j preveden p1ema Ullginal
u,
objavl;tnom u knjizi Wav
t.\1
A u / k l t u 1 1 n g ~ J 1u:.vcn tuu
/Jc}itllfwru.ut
Ku111,
l:"rlwrcl
ffom()I)Jt, Hf.trrlu; / . c . , . , m J : , Mc:ndc/.-.:.,ohn, J?wm• •t{;hiflcr, Wlulu/1(_1 Hr.sg
von
E1hard Balu. Plultpp Reclam JUn. Stuugnlt,
1974,9-17
Ovde
je. s
dopuštt:ftje.:m
autom. prcštmnpnn iz.
K a n t · F u k o - ~ H a l . > t : n n u s ) pnJ.ntJC:cnmH.
Društvo za
p r o u č a v ~ m ; t
XVIli veka, Novi Sad 2002 .
str
7-1 S
2
,\'apr:ff:uudc. 1-fontcijc l : . t J I . \ t t ~ l e J 2. 40.
•Imaj
hrabrosti d: t
z:na <
h l u č a seda
spoznaš
'< tl•
,Usud1
sedn
znašf < Alerofih
(prema
g r č ulc lhcw.
>istma<. dakle
>ljubitelji isrme<).
društvo i)rijatelja
isum:, o ~ n o v n n o 1736
. godme
rad1 ŠtrCIIJa Lajblllcov
[Lcibm1.} i Volfove (Wolffl filozofije, korist1lo ;e ova; Hor<1c1jcv t1tat u 1sto.n
z n a č e n j u
Clanov1 tog druStva dah
su
da se
iskuje
n o v č i ć sa bistom bol)illJI Aune Na Atlmnom šlemu oafaz.ih su sc
portrell
tilowfa
Gorfndn
Vilhelma laJbmca j
Kristijnna
Vo
l
f 1
Oko Jiste
je
bio utisnut .nolo
' Sapere aude "
3
Noturahlcr
mcyon:nnc.,
.
l
at >punoleuu
u
odnosu na
p n r o d u c ~ punoleuu
po
SVOJIIII
godmama, dok su a m e e k t u ~ l n o l dalJe
m;:t
lolctni (minorcuncs}
4 ~ c t ( l / u . p o m o ć u ko;c
deca
n ć e
da
hOdaJu
260
8/17/2019 Odgovor Na Pitanja Sta Je Prosvecenost
http://slidepdf.com/reader/full/odgovor-na-pitanja-sta-je-prosvecenost 2/5
Svakom
pojedincu
je,
dakle, teško da se oslobodi maloletnosti koja
je
postala skoro
njegova priroda. Č a k ju je i
zavoleo
i sada zaista nije sposoban da se posluži vlastitim
urnom, Jer mu nikad nije bilo dozvoljeno da to
pokuša
. Pravila i navike, ta m e h a n i č k a
o r u đ a
na umu
zasnovane upotrebe
ili
č a k
zloupotrebe njegove
prirodne
nadarenosti,
okovi su trajne maloletnosti. Ako bi neko i uspeo da
ih
zbaci, on bi ipak n a č i n i o tek
j e ~ a n nesiguran
skok i preko najužeg
jarka,
jer nije
navikao na
takav s l
obodan
pokret.
Stoga
je malo
onih kojima
je
poš lo
za
rukom da,
r a d e ć i na
svom duhu, sami sebe oslo
bode maloletnosti. a da pri tom, ipak, sigurno k o r a č a j u .
Pre
je m o g u ć e da
pu bl ika5
sama
sebe prosveti, a to je
skoro
neizbežna,
samo ako joj
se da sloboda. Jer
uvek
se n a ć i
nekolicina samostalno
m i s l e ć i h ,
pa
č a k
i m e đ u
po-
stav ljen im staratelj ima velike
gomile,
koja ć e , nakon što
je
i sama zbacila
jaram
malo
letnosti, širiti oko
sebe
duh r
azumne
procene
sopstvene
vrednosti i p r e d o d r e đ e n o s t i
svakog
č o v e l ( a da
samostalno
mis
l
i.
Pri tom , posebno
je
važno to
da
publ i
ka
(kojoj
su
ovi
s a m o s t a l n o . m i s l e ć i 6
prethodno
nametnuli
jaram), ukoliko
je
pobune neki
od onih
staratelja koji
su
i sami nesposobni
za svaku
p r o s v e ć e n o s t ,
kasnije
i njih same primora
va
da ostanu pod njim; z.ato
je
stvaranje predrasuda tako
štetno, jer se
one
na
kraju svete
onima koji su ih stvorili - bilo
sami,
bilo da su to u č i n i l i njihovi prethodnici.
Stoga
pub-
lika može
samo
postepeno da.dospe
do p r o s v e ć e n o s t i . Kroz
revoluciju
se možda
ost-
variti napuštanje č n o g
despotizma
i gramzivog ili vlastoljub ivog ugnjetavanja, ali
se
nikada
ne može
d o ć i
do
istinske reforme
n a č i n a
mišljenja, nego nove predrasude,
poput starih, poslužiti kao kaiševi za hodanje7 za
nerazumnu
vel iku gom ilu.
Za ovu
p r o s v e ć e n o s t
ne zahteva
se
ništa drugo do
sloboda
i to ona najmanje štetna od
svega što
se
može nazvati slobodom, naime: slobodajavn'e
upotrebe
uma u svakom pogle
du. Ali, sada
u j e m pov
ike
sa sv
ih strana:
ne
rezonujteS
Oficir
kaže:
ne
rezonujte,
v e ć e g
zercirajte Poresl<i s lužbenik: ne r e z o m ~ j t e , nego
p l a ć a j t e '
Sveštenik: Ne rezonujte, nego
verujte Samo jedan jedini gospodar
9
na
svetu kaže: rezonu) e koliko god
h o ć e t e
i o
č e m u
god
h o ć e t e
ali budite poslušn i )
Ovde je
svugde prisutno
o g r a n i č a v a n j e
slobode. Koje
o g r a n i č a v a n j e ,
m e đ u t
ometa
r o s v e ć e n o s t ,
a koje ne, nego
je
pospešuje? - Ja odgo
varam:
j vn
upotreba uma mora u svako doba biti slobodna i samo ona može dovesti do
p r o s v e ć e n o s t i ljudi; njegova privatna upotreba,
e đ u t i m moze sc g r a n i č i t i č e š ć e
i u znat
noj meri, a da pr i tom bitno ne ometa napredak
r o s v e ć i v a n j a
Pod javnom upotrebom sop
stvenog uma podrazumevam onu koju neko kao
a u č n i k
vrši pred celokupnom č i t a l a č k o m
publikom.
Privatnom upotrebom uma nazivam onu, koju neko srne da vrši u okviru
e đ e n o g
g r a đ a n s k o g name.'itenja ili službe, koja mu
je
poverena. Za pojedine pos love,
koji zadiru u interese zajednice,
neophodan je,
m e đ u t i m
o d r e đ e n i
mehanizam,
na
osnovu
kojeg pojedini
č l a n o v i
zajednice treba da sc drže samo pasivno, da bi ih, uz postojanje veš
t a č k e saglasnosti, vlast usmeravala ka javnim ciljevima ili, da bi ih, barem, odvratila od
uništavanja tih ciljeva. Ovde naravno nije dozvoljeno rezonovanje,
v e ć se
mora biti
:
/ uhltku suprotno
od
p o ; c d 1 1 1 C ~ 1 . pod ovun tcnmnom
podmzumevaJu se
svi žuC:IJ
JCdnot; mesta,
rcgtjc
ih
d1>žavc.
Prema
po7.n:.nom Adelungovom Ur:c. mku r c č
publika se
u 18 e l a ~
konsula
1u n a č e n j u •)avnosr .
6
S .ltutJ
\to tw
mJslc: ;, misli
se
na
S(unostalno
m i s l e ć ~ : :
m e đ u
~ t n r a t e l j u n o .
K w . ~ ( j ' a hodt.m)c kaišev1 kojima rod itelj pridržava
malo dete
koje da hoda
8 Ucumuvo11: nem rtismw:rcn t u poZitivnom U l a ć c U J U )raZ.miSIJall, sud111 o n e č e m u na osnovu uma« (preu1a f r a n c t t i i . W n
ner): 2
u ntgativnom z n a č e n j u
l p l o t i v r e č l t l , mudmvat1,
t:rditt,
zanoveta
u
9
Jc<ianfct/mr ) il.lprxfar
nlu<:oja
na
Frtdnha ll Vchko ,\ , pnoskog kralJa ( 1740-1786)
261
8/17/2019 Odgovor Na Pitanja Sta Je Prosvecenost
http://slidepdf.com/reader/full/odgovor-na-pitanja-sta-je-prosvecenost 3/5
poslušan. Ali. ukoliko ovaj deo mašinelo sebe istovremeno smmra delom cele jedne zajed
l f i c e , _ č a k
delom društva gradana sveta, dakle, u svojstvu n a u č n i k a koji se
o b r a ć a
publici
putem spisa, tada on može rczonovati, a da zbog toga ne trpe pos l
ovi,
koje
je
postavljen da
vrši jednim delom kao pasivni č l a n . Bilo bi krajnje pogubno kad bi oficir, kojem su nje
govi pretpostavljeni nešto naredili, u okviru službe naglas pametovao o svrsishodnosti ili
korisnosti tog n a r e đ e n j a on mora da sluša. Ne mo2:e mu se, medutim, uskratiti pravo da
kao n a u č n i k stavlja primedbe na greške u vojnoj službi i da
ih
p r e d o č i publici, da
bi ona
donela svoj sud o njima. G r a đ ; m i n ne može da odbije da plati nametnute poreze:
a k
idrska
kritika takvih nameta, ako
on
moru da ih podmiri, može biti kažnjena kao skandal (koji
bi
mogao da izazove opštu neposlušnost). Taj isti gradani n ipak dela u skladu sa r a đ a n s k o m
d u ž n o š ć u . ako kao n a u č n i k javno iwese svoja razmišljanja o neumesnosti ili
pak
nepravednosti takvog razrezivanja poreza. Sveštenik
je
isto tako u obave.ti da se svojim
u č e n i c i m a
katehizisa i svojoj zajednici
o b r a ć a
u skladu sa simbolornl 1crkve kojoj služi, jer
je
on pod
tim uslovom i primljen u službu.
Ali, kao
n a u č n i k , on ima
punu
slobodu, a
je i pozvan da saopšti publici sve svoje brižljivo preispitane i dobronamerne misli o onome
što
je
pogrešno u nav..:dcnom simbolu, kao i predloge za bolje uredenje religije i crkve.
Ovde nema n i č e g što b1 sc moglo staviti na teret savesti. Jer ono č e m u p o d u č a v a u skladu
sa svojom službom, kao zastupnik crkve,
on
predstavlja kao
neSto,
za šta nema slobodu
o d l u č i v a n j a da p o d u č a v a prema vlasutom n a h o đ e n j u . v e ć
je
tu postavljen da p o d u č a v a
prema pravilima 1u
•mc
nekog drugog. On
r e ć i
naša crkva ovo ili ono to su argu
menti kojima se služi. On tul-.o i z v l a č i svaku p r a k t i č n u korist l .a svoju zajednicu iz pravi
la, ispod kojih
on
l i č n o ne
b1
stavio svoj potpis sa č v r s t i m ubedenjcm, a za č i j e iznošenje
može uprkos
w·me
da iznu.i
spremnost. jer nije sasvim
n e m o g u ć e
da
je
tl
njima skrivena
istina ili se bar zasigurno ne mo ic 1 ć i ništa što bi bilu u suprotnosti sa unutrašnjom religi
jom. Jer, ako
bi
verovao da ovo
posledl'lje,
tada
ne bi
mogao savesno da obavlja
svoju službu i morao
bi da
je nupusti.
Kada
, dakle, u č i t e l j u slu2bi koristi svoj
um
pred svo
jom zajednicom, lada s : rad1 samo o privatnoj upotrebi jer je posredi uvek samo k u ć n i
skup, ma kako velik
on
bio, i u tom pogledu on kao s v e ~ t e n i k nema slobodu i ne sme je ni
imati,jer izvršava
tudi
nalog t li, kao a u č n i k koji se preko
svoj1h
spisa
b r a ć a
pravoj pub
lici, naime svetu, - dak ..:, kao sve itenik koji svoj um upotrebljeNa Javno - on uživa
n e o g r a n i č e n u slobodu da sc knristi svojim vlastitim umom i
da
govori u svoje vlastito
ime.
Jer, to
da staratelji naroua
(u
stvarima religije) i sami treba ponovo
da
postanu maloletni,
besmislica je koja vodi o v d . o v e č e n j u besmislica.
Ali, zar d r u š t ~ sveštcnikn. možda neki crkveni skup ili poštovanja dostojan klasis
1
(kako
:: e
to naziva kod Holandann). ne
bi
trebalo da
ima pruvo
da sl pod zakletvom medu
so
bno
oba veže da
sc dr7.ati
odrcdcnog, ncpromcnljivog si
mbo
l
a, kako bi
na taj n a č i n
imao
stalno vrhovno starmeljstvun,td svakim od
č l a n o v a ,
a preko njih i nad narodom, i kako bi č n k
i v e k o v c č i o to s t a n n d j ~ t v u ' 1 J•• kaž.cm: to je sasvim
n e m o g u ć e .
kd,m takav ugovor koji bi
bio
sklopljen
da
zauvel-. mlulj1 I J u d ~ k i rod
od
svakog daljeg p r o w c ć i v a n j a , potpuno je ništa-
lO
autkJ
,thtLIJ.t
oa l..tut.:UIJJ IJult.:u Olh.l)
d\
l . : u n ~ l t u c , 1709-1751Ja
n J ~ ~ u
..pt \ ( ' m ~ L - m u \ m l l 1.7uJmmt·-m<l<.lmh:,
l i .tS]
/.bug
< J h . : : l s U ~ k o t ; mah;frJ.IhliiiOI i\HJ•h w .c.:h.,1J.t Lame1r1 j(
io
pn.HCr:&ll
t
z h i i l t C l h i . . : ~ 1
u.a:t.1o
Jt' aL.tl u Berhnu
l t •·u h•,,ln . nm Jcnku
s' h
~ t l .
;t
..
t b o 1 1 n ~ t
u
pt\'utn
n::du
u č e n J e .
lo;.uJt:
JI :
113 n a b u ''-='luut uL\ u
\.uJu o b a \ C " l l t J U Č ~ o :
l'•rntui:KtJI 1 - I J ~ " . ' t l m ~ · ~ o ;
\,;eu ..
ltJ.1 1/'
' ' ~ ' m C
' " ' ~ · l n d l l i .
W t d C i ~ . . · g ~ ~ , · n • t ' ' : J N l
ll
l S
,d;_u murJll su
pmtc:lolant.skt
;s\dh:nu.;t
u
u o ~ l l l l
:mlpma dJ
pn
-..tup.uttu
u
• t l
puloi\
t...tkkhu
t t ~ S t m b u h ~ n u n
lo.UIIJc .uU.I
'UJC
l l M i l C : : t l l ~
1 k
~ " ' - '
t A."fd_\\ \) \ lk\ 1 1 1 ,kup u l f,,l .tndtll
~ U J I JI nosll<u: cJI-.\1\ tll•t:.
/ . t k • m • h l . l \ t - 1 ~ ,l
262
8/17/2019 Odgovor Na Pitanja Sta Je Prosvecenost
http://slidepdf.com/reader/full/odgovor-na-pitanja-sta-je-prosvecenost 4/5
van, pa
č a k
i onda ako ga potvrde najviša vlast, parlamenti i a j s v e č a n i j i mirovni sporazumi.
Jedno doba
ne
može da se udruži i za
veri
da ć e s l e d e ć e doba dovesti u takvo stanje, u
kojem
biti
o n e m o g u ć e n o
da prošili svoja (prevashodno ona veoma bitna) saznanja, da ih o č i s t i
od zabluda i, uopšte, da nastavi da o r a č a putem
p r o s v e ć i v a n j a .
Bio
bi
to z l o č i n protiv
Uudske
. prirode, č i j e je izvorno o d r e đ e n j e upravo u tom napredovanju, i potomci mogu, dakle, s
punim pravom da odbace takve odluke kao nedopustive i z l o č i n a č k e . Probni kamen svega
onoga, što se o jednom narodu može a k l j u č i t i u vidu zakona,
leži
u pitanju: d
li
jedan narod
može sam sebi nametnuti jedan takav zakon? U č e k i v a n j u nekog
boUeg
zakona, to
bi
č a k
bilo i
o g u ć e
7 a izvesno kratko vreme.
da
bi
se zaveo d r e đ e poredak, s tim što
bi
istovre
meno svakom g r a đ M i n u a pre svega svešteniku, bilo dopušteno da u svojstvu n a u č n i k a
javno,
tj.
putem spisa, stavlja primedbe
na
ono što
je
loše u sadaSnjem u r e đ e n j u pri č e m
bi
p o s t o j e ć i poredak i da
e
trajao, sve dok se javno i u dovoljnoj
meri ne bi
stekao uvid u sta
nje
tih stvari i sve dok se
ne
bi dokazalo da
bi
se udruživanjem glasova (ako ne odmah i svih)
moglo
i z i ć i pred
presto sa pred logom da se zaštite
one
zajednice koje su se,
n
primer, prema
svom shvatanju boljeg uvida, sporazumele o promcni ustrojstva religije, a d se pri tome ne
s p r e č a v a j u one zajednice koje žele da ostanu pri starom. Ali u potpunosti je nedopustivo pos-
tizanje saglasnosti o trajnom ustrojstvu religije koje niko
ne bi
javno dovodio u sumnju,
makar i samo za životnog veka jednog
o v e k a
č i m e
bi
se jed no razdoblje u hodu č o v e č a n s t -
va ka boUem, t a k o r e ć i uništilo i č i n i l o neplodnim, a time i nepovoljnim, č a k i za potomst
vo. Jedan č o v e k doduše, može
711
sebe
č n o
a i tada samo za izvesno vreme, da odgodi
p r o s v e ć i v a n j e u onome što treba da zna,
ali
da od njega odustane, pa
bilo
to i za sebe
l i č n o
a pogotovo za potomstvo, z n a č i l o
bi
povredu i gaženje svetih prava č o v e č a n s t v a . A ono što
č a k
niti jedan
narod
ne
sme da
u č i
za
sebe,
to
još
manje sme da jedan monarh za
svoj narod, jer njegov zakonodavni ugled p o č i v a upravo na tome
da
on u svojoj volji objed
injuje volju celog naroda. Ako mu je stalo samo do toga da svekoliko istinsko ili prividno
poboljšanje postoji zajedno sa
r a đ a n s k i m
poretkom, onda
on
može da pusti svoje podanike
da
sami č i n e ono što smatraju neophodnim za spas svoje duše, to ga se uopšte ne t i č e , ali i te
kako treba da vodi r a č u n a o tome da o n e m o g u ć i stvaranje takve situacije, u kojoj
bi
jedan
č o v e k primenom sile s p r e č i o drugog da
svim
snagama radi
na
o d r e đ e n j u i u n a p r e đ i v a n j u
spasa svoje duše.
Č a k bi
i po kraljevsko
v i s o č a n s t v o
bilo štetno da
sc
u to umcša tako što
udostoj
iri
svog vladarskog nadzont sadrž
in
e spisa, u kojima njegovi podanici pokušavaju da
razjasne svoje spoznaje: isto tako. štemo je
kad to č i n i
iz vlastite najviše spoznaje, pri č e m u
se izlaže prigovoru Caesar non est supra Grammaticosi\ kao i
onda
-
što
je
još
štetnije - ako
svoju mtivišu vlast
Oj
meri uni7i da svojoj državi podržavati crkveni despotizam
nekolicine tirana koji je uperen protiv ostalih podanika.
Ako se sada postavi piranje: živimo
li mi
u
prosvei enom
dobu, onda odgovor glasi:
ne, ali svakako živimo u dobu
r o s v e ć i v c o y a
Još puno toga nedostaje za to. kako stvari
sada stoje.
u celini
uzev
, da bi ljudi bili u stanju i
li
d
im
sc samo
m o g u ć i
d se u stvari
ma religije sigurno i dobro služe svojim razumom bez t u đ e g vod stva.
M e đ u t i m
postoje
jasni znaci da im je sada ipak otvoren prostor da sc slobodno razvijaju u rom pravcu i da
se postepeno smanjuju prepreke za opšte
r o s v e ć i v a n j c ili
izhtwk
iz
maloletnosti za koju
su sami krivi.
tum
pogledu. ovo d o b < ~ je doba
p r o s v c ~ i v a n j a
ili
rilwvol
s t o l e ~ e
f
1 ( · 1 -
r
mm \f \f HtfU
ol n Jmuulllc o \ C at 11 11
-t '
IZ.IMd "\ O lh U I I i l l t ; t ll l."<ll IIC I
II M\\:J . l,
tll
t. illl:·ll
l l l l
l
/ nlnhol·o
dllttl+l ·
\ho,J.. ..11..1h :H ' C ~ < . : t l l h l l / : , 1 1 1 : v l.u.l l\111.: pP t-.kU}: l\.:aiJo1 l lldflh.l U
263
8/17/2019 Odgovor Na Pitanja Sta Je Prosvecenost
http://slidepdf.com/reader/full/odgovor-na-pitanja-sta-je-prosvecenost 5/5
Vladar koji ne misli da
je
nedostojno da za sebe kaže da smatra svojom dužnoši:u da u
stvarima religije ništa
ne
propisuje ljudima, nego
da
im
u tom pogledu ostavlja punu s lobodu.
koji, dakle, odbija od sebe č a k i nadmeno ime tolerancije, taj vludar
je
i sam p r o s v e ć e n i
zas l
u uje da ga
zahvalni svet i potomstvo slave kao prvog. koji
je
ljudski rod OSIQbodio mal
olelnosti, barem od strane vlasti, i koji je svakom ostavio slobodu da sc u svemu šta
je
stvar
savesti. koristi svojim umom Svt štena lica, dostojna poštovanja, be7 štete-po njihovu
službenu dužnost, smeju pod njim, u svojstvu n a u č n i k a , da slobodno i javno iznesu svetu na
proveru svoje sudove spomaje koji tu ili tamo odstupaju od
p r i h v a ć e n o g
simbola, a još u
v e ć o j meri to srne da č i n i svaki pojetlinac koji nije sputan d u ž n o š ć u službe. Taj duh slobode
širi
sc
i prema spolja, č a k i tamo, gde
se
mora boriti sa spoljnim preprekama koje postavlja
vlast, koja samu sebe pogrešno shvata > Jer, za to joj, ipak, služt sv..:tao primer, ~ a u slobodi
ne treba
č i n i t i
ništa u cilju održavanja javnog mira i jedinstva zajednice. Ljudi se malo poma
lo
sami o b a đ a sirovosti, ali samo ako sc neko namerno ne potrudi da ih u
nj oj
zadrži
Ja sam težište p r o s v e ć c n o s t koja predstavlja
č o v e k o v
izlazak iz maloletnosti, za
koju
je
sam kriv, prevashodno stavio na stvari religij
e
j
er
su oni koji vladaju nad
nama
ne
zainteresovani da izigravaju staratelja svojim podanicima u odnosu na umetnosti i
nauke, a sem toga, religijska
je
maloletnost ne samo najštetnija nego ona, u
n a j v e ć o j
meri, i najviše o b e š č a š ć u j e A li n a č i n razmišljanja državnog poglavara, koji podrtava
prvu maloletnost, ide još dalje od toga i on uvida, da, i u pogledu ;akonodavsrva, ne
postoji opasnost od toga
da
svojim podanicima dozvoli da
Javno
koriste vlastiti um i
da
svetu
javno
p r e d o č e svoja razmišljanja o boljem u r e đ i v a n j u zakonodavstva, štaviše, i da
otvoreno kritikuju v e ć p o s t o j e ć e , za šta imamo sjajan pnmer, i u tom pogledu nijedan
monarh nije prethodio onom, koga mi poštujemo.
Ali samo onaj , ko sc i sam p r o s v e ć e n , ne boji senke, i ko, u isto vreme, ima pri ruci
jednu dobro disciplinovanu i mnogobrojnu vojsku kojom j a m č i za javni
mir
, samo on
može r e ć i ono što
jedna
repub lika ne srne da
se
usudi: re;onl{jte, koliko god o ć e t e o
ć e m u
god
o ć e t e ,
s mo
budi/e poslušni Tako se ovde poka.wjc č u d n o v a t , n e o č e k i v a n
tok
stvari koje se i č u č o v e k a ,
kao što je
i i n a č e , ako se taj tok posmatra u celini, u njemu
skoro
sve
paradoksalno. Č i n i se da v e ć i stepen gradanskc slobode doprinosi slobodi
duha naroda, a ipak joj postavlja nepremostive prepreke. Nasuprot tome, nešto. manji
stepen slobode otvara narodu prostor da se iskaže u skladu sa :.vim svojim m o g u ć n o s t i -
ma.
Ako je
priroda ispod ove tvrde ljuske oslobodila seme, za koje
se
najnežnije brine,
naime, sklonost i predodrcdenost
za
slobodno misljenje,
ondn
ono
postepeno deluje
povratna na n a č i n mišljenja naroda
č i m e
se narod sve više osposobljava da slobodno
dela) i k o n a č n o č a k i na n a č e l a vladanja, koja smatra prihvatljivim, da prema č o v e k
koji
je
sad više od mašine, postupa u skladu
sa
njegovim dostojanstvomt6.
Kenigsberg u Pruskoj,
30. septembra 1784. godine
Prevela
Julijana Beli-Genc:
l S
Vlu l ku u ~ f i l U
\ ; : h ~
f1''J. rc.\nu ·' ''tilU lJ
vl
;bl kOJii\ nastOJI
da
upravlja lliltl
onnn
\lu Ih: :,paJ;_t.
u
nJem domen
16 KowuovJ b e k ~ ; ~
11 1
kraju O ~ l p l s : J ~ l . b l •·u H , ; , ~ ftc. th:ljmm \oCSI11113
<Xl
11 scpe: t•t.un d.ul.l\ JO ~ ' l O g
mescca
ot,;la:.
r t
ilcrlutsl.a
l u t s c . : č n t l
za
OV dJ
mesec
u
k01nr: sc
Udvoc h
C M . t ~ o \ o l J 4
~ ~ m
:\feuc.lr:f utlll
na
ISIO
V11 111JC
On
1m
nije
došao
do
ruJ
u.
Jet ht
mac c
~ ~ o
obJaViJIV<UlJCovob
ud):.'U"Oia
kOJI
sadJ
t r e ~
Stu
noda thL..rntJC kaku l u č : t J U l h t
mot.": da o ~ t v a n
tsto\'etnosc nuslt
264
Recommended