View
234
Download
2
Category
Preview:
DESCRIPTION
INTERVJU PREDSJEDNIKA CRNE GORE FILIPA VUJANOVIĆA KOMENTAR: POGLED NA PROFESIONALIZACIJU VOJSKE U CRNOJ GORIPartnerstvo za mir – suština i značaj Mehmedin Tahirović Ministarstvo odbrane – RADOVI U TOKU VOJNIK PO UGOVORU – ZANIMANJE KOJE OBEĆAVA VLADA USVOJILA KOMUNIKACIONU STRATEGIJU O EVROATLANTSKIM INTEGRACIJAMA I ŠESTOMJESEČNI AKCIONI PLAN ZA NJENU IMPLEMENTACIJU Prava slika o NATO – Mihailo Danilović PREDSTAVLJAMO PLANINSKI BATALJON BRIGADE ZA SPECIJALNE OPERACIJE VOJSKE CRNE GORE GLOBUS: Informacioni rat (iWar) IZ SVIJETA VOJNE TEHNIKE Novo naoružanje u Vojsci Crne Gore - potpukovnik Marinko M. Slomo REGION: Aktuelnosti iz drugih zemalja TEMA:Nove uniforme od maja Olivera Đukanović FELJTON: Tuđemilska bitka
Citation preview
Na samitu NATO koji će biti održanpočetkom aprila u Bukureštu, za CrnuGoru, i još neke zemljeZapadnogBalkana,biće otvorena vrata te alijanse. rngorskim ministrima odbrane i inostranihposlovaBoruVučiniću iMilanuRoćenu tosu potvrdili njihovi sagovornici na Konferenciji o bezbjednosnoj politici u Minhenu, uprvoj polovini februara.
Generalni sekretar NATO Jap de HopShefer je kazao da ćeNATO „otvoriti vrataza sve zemlje regiona, a posebno za CrnuGoru i Bosnu i Hercegovinu koje su jasnopokazale da ne žele da ostanu vani“.Predstavnik Pentagona Danijel Fatarazgovarao je sa Vučinićem i naj
lantske porodicedržava, SAD će sigurno podržati pristupanje Crne Gore intenzi nom dijalogu napredstojećem samitu NATO.”, kazao jevisoki američki zvaničnik. Snažnu podršku obećali su i predstavnici Slovenije i Rumunije, učesnici minhenske konferencije,ministar odbrane Karl Erjavec i šef rumunsked plomatijeAndrijanĆiorjanu.
Otvaranje vrata za Crnu Goru, zapravo,znači prihvatanje njenog zahtjeva za otpočinjanje Individualnog partnerskog akci
C o-
--
avio punupodršku SAD Crnoj Gori u njenim evro-atlantskim stremljenjima. “Zbog jasnoizražene i prepoznate namjere da CrnaGora postane dio evroat
-v
--
-i
--
PARTNER 3
onogplana (IPAP) saNATO.
Drugim riječima, to je i formalni početakintenzivnog političkog dijaloga sa sjevernoatlantskom alijansom o odnosima saCrnom Gorom. Tim dijalogom utvrđujese okvir za praktičnu saradnju Crne Gore iNATO. „Radićemo zajedno narednihmjeseci,
Crnoj Gori, dakle, u procesu priprema zapunopravno članstvo u NATO predstojinova faza nakon samita u Bukureštu.Evropa i međunarodna zajednica visokocine Gore u stabilizaciji prilika u regionu,
a s obzirom na mogući razvoj događaja uvezi sa statusomKosova, na njen dopr nosse i dalje i te kako računa. Zbog toga jevažno da se približe veze između CrneGore i NATO. Na tome će se raditi uneposredno narednom periodu. VojskaC ne Gore već stvara uslove za dostizanjeinteroperabilnosti saNATO.Na tomplanumoraće da pojača aktivnosti. Jedan o zadataka koji Crnu Goru čeka je po
zio je,u razgovoru sa ministrom Vučinićem injemački državni sekrertar za o branuTomas Kasandej. On je najavio da će „većovog ljeta početi konk
I.Despotović
-
-da bi crnogorske evroatlantske aspi-
racije dobile pozitivan odgovor“, saopštioje ranije Shefer.
jene dosadašnju djelotvornu politikuCr
i
r
-dnošenje
prezentacionogdokumentaobliskimkon-sultacijama saNATO.
Divljenje zbog brzog napretka Crne Goreka evroatlanstkim integracijama izra
d
retni projekti“ uodnosimaNATOiCrneGore.
DOGAĐAJ MJESECA
Važan korak ka NATO
SADRŽAJ
DOGAĐAJ MJESECA .................................................. 3UVODNIK ................................................................... 4INTERVJU PREDSJEDNIKA CRNE GORE FILIPA VUJANOVIĆA ................................................. 5Članstvo u NATO bitno za državu, a korisno za građaneKOMENTAR: POGLED NA PROFESIONALIZACIJU VOJSKE U CRNOJ GORI ............................................. 8Vojna sila nije u broju – Ilija DespotovićPartnerstvo za mir – suština i značaj ................ 10 Mehmedin TahirovićPOGLED SA STRANE: Ministarstvo odbrane – RADOVI U TOKU! .......... 12Jack Petri, The Jefferson Institute, Crna GoraVOJNIK PO UGOVORU – ZANIMANJE KOJE OBEĆAVA ................................... 13Izazov kome se treba prepustiti – Mihailo DanilovićVLADA USVOJILA KOMUNIKACIONU STRATEGIJU O EVROATLANTSKIM INTEGRACIJAMA I ŠESTOMJESEČNI AKCIONI PLAN ZA NJENU IMPLEMENTACIJU ....... 15Prava slika o NATO – Mihailo Danilović PREDSTAVLJAMO PLANINSKI BATALJON BRIGADE ZA SPECIJALNE OPERACIJE VOJSKE CRNE GORE .. 17Momci koji pokoravaju planinu – potpukovnik Marinko M. SlomoGLOBUS: Informacioni rat (iWar) ........................ 20IZ SVIJETA VOJNE TEHNIKE .................................... 21Novo naoružanje u Vojsci Crne Gore - potpukovnik Marinko M. Slomo REGION: Aktuelnosti iz drugih zemalja ............. 23TEMA:Nove uniforme od maja ............................ 24Olivera Đukanović FELJTON: Tuđemilska bitka ................................ 26
IMPRESSUM
Partner - mjesečnik o evroatlantskim integracijama, odbrani i vojscifebruar 2008. godine BROJ: 1
IZDAVAČ: Ministarstvo odbrane Crne GoreZA IZDAVAČA: mr Boro VučinićUREDNIK: Vidak LatkovićREDAKCIJA: Ilija Despotović , Olivera Đukanović, Zorica Radović, Mehmedin Tahirović, Marinko M. Slomo, Mihailo Danilović
TEHNIČKI UREDNIK: Miodrag Kankaraš
KONTAKT: Portpartol // TEL/FAX: +382 81 241 375E-MAIL: pr@mod.cg.yuWEB: www.vlada.cg.yu/odbranaADRESA: Jovana Tomaševića 29ŠTAMPA: MOUSE STUDIO, Podgorica // TIRAŽ: 5000
PARTNER 3
CrnogorskoMinistarstvo odbrane inten-
zivno radi na postizanju što potpunije
interoperabilnosti Vojske Crne Gore,
kako bi, kada
Crnogorska Vlada, na predlog Minis-
tarstva odbrane, do sada, donijela je niz
strateških dokumenata i odluka u oblasti
nacion
nadležnosti
uslovima
za i protiv TO, uz
bezrezervno uvažavanje stavova javnog
mnjenja.
Generalni stav državnih organa Crne
Gore je da NE ŽELI I DA
ti demokratska, bilo da se donese u
parlamentu ili na referendumu.
Stoga, Ministarstvo odbrane je
za to dođe vrijeme, bila
potpuno osposobljena za učešće u svim
aktivnostimaNATO.
alne bezbjednosti i odbrane. U
cilju podsticanja procesa evroatlantskih
integracija, usvojena je i Komunikaciona
strategija. Njen glavni cilj je da se najšira
javnost uključi u sveobuhvatnu debatu o
pristupanjuCrneGoreNATO.
Ministarstvo odbrane učiniće sve što je u
njegovoj da se građani Crne
Gore što potpunije informišu o karakteru
te političko-vojne alijanse i o njenoj ulozi.
Posebnopažnju posvetiće bezbjednosno-
odbrambenim, te opštim političko-eko-
nomskim uključivanja Crne
Gore u NATO. Svakako, Komunikaciona
strategija podrazumijeva i otvoreni di-
jalog o obavezama Crne Gore u tom
savezu.Onapredstavlja i dvosmjerni pro-
ces komunikacije na relaciji građani i
Vlada, na temu potpune razmjene argu-
mentacije članstva uNA
NEĆE BITI
ČLANICANATO, prije nego što se njena
većinska javnost ne opredijeli ili iskaže
uvjerenost u opravdanost tog strateškog i
istorijskog opredjeljenja. Vlada i resori
koji se bave ovim temama, odlučni su u
opredijeljenju da odluka o članstvu mora
bi
odlučilo
da pokrene i sopstveni časopis, koji će biti
podrška zadacima koji su određeni
Komunikacionomstrategijom.
Pred čitaocima jenjegovprvi broj.Naše je
nastojanje da nazivom i sadržajem, te
jasno definisanom uređivačkom politi-
kom lista, usmjeravamo reformske pro-
cese u sistemu odbrane, odnosno da
čitalač
Dakle, uvaženi čitaoče, ovaj časopis nije
vojni u klasičnom smislu te riječi. On se
neće baviti isključivo vojskom i vojnom
silom
nal-
nom i međunarodnom planu. Časopis
, afirmisaće moderne
poglede na odbranu i vojsku, u skladu sa
državim interesima Crne Gore i evro-
atlantskim standardima. To štivo neće se
baviti militarizacijom, nego će aktueli-
zovati važne aspekte
Namjera nam je, da u
našem časopisu, nema propagandizma,
ideologizacije, politizacije i političke
pristrasnosti. Naše je nastojanje da sli-
jed
podstaknemoprofesiona-
lizam u Vojsci Crne Gore, ali i da osna-
žimo povjerenje i patriotizam na relaciji
Vojska-građani.
namijenjen i široj
čitalačkoj publici, a ne samo
vojnicima. Želimo da nađe svoje
čitaoce i poklonike u sred
,međumladim ljudima
uopšte. I na kraju ono što nam je posebno
važno je da naš časopis bude dostojan
članmedijske zajedniceCrneGore.
BoroVučinić
koj publici, jasno obrazložimo
izgradnju novog sistema odbrane, s
posebnim ciljem pružanja doprinosa
evroatlantskim integracijama.
, nego savremenim bezbjednosno-
odbrambenim sadržajima, kako na
našem nacionalnom, tako na regio
koji je ispred Vas
sistema odbrane i
Vojske Crne Gore.
imo logiku demokratske i civilne
kontrole nad oružanim snagama, te
demokratske standarde, dostignute u
savremenom svijetu, posebno u oblasti
bezbjednosti i odbrane.
Cilj nam je i da
Na kraju, još jednom želim da istaknem
da je naš PARTNER
profesional-
nim
njim školama,
na univerzitetima
MINISTARODBRANE
UVODNIK
4 PARTNER
Uvaženi čitaoci,
Obnovljena državnost Crne
Gore znači i novi sistem odbran
apacitetom,
ima Ministarstvo odbrane i Vojsku, kao
poseban resor. Takođe, Crna Gora je
promovisala opredjeljenje za pristup
evroatlantskim integracijama.
Naša država već je članica NATOprogra-
ma Partnerstvo za mir. Očekivati je da
politički dijalog o uključivanju Crne Go-
re u punopravno članstvo NATO poč e
ovog proljeća. Visoki zvaničnici tog sa-
veza veoma pozitivno su ocijenili pripre-
me Crne Gore za pristupanj
Nezavisna Crna Gora uveliko je
u reformskim procesima.
e, s vojs-
kom kao njenom okosnicom. Prvi put
poslije gotovo stotinu godina, CrnaGora,
u izvršnoj vlasti, s punim k
n
e alijansi.
4 PARTNER
CrnogorskoMinistarstvo odbrane inten-
zivno radi na postizanju što potpunije
interoperabilnosti Vojske Crne Gore,
kako bi, kada
Crnogorska Vlada, na predlog Minis-
tarstva odbrane, do sada, donijela je niz
strateških dokumenata i odluka u oblasti
nacion
nadležnosti
uslovima
za i protiv TO, uz
bezrezervno uvažavanje stavova javnog
mnjenja.
Generalni stav državnih organa Crne
Gore je da NE ŽELI I DA
ti demokratska, bilo da se donese u
parlamentu ili na referendumu.
Stoga, Ministarstvo odbrane je
za to dođe vrijeme, bila
potpuno osposobljena za učešće u svim
aktivnostimaNATO.
alne bezbjednosti i odbrane. U
cilju podsticanja procesa evroatlantskih
integracija, usvojena je i Komunikaciona
strategija. Njen glavni cilj je da se najšira
javnost uključi u sveobuhvatnu debatu o
pristupanjuCrneGoreNATO.
Ministarstvo odbrane učiniće sve što je u
njegovoj da se građani Crne
Gore što potpunije informišu o karakteru
te političko-vojne alijanse i o njenoj ulozi.
Posebnopažnju posvetiće bezbjednosno-
odbrambenim, te opštim političko-eko-
nomskim uključivanja Crne
Gore u NATO. Svakako, Komunikaciona
strategija podrazumijeva i otvoreni di-
jalog o obavezama Crne Gore u tom
savezu.Onapredstavlja i dvosmjerni pro-
ces komunikacije na relaciji građani i
Vlada, na temu potpune razmjene argu-
mentacije članstva uNA
NEĆE BITI
ČLANICANATO, prije nego što se njena
većinska javnost ne opredijeli ili iskaže
uvjerenost u opravdanost tog strateškog i
istorijskog opredjeljenja. Vlada i resori
koji se bave ovim temama, odlučni su u
opredijeljenju da odluka o članstvu mora
bi
odlučilo
da pokrene i sopstveni časopis, koji će biti
podrška zadacima koji su određeni
Komunikacionomstrategijom.
Pred čitaocima jenjegovprvi broj.Naše je
nastojanje da nazivom i sadržajem, te
jasno definisanom uređivačkom politi-
kom lista, usmjeravamo reformske pro-
cese u sistemu odbrane, odnosno da
čitalač
Dakle, uvaženi čitaoče, ovaj časopis nije
vojni u klasičnom smislu te riječi. On se
neće baviti isključivo vojskom i vojnom
silom
nal-
nom i međunarodnom planu. Časopis
, afirmisaće moderne
poglede na odbranu i vojsku, u skladu sa
državim interesima Crne Gore i evro-
atlantskim standardima. To štivo neće se
baviti militarizacijom, nego će aktueli-
zovati važne aspekte
Namjera nam je, da u
našem časopisu, nema propagandizma,
ideologizacije, politizacije i političke
pristrasnosti. Naše je nastojanje da sli-
jed
podstaknemoprofesiona-
lizam u Vojsci Crne Gore, ali i da osna-
žimo povjerenje i patriotizam na relaciji
Vojska-građani.
namijenjen i široj
čitalačkoj publici, a ne samo
vojnicima. Želimo da nađe svoje
čitaoce i poklonike u sred
,međumladim ljudima
uopšte. I na kraju ono što nam je posebno
važno je da naš časopis bude dostojan
članmedijske zajedniceCrneGore.
BoroVučinić
koj publici, jasno obrazložimo
izgradnju novog sistema odbrane, s
posebnim ciljem pružanja doprinosa
evroatlantskim integracijama.
, nego savremenim bezbjednosno-
odbrambenim sadržajima, kako na
našem nacionalnom, tako na regio
koji je ispred Vas
sistema odbrane i
Vojske Crne Gore.
imo logiku demokratske i civilne
kontrole nad oružanim snagama, te
demokratske standarde, dostignute u
savremenom svijetu, posebno u oblasti
bezbjednosti i odbrane.
Cilj nam je i da
Na kraju, još jednom želim da istaknem
da je naš PARTNER
profesional-
nim
njim školama,
na univerzitetima
MINISTARODBRANE
UVODNIK
4 PARTNER
Uvaženi čitaoci,
Obnovljena državnost Crne
Gore znači i novi sistem odbran
apacitetom,
ima Ministarstvo odbrane i Vojsku, kao
poseban resor. Takođe, Crna Gora je
promovisala opredjeljenje za pristup
evroatlantskim integracijama.
Naša država već je članica NATOprogra-
ma Partnerstvo za mir. Očekivati je da
politički dijalog o uključivanju Crne Go-
re u punopravno članstvo NATO poč e
ovog proljeća. Visoki zvaničnici tog sa-
veza veoma pozitivno su ocijenili pripre-
me Crne Gore za pristupanj
Nezavisna Crna Gora uveliko je
u reformskim procesima.
e, s vojs-
kom kao njenom okosnicom. Prvi put
poslije gotovo stotinu godina, CrnaGora,
u izvršnoj vlasti, s punim k
n
e alijansi.
Gospodine Predsjedniče, prošlo je više
od godinu dana od kada ste donijeli
odlukuoprofesionalizaciji VojskeCrne
Gore. Kako ocjenjujete dosadašnje
aktivnosti i rezultatena tomplanu?
Šta je, suštinski, preciznije - govoriti o
reformiVojskeCrneGore ili o izgradnji
noveVojskeCrneGore?
Šta jemisijanoveVojskeCrneGore?
Veoma sam zadovoljan efektima ukida-
nja vojne i regrutne obaveze i profesiona-
lizacijom vojske. Jako je važno da imamo
vrhunski obučenu vojsku, a to može biti
samo profesionalna vojska. Takođe, ve-
oma je bitno da se mladim ljudima omo-
gući da vrijeme koje su ranije provodili u
vojsci posvete studiranju ili radnom an-
gažmanu, a u vojsci se zapošljavaju kroz
profesionalni angažman.Uvjeren sam da
je odluka o profesionalnoj vojsci prihva-
ćena u javnosti Crne Gore sa izuzetnom
podrškom, a u funkciji je kvalitetnijeg
nivoanjeneobučenosti
ne mogu odvajati i
moraju imati zajedničko vrednovanje.
Naime, nezavisnošću Crne Gore ona je
preuzela funkciju spoljne bezbjednosti i
ustanovila sopstvenu vojsku, s ambicijom
da je reformiše na nivou najviših stan-
dardabezbjednosti.
-
-
-
lika u regionu kome pripadamo. Zato
naša Vojska mora da iskaže visoku
odgovornost u regionalnim i globalnim
bezbjednosnim integracijama, bez kojih
je nemoguće reformisati vojsku i
obezbijediti joj ugledumeđunarodnoj
i vrijednosti.
Ova dva pristupa se
Vojska Crne Gore treba da bude u funk
ciji afirmacije vrijednosti bezbjednosnih
integracija i, naravno, da odgovori na sav
remene bezjednosne izazove. Ti bezbjed
nosni izazovi su vrijednosno izmijenjeni
zahtjevima vremena u kome živimo i
pri
Intervju Predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića
Ako bi se postigla saglasnost u Parlamentu znatnoiznad dvije trećine, odluka o članstvu mogla bi biti
zasnovana na podršci takve većine. Međutim, imao bihrazumijevanja za odluku Parlamenta i da se na
referendumu donese odluka o članstvu.
Članstvo u NATO bitno za državu, a korisno za građane
PARTNER 5PARTNER 5
zajednici. Ubijeđen sam da naša Vojska
treba da uživa respekt veći od samog bro-
ja vojnika u njoj, a u skladu sa visokom
odgovornošću i profesionalnošću, kao i
njenom spremnošću da pomogne u zaš-
titi od savremenih globalnih bezbjednos-
nih rizika.
Vojska može imati adekvatno mjesto u
društvu samo ako je nad njom obezbi-
jeđena puna civilna kontrola. Uvjeren
sam da je upravo u toj sferi od formiranja
Vojske Crne Gore ostvaren n -
-
-
-
an je Generalštab kao
njegov sastavni dio, a načelnik General-
štaba je dobio poziciju člana kolegijuma
ministra odbrane, koja je funkcionalno
jednaka položaju drugih njegovih po-
moćnika. Takođe je i pozicija Predsjed-
nika države u punoj funkciji civilne
kontrole, tako da sam, sa zadovoljstvom,
od međunarodnih bezbjednosnih
eksperata čuo brojne pozitivne ocjene
kvaliteta ostvarenih reformi u civilnoj
kontroli naše Vojske.
a regionalne pri-
like ne mogu na bilo koji način ugroziti
stabilnost Crne Gore. Naša politika otvo-
renih dobrosusjedskih i istinski prija-
Jedno od novih ustavnih rješenja jeste i
uvođenje -
-
Kako procjenjujete bezbjednosnu situ-
aciju i poziciju Crne Gore, ako se uzme
u obzir čin
-
demokratske i civilne kont
role nad vojskom? Šta zapravo to pod
razumijeva?
jenica da u našem regionu i
dalje postoje neki elementi koji uka
zuju da ne postoji potpuna stabilnost u
njemu?
ajbolji efe
kat. Uspostavljena je kvalitetna parla
mentarna kontrola. U više navrata se
pokazala spremnost Vojske da odgovori
na interesovanje Skupštine, te kroz parla
mentarni rad obavijesti javnost o svom
djelovanju. U okviru Ministarstva odbra
ne konstituis
Bezbjednosna situacija u Crnoj Gori je
aposlutno stabilna i ne postoje bilo koji
razlozi koji bi tu stabilnost ugrozili.
Potpuno sam uvjeren d
Pripadnici Vojske Crne Gore će kroz državnu politiku
maksimalne posvećenosti poboljšanju njihovog ukupnog
materijalnog položaja izvjesno unaprijediti uslove života.
Ovdje prije svega mislim na obavezu države da intenzivira
aktivnosti na rješavanju nagomilanih stambenih
problema Vojske, koji će se riješiti kroz izgradnju
stambenih zgrada sa značajnim brojem stanova.
6 PARTNER6 PARTNER
zajednici. Ubijeđen sam da naša Vojska
treba da uživa respekt veći od samog bro-
ja vojnika u njoj, a u skladu sa visokom
odgovornošću i profesionalnošću, kao i
njenom spremnošću da pomogne u zaš-
titi od savremenih globalnih bezbjednos-
nih rizika.
Vojska može imati adekvatno mjesto u
društvu samo ako je nad njom obezbi-
jeđena puna civilna kontrola. Uvjeren
sam da je upravo u toj sferi od formiranja
Vojske Crne Gore ostvaren n -
-
-
-
an je Generalštab kao
njegov sastavni dio, a načelnik General-
štaba je dobio poziciju člana kolegijuma
ministra odbrane, koja je funkcionalno
jednaka položaju drugih njegovih po-
moćnika. Takođe je i pozicija Predsjed-
nika države u punoj funkciji civilne
kontrole, tako da sam, sa zadovoljstvom,
od međunarodnih bezbjednosnih
eksperata čuo brojne pozitivne ocjene
kvaliteta ostvarenih reformi u civilnoj
kontroli naše Vojske.
a regionalne pri-
like ne mogu na bilo koji način ugroziti
stabilnost Crne Gore. Naša politika otvo-
renih dobrosusjedskih i istinski prija-
Jedno od novih ustavnih rješenja jeste i
uvođenje -
-
Kako procjenjujete bezbjednosnu situ-
aciju i poziciju Crne Gore, ako se uzme
u obzir čin
-
demokratske i civilne kont
role nad vojskom? Šta zapravo to pod
razumijeva?
jenica da u našem regionu i
dalje postoje neki elementi koji uka
zuju da ne postoji potpuna stabilnost u
njemu?
ajbolji efe
kat. Uspostavljena je kvalitetna parla
mentarna kontrola. U više navrata se
pokazala spremnost Vojske da odgovori
na interesovanje Skupštine, te kroz parla
mentarni rad obavijesti javnost o svom
djelovanju. U okviru Ministarstva odbra
ne konstituis
Bezbjednosna situacija u Crnoj Gori je
aposlutno stabilna i ne postoje bilo koji
razlozi koji bi tu stabilnost ugrozili.
Potpuno sam uvjeren d
Pripadnici Vojske Crne Gore će kroz državnu politiku
maksimalne posvećenosti poboljšanju njihovog ukupnog
materijalnog položaja izvjesno unaprijediti uslove života.
Ovdje prije svega mislim na obavezu države da intenzivira
aktivnosti na rješavanju nagomilanih stambenih
problema Vojske, koji će se riješiti kroz izgradnju
stambenih zgrada sa značajnim brojem stanova.
6 PARTNER
teljskih regionalnih odnosa afirmisala je
Crnu Goru za prijatelja i pouzdanog
partnera država regije, kao i odgovornu
državu ukupne međunarodne zajednice.
Zato sam apsolutno siguran da će
stabilnost bezbjednosnih prilika u Crnoj
Gori biti trajna i u funkciji maksimalne
afirmacije Crne Gore kao kvalitetne
bezbjednosne destinacije, što je uslov
ekonomskog iukupnog razvoja.
potrebeda senapravi dodatni i
novi sadržaj komunikacije bezbjed-
nosnih struktura Crne Gore. Uvjeren
sam da je njegovo postojanje u sistemu
nužno, a iskustvo njegovog funkcio-
nisanja i poštovanje odgovarajućih stan-
darda pokazaće da li je u svemu pro-
nađen
Za članstvo Crne Gore u NATO pre-
sudno je važno objasniti građanima
prednosti i dati im mogućnost objek-
tivnog sagledavanja vrijednosti ove
globalne bezbjednosne integracije.
Posebno je bitno da se razumije da to nije
samo bezbjednosna integracija vojske i
države, već je i ekonomska i politička
potreba. Treba pažljivo i detaljno objas-
niti svim građanima koje su važne
ekonomske i političke koristi ovog člans-
tva. Svima mora biti jasno da je za sve
države, posebno one koje su teritorijom i
brojem stanovnika male, ekonomski i
politički bitno da budu dio ove globalne
bezbjednosne integracije. Već je konci-
pirana adekvatna komunikaciona strate-
gija koja će omogućiti da se građanima
detaljno i jasno saopšte prednostiNATO.
Nakon donošenja Ustava, konstituisan
je Savjet za odbranu i bezbjednost, na
čijem ste čelu. U čemu je suština
funkcionisanja tog tijela i kakav je
načinnjegovograda?
Po Vašoj procjeni, kada Crna Gora
može postati članica Sjevernoatlants-
kogsaveza?
Savjet za odbranu i bezbjednost je u
funkciji afirmacije civilne kontrole nad
Vojskom i
najboljimodel djelovanja.
prednosti NATO. Siguran sam da će oni,
vidjevši u tom članstvu šansu za kvali-
tetniji život i bolje ukupne uslove privre-
đivanja i političke prednosti, imati široku
naklonost prema toj integraciji.
Samo pažljivom, strpljivom i svestranom
komunikacijom sa građanima. Bitno je
da se ona kvalitetno organizuje, da ima
što širi broj učesnika i da oni daju
d
-
sa dru-
gačijim mišljenjem da ravnopravno
razmijene argumente, pri čemu sam
uvjeren u vrijednost onih koji su za
saglasnost u Parla-
mentu iznad dvije trećine, i to znatno
iznad dvije trećine, onda bi se odluka o
učlanjenju mogla zasnivati na podršci
takve parlamentarne većine. Bilo bi,
naravno, najbolje da postoji konsenzus u
Parlamentu. Međutim, ukoliko izrazito
neznatan dio Parlamenta bude protiv,
onda je prirodno da zbog krajnje poje-
dinačne rezerve ne treba ići na referen-
dum. Međutim, imao bih razumijevanja
zaodlukuParlamenta i da se refe-
S obzirom na to da smo na početku
procesa evroatlantskih integracija,
činjenica je da građani nijesu u
potpunosti upoznati sa procesom
integracije u NATO i kao posljedica se
javlja neodlučnost građana o tom pro-
cesu. Na koji način smatrate da je
moguće promijeniti odnos građana o
pitanju pristupanja Crne Gore NATO i
koji je, po Vašem mišljenju, najbolji
način?
Novim Ustavom je definisana mo-
gućnost stupanja Crne Gore u među-
narodne organizacije, pa time i u
NATO. Na koji način će građani
učestvovati u donošenju odluke o
članstvuuNATO?
etaljne i argumentovane informacije
zasnovane na iskustvenim vrijednos
tima. Naravno, treba pokrenuti otvoreni
dijalog i dati priliku i onima
, u
odnosu na vrijednost onih koji su protiv
ove integracije.
Ako bi se postigla
rendumom građana donese odluka o
ovomčlanstvu. Ona je zaista važna i, ako
Ulaskom u članstvo, Crna Gora
preuzima i obaveze i siguran samda će ih
odgovorno poštovati. Ako je Vaše pitanje
bilo usmjereno na interesovanje učešća u
vojnim misijama, onda mogu iskazati
punu saglasnost sa ustavnim opredje-
ljenjem da se skupštinska odluka o
upućivanju u vojne misije donosi
najmanje dvotrećinskom većinom.
Naravno, pripadnici tih misija moraju
biti visoko profesionalno obučeni imogu
se upućivati samouz poštovanje principa
dobrovoljnost
Pripadnici Vojske Crne Gore će kroz
državnu politiku maksimalne posve-
ćenosti poboljšanju njihovog ukupnog
materijalnog položaja izvjesno unapri-
jediti uslove života. Ovdje prije svega
mislim na obavezu države da intenzivira
aktivnosti na rješavanju nagomilanih
stambenih problema Vojske, koji će se
riješiti kroz izgradnju stambenih zgrada
sa značajnim brojem stanova. Mora se
pronaći odgovarajući model da se u
raspodjeli novoizgrađenih stanova vodi
računa i o vojnim penzionerima, s obzi-
rom na to da je i njihov stambeni prob-
lem izražen.
IlijaDespotović
tković
se ne obezbijedi izrazito visoka podrška
Parlamenta, referendumimasmisla.
i.
VidakLa
Pošto sistemu
lnosti u
Savezu, ali i globalno, na koji
tim ciljevima
NATO?
Koja bi bila Vaša poruka, kao Preds
jednika Crne Gore i predsjednika Sav
jeta za odbranu i bezbjednost, pripad
nicimaVojskeCrneGore?
članstvo u kolektivnom
bezbjednosti ne podrazumijeva samo
„konzumiranje“ sigurnosti već i dop-
rinos kroz očuvanjemira i stabi
način će
Crna Gora doprinijeti
-
-
-
PARTNER 7PARTNER 7
Profesionalizacija Vojske Crne Gore nijesamo hrabra politička odluka, nego isvojevrsni civilizacijski iskorak obnov-ljene nezavisne države. Logika bi, u nekodrugo vrijeme, tražila da se upravo u tojprilici ojača vojska. Da bi bila garancijanovog statusa države. Crnogorska vlastje, pak, shvatila novi kontekst, kakounutrašnji, tako i regionalni i širi, iodlučila s
vojska, vojna uniforma, uvijek suu Crnoj Gori bili na cijeni. Čak i ondakada Crna Gora nije imala svoju vojsku,ne barem po svom državnom imenu.Više od 80 godina Crna Gora je bila beznacionalne vojske.
nija nije imala svoj sistemodbrane. Formiranjem Ministarstvaodbrane, dakle, vraćena je Crnoj Gorijedna od glavnih državnih funkcija,odbrambena, i, samim tim, i osjećajkompletnosti državne suverenosti.
dnosno, njenu izgradnju, sva-kako, izaziva određene asocijacije nastara vremena. Crnogorci su, moglo bi sereći, vijekovima živjeli kao vojnici, unekoj vrsti vojnog logora. Sa malimprekidima, vrlo često, i dugo, se ratovalo.Crnogorci su se, kao i jedan narod,nanosili oružja. Njime su branili svojdom, ime, stvarali državu. Sad, kad suponovo dobili državu, vrijeme je da semalo „odmore“, da drugačijom vojskomštite i svoju državu, slobodu, i da,integracijom sa Evropom i na širemprostoru, daju svoj do
e zaprofesionalnuvojsku.
Vojnik,
Toliko dece
Ono što prati samu profesionalizacijuVojske, o
prinos i svjetskommiru i blagostanju.
8 PARTNER
Pogled na profesionalizaciju Vojske u Crnoj GoriKomentar:
Vojna sila nije u broju
Došlo je neko novo vrijeme. Crnogorcikoji nikad nijesu imali dovoljno „džebane“, morali su da otimaju oružje, da islova svoje kultne štamparije pretapaju uolovne fišeke, a, eto, sada su u prilici daspaljuju puš
a sjedenjena javnommjestu.
Ruku na srce, naš svijet, sa istorijskimiskustvomkoje ima, uvijekunestašici, pa ioružja, navikao na „oružje svijetlo“ za
-
ke, sijeku topovske cijevi, dauništavaju eksplozivna sredstva, čak, idotrajale brodove.
Crna Gora sada ima viškove naoružanja imora ih se osloboditi. Stari Crnogorci,vjerovatno, nijesu mogli ni sanjati da ćeod puščanih cijevi biti napravljene klupez
pojasom, na iskazivanje radosti, upravooružjem, ne prihvata baš lako paljenjepušaka, uništavanje tenkova. Nerazu-mijevanja koja prate društvene promjeneuopšte,možda su najveća upravo u oblastiodbrane.
Mada nijesu sasvim isključeni, za kla-sične vojne sukobe sve je manje prostora.Pojam neprijatelja je, takođe, dobio novisadržaj. To više nije samo onaj koji uvojnom poretku kreće na državnu terito-riju. Neprijatelj se više ne čeka na držav-noj granici. I nije samo u neposrednomsusjedstvu. On može biti, a prilike poka-zuju da tako i jeste, i daleko od našihgranica, a, opet, da ugrožava i našu sopst-
8 PARTNER
Profesionalizacija Vojske Crne Gore nijesamo hrabra politička odluka, nego isvojevrsni civilizacijski iskorak obnov-ljene nezavisne države. Logika bi, u nekodrugo vrijeme, tražila da se upravo u tojprilici ojača vojska. Da bi bila garancijanovog statusa države. Crnogorska vlastje, pak, shvatila novi kontekst, kakounutrašnji, tako i regionalni i širi, iodlučila s
vojska, vojna uniforma, uvijek suu Crnoj Gori bili na cijeni. Čak i ondakada Crna Gora nije imala svoju vojsku,ne barem po svom državnom imenu.Više od 80 godina Crna Gora je bila beznacionalne vojske.
nija nije imala svoj sistemodbrane. Formiranjem Ministarstvaodbrane, dakle, vraćena je Crnoj Gorijedna od glavnih državnih funkcija,odbrambena, i, samim tim, i osjećajkompletnosti državne suverenosti.
dnosno, njenu izgradnju, sva-kako, izaziva određene asocijacije nastara vremena. Crnogorci su, moglo bi sereći, vijekovima živjeli kao vojnici, unekoj vrsti vojnog logora. Sa malimprekidima, vrlo često, i dugo, se ratovalo.Crnogorci su se, kao i jedan narod,nanosili oružja. Njime su branili svojdom, ime, stvarali državu. Sad, kad suponovo dobili državu, vrijeme je da semalo „odmore“, da drugačijom vojskomštite i svoju državu, slobodu, i da,integracijom sa Evropom i na širemprostoru, daju svoj do
e zaprofesionalnuvojsku.
Vojnik,
Toliko dece
Ono što prati samu profesionalizacijuVojske, o
prinos i svjetskommiru i blagostanju.
8 PARTNER
Pogled na profesionalizaciju Vojske u Crnoj GoriKomentar:
Vojna sila nije u broju
Došlo je neko novo vrijeme. Crnogorcikoji nikad nijesu imali dovoljno „džebane“, morali su da otimaju oružje, da islova svoje kultne štamparije pretapaju uolovne fišeke, a, eto, sada su u prilici daspaljuju puš
a sjedenjena javnommjestu.
Ruku na srce, naš svijet, sa istorijskimiskustvomkoje ima, uvijekunestašici, pa ioružja, navikao na „oružje svijetlo“ za
-
ke, sijeku topovske cijevi, dauništavaju eksplozivna sredstva, čak, idotrajale brodove.
Crna Gora sada ima viškove naoružanja imora ih se osloboditi. Stari Crnogorci,vjerovatno, nijesu mogli ni sanjati da ćeod puščanih cijevi biti napravljene klupez
pojasom, na iskazivanje radosti, upravooružjem, ne prihvata baš lako paljenjepušaka, uništavanje tenkova. Nerazu-mijevanja koja prate društvene promjeneuopšte,možda su najveća upravo u oblastiodbrane.
Mada nijesu sasvim isključeni, za kla-sične vojne sukobe sve je manje prostora.Pojam neprijatelja je, takođe, dobio novisadržaj. To više nije samo onaj koji uvojnom poretku kreće na državnu terito-riju. Neprijatelj se više ne čeka na držav-noj granici. I nije samo u neposrednomsusjedstvu. On može biti, a prilike poka-zuju da tako i jeste, i daleko od našihgranica, a, opet, da ugrožava i našu sopst-
venu bezbjednost i odbranu. Bezbjed-nosna opasnost po sve države, a osobitomale, sve je više realnost čitavog spektraizazova, počev od sve učestalijihprirodnih i tehnoloških katastrofa, doterorizma, kaoglobalnogneprijatelja.
ije vrijeme sve izraže-nije klimatske promjene, ni terorizam,lako se uvjeriti, ne poznaju granice. To je„neprijatelj“ (ili bez navodnika) kojinapada svuda, u svako vrijeme i sve, bezobzira na geografsku udaljenost odtačaka udara. A danas, naravno, ni geo-grafija nije kao što je nekad bila. Savre-mena sredstva komunikacije učlinili suda svijet, kako se to kaže, postane jednoveliko selo.
Černobilj se dogodio na hiljade kilo-metara od nas, a njegove posljedice supogodile i našu zemlju. Treba biti spre-man da se suprostavimo takvim i slićnimopasnostima. To može samo profe-sionalna vojska, njeni visoko i specija-
Ni katastrofe, u nov
listički obučeni pripadnici. I to ne sama,već u saradnji sa vojskama drugih ze-malja, kako to vojnici kažu, u inter-operabilnosti sa drugim vojskama,
-
Profesionalni vojnik je visoko obučeni,obrazovani, osposobljeni pojedinac kojidobro poznaje savremene bezbjed-nosno-odbrambene izazove i koji je ustanju da se nosi sa njima, u svojoj vojsci iu zajedničkim, međunarodnim, vojnimformacijama. Profesionalizam ne značineko vojno, vojničko „čistunstvo“. To,ipak, nije samo „posao“, „profesija“, „za-nimanje“. Pripadnost Vojsci Crne Gorepodrazumijeva i patriotizam, sa svimonim elementima i karakterom pona-šanja koji je našeg vojnika krasio krozistoriju. Patriotizam je upravo u profe-sionalnosti, privrženosti vojničkom ioficirskom pozivu, stalno osposoblja-vanje za njega, prihvatanje zadataka, kad
krozsistem koperativne bezbjednosti i kolektivneodbrane.
treba, i u međunarodnim mirovnimmisijama.
vno, profesionalnost, patriotizamVojske treba da osjete, prije svega, samigrađani Crne Gore, u njihovim nevo-ljama, u vanrednim situacijama. Tako ćese graditi mostovi „ljubavi“ izmeđunaroda i Vojske, a ne ideologizacijom ipolitizacijom armije, što je bilo domi-nantno u jednom vremenu i na našimprostorima. Zato se vjerovatno i dogo-dilo da bivša Jugoslovenska narodnaarmija, iako veoma brojna po sastavu ivrlo opremljena, nije odigrala ulogu kojabi bivšu zemlju bar pošteđela mora krvi,na stotine hiljada ljudskih života, spa-ljenih domova, rastjeranih porodica.Samo je profesionalna, a ne politička,vojska u stanju da zaštiti narod, državu i,kad bude trebalo da pruži doprinososiguranju svjetskogmira.
IlijaDespotović
Nara
PARTNER 9PARTNER 9
Nakon pada Berlinskog zida 1989. go-
dine, nastale su veoma intenzivne
promjene u Srednjoj i Istočnoj Evropi,
koje su primorale NATO da se suoči sa
sasvim drugačijim bezbjednosnim iza-
zovima. U hladnorato
-
-
teritorija i politički
sistem, dok je u novonastalim okolnos-
tima primarna bezbjednost građanina i
njegovog ž
Na pitanja u vezi sa novonastalim bezb-
jednosnim okruženjem lideri Saveza od-
govorili su usvajanjem “Londonske
deklaracije” 1990, čime su pružili “ruku
prijateljstva” kroz novi oblik saradnje sa
svim postsocijalističkim zemljama. Već u
decembru 1991. godine formiran je Sje-
vernoatlantski savjet za saradnju-NACC
(kojeg će 1997. godine zamijeniti Evro-
atlantski savjet za partnerstvo-EAPC),
forum NATO i novih zemalja partnera,
radi razgovora o pitanjima od zajednič-
kog bezbjednosno preostalih
iz hladnoratovskog perioda. Međutim, u
početnom periodu nije postojala moguć-
nost da zemlja partner razvija posebne
odnose saradnje sa NATO, to je promi-
jenjeno osnivanjem Partnerstva za mir
(PzM), programa za praktičnu bilate-
ralnu sar
-
Od nastanka do danas u
PzM su se uključile 33 zemlje.
Istovremeno, razvojem PzM i NATO se
širio, tako da je broj članica sa 16, u 1994.
godini, kroz dva ciklusa proširenja, do
2004. godine narast tako da
danas u PzM učestvuju 23 države. U
suštini najveći broj zemalja pristupa
Partnerstvu radi sticanja neophodnih
uslova za članstvo u NATO.
vskom okruženju,
razvijani su vojni kapaciteti kroz ne
prekidnu trku u naoružavanju supar
nika. Osnovni objekat bezbjednosti bila
je država, odnosno,
ivotnog okruženja.
g interesa,
adnju NATO i zemlje partnera.
Dok se NATO transformisao, Partnerst
vo se razvijalo.
ao na 26,
Zajednička izjava osnivača i potpisnika Okvirnog
dokumenta PzM na Samitu u Briselu
10. januara 1994. godine glasila je:
“Ovo Partnerstvo je osnovano kao izraz zajedničkog
uvjerenja da stabilnost i bezbjednost u evroatlantskoj
regiji mogu da se postignu samo kroz saradnju i
zajedničko djelovanje. Zaštita i promovisanje
temeljnih sloboda i ljudskih prava, kao i zaštita
slobode prava i mira kroz demokratiju, zajedničke su
vrijednosti na kojima se zasniva partnerstvo”.
10 PARTNER
Partnerstvo za mir - suština i značaj
10 PARTNER
Nakon pada Berlinskog zida 1989. go-
dine, nastale su veoma intenzivne
promjene u Srednjoj i Istočnoj Evropi,
koje su primorale NATO da se suoči sa
sasvim drugačijim bezbjednosnim iza-
zovima. U hladnorato
-
-
teritorija i politički
sistem, dok je u novonastalim okolnos-
tima primarna bezbjednost građanina i
njegovog ž
Na pitanja u vezi sa novonastalim bezb-
jednosnim okruženjem lideri Saveza od-
govorili su usvajanjem “Londonske
deklaracije” 1990, čime su pružili “ruku
prijateljstva” kroz novi oblik saradnje sa
svim postsocijalističkim zemljama. Već u
decembru 1991. godine formiran je Sje-
vernoatlantski savjet za saradnju-NACC
(kojeg će 1997. godine zamijeniti Evro-
atlantski savjet za partnerstvo-EAPC),
forum NATO i novih zemalja partnera,
radi razgovora o pitanjima od zajednič-
kog bezbjednosno preostalih
iz hladnoratovskog perioda. Međutim, u
početnom periodu nije postojala moguć-
nost da zemlja partner razvija posebne
odnose saradnje sa NATO, to je promi-
jenjeno osnivanjem Partnerstva za mir
(PzM), programa za praktičnu bilate-
ralnu sar
-
Od nastanka do danas u
PzM su se uključile 33 zemlje.
Istovremeno, razvojem PzM i NATO se
širio, tako da je broj članica sa 16, u 1994.
godini, kroz dva ciklusa proširenja, do
2004. godine narast tako da
danas u PzM učestvuju 23 države. U
suštini najveći broj zemalja pristupa
Partnerstvu radi sticanja neophodnih
uslova za članstvo u NATO.
vskom okruženju,
razvijani su vojni kapaciteti kroz ne
prekidnu trku u naoružavanju supar
nika. Osnovni objekat bezbjednosti bila
je država, odnosno,
ivotnog okruženja.
g interesa,
adnju NATO i zemlje partnera.
Dok se NATO transformisao, Partnerst
vo se razvijalo.
ao na 26,
Zajednička izjava osnivača i potpisnika Okvirnog
dokumenta PzM na Samitu u Briselu
10. januara 1994. godine glasila je:
“Ovo Partnerstvo je osnovano kao izraz zajedničkog
uvjerenja da stabilnost i bezbjednost u evroatlantskoj
regiji mogu da se postignu samo kroz saradnju i
zajedničko djelovanje. Zaštita i promovisanje
temeljnih sloboda i ljudskih prava, kao i zaštita
slobode prava i mira kroz demokratiju, zajedničke su
vrijednosti na kojima se zasniva partnerstvo”.
10 PARTNER
Partnerstvo za mir - suština i značajNakon poziva lideraNATO iz Rige, CrnaGora je krajem 2006. godine potpisalaOkvirni sp
u regionalne i globalnebezbjednosti.
poptisaoposebne sporazume. C
orazumsaSavezomoučešćuuPzM.VladaCrneGore je, u aprilu prošlegodine, predala Prezentacioni dokumentNATO, čime je jasno potvrdila opredje-ljenje za evroatlantske integracije, iponudila oblasti u kojima je spremna dapruži doprinos na unapređenj -
Šta znači učešće u PzM za Crnu Goru?Odgovor na to pitanje treba tražiti uiskustvima država koje su, do članstva uNATO, učestvovale u tom programu.Radi realizacije ciljeva i preuzetih oba-veza, NATO je sa svih 10 postsocijalistič-kih država (Bugarska, Češka, Estonija,Mađarska, Letonija, Litvanija, Poljska,Rumunija, Slovačka i Slovenija)
ilj je bio da sespecifičnim putem u svim zemljamadođe do visokog nivoa saradnje, radinjihovog bržeg uključivanja u evro-atlantski sistembezbjednosti.
Crna Gora, u okviru Programa, takođeprolazi kroz dva paralelna i podjednakovažna reformska procesa: politički iodbrambeno-bezbjednosni. U politič-kom smislu, na jačanju demok-ratskih institucija, vladavine prava, tržiš-ne ekonomije i slično, i to kroz izradu irelizaciju
-
nteroperabilnosti, ucilju obezbjeđenja uslova za uključenje uAkcioni plan za članstvo (MAP) kojipredstavlja završnu fazu provjere spo-sobnosti za angažovanje u zajedničkimmirovnim operacijama pod vođsvomNATO.
radi se
Individualog partnerskogakcionog plana-IPAP i Intenzivnogdijaloga sa NATO-ID. U odbrambeno-bezjednosnom smislu, akcenat je nareformi i izgradnji odbrambeno-bezbijednosnog sistema i Vojske Crne Gore,i to prvenstveno kroz Proces planiranja irevizije-PARP i realizaciju Individualnogpartnerskog programa-IPP. Na osnovuusvojenih dokumenata, Crna Gora jeangažovana na dostizanju standarda ineophodnog nivoa i
Prilikom razmatranja značaja učešćaCrne Gore u PzM, treba imati u vidu daNATO nije samo garant ukupne bez-bijednosti, on je i promotеr slobodnogtržišta. Nove zemlje članice NATO su uperiodu nakon članstva zabilježile zna-čajan porast stranih direktnih investicija.To je svakako rezultat sveukupnih re-formi koje je svaka od ovih zemaljasprovela u PzM . Takođe, najveći ulagači,a to su najbogatije zemlje i ujedno članiceNATO, najviše investiraju upravo uzemlje s visokim stepenom ekonomske ipolitičke stabilnosti. Na kraju, članstvo uNATO po pravilu prethodi učlanjenjunovih zemalja u EU. Crna Gora,članstvomuPzM, ostvariće veći obim re-formi i stepen bezbjednosti njenih gra-đana, sa istim obimom budžetskihizdvajanja.
MehmedinTahirović
PARTNER 11PARTNER 11
ne mjeseci. J
stvo jeste i
konstantno poboljšanje odnosa sa
zemljamabivšimučesnicamaprograma
Partnerstvo za mir, kako bi na najbolji
način iskoristilo njihovo iskustvo.
Nedavno su ministarstva odbrane Crne
Gore i Norveške potpisali sporazum o
pomoći, a već
boravi i predstavnik
njemačkog Ministarstva odbrane.
Pomoć koja stiže preko američke
ambasade u Crnoj Gori, i stalno se
uvećava, uključuje i partnerski program
sa Nacionalnom gardom države Mejn.
Pošto će se pomoć uvećavati
ravljanja donacijama postajaće sve
izraženiji jer, iskustvo mnogih
partnerskih zemalja ukazuje da,
ukoliko Ministarstvo odbrane ne bude
efikasno upravljalo , pomoć
ćeupravljatiMinistarstvom!
U ključnoj oblasti demokratske
kontrole, skorašnje inicijative ministra
odbrane ukazuju na opredjeljenje
Ministarstva da još tješnje sarađuje sa
oš jedan pozitivan potez
koji je povuklo Ministar
nekoliko mjeseci u
Ministarstvu
, problem
up
donacijama
Skupštinom Crne Gore. Ovi, pažnje
vrijedni koraci služiće ne samo
, već
čav
i pokretan ciljem
koji je Vlada postavila što skorije
članstvo u NATO. Međutim, vrijedi
napomenuti par stvari. Prisjetimo se da
je NATO pri l ikom posljednjih
proširenja naučio
Zatim, da je ključ za članstvo
u NATO, između ostalog, i
posla
mora biti prioritetan. NATO će, s
Stoga, bi
obim posla Ministarstva odbrane
mogao samoda seuveća.
radi
informisanja Skupštine o aktivnostima i
planovima i o izazovima sa kojima
se suo ajuMinistarstvo iVojska.
Jasno je, dakle, da je napredak
Ministarstva bio brz
neke lekcije, što je
rezultiralo postavljanjem strožih
zahtjeva prema novim zemljama
Partnera.
u stvaranju
efikasnog sistema odbrambenog
planiranja. U tom dijelu ostaje još
mnogo da se uradi, iako svi žele što brži
napredak, kvalitet obavljenog
punim pravom, odmjeravati uspjeh na
osnovu kvaliteta postignutog.
12 PARTNER
Bilo kome ko s
je da je
nezavisnost. Kada tom
tvo zamir,
Svakako je za hvalu zaposlenih u
Ministarstvu odbrane
nosti i Individualni
partnerski plan (IPP) supredatiNATO i
dobili supozitivnekomentare.
Rukovodstvu Ministarstva odbrane
mora se odati priznanje na pažnji koju
su posvetili stvaranju jedne dobre
mješ
ompetentni oficiri i mnogi
mladi, civilni službenici sa dobrim
obrazovanjem, kao i energijom i željom
d .
jenim brojem
neophodnog osoblja.
e nalazi u Crnoj Gori,
očigledno crnogorsko
Ministarstvo odbrane jedno vrlo
užurbano mjesto. Stvaranje novog
ministarstva zadatak je pun izazova,
naročito za zemlju koja tek što je
zakoračila u
dodamo i mnogobrojne zahtjeve u
okviru učešća u NATO programu
Partners imamo pravi recept
za duge radne dane, kroz koje prolaze
ljudi koji rade u Ministarstvu odbrane,
u čijim kancelarijama svjetla gore do
kasnounoć, čak i vikendom.
što je napredak
koji su postigli tako primjetan. Za nešto
više od godinu dana donešeni su ključni
strateški dokumenti, PARP analiza
opšte interoperabil
avine civilnog i vojnog osoblja,
koju čine k
anaučenovi “zanat” odbrane
Svi odsjeci Ministarstva naporno rade
na stvaranju temeljnih sistema, politika
i procedura koje će postati kičma
efikasnog planiranja u budućnosti, u
mnog im s lučaj ev ima sa samo
djelimično popun
Iskustva drugih
zemalja Partnera govore da su potrebne
godine da bi se ovaj proces okončao, a
Jack Petri, The Jefferson Institute, Crna Gora
Ministarstvo odbrane - RADOVI U TOKU!
12 PARTNER
ne mjeseci. J
stvo jeste i
konstantno poboljšanje odnosa sa
zemljamabivšimučesnicamaprograma
Partnerstvo za mir, kako bi na najbolji
način iskoristilo njihovo iskustvo.
Nedavno su ministarstva odbrane Crne
Gore i Norveške potpisali sporazum o
pomoći, a već
boravi i predstavnik
njemačkog Ministarstva odbrane.
Pomoć koja stiže preko američke
ambasade u Crnoj Gori, i stalno se
uvećava, uključuje i partnerski program
sa Nacionalnom gardom države Mejn.
Pošto će se pomoć uvećavati
ravljanja donacijama postajaće sve
izraženiji jer, iskustvo mnogih
partnerskih zemalja ukazuje da,
ukoliko Ministarstvo odbrane ne bude
efikasno upravljalo , pomoć
ćeupravljatiMinistarstvom!
U ključnoj oblasti demokratske
kontrole, skorašnje inicijative ministra
odbrane ukazuju na opredjeljenje
Ministarstva da još tješnje sarađuje sa
oš jedan pozitivan potez
koji je povuklo Ministar
nekoliko mjeseci u
Ministarstvu
, problem
up
donacijama
Skupštinom Crne Gore. Ovi, pažnje
vrijedni koraci služiće ne samo
, već
čav
i pokretan ciljem
koji je Vlada postavila što skorije
članstvo u NATO. Međutim, vrijedi
napomenuti par stvari. Prisjetimo se da
je NATO pri l ikom posljednjih
proširenja naučio
Zatim, da je ključ za članstvo
u NATO, između ostalog, i
posla
mora biti prioritetan. NATO će, s
Stoga, bi
obim posla Ministarstva odbrane
mogao samoda seuveća.
radi
informisanja Skupštine o aktivnostima i
planovima i o izazovima sa kojima
se suo ajuMinistarstvo iVojska.
Jasno je, dakle, da je napredak
Ministarstva bio brz
neke lekcije, što je
rezultiralo postavljanjem strožih
zahtjeva prema novim zemljama
Partnera.
u stvaranju
efikasnog sistema odbrambenog
planiranja. U tom dijelu ostaje još
mnogo da se uradi, iako svi žele što brži
napredak, kvalitet obavljenog
punim pravom, odmjeravati uspjeh na
osnovu kvaliteta postignutog.
12 PARTNER
Bilo kome ko s
je da je
nezavisnost. Kada tom
tvo zamir,
Svakako je za hvalu zaposlenih u
Ministarstvu odbrane
nosti i Individualni
partnerski plan (IPP) supredatiNATO i
dobili supozitivnekomentare.
Rukovodstvu Ministarstva odbrane
mora se odati priznanje na pažnji koju
su posvetili stvaranju jedne dobre
mješ
ompetentni oficiri i mnogi
mladi, civilni službenici sa dobrim
obrazovanjem, kao i energijom i željom
d .
jenim brojem
neophodnog osoblja.
e nalazi u Crnoj Gori,
očigledno crnogorsko
Ministarstvo odbrane jedno vrlo
užurbano mjesto. Stvaranje novog
ministarstva zadatak je pun izazova,
naročito za zemlju koja tek što je
zakoračila u
dodamo i mnogobrojne zahtjeve u
okviru učešća u NATO programu
Partners imamo pravi recept
za duge radne dane, kroz koje prolaze
ljudi koji rade u Ministarstvu odbrane,
u čijim kancelarijama svjetla gore do
kasnounoć, čak i vikendom.
što je napredak
koji su postigli tako primjetan. Za nešto
više od godinu dana donešeni su ključni
strateški dokumenti, PARP analiza
opšte interoperabil
avine civilnog i vojnog osoblja,
koju čine k
anaučenovi “zanat” odbrane
Svi odsjeci Ministarstva naporno rade
na stvaranju temeljnih sistema, politika
i procedura koje će postati kičma
efikasnog planiranja u budućnosti, u
mnog im s lučaj ev ima sa samo
djelimično popun
Iskustva drugih
zemalja Partnera govore da su potrebne
godine da bi se ovaj proces okončao, a
Jack Petri, The Jefferson Institute, Crna Gora
Ministarstvo odbrane - RADOVI U TOKU!I
Čedo Marinović
zazov koji se ne smije propustiti.
Ovom rečenicom vojnici po ugovoru
Vojske Crne Gore opisali su svoj posao,
kome se, nakon deceniju i po, ponovo
“vraća” zasluženi status prestižnog
zan
Intenzivna kampanja Ministarstva
odbrane dala je rezultate, pa mogućnost
vojne obuke po najsavremenijim
standardima, unapređivanja i nastavka
školovanja u inostranstvu, tokom
posljednja dva mjeseca, prihvatilo je više
od40mladića.
popunjenosti od oko 50
odsto, jer je u posljednja dva mjeseca
primljen značajan broj vojnika po
ugovoru. Oni su najbrojniji u sastavu
Lake pješadijske brigade i Brigade za
specijalne operacije, ali su zastupljeni i u
drugim jedinicama, sa mnogo manjim
proporcionalnim učešćem”, kazao je
načelnik Odjeljenja za ljudske resurse
pukovnik
Prema sadašnjoj formacijskoj strukturi,
za vojnike po ugovoru predviđena su 782
formacijska mjesta, što čini oko 33 odsto
ukupnog sastavaVojskeCrneGore.
nkurs za to radno mjesto je stalno
otvoren, pa u Ministarstvu odbrane ne
sumnjanju da će dodatnim informisa-
njem javnosti, preostalih 400 mjesta
uskorobiti popunjeno.
On mora biti obučen, psi-
hički i fizički potpuno spremna ličnost.
-
Marinović smatra da konstantnom odzi-
vu novih vojnika po ugovoru najviše tre-
ba zahvaliti dobroj javnoj popularizaciji
vojnogpoziva, ali i povećanjuplata.
imanja.
“Došli smo do
.
Ko
Vojnik po ugovoru, prema Zakonu o
Vojsci, spada u kategoriju profesionalnih
vojnih lica.
Završen vojni rok nije preduslov za skla
panjeugovora.
PARTNER 13
Vojnik po ugovoru - zavimanje koje obećavaIzazov kome se treba prepustiti
Čedo Marinović
Izazov koji se ne smije propustiti.
Ovom rečenicom vojnici po ugovoru Vojske Crne Gore
opisali su svoj posao, kome se, nakon deceniju i po,
ponovo “vraća” zasluženi status prestižnog
zanimanja.
PARTNER 13
“Radi povećanja životnog standarda ipoboljšanja uslova rada pripadnikaVojs-ke Crne Gore, Ministarstvo odbrane jedva puta povećalo plate vojnicima pougovoru. za 20, a prvog sep-tembra plate su povećane svim pripad-nicima VCG za
,sada je 300 eura”, rekao jeMarinović.
pougovoru kod građanakoji žive na sjeveru države i to pripisujenedovoljnoj obaviještenosti.
kos intenzivnoj kampanji i pove-ćanju plata, cijenimo da ljudi na sjeveruCrne Gore nijesu dovoljno upućeni iinformisani o ovom pozivu. Većina mislida je to nešto nedostupno, nešto izuzetnokomplikovano i teško. U suštini to i nijedaleko od istine, ali je istovremeno iveoma izazovno”, kazao jeMarinović.
Za njega je neshvatljiva činjenica da semladi, bez posla, ne interesuju za takoizazovan iperspektivanposao.
“Nudimo i mogućnost da se nakonizvjesnog vremena provedenog u statusuvojnika po ugovoru, pređe u statuspodoficira, čime bi se trajnije riješilanjihova egzistencija”, kazao jeMarinović.
Navodi primjer crnogorskog najeksklu-zivnijeg broda “Jadran”, pritom pitajućise da li je dovoljno atraktivan da mladeprivuče da se angažuju kao vojnici pou
“Izazov je biti na 'Jadranu'. Niko ne trebada brine da li zna taj posao, jer će bitiprofesionalnoobučen.Na taj načinpružase mogućnost da se nauči sve o nautici ida se obiđe veliki broj pomorskih ze-malja”, istakao jeMarinović.
je za vojnike po ugovoruobezbijeđen smještaj u svim jedinicama.Marinović, zato ističe, danikone trebadaimadilemeuvezi sa timpozivom ipozivasve zainteresovane da se jave i oprobajuseu redovimaVojskeCrneGore.
kapažnja
Najprije
30 odsto. Najniža platavojnika pougovoru, po prijemuu službu
Pukovnik objašnjava da je najmanjiodziv za vojnike
“Upr
govoru.
Naglasio je da
On jedodaoda seuVojsci veli
poklanja i učenju stranih jezika, naročitoengleskog.
“Planirano je da i prvi čas obuke bude naengleskom jeziku. Trenutno, pedesetakvojnika uče engleski jezik, jer sve višeshvataju da bez znanja stranog jezikanema napredovanja”, zaključio je Mari-nović.
Ugovor sa Vojskom može biti zaključennajviše na devet godina, a u tom periodupruža se šansa za dodatno školovanje(usavršavanje), unapređenje u čin -
ako kandidat, umeđuvremenuzavrši fakultet.
MihailoDanilović
, Danilovgrad: Svi uporodici su mi bili ili policajci ili vojnici,tako da ni ja nijesam imao dileme kojimputemdakrenem.UVojscimi je odlično,kolektiv je jako dobar
jeuslijedilo posljednje povećanje plata.Radim kao vezista u Komandnom vodu,a zaduženje mi je da održavam vezu sapotčinjenima i pretpostavljenima. Lošihisk
podoficira, odnosno oficira,
Desetar
i ne pada mi napamet da mijenjam posao. I ranije je bilodobro, ali mnogo “lakše se diše” otkad
ustvado sadanijesam imao.
ANKETA:
NA LICU MJESTA SA VOJNICIMA
POUGOVORU
Ivan Bojić
Razvodnik ,
Razvodnik , Po
inapodoficira. Pozvao bih sve P
Plav: Šestmjeseci nakon odsluženja vojnog roka,prijavio sam se za posao vojnika pougovoru i nijesam se pokajao. Strijelacsam u Izviđačkoj četi, od 2002. godine iza sadanemana šta da sepožalim.Obukaje izuzetno zanimljiva, a savlađivanjevodenih prepreka i preživljavanje uprirodi nezaboravno iskustvo. Veomasam zainteresovan za mogućnost unap-ređenja i trudiću se da se dokažem. Ne bibilo lošeda jeplatamaloveća.
dgorica:Tek je pet mjeseci prošlo otkad sampotpisao ugovor, ali ako se ovako nastavi,trudiću se da ga produžim. Strijelac samu Izviđačkoj četi. Svidjelomi se u Vojsci isluženje vojnog roka glavni je “krivac”što sam danas ponovo u uniformi. Svakidan novi doživljaji i iskustva. Stekao samprijatelje za cijeli život i trudićermo se dazajednodođemodoč -
odgoričane da se okušaju uovomposlu, jernemaju štada izgube.
Ivan Otašević
Marjan Saraga
14 PARTNER
Ivan Bojić
Marjan Saraga
Ivan Ota ćševi
14 PARTNER
“Radi povećanja životnog standarda ipoboljšanja uslova rada pripadnikaVojs-ke Crne Gore, Ministarstvo odbrane jedva puta povećalo plate vojnicima pougovoru. za 20, a prvog sep-tembra plate su povećane svim pripad-nicima VCG za
,sada je 300 eura”, rekao jeMarinović.
pougovoru kod građanakoji žive na sjeveru države i to pripisujenedovoljnoj obaviještenosti.
kos intenzivnoj kampanji i pove-ćanju plata, cijenimo da ljudi na sjeveruCrne Gore nijesu dovoljno upućeni iinformisani o ovom pozivu. Većina mislida je to nešto nedostupno, nešto izuzetnokomplikovano i teško. U suštini to i nijedaleko od istine, ali je istovremeno iveoma izazovno”, kazao jeMarinović.
Za njega je neshvatljiva činjenica da semladi, bez posla, ne interesuju za takoizazovan iperspektivanposao.
“Nudimo i mogućnost da se nakonizvjesnog vremena provedenog u statusuvojnika po ugovoru, pređe u statuspodoficira, čime bi se trajnije riješilanjihova egzistencija”, kazao jeMarinović.
Navodi primjer crnogorskog najeksklu-zivnijeg broda “Jadran”, pritom pitajućise da li je dovoljno atraktivan da mladeprivuče da se angažuju kao vojnici pou
“Izazov je biti na 'Jadranu'. Niko ne trebada brine da li zna taj posao, jer će bitiprofesionalnoobučen.Na taj načinpružase mogućnost da se nauči sve o nautici ida se obiđe veliki broj pomorskih ze-malja”, istakao jeMarinović.
je za vojnike po ugovoruobezbijeđen smještaj u svim jedinicama.Marinović, zato ističe, danikone trebadaimadilemeuvezi sa timpozivom ipozivasve zainteresovane da se jave i oprobajuseu redovimaVojskeCrneGore.
kapažnja
Najprije
30 odsto. Najniža platavojnika pougovoru, po prijemuu službu
Pukovnik objašnjava da je najmanjiodziv za vojnike
“Upr
govoru.
Naglasio je da
On jedodaoda seuVojsci veli
poklanja i učenju stranih jezika, naročitoengleskog.
“Planirano je da i prvi čas obuke bude naengleskom jeziku. Trenutno, pedesetakvojnika uče engleski jezik, jer sve višeshvataju da bez znanja stranog jezikanema napredovanja”, zaključio je Mari-nović.
Ugovor sa Vojskom može biti zaključennajviše na devet godina, a u tom periodupruža se šansa za dodatno školovanje(usavršavanje), unapređenje u čin -
ako kandidat, umeđuvremenuzavrši fakultet.
MihailoDanilović
, Danilovgrad: Svi uporodici su mi bili ili policajci ili vojnici,tako da ni ja nijesam imao dileme kojimputemdakrenem.UVojscimi je odlično,kolektiv je jako dobar
jeuslijedilo posljednje povećanje plata.Radim kao vezista u Komandnom vodu,a zaduženje mi je da održavam vezu sapotčinjenima i pretpostavljenima. Lošihisk
podoficira, odnosno oficira,
Desetar
i ne pada mi napamet da mijenjam posao. I ranije je bilodobro, ali mnogo “lakše se diše” otkad
ustvado sadanijesam imao.
ANKETA:
NA LICU MJESTA SA VOJNICIMA
POUGOVORU
Ivan Bojić
Razvodnik ,
Razvodnik , Po
inapodoficira. Pozvao bih sve P
Plav: Šestmjeseci nakon odsluženja vojnog roka,prijavio sam se za posao vojnika pougovoru i nijesam se pokajao. Strijelacsam u Izviđačkoj četi, od 2002. godine iza sadanemana šta da sepožalim.Obukaje izuzetno zanimljiva, a savlađivanjevodenih prepreka i preživljavanje uprirodi nezaboravno iskustvo. Veomasam zainteresovan za mogućnost unap-ređenja i trudiću se da se dokažem. Ne bibilo lošeda jeplatamaloveća.
dgorica:Tek je pet mjeseci prošlo otkad sampotpisao ugovor, ali ako se ovako nastavi,trudiću se da ga produžim. Strijelac samu Izviđačkoj četi. Svidjelomi se u Vojsci isluženje vojnog roka glavni je “krivac”što sam danas ponovo u uniformi. Svakidan novi doživljaji i iskustva. Stekao samprijatelje za cijeli život i trudićermo se dazajednodođemodoč -
odgoričane da se okušaju uovomposlu, jernemaju štada izgube.
Ivan Otašević
Marjan Saraga
14 PARTNER
Ivan Bojić
Marjan Saraga
Ivan Ota ćševi
UVladi nema dileme do konačne odluke
o ulasku Crne Gore u NATO svi zain-
teresovani građani biće upoznati sa
nizom pozitivnih efekata koji najmlađu
državu na svijetu čekaju
-
mizam da
ćebrojnim, ali konkretnim, aktivnostima
uspješnookončati taj posao.
Crnogorska Vlada nedavno je usvojila
Komunikacionu strategiju o evroatlants-
kim integracijama, koja će se precizno
razrađivati šestomjesečnim akcionim
planovima.
alitetnije implementacije
tog strateškog dokumenta, formiran je i
Koordinacioni tim, na čijem je čelu
, šef Kabineta pred-
sjednika Vlade. Kako je objasnio
polugodišnjih akcionih planova za
sprovođenje Strategije. Suština prvog
Akcionogplana
Prema njegovim riječima, Vlada je
usvojila prvi šestomjesečni plan, kojim
su definisani projekti-aktivnosti, nosioci
posl -
-
skim
integracijama, obezbjeđivanje najvećeg
stepenapodrške za članstvoCrneGoreu
u toku i
završetkomtogprocesa.
Iako se radi o možda najtežem poslu
pridobijanju podrške javnosti, predstav
nici izvršne vlasti ne kriju opti
U cilju što kv
, Tim je
zadužen za koordinaciju implementacije
Strategije, što podrazumijeva i izradu
odnosi na informativno-
edukativne aktivnosti.
a, mehanizmi realizacije, ciljne gru
pe, rokovi i finansijska sredstva, kao i
monitoring i evaluacija. „Osnovni cilj
Strategije je podizanje nivoa informi
sanosti javnosti o evroatlant
Dragan Pejanović
“Osnovni cilj Strategije je podizanje nivoa
informisanosti javnosti o evroatlantskim
integracijama, obezbjeđivanje najvećeg stepena
podrške za članstvo Crne Gore u NATO, kao i povećanje
nivoa informisanosti međunarodne javnosti o procesu
učlanjenja Crne Gore”
PARTNER 15
Prava slika o NATO
Vlada usvojila Komunikacionu strategiju o evroatlantskim
integracijama i šestomjesečni Akcioni plan za njenu implementaciju
Građani će kroz kampanju vidjeti šta su benefiti
Dragan Pejanović
PARTNER 15
NATO, kao i povećanje nivoa informi-
sanosti međunarodne javnosti o procesu
učlanjenja Crne Gore“, rekao je Peja-
nović.
ji će sabrati sve najvažnije
informacije o evroatlantskim integra-
cijama.
„U februaru ili martu, dio Koordina-
cionog tima planira da posjeti sjedište
NATO u Briselu. Njihova iskustva „iz
prve ruke“ i preporukepomoći ćenamda
što bolje savladamo eventualne poteš-
koćenanašemputu“, kazao jePejanović.
Koordinator Tima naglašava da će velika
pažnja biti usmjerena na informisanje
javnosti putem medija, pa će građani
dodatne informacije dobijati i kroz infor-
mativne brošure, umetke u novinama,
konferencije z
Pejanović ističe da je u planu i izdavanje
multimedijalnog CD sa osnovnim
informacijama o NATO i izrada
dokumentarnog filma o iskustvu novih
članica NATO. „Građani će na taj način
najbolje vidjeti koji su to benefiti zemalja
koje su pristupile NATO 1999. i 2004.
godine. To je jako važno, jer ćemo kroz
njihova iskustva najbolje pokazati našoj
javnosti šta nas očekuje i kakvu će dobit
imati crnogorsko društvo od tog pro-
cesa“, kazao je on.
ni tim, kako je Pejanović
rekao, planira da u šestomjesečnom
periodu organizuje i dvije panel diskusije
o NATO, prvu u aprilu, nakon
održavanja Samita NATO u Bukureštu, a
drugu u junu, nakon sastanka -
-
„To će biti dodatna edukacija za
sve zainteresovane“, tvrdi Pejanović.
ima i „tijesna
saradnja“ sa civilnim društvom,
naglašavajući da će se dio planiranog
On je kao prioritetne aktivnosti izdvojio
izradu logoa i slogana, veb sajta, te
izdavanje internog informativnog
materijala, ko
a štampu, gostovanja u
medijima i saopštenja za javnost.
Koordinacio
Savje
todavne grupe Evroatlantskog partners
kog savjeta, u maju 2008. godine u Crnoj
Gori.
On
je kazao da je intencija T
programa organizovati sa „pet relevant-
nih NVO, koje su već prepoznate u tom
procesu“. Pejanović je kazao da nijesu
zaboravili ni maturante u Crnoj Gori,
koji, kako je kazao, već iskazuju inte-
resovanje za evroatlantske integracije.
„Organizovaćemo im predavanja i
pokušati da pomognemo da odgovore na
određena pitanja i riješe sopstvene
dileme“, istakao je on.
Pejanović tvrdi da će odgovor na pitanje
da li su dovoljno dobro radili najbolje
dati istraživanje javnog mnjenja.
„Mislim da je u ovoj fazi važno da
pokušamo da jedan broj građana, koji još
nema izgrađen stav o NATO, adekvatno
informišemo, kako bi stekli pravu sliku i
kako bi se na osnovu toga opredijelili.
Apsolutno sam optimista da ćemo u
tomeuspjeti“, zaključio jePejanović.
Iako suočeni sa relativno slabom
podrškom javnosti na početku procesa,
zemlje koje su postale članice uposlednja
dva ciklusa proširenja Alijanse, pozi-
tivnom kampanjom i pravim infor-
misanjem uspjele su da za kratko vrijeme
značajno uvećaju broj pristalica NATO.
Najbolji primjer za to je Mađarska, u
kojoj je od početka kampanje 1996. do
kraja 1997. godine, kada je organizovan
referendum, podrška javnosti porasla sa
Pozitivnom kampanjom do cilja
oko45nagotovo85odsto.
Blagovremenim informacijama i
Slovačka je za samo nekoliko mjeseci
„preokrenula“ mišljenje svoje javnosti.
Tako se 46 odsto podrške u januaru 2003,
„pretvorilo“ u 63 odsto podrške u junu
iste godine. Podrška za članstvo u
Litvaniji 2000. iznosila je 30 odsto, a u
2002. godini skoro65odsto....
za razmišljanje ili „preskakanje“
eventualnih grešaka koje su one
napravile. Ipak, Crna Gora se ne nalazi u
istoj poziciji i zato treba da slijedimo svoj
put“, kazao jePejanović.
Pejanović smatra da je od izuzet
Koordinacioni tim za poslenike
javne riječi planiraonekolikoprojekata.
„U planu je izrada i informatora o NATO
za novinare. Osim toga, za njih ćemo
organizovati i seminar, pa svi koji
osjećaju potrebu za -
Pejanović je rekao da šestomjesečni
akcioni plan predviđa i posjetu novinara
NATO, koja će, najvjerovatnije, biti
organizovanauaprilu ilimaju.
MihailoDanilović
„Iskustva drugih zemalja mogu biti
dobra
ne
važnosti i saradnja sa novinarima, tako
da je
dodatnim informi
sanjem o evroatlantskim integracijama
sudobrodošli“, kazao je on.
I novinari u sjedištu NATO- a
16 PARTNER16 PARTNER
NATO, kao i povećanje nivoa informi-
sanosti međunarodne javnosti o procesu
učlanjenja Crne Gore“, rekao je Peja-
nović.
ji će sabrati sve najvažnije
informacije o evroatlantskim integra-
cijama.
„U februaru ili martu, dio Koordina-
cionog tima planira da posjeti sjedište
NATO u Briselu. Njihova iskustva „iz
prve ruke“ i preporukepomoći ćenamda
što bolje savladamo eventualne poteš-
koćenanašemputu“, kazao jePejanović.
Koordinator Tima naglašava da će velika
pažnja biti usmjerena na informisanje
javnosti putem medija, pa će građani
dodatne informacije dobijati i kroz infor-
mativne brošure, umetke u novinama,
konferencije z
Pejanović ističe da je u planu i izdavanje
multimedijalnog CD sa osnovnim
informacijama o NATO i izrada
dokumentarnog filma o iskustvu novih
članica NATO. „Građani će na taj način
najbolje vidjeti koji su to benefiti zemalja
koje su pristupile NATO 1999. i 2004.
godine. To je jako važno, jer ćemo kroz
njihova iskustva najbolje pokazati našoj
javnosti šta nas očekuje i kakvu će dobit
imati crnogorsko društvo od tog pro-
cesa“, kazao je on.
ni tim, kako je Pejanović
rekao, planira da u šestomjesečnom
periodu organizuje i dvije panel diskusije
o NATO, prvu u aprilu, nakon
održavanja Samita NATO u Bukureštu, a
drugu u junu, nakon sastanka -
-
„To će biti dodatna edukacija za
sve zainteresovane“, tvrdi Pejanović.
ima i „tijesna
saradnja“ sa civilnim društvom,
naglašavajući da će se dio planiranog
On je kao prioritetne aktivnosti izdvojio
izradu logoa i slogana, veb sajta, te
izdavanje internog informativnog
materijala, ko
a štampu, gostovanja u
medijima i saopštenja za javnost.
Koordinacio
Savje
todavne grupe Evroatlantskog partners
kog savjeta, u maju 2008. godine u Crnoj
Gori.
On
je kazao da je intencija T
programa organizovati sa „pet relevant-
nih NVO, koje su već prepoznate u tom
procesu“. Pejanović je kazao da nijesu
zaboravili ni maturante u Crnoj Gori,
koji, kako je kazao, već iskazuju inte-
resovanje za evroatlantske integracije.
„Organizovaćemo im predavanja i
pokušati da pomognemo da odgovore na
određena pitanja i riješe sopstvene
dileme“, istakao je on.
Pejanović tvrdi da će odgovor na pitanje
da li su dovoljno dobro radili najbolje
dati istraživanje javnog mnjenja.
„Mislim da je u ovoj fazi važno da
pokušamo da jedan broj građana, koji još
nema izgrađen stav o NATO, adekvatno
informišemo, kako bi stekli pravu sliku i
kako bi se na osnovu toga opredijelili.
Apsolutno sam optimista da ćemo u
tomeuspjeti“, zaključio jePejanović.
Iako suočeni sa relativno slabom
podrškom javnosti na početku procesa,
zemlje koje su postale članice uposlednja
dva ciklusa proširenja Alijanse, pozi-
tivnom kampanjom i pravim infor-
misanjem uspjele su da za kratko vrijeme
značajno uvećaju broj pristalica NATO.
Najbolji primjer za to je Mađarska, u
kojoj je od početka kampanje 1996. do
kraja 1997. godine, kada je organizovan
referendum, podrška javnosti porasla sa
Pozitivnom kampanjom do cilja
oko45nagotovo85odsto.
Blagovremenim informacijama i
Slovačka je za samo nekoliko mjeseci
„preokrenula“ mišljenje svoje javnosti.
Tako se 46 odsto podrške u januaru 2003,
„pretvorilo“ u 63 odsto podrške u junu
iste godine. Podrška za članstvo u
Litvaniji 2000. iznosila je 30 odsto, a u
2002. godini skoro65odsto....
za razmišljanje ili „preskakanje“
eventualnih grešaka koje su one
napravile. Ipak, Crna Gora se ne nalazi u
istoj poziciji i zato treba da slijedimo svoj
put“, kazao jePejanović.
Pejanović smatra da je od izuzet
Koordinacioni tim za poslenike
javne riječi planiraonekolikoprojekata.
„U planu je izrada i informatora o NATO
za novinare. Osim toga, za njih ćemo
organizovati i seminar, pa svi koji
osjećaju potrebu za -
Pejanović je rekao da šestomjesečni
akcioni plan predviđa i posjetu novinara
NATO, koja će, najvjerovatnije, biti
organizovanauaprilu ilimaju.
MihailoDanilović
„Iskustva drugih zemalja mogu biti
dobra
ne
važnosti i saradnja sa novinarima, tako
da je
dodatnim informi
sanjem o evroatlantskim integracijama
sudobrodošli“, kazao je on.
I novinari u sjedištu NATO- a
16 PARTNER PARTNER 17
Predstavljamo planinski bataljonBrigade za specijalne operacije Vojske Crne Gore
Momci koji pokoravaju planinuBrigadu za specijalne operacije, elitnu
jedinicu Vojske Crne Gore, koja će
uskoro biti opremljena i osposobljena
po ugledu na srodne specijalne jedinice
evropskih armija, pored protivteroris
tičkog bataljona i pomorskog odreda,
-
čini i planinski bataljon.
ladimir Knežević Volođa") i Kola
šinu (kasarna "Breza").
U organizacionom pogledu, bataljon se
sastoji od dvije planinske čete, ko
mande i pratećih jedinica - odjeljenja
veze i planinsko-izviđačkog odjeljenja.
dstavlja spoj mladosti i
iskustva, a tokom obuke, stariji, iskus
niji, pripadnici prenose dragocjena
znanja mlađim generacijama. Logis
tički je podržan odjeljenjem Baze za
obuku i podršku i Garnizonskom
ambulantom u Pljevljima, u kojoj rade
dva ljekara i medicinski tehničar.
Komandant bataljona, major
kaže da je težište u radu
planinskog bataljona realizacija obuke
po NATO standardima, zatim, specija
listički kursevi u zemlji i inostranstvu, u
saradnji sa partnerskim zemljama, kao
i obezbjeđenje objekata. U tom cilju,
ističe major Vuković, tokom 2007.
godine u kasarni "Breza" u Kolašinu
znatno su poboljšani uslovi života i
rada pripadnika planinskog bata-
ljona.Potpuno je adaptiran objekat za
smještaj i isti je opremljen novim
inventarom.Time su stvoreni početni
uslovi za formiranje kampa za
realizaciju obuke jedinica Vojske Crne
Gore i partnerskih zemalja u zimskim
uslovima. Major Vuković, iskazujući
Tu jedinicu
Brigade za specijalne operacije posjetili
smo na njenim formacijskim lokaci-
jama, u garnizonu Pljevlja (kasarna
"V -
-
Ljudstvo, starosne strukture oko 30
godina, pre
-
-
-
Obuka po NATO standardima
Novica
Vuković
PARTNER 17
zadovoljstvo do sada učinjenim, inajavama skorog opremanja jedinice,očekuje sadržajniju alpinističku obuku,u zimskim i ljetnjim uslovima. U ciljudostizanja NATO standarda, premanjegovim riječima, uspostavljena je sa-radnja sa Oružanim snagama Austrije,s obzirom na veliku reljefnu sličnost tezemlje i Crne Gore. , kao iuopšte u Vojsci Crne Gore, i u Brigadiza specijalne operacije, posebna pažnjasepoklanjaučenju engleskog jezika.
Pripadnike jedinice smo zatekli uizvođenju redovnih zadataka borbenogosposobljavanja, na poligonima zafizičku i taktičku obuku. Bili smo uprilici da pratimo izvođenje obuke po
Naravno
temi "Dejstvo izviđačke patrole urazličitim situacijama", po standardimaOružanih snaga Grčke i mogli smo seuvjeriti u visoku motivisanost svih pri-padnika bataljona i stručnost izvođačaobuke.
komandanta, kapetanpriča da je u obuci u
potpunosti zaživjelo korišćenje iskus-tava pripadnika Vojske Crne Gore kojisu boravili na kursevima u partnerskimzemljama. -
--
Za pripadnike planinskogbataljona obezbijeđeno je korišćenjesportskih sala u Pljevljima i Kolašinu.Kapetan Čogurić podsjeća da obukapripadnika ovog bataljona obuhvata i
nakon čega se upućuju u Bazuradi sticanja
osnovnih vojničkih znanja.
Zamjenik
Dok se redovna obuka pripadnika ove jedinice izvodi na poligonima za obuku u Pljevljima i Kolašinu, kao i na strelištima u Podgorici iDanilovgradu, skijanje se realizuje naskijalištu "Jezerine" kod Kolašina i naDurmitoru.
i
preživljavanje u prirodi i gorsku službuspasavanja.
Kandidati koji žele da stupe u planinskibataljon prijavljuju se na stalno otvorenkonkurs,za obuku i podršku,
Poslije togaslijedi probni rad, tokom kojeg se
Miladin Čogurić
Selekcija
podvrgavaju strožimAko kandidati
zadovolje postavljene kriterijume,obuka se nastavlja provjeramautim vj
,i zimska i ljetna alpinis
tika. Snajperisti,.
jenjima Ministarstva unutrašnjihposlova u Pljevljima i Kolašinu, organi Planinci , u toku izvršavanja raznih zadataka.
psihofizičkim istručnim provjerama.
različi-eštinama i specijalističkim kurse-
vima među kojima su snajperska dejst-va, izviđanje -
recimo, imaju više putagađanje
Komandant bataljona, major Vuković,je zadovoljan saradnjom sa područnimodjel
-ma lokalne vlasti i preduzećima. -
priskaču u pomoć -
Saradnja
Novica Vuković
Miladin Čogurić
18 PARTNER18 PARTNER
Tako je prošlog ljeta oko 30 pripadnikabataljona više dana u suzbijanju požara na teritoriji OpštinePljevlja, uz angažovanje vojne opreme.Jedinica je ostvarila saradnju i sa NVOkoje se bave alpinizmom i planinarstvom, kao i sa Gorskom službom spašvanjauŽabljaku.
Mre Ministarstva odbrane i
Opštine Pljevlja da se za pripadnikeplaninskog bataljona u tom gradu podigne nova kasarna, na lokaciji
potpunonovu infrastrukturu, poligone zaobuku i sportske objekte. U samimPljevljima, za pripadnike planinskogbataljona i vojne penzionere,
.
kaže, krozosmijeh,
čestvovalo u -
-a-
ajor Vuković, izražava zadovoljsvtozbog namje
-Daje-
vića Han. Kasarna će imati
bićeizgrađena stambena zgrada Tako ćesvaki pripadnik Vojske Crne Gorepoželjeti da dođe u Pljevlja
majorVuković.
Perspektive
Sveza sportovenasnijegu
Komandir 1
a planina isportovi u planini i na snijegu.
- Ima mnogo ljudi koji bi željeli da sebave i alpinistikom i svim zimskimsportovi
. planinske čete, poručnik
ističe da je njegovajedinica sastavljena odmladih i izrazitomotivisanih profesionalaca, koji krozrad stiču i fizičke predispozicije zanapore koji ih očekuju tokom obuča-vanja. Većinom su to ljudi sa prostoraPljevalja, kojima je blisk
To suljudi koji poznaju ćudi planine i uživajuu tome da je pokore, svjesni koliko toiziskuje i fizičkih i psihičkihnapora.
ma, ali nemaju uslove za to. Misve to ovdje imamo na jednom mjestu.To je bitan preduslov za uspješno ospo-sobljavanje za izvršavanje postavljenihzadataka - naglašava poručnik Voji-nović.
Žarko Vojinović
Najbolji izvođačobuke
-
nović
Hoćedabudevrhunskiplaninac
Mile Golubo
vić
Stariji vodnik prve klase
Kada svimtim raspolaže, onda samo postavljastandarde i traži njihovodostizanje.
Ima 21 godinu i naglašava danije služio vojni rok. Opredijelio se zaovaj poziv pr
sposobljava i na kursevima u inostranstvu i dapostane vrhunski planinac, da upoznadruge zemlje i obukunjihovihvojnika.
MarinkoM.Slomo
Nenad Vuk
ma , komandir planinskog odje-ljenja i kandidat za glavnog podoficirau 1. planinskoj četi, od straneKomandebataljonaproglašen je zanajboljegpod-oficira izvođača obuke. Kroz osmijehnavodi da "ima recept za prenošenjeznanja" i ističe da izvođač obuke moraposjedovati visok stepen i teoretskih ipraktičnih znanja, ali i metod pristupaljudima.Mora u svakom trenutku znatinivo znanja ljudi koje osposobljava inačin kako ih motivisati za savlada-vanje određenih sadržaja.
Razvodnik po ugovoru -
u jedinici je od sredine juna prošlegodine.
venstveno zato da osjetivojnički život.Uvijek je volio vojsku i toga je motivisalo. Dolaskom u planinskibataljon učvrstio je svoju ljubav premavojnompozivu. Ovo je, kako navodi, zanjega izazov i jedva čeka obuku u zims-kim uslovima. Ima želju da se o -
Žarko Vojinović
Nenad Vukmanović
Mile Golubović
PARTNER 19PARTNER 19
Sa kompjuterom u svakom domu i kan
celariji, šanse za masovnu komunikaciju
su bolje nego ikada. Ali koliko smo zaista
zaštićeni ukoliko je ta komunikacija
zlonamjerna ili n
istraživač Instituau za
međunarodne i evropske poslove
eđuje pristup online servisima,
zato iWar koristi slabo obezbijeđenu
infrastrukturu.
27. aprila 2007. godine. U peri
odudo sredine juna značajnijiweb sajtovi
kao što su sajt Predsjednika, Parlamenta,
ministarstva kao i dvije najznačajnije
banke u Estoniji bili su napadnuti, zatr
pani informacijama.
sljed nemogućnosti da se odgovori na
sve legitimne zahtjeve za pristup odre
đenimweb sajtovima.
War koja ukazuju na
mogućnost izazivanja konflikata. Kao
prvo, iWar napadač je opremljen jef
tinom, moćnom tehnologijom koja izis
kuje osnovnu stručnost, tako da može da
uključuje veliki broj amatera sa jedinom
kvalifikacijom, a to je veza sa internetom.
Drugo, IWarneopterećuju veliki troškovi
koji obično prate ofanzivne akcije protiv
udaljenih ciljeva. iWar napadačimoguda
-
eprijateljska?
Johnny Ryan,
, smatra
da bi “iWar” može biti najinventivnija
forma rata još odpronalaskabaruta.
Informacioni rat predstavlja napad
putem interneta, gdje meta-korisnik
infrastrukture kao što je web sajt,
obezbj
Kao dobar primjer iWar možemo uzeti
Estoniju -
-
Estonski ministar
odbrane je taj napad okarakterisao kao
napad na nacionalnu bezbjednost. Takvi
napadi dovodedoblokade cijelog sistema
u
-
Postoji pet obilježja i
-
-
20 PARTNER
Informacioni rat (iWar)
Upozorenje Johnny Ryana starijeg istraživača Instituta za međunarodne i evropske poslove
Nove prijetnje i naša rastuća ranjivost
izazovu brzu štetu sa bilo kogmjesta i bilo
kome bez troškova. Treće, iWar nije
priznat i teško je utvrditi odgovornost za
njega. Još nije utvrđeno da li je napad u
Estoniji predstavljao sajbersku pobunu
hakera i da li su počinioci zvanično
sankcionisani. Zatim, širenje iWar nije
ograničeno. Barutu su bili potrebni
v
naweb forumima
za vrlo kratko vrijeme proširilo uputstvo
za priključenje napadima. I na kraju,
uticaj iWar napada se povećava sa
rastućom ulogom interneta u dnevno-
političkom, socijalnom i ekonomskom
životu.
Sveobuhvatan politički vodič, usvojen od
ijekovi da se prenese iz Kine u 7. i 8.
vijeku, dok se za vrijeme napada na
Estoniju u 2007. godini,
strane šefova država i vladaNATO članica
u novembru 2006, uključuje mogućnosti
za zaštitu informacionih sistema koji su
od najveće važnosti za Alijansu od sajber
napada. Razmjena informacija između
NATO članica omogućiće
o mogućim iWar napadima. Neke
NATO članice su već napravile pomak u
zaštiti osnivajući
nacionalne timove za hitno reagovanje na
kompjuterskenapade (CERT).
da je međunarodni
konsenzus teško postići kao i ustanoviti
zakonske osnove za sprečavanje iWar,
neophodno je da NATO pristupi prob
lemukaoneposrednoj prijetnji i pomogne
razvoj praktičneodbrambene saradnje.
rano upozo-
renje o sumnjivim aktivnostima i proc-
jenu
od internet prijetnji,
S obzirom na to
,
-
20 PARTNER
Sa kompjuterom u svakom domu i kan
celariji, šanse za masovnu komunikaciju
su bolje nego ikada. Ali koliko smo zaista
zaštićeni ukoliko je ta komunikacija
zlonamjerna ili n
istraživač Instituau za
međunarodne i evropske poslove
eđuje pristup online servisima,
zato iWar koristi slabo obezbijeđenu
infrastrukturu.
27. aprila 2007. godine. U peri
odudo sredine juna značajnijiweb sajtovi
kao što su sajt Predsjednika, Parlamenta,
ministarstva kao i dvije najznačajnije
banke u Estoniji bili su napadnuti, zatr
pani informacijama.
sljed nemogućnosti da se odgovori na
sve legitimne zahtjeve za pristup odre
đenimweb sajtovima.
War koja ukazuju na
mogućnost izazivanja konflikata. Kao
prvo, iWar napadač je opremljen jef
tinom, moćnom tehnologijom koja izis
kuje osnovnu stručnost, tako da može da
uključuje veliki broj amatera sa jedinom
kvalifikacijom, a to je veza sa internetom.
Drugo, IWarneopterećuju veliki troškovi
koji obično prate ofanzivne akcije protiv
udaljenih ciljeva. iWar napadačimoguda
-
eprijateljska?
Johnny Ryan,
, smatra
da bi “iWar” može biti najinventivnija
forma rata još odpronalaskabaruta.
Informacioni rat predstavlja napad
putem interneta, gdje meta-korisnik
infrastrukture kao što je web sajt,
obezbj
Kao dobar primjer iWar možemo uzeti
Estoniju -
-
Estonski ministar
odbrane je taj napad okarakterisao kao
napad na nacionalnu bezbjednost. Takvi
napadi dovodedoblokade cijelog sistema
u
-
Postoji pet obilježja i
-
-
20 PARTNER
Informacioni rat (iWar)
Upozorenje Johnny Ryana starijeg istraživača Instituta za međunarodne i evropske poslove
Nove prijetnje i naša rastuća ranjivost
izazovu brzu štetu sa bilo kogmjesta i bilo
kome bez troškova. Treće, iWar nije
priznat i teško je utvrditi odgovornost za
njega. Još nije utvrđeno da li je napad u
Estoniji predstavljao sajbersku pobunu
hakera i da li su počinioci zvanično
sankcionisani. Zatim, širenje iWar nije
ograničeno. Barutu su bili potrebni
v
naweb forumima
za vrlo kratko vrijeme proširilo uputstvo
za priključenje napadima. I na kraju,
uticaj iWar napada se povećava sa
rastućom ulogom interneta u dnevno-
političkom, socijalnom i ekonomskom
životu.
Sveobuhvatan politički vodič, usvojen od
ijekovi da se prenese iz Kine u 7. i 8.
vijeku, dok se za vrijeme napada na
Estoniju u 2007. godini,
strane šefova država i vladaNATO članica
u novembru 2006, uključuje mogućnosti
za zaštitu informacionih sistema koji su
od najveće važnosti za Alijansu od sajber
napada. Razmjena informacija između
NATO članica omogućiće
o mogućim iWar napadima. Neke
NATO članice su već napravile pomak u
zaštiti osnivajući
nacionalne timove za hitno reagovanje na
kompjuterskenapade (CERT).
da je međunarodni
konsenzus teško postići kao i ustanoviti
zakonske osnove za sprečavanje iWar,
neophodno je da NATO pristupi prob
lemukaoneposrednoj prijetnji i pomogne
razvoj praktičneodbrambene saradnje.
rano upozo-
renje o sumnjivim aktivnostima i proc-
jenu
od internet prijetnji,
S obzirom na to
,
-
Vojsci Crne Gore, odnosno njenoj
Brigadi za specijalne operacije, u sklopu
opredjeljenja za modernizacijom
opreme
Iz toga izdvajamo:
U razvoju HK416, "Heckler & Koch" je
imao jedan cilj: nastaviti tamo gdje su
konkurentne jurišne puške dostigle svoj
limit. I došlo se do rezultata.
Još jedan ne
dostatakkonkurenata je potrebadako
i naoružanja i uvođenja NATO
standarda, početkom ove godine biće
isporučeno savremeno naoružanje i
oprema u vrijednosti oko dva miliona
eura. Prošle godine Ministarstvo odbra-
ne potpisalo je ugovore za kupovinu
savremenih automata i takozvanih
jurišnih pušaka "Hekler & Koh", sa
snajperima, prigušivačima pucnja,
podcijevnim bacačima granata i ostalom
kompletnompratećomopremom.
Stručna ekipa Ministarstva odbrane i
Vojske Crne Gore boravila je u fabrici
"Hekler &Koh" i sagedala asortiman koji
ovaj renomirani proizvođač oružja nudi.
Tehničke
studije su pokazale da konkurentne puš-
ke ostalih proizvođača pate od funda-
mentalnih defekata i značajnih mana u
pouzdanosti, sigurnosti, preciznosti i
jednostavnosti upotrebe. -
-
Jurišna puška HK 416
PARTNER 21
Iz svijeta vojne tehnikeNovo naoružanje u Vojsci Crne Gore
risnik njihovu pušku konstantno
održava, kako bi u svakom trenutku bila
spremna za upotrebu. Sve ovo "H&K" je
prevazišao.
zajedno sa iskustvom koje
"Heckler&Koch"postigaou svomveoma
uspješnom programu poboljšanja za
jurišnu pušku britanske vojske SA80,
urodili su plodom u obliku HK416.
HK416 objedinjuje inovativni koncept
jurišne puške zasnovan namodularnosti,
varijabilnosti i odgova
Poboljšani dodatak-podcijevni
(40mm)
Ovi zaključci,
rajućoj cijeni.
Pored mogućnosti selekcije različitih
dužina cijevi, korisnik takođe ima veliki
izboropreme.
bacač
granata , može biti korišćen kao
samostalnooružjenezavisnood sistema.
U testovima izdržljivosti u ekstremnim
uslovima, HK416 je demostrirao jedan
besprekoran sistem veoma uspješan u
borbi.
pouz
danu opciju za vojsku, policiju i snage za
specijalne operacije. Korisnicima koji su
upoznati sa dizajnom jurišnih puš
minimum “prelaznog”
treninga.
Sa jed
nim izuzetkom: rasklapanje i sklapanje se
može izvesti bez upotrebe bilo kakvih
specijalnih alata.
a uminuti.
ja su ugradjene i u MP5 auto
Zahvaljujući integrisanoj G36 tehnolo-
giji, HK416 predstavlja još jednu -
aka
biće potreban
Sve ključne operativne karakte-
ristike i sigurnosni mehanizmi dizajni-
rani su tako da značajno smanje trening
kod korisnika koji prelaze na HK416
oružani sistem.
Jedina glavna razlika koju korisnik može
da uoči je sigurnost i efektivnost. -
To je postignuto inova-
tivnim dizajnom povezanih komponenti
koje čine taj proces lakšim.
Ova jurišna puška, čiji je kalibar 5,56mm,
u zavisnosti odverzije dužine je od700do
1000mm, sa dužinom cijevi od 264 do
505mm, dok joj je brzina gađanja 650
metak
Sve osobine odličnog "Heckler & Koch"
naoružan -
Automat "Heckler & Koch" MP 5
Automat "Heckler & Koch" MP 5
Jurišna puška HK 416
PARTNER 21
mat -
ka
preciznost i kontrolabilnost.
Kalibra je 9x19mm, brzina
5 do 225mm.
vim
misijama. Kao i kod jurišne puške HK
416, m
ki niš
pouzdanost , jednostavno
održavanje i bezbjednost. Kako god
dejstvovali iz ovog automata, sa ili bez
kundaka, obezbijeđena je vrhuns
gađanjamu je
od 800 do 900 metaka u minuti, koristi
okvir od 15 i 30 metaka, težine je od 2,5
do 3,5 kg (zavisno od modela), ukupna
dužina mu se kreće od 325 do 804mm,
dok je dužina cijevi od 11
Ovaj automat koriste jedinice u preko
pedeset zemalja svijeta, tako da se MP5
učvrstio kaonajbolji automat. Izrađuje se
u preko 120 varijanti, da bi se prilagodio
najrazličitijim taktičkim i tehničkim
zahtjevima korisnika. Opcioni preklop-
nik omogućava jedinačnu paljbu, po dva,
po tri metka, ili automatsku paljbu.
Jedinstveni dizajn i mnoštvo dodataka,
što je odlika "Heckler & Koch" proizvo-
đača, kao i različitih vrsta kundaka,
obezbjeđuju MP5 nevjerovatnu fleksi-
bilnost da se upotrijebi u skoro s
oguće je skoro sve dijelove i do-
datnu opremu sa jednog modela posta-
viti na drugi. Dodatni optič an se
montira bez ikakvog alata na posebnim
tačkama sa gornje strane cijevi i
omogućava preciznost bez prethodnog
upucavanja oružja. Ako je optički nišan
montiran, moguće je koristiti i konven-
cionalni nišan na cijevi, bez ikakvog
pomjeranja. Od 120 različitih varijanti
automataMP5 izdvajamo:
MP5-N
MP5A3
Razvijan posebno za potrebe jedne od
američkih najelitnijh jedi -
, MP5
"Navy" model dolazi sa dvojnom prek-
lopnič
ivač
Ovaj model ima magacin od 30 metaka
nica za spec
ijalne operacije "Navy Seals"
kom grupom i nešto tanjom cijevi.
Može se koristiti sa ili bez opcionog
priguš anovegeneracije.
kalibra 9mm x 19. Kundak može biti
uvučen, a kao i kod ostalih MP5-ica
moguće je montirati drugačije kundake,
fiksne, preklopne na stranu itd. Moguće
je dodati i taktičko sv jetlo za bolje
uočavanje ciljeva noću. Posjeduje i
preklopnik0-1-2moda.
MP5K je odlično oružje za zatvorene
prostore. Težak samo 2 kilograma i ma-
nje od 330 mm dugačak, MP5K se lako
skriva i nosi. Na sve varijante modela
MP5K moguće je montirati opcioni
preklapajuć
model može se nositi u za to spe-
cijalno izrađenoj aktovci iz koje je pri-
tiskom na samo jedan prekidač moguće
dejstvovati.
i
i kundak.
Ovaj
MP5K
Mp5А3
Mp5К
22 PARTNER
MP5-N
22 PARTNER
mat -
ka
preciznost i kontrolabilnost.
Kalibra je 9x19mm, brzina
5 do 225mm.
vim
misijama. Kao i kod jurišne puške HK
416, m
ki niš
pouzdanost , jednostavno
održavanje i bezbjednost. Kako god
dejstvovali iz ovog automata, sa ili bez
kundaka, obezbijeđena je vrhuns
gađanjamu je
od 800 do 900 metaka u minuti, koristi
okvir od 15 i 30 metaka, težine je od 2,5
do 3,5 kg (zavisno od modela), ukupna
dužina mu se kreće od 325 do 804mm,
dok je dužina cijevi od 11
Ovaj automat koriste jedinice u preko
pedeset zemalja svijeta, tako da se MP5
učvrstio kaonajbolji automat. Izrađuje se
u preko 120 varijanti, da bi se prilagodio
najrazličitijim taktičkim i tehničkim
zahtjevima korisnika. Opcioni preklop-
nik omogućava jedinačnu paljbu, po dva,
po tri metka, ili automatsku paljbu.
Jedinstveni dizajn i mnoštvo dodataka,
što je odlika "Heckler & Koch" proizvo-
đača, kao i različitih vrsta kundaka,
obezbjeđuju MP5 nevjerovatnu fleksi-
bilnost da se upotrijebi u skoro s
oguće je skoro sve dijelove i do-
datnu opremu sa jednog modela posta-
viti na drugi. Dodatni optič an se
montira bez ikakvog alata na posebnim
tačkama sa gornje strane cijevi i
omogućava preciznost bez prethodnog
upucavanja oružja. Ako je optički nišan
montiran, moguće je koristiti i konven-
cionalni nišan na cijevi, bez ikakvog
pomjeranja. Od 120 različitih varijanti
automataMP5 izdvajamo:
MP5-N
MP5A3
Razvijan posebno za potrebe jedne od
američkih najelitnijh jedi -
, MP5
"Navy" model dolazi sa dvojnom prek-
lopnič
ivač
Ovaj model ima magacin od 30 metaka
nica za spec
ijalne operacije "Navy Seals"
kom grupom i nešto tanjom cijevi.
Može se koristiti sa ili bez opcionog
priguš anovegeneracije.
kalibra 9mm x 19. Kundak može biti
uvučen, a kao i kod ostalih MP5-ica
moguće je montirati drugačije kundake,
fiksne, preklopne na stranu itd. Moguće
je dodati i taktičko sv jetlo za bolje
uočavanje ciljeva noću. Posjeduje i
preklopnik0-1-2moda.
MP5K je odlično oružje za zatvorene
prostore. Težak samo 2 kilograma i ma-
nje od 330 mm dugačak, MP5K se lako
skriva i nosi. Na sve varijante modela
MP5K moguće je montirati opcioni
preklapajuć
model može se nositi u za to spe-
cijalno izrađenoj aktovci iz koje je pri-
tiskom na samo jedan prekidač moguće
dejstvovati.
i
i kundak.
Ovaj
MP5K
Mp5А3
Mp5К
22 PARTNER
MP5-N
Modernizacija Vojske Srbije
Vojska Srbije okončala je u 2007.godinireorganizaciju, nakon čega je brojno sta-nje oružanih snaga smanjeno na 27.000pripadnika. Broj aktivnih garnizona jegotovo prepolovljen. ReorganizacijaVojske Srbije počela je polovinom 2006.godine, poslije osamostaljenja CrneGore, a završena je formiranjem ČetvrtebrigadeKopnene vojske (KOV)uVranju.Značajno smanjenje broja pripadnika iodricanje od velikog broja kasarni ineperspektivnog naoružanja i opremeomogućiće, prema medijskim informa-cijama, povećanje životnog standardapripadnika vojske. Planirano je i teh-ničko obnavljanje vojske. Do 2010. go-dine planira se potpuna profesiona-lizacija, odnosno ukidanje obaveznogsluženja vojnog roka, nakon čega ćebrojno stanje oružanih snaga Srbije bitismanjenona21.000.
BiH os aje bez aviona
Hrvatska ukida obavezno služenje
vojnog roka
t
Vojno vazduhoplovstvo u Oru
zivani na obavezu
žanimsnagama BiH činiće isključivo helikop-terske jedinice. Procijenjeno je da „fiksnakrila“ nijesu perspektivna, jer će svezemlje regije biti članice NATO, a samimtim i članice jednog saveza koji garantujebezbjednost neba. Vojska FederacijeBosne i Hercegovine, od svoga posto-janja, nije imala ni jedan avion, dok jeVojska Republike Srpske posjedovaladvadesetak borbenih aviona, uglavnomzastarjelih i tehnički neispravnih.Ukidanjem mlazne avijacije, BiH će bitimeđu manjim evropskim zemljama čijevojske nemaju ratno vazduhoplovstvo.Većina tih zemalja, uključujući Sloveniju,pod „kišobranom“ je NATO. Ipak,nadzor se plaća. To znači da će i BiHmorati izdvajati sredstva za ove potrebe,jerneće imati vlastite avione.
S prvim danom 2008. godineHrvatska jeučinila još jedan korak ka profesiona-lizaciji svojih oružanih snaga. Napočetku godine u kojoj se očekuje puno-5pravno članstvo u NATO, na snagu jestupila odluka Sabora, prema kojojregruti više neće biti po
služenja. Hrvatska Vojska do 2015.godine planira godišnje da ima oko 2000vojnikapougovoru.
Albanija planira da smanji svoje oružanesnage za tri procenta do 2013. godine.
, i da profesionalizuje svojuvojskudo2010. godine.
Albanija planira smanjenje vojske za
tri odsto do 2013. godine
Broj vojnika će se smanjiti za dva posto,dok će se ostatak smanjenja odnositi nacivile koji rade u vojsci. Dva glavna ciljazemlje su da dobije poziv za članstvo uNATO tokom samita Alijanse, u aprilu, uBukureštu
PARTNER 23
Aktuelnosti iz drugih zemaljaRegion:
PARTNER 23
Vojnik, oficir, džentlmen... Po čemuga,
u milenijumskoj istoriji čovječanstva,
iako ponikao kao običan građanin,
razlikujemo od civila?
o čemu bi drugom. Niko taj poziv ne
stiče po rođenju, mada ga neki nose u
genu, ali ga svako prepoznaje po
uniformi. I nije slučajno što je toliko
književnih djela, filmova, pjesama,
posvećenobašnjemu-vojniku.
ore, kao dio sveobuhvatnog
posla kreiranja novog sistema odbrane
i vojnog ustrojstva, urađen je i prih-
vaćen predlog novih uniformi i insig-
nija crnogorske vojske. Taj posao pred-
stavlja kulminaciju višemjesečnog
istraživačko-razvojnog rada. Usvojene
su nakon što se većina visokih oficira,
zaduženih za njihovu izradu, odlučila
za finalno rješenje. Okončanju posla
prethodilo je stalno i direktno savje-
tovanje sa vojnicima.
Nove uniforme, najvjerovatnije poslije
maja 2008. godine, nosiće pripadnici
Vojske Crne Gore, čime će zamijeniti
stare koje datiraju iz perioda Državne
zajednice Srbija i CrnaGora Uredbom
VladeCrneGoreo znaku, izgledu
Po uniformi, a
p
Od formiranja Ministarstva odbrane
Crne G
.
24 PARTNER
Nove uniforme
Poslije duže pripreme
od maja
24 PARTNER
činova i vojnih uniformi, prihvaćena
su rješenja koja su obavezujuća za sva
Taj dokument
definiše znak Vojske, koji je isti kao
grb Crne Gore, na zlatnom uok-
virenom štitu crvene boje. Ivica štita,
iznad krune, je polukružnog oblika.
Uredbom je određen i izgled činova u
Vojsci, koje će profesionalni vojni
sastav nositi
Vojska Crne Gore ima tri vida, te stoga
postoje i razlike kada je riječ o
obilježavanju njihovih činova, ali i
bojama uniforme. Službena odježda
kopnene vojske biće tamnozelene boje,
mornarice crne, a vazduhoplovstva
tamnop U tim bojama biće vjet-
rovke, jakne, pantalone, džemperi,
majice i kape.
Podoficiri i oficiri Kopnene vojske i
Mornaričke baze oznake činova nose
na naramenicama bluze i košulje, te na
lijevoj strani, u predjelu grudi jakne,
košulje, mantila i vjetrovke. Za razliku
od njih profesionalni oficiri morna-
ričkog roda, pomorci i vazduhoplovci,
činove će nositi i na donjem dijelu oba
rukava bluze. Uredba definiše i izgled
naramenica i etalona za nove činove u
Vojsci - brigadnog generala i komo-
vojna lica, bez obzira kojem rodu ili
funkciji pripadaju.
na naramenici i rukavu
uniforme.
lave.
dora u mornarici, ali i izgled i sastav
uniformi- službena, radna, svečana i
vježbovno-terenskauniforma.
Kada je riječ o svečanoj uniformi, ona
se sastoji iz dijelova službene, kojima se
dodaje trostruki gajtan u pletenici sa
metalnim završecima - akselbender,
zatim, bi
Podoficiri i oficiri, do čina kapetana,
nose akselbender srebrne boje sa jed-
nom pletenicom, majori i viši oficirski
činovi sa dvije, a najviši oficiri sa tri
pletenice zlatne boje.
icire
je patina srebrneboje.
Ešarpa, u obliku pojasa je crvena sa
ukrasnim, zlatno-žutim trakama i šna-
lom na sredini. Kopča, na kojoj je znak
Vojske jepatina srebrneboje.
Terenske uniforme su različite, a speci-
fično se razlikujuone zaVojnupoliciju,
koje osim osnovnih djelova, kao
dodatne elemente, imaju kombinezon
sa uloškom, rolku, kožne rukavice i
patike. Mornari su, za teren, kao
dodatni dio dobili bermude i kišna
odijela.
Vazduhoplovci će zavisno od doba
dana, imati kombinezone za dnevno ili
noćno letjenje, šal, pilotske čizme ili
patike, dok će imglavu krasiti kačket ili
kapa. “Plavci” piloti nosiće i pilotske
kožne jakne, popularne spidfajerke.
-
U
njihovoj terenskoj uniformi je šešir ali i
kapa "fantomka", balistički i borbeni
prsluk, kao i komplet za alpiniste.
OliveraĐukanović
jela košulja i ešarpa.
Akselbender za
oficire je patina zlatne, a za podof
Oficiri nose šapke, dok vojnici, zavisno
od vida i roda, imaju beretke, šešire ili
kape džokejke. Primjera radi, službena
uniforma pripadnika specijalnih jedi
nica, podrazumijeva bordo beretke.
PARTNER 25PARTNER 25
Crnogorska istorija, sva od oslobodi
lačkih pregnuća, toliko je bogata bitkama
i ratovima, da nije nimalo bilo lako
odabrati datum po kome bi bio određen
Dan Vojske Crne Gore.
Ministarstvo
odbrane, uz konsultacije sa ekspertima,
posebno istoričarima, odlučilo se za
jednu bitku iz davne prošlosti, za bitku u
Tuđemilu kod Bara, 1042. godine.
oga
đaju govori istoričar .
u Tuđemilu kod Bara,
u
pomoć susjede Duklje
je upravnika
dračke oblasti Kursilija. Dvije vojske
srele su se u Tuđemilu. Dukljansko-
zetska vojska, iako znatno ja, do
nogu potuče Vizantijce i
u
ponoć, a vojska kneza Vojislava poslužila
se rat
trubačkim znacima uvjerila je nepri
jatelja da je mnogo brojnija nego što je
bila. Noć je bila veoma mračna
bitku jedan Baranin Vizan
tijce obavijestio da će biti opkoljeni.
Noćnim
napadom na frontu dukljansko-zetska
vosjka je uspjela da rastjera predstraže,
poslate daleko naprijed.
a obaviješću
-
Toliko je važnih
datuma koji su mogli “konkurisati” za
praznik crnogorske Vojske.
Za
“Partner” o tom istorijski važnom d -
“Bitka iz 1042. go-
dine, je bitka kada je vojska dukljanskog
kneza Stefana Vojislava porazila vizan-
tijsku vojsku, koja je na prostor današnje
Crne Gore stigla da umiri ondašnje
stanovništvo Duklje koje se pobunilo
protiv vlasti Grka. Vizantijski car
Konstantin IX Monomah pozvao je
, a za napad na
Duklju-Zetu odredio
slabi
njihove
saveznike. Glavna bitka odigrana je
nim lukavstvom. Velikom larmom i
-
, a nepri-
jatelj je bio zbunjen i time što je nepo-
sredno pred -
Tako
je, namjerno, izazvan strah Vizantijaca u
nepoznatim planinama.
Dalje napredo-
vanje sa svih strana i sa velikom larmom,
uplašilo je Grke, koji su to doveli u vezu
s Baranina, te pred zoru
Novak Adžić
26 PARTNER
Dan Vojske Crne Gore 7. oktobarFeljton:
Tuđemilska bitka
nasrnuše u bijeg.
-
Gonjenje je vršeno s
, zatim, m
I tako je
izvojevana velika pobjeda, nakon koje je
Duklja-Zeta bila dugo mirna od Vizan-
tije
Odmah zatim počelo je
gonjenje, u kome je mnogo Grka potu
čeno i zarobljeno, a sam komandant
Kursilije ranjen je i umro u Skadarskoj
ravnici. ve do Drima.
Dukljani-Zećani su orali da se
obračunaju i sa napadima vizanstijskih
saveznika sa druge strane.
.” zaključuje Adžić.
Tuđemilska bitka je, može se reći, jedna
od prvih velikih pobjeda
oslobodilačkih bitaka
i ratova, kroz koju je izgrađivana, bra
njena, i odbranjena, dukljansko-zetsko-
crnogorska država.
na našem pros-
toru, u dugoj istoriji
-
Upravo zbog toga je “pravedno” da datum
te bitke, 7. oktobar 1042. godine, bude
Dan Vojske Crne Gore.
26 PARTNER
Crnogorska istorija, sva od oslobodi
lačkih pregnuća, toliko je bogata bitkama
i ratovima, da nije nimalo bilo lako
odabrati datum po kome bi bio određen
Dan Vojske Crne Gore.
Ministarstvo
odbrane, uz konsultacije sa ekspertima,
posebno istoričarima, odlučilo se za
jednu bitku iz davne prošlosti, za bitku u
Tuđemilu kod Bara, 1042. godine.
oga
đaju govori istoričar .
u Tuđemilu kod Bara,
u
pomoć susjede Duklje
je upravnika
dračke oblasti Kursilija. Dvije vojske
srele su se u Tuđemilu. Dukljansko-
zetska vojska, iako znatno ja, do
nogu potuče Vizantijce i
u
ponoć, a vojska kneza Vojislava poslužila
se rat
trubačkim znacima uvjerila je nepri
jatelja da je mnogo brojnija nego što je
bila. Noć je bila veoma mračna
bitku jedan Baranin Vizan
tijce obavijestio da će biti opkoljeni.
Noćnim
napadom na frontu dukljansko-zetska
vosjka je uspjela da rastjera predstraže,
poslate daleko naprijed.
a obaviješću
-
Toliko je važnih
datuma koji su mogli “konkurisati” za
praznik crnogorske Vojske.
Za
“Partner” o tom istorijski važnom d -
“Bitka iz 1042. go-
dine, je bitka kada je vojska dukljanskog
kneza Stefana Vojislava porazila vizan-
tijsku vojsku, koja je na prostor današnje
Crne Gore stigla da umiri ondašnje
stanovništvo Duklje koje se pobunilo
protiv vlasti Grka. Vizantijski car
Konstantin IX Monomah pozvao je
, a za napad na
Duklju-Zetu odredio
slabi
njihove
saveznike. Glavna bitka odigrana je
nim lukavstvom. Velikom larmom i
-
, a nepri-
jatelj je bio zbunjen i time što je nepo-
sredno pred -
Tako
je, namjerno, izazvan strah Vizantijaca u
nepoznatim planinama.
Dalje napredo-
vanje sa svih strana i sa velikom larmom,
uplašilo je Grke, koji su to doveli u vezu
s Baranina, te pred zoru
Novak Adžić
26 PARTNER
Dan Vojske Crne Gore 7. oktobarFeljton:
Tuđemilska bitka
nasrnuše u bijeg.
-
Gonjenje je vršeno s
, zatim, m
I tako je
izvojevana velika pobjeda, nakon koje je
Duklja-Zeta bila dugo mirna od Vizan-
tije
Odmah zatim počelo je
gonjenje, u kome je mnogo Grka potu
čeno i zarobljeno, a sam komandant
Kursilije ranjen je i umro u Skadarskoj
ravnici. ve do Drima.
Dukljani-Zećani su orali da se
obračunaju i sa napadima vizanstijskih
saveznika sa druge strane.
.” zaključuje Adžić.
Tuđemilska bitka je, može se reći, jedna
od prvih velikih pobjeda
oslobodilačkih bitaka
i ratova, kroz koju je izgrađivana, bra
njena, i odbranjena, dukljansko-zetsko-
crnogorska država.
na našem pros-
toru, u dugoj istoriji
-
Upravo zbog toga je “pravedno” da datum
te bitke, 7. oktobar 1042. godine, bude
Dan Vojske Crne Gore.
Konkurs za prijem vojnika po ugovoru na službu u Vojsku Crne Gore
MISTARSTVO ODBRANE iGENERALŠTAB VOJSKE CRNE GORE
O G L A Š A V A J U Potrebu za popunom slobodnih formacijskih mjesta prijemom u profesionalnu vojnu službu vojnika po ugovoru na određeno vrijeme,
1) U Četi vojne policije (mjesto službovanja Podgorica):
za dužnosti: a) u pješadiji2) U Bataljonu za počasti
(mjesto službovanja Podgorica):za dužnosti: a) u pješadiji (gardista)3) U Lakoj pješadijskoj brigadu
(mjesto službovanja Podgorica, Nikšić):za dužnosti: a) u pješadiji b) u artiljeriji c) u ARJ PVO d) u inžinjeriji e) u saobraćajnoj službi 4) U Brigadi za specijalne operacije
(mjesto službovanja Danilovgrad, Pljevlja, Kolašin, Kumbor):
za dužnosti: a) u pješadiji b) u vezi c) u inžinjeriji d) u ABH-odbrani e) u pomorstvu f) u mornaričkotehničkoj službi g) u saobraćajnoj službi h) u sanitetskoj službi 5) U Mornaričkoj bazi
(mjesto službovanja Bar, Kumbor):za dužnosti: a) u pomorstvu b) u mornaričkotehničkoj službi c) u intendantskoj službi d) u saobraćajnoj službi
Opšti uslovi za prijem: - da je zdravstveno sposoban za vojnu službu (utvrđuje vojnoljekarska komisija),- da ima propisanu stručnu spremu,- da nije osuđivan za krivično delo na bezuslovnu kaznu zatvora od najmanje šest meseci,- da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično delo za koje se goni po
službenoj dužnosti,
Posebni uslovi za prijem: - da ima završenu najmanje srednju školu (III ili IV stepen),- da nije stariji od 28 godina za prijem u rodu, odnosno 30 godina u službu,- kandidat koji konkuriše za vozača mora imati položenu najmanje “B” i “C” kategoriju,- prednost imaju kandidati koji su odslužili vojni rok,- za gardiste - da su visine preko 180 cm. Uz molbu se prilažu sledeća dokumenta:- autobiografija,- izvod iz matične knjige rođenih,- uvjerenje o državljanstvu,- ovjerena kopija svedočanstva-diplome o završenoj školi,- potvrda da je odslužio vojni rok,- ovjerena fotokopija vojničke knjižice,- uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak i da nije osuđivan,- ovjerena kopija vozačke dozvole (ako konkuriše za vozača m/v),- ovjerena kopija lične karte, tačna adresa i broj telefona.
Prava i obaveze za vrijeme službe po ugovoru: Ugovor se zaključuje na period od 1 (jedna) godine dana.Vojnici po ugovoru na određeno vrijeme imaju pravo na: platu i druga novčana primanja prema Uredbi o platama; godišnji odmor prema Uredbi o godišnjim odmorima i odsustvima; zdravsteveno i socijalno osiguranje i druga prava i obaveze prema propisima za lica primljena u profesionalnu vojnu službu na određeno vrijeme. Način podnošenja molbe:- za prijem u Četu vojne policije, molbe se podnose u kasarni “Masline”,- za prijem u Bataljon za počasti, molbe se podnose u kasarni na aerodromu “Golubovci”,- za prijem u Laku pješadijsku brigadu, molbe se podnose u kasarni “Masline”,- za prijem u Brigadu za specijalne operacije, molbe se podnose u kasarni u Danilovgradu,- za prijem u Mornaričku bazu, molbe se podnose u kasarni u Kumboru. Molbe se dostavljaju jedinicama u navedenim mjestima sa naznakom “za oglas”. Kandidate koji ispunjavaju uslove oglasa, komisija za prijem upućuje na ocjenu zdravstvene sposobnosti. Oglas ostaje otvoren od dana objavljivanja u sredstvima javnog informisanja do popune slo-bodnih formacijskih mjesta.Nepotpune molbe neće se razmatrati za prijem u službu.Odluku o izboru kandidata za prijem donosi nadležni starešina, a o izboru kandidati će biti obaviješteni u propisanom roku.Za kandidate koji budu izabrani za prijem, određuje se probni rad, radi provjere osposobljenos-ti za dužnost za koju se primaju u službu, u trajanju od 3 (tri) mjeseca.
PARTNER 27
Recommended