View
6
Download
0
Category
Preview:
DESCRIPTION
Planiranje linijskih projekata
Citation preview
SVEUILITE U ZAGREBU
GRAEVINSKI FAKULTET
PLANIRANJE UPORABE OPREME U IZRAENO
HORIZONTALNIM GRAEVINSKIM PROJEKTIMA
KOLEGIJ: Graevinski strojevi STUDENT: Marina Plea
NOSITELJ: doc.dr.sc. Mladen Vukomanovi JMBAG: 0082044506
ASISTENT: dr.sc. Zvonko Sigmund AK.GOD. 2014./2015.
Zagreb, svibanj 2015
SADRAJ
Uvod ........................................................................................................................................... 1
Pozadina ..................................................................................................................................... 3
PDM Metoda mrenog planiranja ........................................................................................... 6
Identifikacija krtinih resursa ........................................................................................... 10
Planiranje resursa ............................................................................................................. 11
Planiranje trokova ............................................................................................................ 11
LSM Metoda linijskog planiranja ......................................................................................... 15
Identifikacija kljunih aktivnosti ...................................................................................... 17
Linije, tapovi i blokovi .................................................................................................... 20
Pretvaranje u mrenu metodu - PDM ............................................................................... 20
Razvoj radnih grupa (eng. CREWS) ........................................................................................ 22
Utvrivanje parametra ocjene upravljanja projektom .............................................................. 24
Minimum traene dnevne produktivnosti i oekivana dnevna produktivnost .................. 25
Trokovni ciljevi i ciljevi radnih jedinica ......................................................................... 26
TILOS ....................................................................................................................................... 27
Zakljuak .................................................................................................................................. 30
Popis slika ................................................................................................................................ 31
Popis tablica ............................................................................................................................. 31
Literatura
GRAEVINSKI STROJEVI
1
Uvod
[1] Horizontalni graevinski projekti, projekti niskogradnje zahtijevaju uporabu
velikog broja graevinske mehanizacije, odnosno graevinskih strojeva i opreme. Koritenje
sredstava za rad ukljuuje i popratne aktivnosti poput odravanja, strojeva u pripremi i slino.
Takoer, zadravanje graevnske opreme na dodijeljenom projektu due nego je planirano
automatski koi izvrenje nekog drugog projekta (na kojem je ista ta oprema planirana), te
tako onemoguava stvaranje dodatnog profita za odreenu fiskalnu godinu.
Ako promatramo projekt, s iskljuivo stajalita planiranja, projekti koji zahtijevaju
uporabu velikog broja graevinske opreme su projekti gdje je produktivnost opreme
(sredstava za rad) znatno vanija, nego produktivnost radne snage. Tako e se planer
sredstava za rad pobrinuti da nema konflikata izmeu opreme na gradilitu, a duljinu pojedine
aktivnosti e odreivati na temelju duljine smjene i produktivnosti opreme, dok e se planer
radne snage koncentrirati da nema konflikata meu obrtnicima na gradilitu, a pojedine
aktivnosti e odreivati na temelju duljine smjene i produktivnosti radnih grupa.
U ovom radu su prikazane metode planiranja radova u niskogradnji, koje mogu
pomoi pri planiranju aktivnosti kako bi se projekt zavrio prije vremenskog roka. Za mreno
planiranje, metoda kritinog put (CPM eng. Chritical path method), te za linijsko planiranje,
ortogonalni plan (LS eng. Linear scheduling).
Takoer, za poetak je potrebno definirati dva, u engleskom jeziku, razliita termina, a
to su [2]:
Planning: za izbor aktivnosti, te odreivanje, odnosno procjenu (eng. estimate) potrebe za
materijalom, radnicima, strojevima i opremom za izvrenje aktivnosti, te odreivanje vremena
trajanja aktivnosti i trokova izvrenja.
Te je prema ovoj definiciji dalje koriten naziv kalkulant (eng. estimator) za osobu koja
procjenjuje i odreuje potrebe za graevinskom mehanizacijom strojevima, kao i procjenu
vremena trajanja aktivnosti i trokova izvrenja.
Scheduling: za izradu vremenskog rasporeda (dinamike) aktivnosti u kojem one moraju biti
izvrene, sa pripadnom dinamikom resursa u projektu.
GRAEVINSKI STROJEVI
2
Prema ovoj definiciji, dalje je koriten naziv planer (eng. scheduler) za osobu koja planira
vremenski raspored i trajanje aktivnosti.
Dodatno, eng. productivity rate je u dijelovima ovog rada prevoena kao stopa
produktivnosti, kao odnos izmeu ostvarenog uinka i koliine uloenog ivog rada, a
ponegdje kao uinak, kako je smatrano da je primjerenije u pojedinim dijelovima teksta.
GRAEVINSKI STROJEVI
3
Pozadina
Kratki podsjetnik na dvije razliite metode koje se koriste pri matematikom
modeliranju plana graenja i izbjegavanju konflikata usporednih aktivnosti.
Prva metoda se naziva Metoda kritinog puta (eng. Critical path method CPM), a
razlikujemo dva razliita modela CPM-a, a to su:
1. AOA eng. activity-on-arrow koja doputa veze izmeu aktivnosti prilikom ega
jedna aktivnost mora zavriti prije nego sljedea moe poeti FS veze (kraj-poetak,
eng. Finish-to-Start) (slika 1)
2. AON eng. Activity-on-node (slika 2) doputa etiri razliita naina veza izmeu
aktivnosti, a to su: (slika 3)
3. FS kraj-poetak veza (eng. finish-to-start), prethodna aktivnost mora zavriti prije
nego sljedea zapone
4. SS poetak-poetak veza (eng. star-to-start), prethodna aktivnost mora zapoeti
prije nego sljedea zapone
5. FF kraj-kraj veza (eng. finish-to-finish), prethodna aktivnost mora zavriti prije nego
sljedea moe zavriti
6. SF- poetak-kraj veza (eng. start-to-finish), prethodna aktivnost mora zapoeti prije
nego sljedea moe zavriti.
Slika 1 Koncept AOA metode povezivanja
GRAEVINSKI STROJEVI
4
Slika 2 Koncept AON metode povezivanja
Slika 3 Veze izmeu aktivnosti
Glavni cilj CPM metode je utvrivanje slijeda izvrenja koje je najkritinije za zavravanje
projekta na vrijeme i naziva se kritini put.
GRAEVINSKI STROJEVI
5
Druga metoda naziva se linijska metoda (eng. linear scheduling LS) koja je vie orijentirana
na isporuke nego na aktivnosti kao CPM. Glavni cilj ove metode je maksimiziranje
produktivnosti svih radnih paketa graevinske mehanizacije, ee nazivanih eng. crew
radne grupe, osiguravajui da stopa produktivnosti jedne aktivnosti sluajno ne kontrolira,
odnosno da ne utjee, na produktivnost druge aktivnosti, to se postie koristei grafiki
prikaz umjesto mrenog prikaza, kao kod CPM metode. Na apscisi grafa predstavljena je
lokacija (mjesto), a na ordinati vrijeme. Dakle, ortogonalni plan, kao metoda linijskog
planiranja prati projekt u vremenu, ali i osigurava da ne doe do konflikata izmeu radnih
grupa na samom gradilitu.
GRAEVINSKI STROJEVI
6
PDM Metoda mrenog planiranja
PDM (eng. Precedence Diagramming Method) je AON metoda s nekoliko dodatnih
pravila kako bi se osigurala kontinuiranost procesa stvaranja loginog dijagrama. Dijagram
ima oblik mree koja prikazuje slijed rada (izvrenja) temeljem tehnikih ogranienja koja
definiraju veze izmeu aktivnosti koje ine projekt.
Na primjer, u projektu komunalne naravi, izvoa mora iskopati rov, prije nego se poloe
komunalne cijevi, a one se moraju postaviti prije nego se rov zatrpa zemljom. Za takav
projekt se moe rei da ima tri linijske aktivnosti, prilikom ega jedna mora zavriti, prije
nego druga zapone, koristei FS vezu. Aktivnosti traju:
kopanje rova: 3 dana,
polaganje cijevi: 5 dana,
zatrpavanje: 2 dana,
iz ega je vidljivo da e ovaj projekt trajati 10 dana.
No, u razgovoru, odnosno dogovoru s gradilinim nadzornikom, planer doznaje da polaganje
cijevi moe zapoeti nakon 1. dana iskopa rova, i takoer da zatrpavanje moe zapoeti 3
dana nakon to je polaganje zapoelo. No, polaganje ne moe zavriti prije no zavri
cjelokupni iskop. Tako, primarno linijsko planiranje (slika 4) sada postaje paralelno (slika 5),
odnosno na drugi dan, raditi e i grupa za iskop rova i grupa za polaganje cijevi. Planer ovo
postie koristei SS i FF veze i prikazujui odgode izmeu poetka kopanja i poetka
polaganja, u kvadratnim s brojem koji oznaava koliko dana odgode lag postoji na putu.
Dakle, polaganje ne moe zapoeti do 1 dan nakon to iskop pone, a to je SS veza s 1 danom
odgode.
Slika 4 Linijski radni slijed
GRAEVINSKI STROJEVI
7
Slika 5 Paralelni radni slijed
Da bi utvrdili koliko dugo e trajati projekt, koriste se tri seta kalkulacija:
Proraun unaprijed: utvruje rano vrijeme dogaaja (najranije kad aktivnost moe zapoeti i
zavriti)
Proraun unatrag: utvruje kasno vrijeme dogaaja (najkasnije kad aktivnost moe zapoeti i
zavriti)
Odreivanje zaliha: koliina vremena koju aktivnost ima za zapoinjanje, nakon odreenog
ranog starta, bez da stvara zakanjenja za cijeli projekt.
1. Proraun unaprijed:
EF = ES + d (rani zavretak, eng. early start je jednak ranom poetku, eng. early start plus
trajanje aktivnosti, eng. duration)
ES (sljedujue aktivnosti) = EF (prethodne aktivnosti).
Prva aktivnost iskop traje 3 dana, dakle ES je 0, te iz toga slijedi da je EFiskop = 0 + 3 = 3 dana.
Sljedea aktivnost je polaganje cijevi , koja ne moe zapoeti dok iskop ne zavri, te je
ESpolaganje = EFiskop. EFpolaganje = 3 + 5 = 8 dana.
Zatrpavanje zemljom: ESzatrpavanje = EFpolaganje, EFzatrpavanje = 8 + 2 = 10 dana.
GRAEVINSKI STROJEVI
8
2. Proraun unatrag:
Nakon prorauna unaprijed, potrebno je napraviti proraun unatrag. Polazi se od LS = LF d.
Pri emu je LS kasni poetak aktivnosti, a LF kasni zavretak aktivnosti, onda vrijedi da je
LF(prethodne aktivnosti) = LS(sljedujue aktivnosti), ako se radi o FS vezi, ili
LF(prethodne aktivnosti) = LF(sljedujue aktivnosti), ako se radi o FF vezi. Ukoliko postoje i
FS i FF veza, LF(prethodne aktivnosti) = najmanja vrijednost svih veza.
Slika 6 PDM proraun unaprijed i unatrag za linijski radni slijed
Slika 7 PDM proraun unaprijed i unatrag za paralelni radni slijed
GRAEVINSKI STROJEVI
9
3. Izraun zaliha:
U PDM metodi postoje tri tipa zaliha, a jednadbe za proraun pojedine, su sljedee:
SF poetna zaliha (eng. Start Float): zaliha povezana s poetkom aktivnosti
SF = EF - ES
FnF krajnja zaliha (eng. Finish Float): zaliha povezana sa zavretkom aktivnosti
FnF = LF - LS
TF ukupna zaliha (eng. Total Float): zaliha povezana s putem na kojem se aktivnost
nalazi
TF = LF ES d
Tablica 1 pokaje matrini prikaz povezan s paralelnim slijedom aktivnosti, prikazano na slici
7, s povezanim izraunatim zalihama.
Tablica 1 Proraun unaprijed i unatrag
Aktivnost Trajanje
(dani) LF Izraun LS
Zatrpavanje 2 6 LS = 6-2 4
Polaganje 5 LF (zatrpavanje)
= 6
LS = 6-5 = 1
LS = LS (zatrpavanje) odgoda
= 4 3 = 1
1
Iskop 3
LF
(postavljanje)
= 6
LS = 6 3 = 3
LS = LS (polaganje) odgoda
= 1 1 = 0
0
(izabrati manju)
Vidljivo je da sve aktivnosti, osim iskopa imaju zalihu, te je stoga iskop kao aktivnost
kritina. Iskop mora zapoeti na dan ranog poetka ES, ali se moe zavriti s 3 dana
kanjenja, a da se jo projekt moe zavriti do 6. dana. No, s druge dvije aktivnosti ovo ne
vrijedi, te one moraju zapoeti i zavriti na rane datume, odnosno poeti na ES i zavriti na
EF.
GRAEVINSKI STROJEVI
10
Identifikacija kritinih resursa
Izrazito je vano da projektni menader zna koji resursi dodijeljeni projektu mogu
direktno utjecati na vremenski zavretak projekta. Takoer, vano je da kalkulant koji
dostavlja ponudu za posao, ima u vidu koji resursi bi mogli postati kritini.
Postoje dva uobiajena naina za odreivanje kritinih resursa.
Prvi je pogledati slobodne zalihe (eng. float) u svakoj aktivnosti u planu, te utvrditi da resursi
povezani sa svakom kritinom aktivnou automatski postaju kritini resursi. Tako npr., iz
prethodnog primjera, ako polaganje zahtjeva bager, kamion sa cijevima, te kompresor plus
radnici, navedeni resursi bili bi oznaeni kao kritini resursi. Potom bi se poduzele mjere kako
bi se osiguralo da se ovi resursi dodijele kritinim aktivnostima.
Druga metoda polazi od manje teorijskog, a vie praktinog pristupa. Prepoznaje plan kao
procjenu vremena koje je potrebno za zavriti projekt, a na trajanja aktivnosti gleda kao na
cilj, a ne kao na apsolutnu vrijednost. Trajanja su u funkciji uinkovitosti pojedine radne
grupe i koja se mogu mijenjati dodajui ili podugovarajui resurse ako je potrebno, kako bi se
ostvarilo izvrenje aktivnosti. Kritini resursi se definiraju kao oni koji koji se fiziki ili
tehniki ne mogu poveati unutar odreenog vremenskog perioda, te onda zahtijevaju
posebno upravljanje, a nekritini resursi se poveavaju ili smanjuju ovisno kako projekt
zahtjeva. Najbolji primjer za ovu metodu je toranjska dizalica na projektu visokogradnje.
Ukoliko postoji samo jedna dizalica na odreenom projektu, mora se osigurati da dvije
aktivnosti, koje zahtijevaju uporabu dizalice, nisu planirane u isto vrijeme. esto, takav
pristup e staviti aktivnosti koje zahtijevaju kritine resurse, na kritini put, jer se takve
aktivnosti sada moraju planirati serijski, umjesto paralelno. Velika prednost ovog pristupa je u
velikom smanjenju broja kritinih resursa kojima se mora upravljati tijekom izvrenja
projekta, to omoguuje voditelju projekta odrati glavni fokus na one resurse koji znaajno
utjeu na stvarno trajanje projekta.
Kako bilo, ne smije se doi u napast nabavljanja velikog broja opreme kao osiguranja od
nepoznatih buduih zastoja, odnosno kanjenja.
GRAEVINSKI STROJEVI
11
Planiranje resursa
Dodjeljivanje resursa vremenskom planu se najee radi koristei komercijalne
graevinske software. Svrha dodjeljivanja resursa vremenskom planu je da je plan zaista
realistian unutar ogranienja dostupnih resursa i njihovom povezanou s produktivnou.
Ova tehnika se moe koristiti za poveanje tonosti procjene za projekte niskogradnje.
Planiranje resursa ima dva cilja:
1. Stvaranje velikog broja informacija o zahtjevima za resursima, tijekom ivotnog
projekta, koji potom omoguavaju projektnom menaderu planiranje zapoljavanja
radne snage i nabave opreme za projekt.
2. Osigurati da trajanja za te resurse koji su konstruirani kao kritini, su realistina za
stopu produktivnosti koju razumno radna grupa moe postii.
Planiranje resursa se postie popunjavajui eng. resource dictionary, odnosno listu resursa
u software-u koji koristi planer. Ovaj postupak se sutinski sastoji od identificiranja
opreme i zahtjeva za radnom snagom za svaku radnu grupu, te ih potom povezuje s
aktivnostima kojima e biti dodijeljeni. Software potom stvara histogram za svaku
pojedinanu razmjenu i specifini dio opreme, to omoguava projektnom menaderu da
nabavlja resurse kako su potrebni u projektu.
Planiranje trokova
Plan trokova je uobiajena pojava prilikom izgradnje komercijalnih zgrada koje se
esto naplauju u ukupnom iznosu za cijelu graevinu, ukupno ugovorena cijena (eng. - lump
sum). Za radove niskogradnje najee se koriste jedinine cijene, cijena radova po jedinici
mjere ugovorenih radova, radije nego ukupno ugovorena cijena. Neki ugovori ugovoreni na
temelju jedinine cijene imaju stotine pojedinanih stavki za plaanje, to ini potekoe
prilikom kontrole tijekom graenja, s obzirom da ih je teko direktno povezati s planom
aktivnosti, te s toga, kalkulant mora precizno sinkronizirati trokove s opisanim radovima za
pojedinu aktivnost. Ovo stvara plan vrijednosti za projekt i neophodni ulazni podatak za
stvaranje plana trokova.
Tablica 2 prikazuje trokove povezane s primjerom komunalnog projekta, no trokovi slue
samo kao primjer, ne odraavaju stvarno stanje.
GRAEVINSKI STROJEVI
12
Tablica 2 Trokovi vezani s komunalnim projektom
Ulazni podatci
AKTIVNOST TRAJANJE
(dani) TROKOVI ($)
DNEVNI TROAK
($/danu)
iskop 3 36,000 12 000
polaganje 5 150 000 30 000
zatrpavanje 2 28 000 14 000
Tablica 3 prikazuje paralelni slijed istog projekta, kao grafikon za plan trokova, pri emu se
moe vidjeti da prikazano na ovaj nain, prikazuje oekivani tok novca (eng. cash flow) za
ivotni vijek projekta. Ovo se nekad naziva ostvarena vrijednost (eng. earned value), poto
jednom kad je izvoa izvrio aktivnost, vrijednost aktivnosti je ostvarena ili drugim
rijeima, izvoa moe dostaviti zahtjev (rauna) za naplatu te aktivnosti.
Tablica 3 Cost-loaded grafikon za komunalni projekt
Dan 1 2 3 4 5 6
Aktivnost Trajanje
(dani)
iskop 3 12 000 12 000 12 000
polaganje cijevi 5 30 000 30 000 30 000 30 000 30 000
zatrpavanje 2 14 000 14 000
Dnevni troak 12 000 42 000 42 000 30 000 44 000 44 000
Kumulativni troak 12 000 54 000 96 000 126 000 170 000 214 000
Tako e na kraju 3. dana izvoa moi oekivati zaradu od 96 000 $, jer e iskop zavriti, a
dva dana polaganja cijevi e takoer biti izvrena.
Plan trokova omoguuje praenje financijskog izvrenja projekta zajedno sa stvarnim
(fizikim) izvrenjem.
Slike 8 i 9 prikazuju histogram dnevnih trokova i kumulativnu krivulju trokova (S-krivulja),
za primjer komunalnog projekta, dva prikaza koja mogu posluiti kao izrazito korisne mjere
kontrole projekta. Takoer, ako se uzme projektni plan sastavljen od procjena, odnosno
kalkulacija i planova i ako ga transformiramo u vizualni oblik, kao na slici, projektni
menader ima koristan alat za razvoj financijskog plana.
GRAEVINSKI STROJEVI
13
Slika 8 Histogram trokova
Slika 9 Kumulativna krivulja dnevnih trokova (S-krivulja)
Dakle, PDM metoda planiranja je metodologija temeljena na aktivnostima koja
omoguuje planiranje projekata niskogradnje. Izlazni podatci te metode stvaraju korisne alate
za kontrolu prilikom izvrenja projektnog plana na nain da odgovara i trokovnim i
vremenskim ogranienjima. Najvea pretpostavka koju kalkulant mora uzeti u obzir, prilikom
koritenja ove metode, je da trajanja aktivnosti izvedena iz stopa produktivnosti za radne
grupe povezane sa svakom aktivnou, nee biti sprijeena ili sukobljena s radom koji se
odvija na drugoj paralelnoj aktivnosti. Prilikom koritenja mrenog planiranja, ne postoji
mehanizam koji e upravljati i prostorom i vremenom simultano.
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
50
1 2 3 4 5 6
Dn
evn
i tro
ak
($)
Dani
0
50
100
150
200
250
0 1 2 3 4 5 6
Ku
mu
lati
vni d
ne
vni t
rok
ovi
($
)
Dani
GRAEVINSKI STROJEVI
14
No, u projektima niskogradnje javlja se problem prostora na stvarnom mjestu gradnje. Moe
se dogoditi da se dvije radne grupe nau na istom mjestu kako bi odrale svoje ciljane stope
produktivnosti. Kada se to dogodi, neizbjeno je da e jedan proces kasniti, dok se ne rijei
prostorni konflikt. Na sreu, postoji metoda planiranja koja upravlja i vremenom i prostorom
u isto vrijeme, a naziva se linijsko planiranje (eng. Linear scheduling), odnosno tehnika
ortogonalni plan.
GRAEVINSKI STROJEVI
15
LSM Metoda linijskog planiranja
Metode linijskog planiranja (eng. Linear Scheduling Method), u daljenjem tekstu, kao
jedna od metoda - ortogonalni planovi, predstavljaju istovremeno i vrijeme i prostor na istom
grafikonu i omoguuje planeru da osigura da dvije radne grupe ne budu u meusobnom
konfliktu. Umjesto vremenski, ova metoda je bazirana na proizvodnji (isporuke) i omoguuje
planeru precizno uskladiti plan s proizvodnim pretpostavkama koje su koritene pri
kalkulaciji, osiguravajui prijelaz iz planiranja projekta prema izvrenju projekta.
Linijski planovi su jednostavni dijagrami koji pokazuju i kad i gdje e se izvravati odreena
aktivnost. Iz razloga to stavljaju vrijeme i mjesto na isti dijagram, linijski planovi omoguuju
nam da vidimo kako se pojedini dijelovi projekta meusobno slau. Ortogonalni plan je
najbolje koristiti za linijske projekte, kao to su autoceste, cjevovodi i eljeznice.
Slika prikazuje koncept za prometnicu dugu 304,8 m, odnosno 1000 stopa (ft), koja sadri 10
odreenih lokacija (eng. stations). U ovom primjeru, postoje 3 aktivnosti:
1. Priprema podloge
2. Postavljanje stabilizirajueg sloja
3. Izvoenje asfaltnog kolnika
Slika 10 Primjer linijskog plana za projekt rehabilitacije ruralne autoceste
GRAEVINSKI STROJEVI
16
Na ovom primjeru, izvoa je odluio krenuti od istonog kraja (STA 10+00) gdje ima
prostora za skladitenje opreme i potom raditi na zapadnom traku prema zapadu (STA 0+00),
zavravajui pripremu podloge i stabilizirajui bazu. Zatim e se radovi izvoditi na istonom
traku, radei prema istonom kraju (STA 10+00). Asfaltni kolnik e se izvoditi od zapada
prema istoku. Na slici 8 je prikazan konani plan za ovaj projekt.
U mnogim sluajevima, praktine primjene, metoda linijskog planiranja se koristi prilikom
planiranja masovnih radova, a potom se rezultati prevode u PDM mreu. Ovaj pristup ima 3
prednosti.
Prvo, omoguuje planeru upotrebu kalkulantovih kljunih stopa produktivnosti za kljune
znaajke konstrukcije kako bi se osiguralo da aktivnosti koje su kritine su planirane na nain
da se planirane stope produktivnosti mogu ostvariti.
Drugo, stavlja se fokus na one aktivnosti koje e generirati veinu novanih tokova i
osigurava da se ne izgube izmeu svih detalja cjelokupnog plana za velike projekte.
Tree, s obzirom da mnogi naruitelji zahtijevaju uporabu projektnih planova u odreenim
software-ima baziranim na PDM metodi, pretvaranje ortogonalnog plana za glavne predmete
rada u PDM i zatim umetanje preostalih projektnih aktivnosti. Takoer pomae osigurati da se
plan koristi za praenje plaanja po napretku u skladu s izvornim projektnim planom, a
odraavajui se na cijenu prilikom kalkulacije i na dokumentaciju za nadmetanje.
GRAEVINSKI STROJEVI
17
Identifikacija kljunih aktivnosti
Kljune aktivnosti su aktivnosti iji procijenjeni, odnosno iskalkulirani uinak se mora
ispuniti, odnosno ostvariti ili povisiti kako bi se projekt zavrio na vrijeme i ispunio svoje
ciljeve s obzirom na rubne iznose profita. Najee su ovo aktivnosti gdje lei najvei dio
tokova i na ijem putu se nalazi kritini put. Na primjer, uobiajeni projekt ceste u ruralnom
okruenju moe ukljuivati: zemljane radove, izradu podloge, asfaltiranje, signalizaciju,
iscrtavanje, drenane strukture poput odvodnih kanala i rubnjaka, ljebovi, kao i razni
predmeti poput kolnih prilaza, kao i potanskih sanduia, itd. S navedene liste, vidljivo je da
radovi povezani s trasom ceste, nose najvie trokova, a u ovom sluaju, to su: zemljani
radovi, podloga i asfaltiranje. Takoer, u sluaju kada odvodni kanali prelaze preko ceste,
moraju se poloiti prije zavrnih zemljanih radova i podloge, a asfaltiranje se izvodi iznad
kanala. Dakle, imamo 4 kljune aktivnosti:
zemljani radovi,
podloga,
asfaltiranje i
odvodni kanali.
Kada su identificirane kljune aktivnosti, potrebno je proraunati njihove uinke.
Postoje dva naina na koja se mogu izraziti uinci:
Trenutna proizvodnja: uinak jednog ciklusa
Neprekidna proizvodnja: prosjena vrijednost mnotva cklusa tijekom dueg
vremenskog perioda (kontinuirana proizvodnja)
GRAEVINSKI STROJEVI
18
Ovom popisu potrebno je dodati traeni uinak. Ovisi o projektu i broju jedinica rada koje se
moraju postii, podijeljeno s ugovorenim vremenskim trajanjem potrebnim za izvrenje tog
rada, a moe se izraziti sljedeom jednadbom:
[
]
pri emu je Pr traeni dnevni uinak, odnosno stopa produktivnosti [jedinica/danu], M ukupni
broj jedinica koje se moraju obraditi ili trasnsportirati [jedinice], a CT ugovoreno vrijeme
[dani]. Ideja je da se adekvatni resursi mogu dodijeliti svakoj radnoj grupi kako b se osiguralo
da su projektni ugovoreni zahtjevi ispunjeni.
Na primjer: Projekt ukljuuje transport 100 000 ciklusa agregata na skladite na asfaltnu bazu.
Ugovorom je doputeno 10 dana za izgradnju skladita. Koristei 18-o ciklusni istovarni
kamion i stopu produktivnosti od 360ciklusa/h, potrebno je proraunati koliko je kamiona
potrebno da se projekt izvri na vrijeme?
Kako bi se mogla koristiti metoda ortogonalnog plana (LS), standardne stope produktivnosti
izraene u materijalnim jedinicama tijekom vremena, moraju se pretvoriti u vrijeme tijekom
jedinica prostora. Na primjeru sa slike 8, sve radne grupe moraju stope produktivnosti
pretovoriti u jedinice dana tijekom vremena, da moemo koristiti ortogonalni plan.
GRAEVINSKI STROJEVI
19
Na primjer: Za isti projekt (slika 8), cesta se sastoji od dva prometna traka 12 stopa duga i 4
stope iroka bankina sa svake strane. Projekt je dug 10 postaja (stacionaa), a radna grupa ima
kontinuiranu stopu produktivnosti od 356 ciklusa/danu. Potrebno je odrediti stopu
produktivnosti u danima po stacionaama za svaku aktivnost.
(
)
GRAEVINSKI STROJEVI
20
Linije, tapovi i blokovi
Ortogonalni planovi se sastoje od sljedeih elemenata:
Linije: predstavljaju aktivnosti koje su u konstantnom pokretu. Linija doslovno prati
progres radne grupe u vremenu preko gradilita. Nagib linije predstavlja stopu
produktivnosti radne grupe. Kako se poveava nagib linije, tako se produktivnost
radne grupe smanjuje.
tapovi: su vertikalne linije koje pokazuju rad grupa na jednoj lokaciji (a ne
kontinuirano) tijekom dueg vremenskog perioda.
Blokovi: pravokutnici koji doslovno blokiraju jedno podruje projekta odreeno
vrijeme. Koriste se ako aktivnost okupira prostor dugo vremena, te s toga druge
aktivnosti prikazane kao linije ne mogu napredovati dok se aktivnost oznaena blokom
ne izvri.
Pretvaranje u mrenu metodu - PDM
Veina naruitelja zahtjeva da izvoai radova koriste komercijalne raunalne
aplikacije kako bi se olakali procesi kontrole projektnog plana, a veina tih sotware-a se
bazira na CPM metodi koristei PDM kao metodu analiziranja mrenog plana. Jako je vano
uzeti izlazne podatke iz ortogonalnog plana i pretvoriti te podatke u PDM kako bi se mogli
koristiti direktno u raunalnim aplikacijama koje se koriste za projektno planiranje i kontrolu.
Potrebno je napomenuti da kombiniranje ove dvije metode je izvrstan nain razvoja plana
graenja.
Kako bi pretvorili ortogonalni plan u PDM koriste se sljedei koraci:
1. Napraviti popis aktivnosti prikazanih u ortogonalnom planu, njihova trajanja
zaokruiti na prvi sljedei cijeli broj, te njihove prethodujue aktivnosti.
2. Za svaku liniju odrediti hoe li aktivnosti u PDM-u biti prikazana kao jedna ili je
primjerenije razlomiti ju na vie aktivnosti. Ako se jedna aktivnost razlomi na vie
njih, suma svih trajanja novih aktivnosti ne smije biti premaiti trajanje linije, koju one
predstavljaju, u ortogonalnom planu.
GRAEVINSKI STROJEVI
21
3. Za svaki tap, razlomiti seriju aktivnosti koje ine tap i raspodijeliti ukupno trajanje
vezano za tap u ortogonalnom planu, za svaku od aktivnosti. Suma trajanja ovih
aktivnosti ne smije biti vea od trajanja tapa u ortogonalnom planu.
4. Slino, za svaki blok, treba odrediti hoe li u PDM-u biti prikazan kao jedna aktivnost
ili kao vie aktivnosti. Takoer, ako se aktivnost za PDM razlomi, suma trajanja
aktivnosti ne smije biti vea od trajanja bloka koje one predstavljaju u ortogonalnom
planu. Dodatno, kao to je napomenuto prije, neki blokovi predstavljaju ogranienja,
prije nego proizvodnu aktivnost, te je potrebno odrediti hoe li se blok prikazati kao
aktivnost koja ima trajanje, ali nema resurse ili kao odgoda na kraju vezane aktivnosti.
5. Stvaranje konane liste aktivnosti koja e se konstruirati u PDM mreu, ukljuujui
novonastale aktivnosti koje se nisu prikazale na ortogonalnom planu i s njima
povezana trajanja i prethodujue veze i stvaranje mree u odreenom software-skom
programu za planiranje.
6. Provjeriti datum zavretka izraunat pomou software-a i usporediti ga s ugovorenim
rokovima. Ako je poetni plan dulji nego to je doputeno, ako je mogue, potrebno je
logiki podesiti mreu kako bi se smanjilo cjelokupno trajanje. Ako ne uspije na ovaj
nain, treba potraiti aktivnosti ija su se trajanja zaokruivala na prvi sljedei vei
broj dana, te smanjiti njihovo trajanje zaokruivi trajanje na prvi manji sljedei cijeli
broj.
7. Konani proizvod mora zadovoljiti ugovorene specifikacije i biti unutar ugovorenog
vremenskog perioda.
GRAEVINSKI STROJEVI
22
Razvoj radnih grupa (eng. CREWS)
Sr projekata niskogradnji je oprema, odnosno graevinska mehanizacija. Sljedei
korak je, na temelju izraunatih uinaka za razliite sustave opreme i radnika, stvoriti radne
grupe. Radna grupa je: samostalno grupiranje strojeva, radnika i drugih resursa za podrku
koji su dodijeljeni kako bi se izvrio odreeni tip posla.
Radnu grupu moe initi jedan radnik s odgovarajuim alatima, ali i mnotvo razliitih
komada mehanizacije zajedno sa strojarima, radnicima, nadzornicima, osoblja odravanja, itd.
Stvaranje pojedine grupe je obino pravo procjenitelja koji mora napraviti odreene
procjene kako bi zavrio trokovnu procjenu projekta. Ako su projektni radovi ustupljeni na
temelju cijene koju je pretpostavio kalkulant, projektni menader mora osigurati da je osoblje
upoznato s tim pretpostavkama, a mijenjati ih jedino ako su krive ili ako postoji bolji, ili
manje skuplji nain za izvrenje projekta.
Nekoliko pravila se mora slijediti prilikom stvaranja radnih grupa za odreeni projekt:
1. Najprije je potrebno razviti radne grupe za kljune aktivnosti. Ovo su dijelovi rada
koji nose najvei financijski dio ugovora, te stoga ovim aktivnostima treba dati
prednost vezano za resurse cijelo vrijeme.
2. Nikad ne treba planirati posuivanje resursa ili dijelova opreme od radne grupe koja
je dodijeljena kljunim aktivnostima kao kratkorone mjere tednje. Ovo moe
uzrokovati da aktivnost ne postie traenu produktivnost i prijeti profitabilnosti
projekta.
3. Potrebno je razmotriti utjecaj na traenu produktivnost prilikom gubitka dijela opreme
uslijed greaka pri odravanju, prilikom odluivanja da li poveati ili smanjiti
optimiziranu veliinu opreme. Ako je radna grupa dodijeljena kritina aktivnost, bolje
je poveati i imati dodatni komad opreme kako bi se pokrili neeljeni periodi
smanjene produktivnosti zbog odravanja.
4. Za nekritine aktivnosti, treba pokuati razviti radne grupe koje su takve veliine da
mogu biti dovoljno fleksibilne da ih se moe dodijeliti na vie od jedne odreene vrste
rada. U ovom sluaju, jednostavnije je dodavati opremu i radnike radnoj grupi, nego
ih oduzimati jednom kad su na radnom mjestu.
GRAEVINSKI STROJEVI
23
Nakon to su stvorene radne grupe, potrebno je izraunati trokove radne grupe na dva
razliita naina kombinirajui radni sat radne grupe i jedinini troak. Prvi korak u razvoju
troka radne grupe je dodijeliti odgovarajuu cijene najma opreme i cijene rada za svaki
resurs u radnoj grupi.
Primjer:
Tablica 4 Trokovi radne grupe
Radna grupa za premijetanje granuliranog materijala
Broj Stopa ($/h) Rad Broj Stopa ($/h) Ukupno ($/h)
1,5 cy utovariva na
kotaima 1 32,95
Strojar za rukovanje
utovarivaem 1 31,20 64,15
12 cy damper 3 58,83 Voza kamiona 3 25,00 251,49
0,5-tonski pick-up
kamion 1 11.28
Nadzornik,
radnik
1
1
37,50
18,90
48,78
18,90
Ukupni satni troak radne grupe 383,32
Kalkulacija temeljena na 2743 ciklusa po smjeni
Vidljivo je da odreena oprema moe proizvesti 2743 ciklusa/ 8h smjene. Iz toga se moe
izraunati direktni troak za premjetanje materijala:
Iz ovoga proizlazi da procjenitelj ima tri razliita faktora za procjenu ukupnih trokova
ove aktivnosti:
1. Satni troak radne grupe = $383,32/h
2. Dnevni troak radne grupe = $3066,56 po smjeni ili po danu
3. Direktni troak stavke prenos materijala = $1,12/ciklusu.
GRAEVINSKI STROJEVI
24
Utvrivanje parametra ocjene upravljanja projektom
Izrazito je vano da kalkulant na projektima niskogradnje moe predstaviti svoju
logiku sastavljanja ponude, na nain koji je jednostavan projektnom menaderu prevesti ga u
mehanizam za kontrolu projekta. Postoje dva parametra koja se uobiajeno prate da bi se
odredilo napreduje li projekt zadovoljavajue. Ova dva parametra su izvrenje prema
trokovima (tok novca) i izvrenje prema vremenu. Mjerenje novanog toka pomae
projektnom menaderu razumjeti kako projekt napreduje s financijskog stajalita. Mjerenje
vremenskog izvrenja se koristi za praenje stvarnog napretka izvrenja projekta s obzirom na
njegov raspored. Oba parametra su meusobno povezana i jednako vana.
Tri su tipa mjerenja projektnog izvrenja: relativno, statiko i dinamiko.
Relativno mjerenje se izraava kao postotak i kao rezultat su neovisna o veliini projekta. Ovo
omoguava projektnom menaderu direktno usporediti izvrenje malog projekta s izvrenjem
velikog projekta. Mjerenja rasta trokova i vremena prikazana na sljedeem primjeru tipini
su primjeri relativnih mjerenja:
pri emu je rast izraen u postotku %, a ugovoreni rok i izvorno ugovoreno vrijeme u danima.
Pri emu je rast trokova izraen u postotku %, a konano ugovoreni trokovi i izvorno
ugovoreni trokovi u novanim jedinicama ($, u ovom sluaju).
Drugi nain mjerenja je statiko mjerenje. Ova mjerenja su diskretna numerika mjerenja koja
se ne mijenjaju s vremenom, ali su ovisna o veliini projekta, te ih projektni menader moe
koristiti samo pri usporeivanju s projektima priblino iste veliine. Troak po kvadratnom
metru izgraenog podruja i naplaeni dani po metru prometnog traka autoceste su primjeri
statikih mjerenja.
GRAEVINSKI STROJEVI
25
I na kraju, dinamika mjerenja su ona koja se mijenjaju, odnosno variraju u vremenu.
Dinamika mjerenja, takoer, ovise o veliini projekta. Ova mjerenja su uobiajeno u funkciji
i trokova i vremena. Neka ukljuuju trokove, vrijeme i funkciju fizike veliine. Tipini
primjer dinamikog mjerenja je postavljanje, odnosno izvedba konstrukcije:
gdje je izvedba izraena u novanim jedinicama/danu, trokovi graenja u novanim
jedinicama i vrijeme graenja u danima.
Ova tri naina mjerenja se mogu koristiti kao mjera za ocjenu kontrole projekta na bilo kojem
projektu. Na projektima niskogradnje fokus mora ostati na produktivnosti, te s toga mjere
ocjene moraju biti razvijene sa snanim fokusom na produktivnost.
Minimum traene dnevne produktivnosti i oekivana dnevna produktivnost
Jednadba
za traenu dnevnu produktivnost se moe koristiti kao mjera
kontrole, jednako kao i alat za procjenu. Moe posluiti kao zahtjev koji se mora ispuniti ili
moe oekivati svaki dan ako e se izvravati na vrijeme.
Na primjer: Projekt zahtjeva premjetanje 100 000 cy agregata na skladite kako potpora
asfaltnoj bazi. Izvoa ima 40 radnih dana za izgraditi skladite. Polazite je temeljeno na
2743 ciklusa/smjeni. Potrebno je proraunati zahtijevani minimum produktivnosti i usporediti
ga s kontinuiranom produktivnou radne grupe.
Ps (kontinuirana produktivnost) = 2743 ciklusa/danu za radnu grupu za premjetanje
granuliranog materijala
Stoga, moemo zakljuiti da e ova radna grupa biti primjerena.
Oekivana dnevna produktivnost se razlikuje od minimalne dnevne, jer povezuje
stvarnu razinu resursa dodijeljenih odreenom proizvodnom zadatku koji se realistino moe
dostii.
GRAEVINSKI STROJEVI
26
Trokovni ciljevi i ciljevi radnih jedinica
Trokovni ciljevi i ciljevi radnih jedinica su parametri projektnih procjena koji
njeguju povijesnu perspektivu i odgodu, umjesto da provode stvarno promatranje napretka
odreenog projekta. Trokovni ciljevi mjere koliko blisko stvarni trokovi prate pretpostavke
napravljene pri procjenjivanju. Ciljevi radnih jedinica mjere koliko blisko stvarna
produktivnost prati stopu produktivnosti predvienu tijekom procjenjivanja.
Najuestaliji i najraireniji alat za praenje trokovnih ciljeva naziva se ostvarena
vrijednost (eng. earned value). U sutini, earned value pretpostavlja da jednom kad je rad
izvren, odnosno obavljen, izvoa je ostvario vrijednost te stavke, te moe zatim podnijeti
zahtjev za plaanjem. Ostvarena vrijednost u osnovi stvara graf projektnog toka novca u
vremenu.
S obzirom da veina poduzea obraunavaju plau na temelju tjednih izvrenja, tjedni
trokovni ciljevi postaju pogodan parametar za projektnu procjenu. Vrijednost trokovnog
cilja postaje vrijednost plae i trokovi vlasnitva opreme i stope najma koje su povezane s
odreenim ostvarenim radom koristei specifinu duljinu smjene koritenu pri procjeni kao
polazina. Jednom kad je vrijednost utvrena, onda se moe usporeivati u vremenskim
periodima sa stvarnom trokovnom vrijednou izraunatom koristei stvarne plae i sate rada
opreme u odreenom periodu.
Prema tablici 3, projektni menader moe izraunati tjedne trokovne ciljeve:
(
) (
) (
)
Ova vrijednost se moe koristiti s ukupnom za svaki tjedan, kako bi projektni menader dobio
uvid kako projekt napreduje u usporedbi s planom koji je izradio kalkulant.
GRAEVINSKI STROJEVI
27
TILOS
TILOS [3] (www.tilos.org) je software za planiranje vremena i prostora, kako bi se
upravljalo linijskim graevinskim projektima, odnosno, infrastrukturnim projektima, nastao
1998. godine u Njemakoj.
Moe se koristiti za projekte autocesta, eljeznica, cjevovoda, za tunele, ali i za vodno
inenjerstvo.
Razvijen je kako bi se unaprijedila vizualizacija zadataka, odnosno aktivnosti koje se
ponavljaju prilikom planiranja i upravljanja velikim projektima. Dijagram vrijeme-udaljenost
podrava sve cestovne, eljeznike, cjevovodne, mosne i projekte tunela.
Glavna prednost TILOS-a je vizualni tijek podataka o vremenu i mjestu na planu. Metoda
kritinog puta i mreni dijagrami su vie analitiki, ali ne osiguravaju vizalnu vezu izmeu
projektnog plana i samog projekta.
TILOS ujedinjuje vrijeme i udaljenost u snani alat za upravljanje projektom:
cjelokupna CPM analiza prikaz kritinog puta u dijagramu vrijeme-udaljenost
cjelokupna potpora za pod-projekte mostove, benzinske postaje ili bilo koje druge
aktivnosti koje se mogu planirati kao odvojeni pod-projekti, a njihove glavne
aktivnosti ili milestones-i se mogu povezati s dijagramom vrijeme-udaljenost
sveukupna kontrola nad koliinama, uincima, resursima i trokovima povezanim s
lokacijom
savreni nadzor napretka tijekom proizvodne linije
Uobiajeni sistemi planiranja prikazuju rezultate kao grafikone (eng. bar chart) ili mrene
dijagrame. Linijski projekti predstavljaju izazov iz razloga to se radne grupe i mehanizacija
pomiu po gradilitu kako bi izvrili svoje zadatke.
Niti jedan tradicionalni dijagram ne moe prikazati grafiku vezu izmeu lokacije gdje se
izvrava posao (os udaljenosti) i vremena kada se posao izvrava (os vremena).
Linijski planovi mogu iskomunicirati vie informacija zbog toga to su podatci povezani s
udaljenou dodijeljeni svakom pojedinanom zadatku. Veza izmeu gradilita i plana
omoguava bre i bolje razumijevanje graevinskog plana.
GRAEVINSKI STROJEVI
28
Os udaljenosti je najee horizontalna, a vremenska os vertikalna, iako moe biti i
obrnuto. Nagib linije zadatka predstavlja brzinu ili stopu produktivnosti radne grupe
koja izvodi posao na terenu.
Linije zadataka koje se preklapaju predstavljaju mogue zamke i pokazuju da
graevinski plan ne funkcionira.
Nelinijske aktivnosti, gdje je radna grupa stacionarna, predstavljene su blokovima.
Npr. Radovi na temeljenju mosta.
Slika 11 Prikaz radova u TILOS-u
Napredak se moe biljeiti na tri naina: postotak izvrenja, temeljeno na radnom mjestu i
temeljeno na udaljenosti. U svim sluajevima, informacije o lokaciji gdje se posao izvrava,
su potrebne.
GRAEVINSKI STROJEVI
29
Preostali posao se moe ponovno procijeniti kako bi ispunio projektne ciljeve. Ovo se moe
postii poveavajui resurse ili radei izmjene na planu.
Osnovna linija pokazuje razliku izmeu plana i izvrenja i istie kanjenja u projektu jo u
poetnim fazama.
Informacije o napretku se mogu iz dnevnih izvjea unijeti u TILOS. Fleksibilna znaajka
ita podatke iz Excel datoteke i dodjeljuje napredak direktno aktivnosti, analizira rezultate i
aurira podatke o preostalim radovima.
Linijski planovi imaju dodatnu dimenziju, u odnosu na gantogram ili mreni plan, a to
je os udaljenosti koja prikazuje aktivnosti vezane na njihov geografski poloaj, to je kljuno
za linijske projekte. Linijski planove je jednostavno za razumjeti:
Prikazuju direktnu vezu izmeu rasporeda na gradilitu, istiui to se gradi na kojem
mjestu. Aktivnosti koje se preklapaju mogu se jednostavno otkriti.
Pokazuju jasno razumijevanje efekta stope produktivnosti (uinka) nagibom linije.
Pokazuju uinak ugovora i drugih ogranienja i u vremenu i u mjestu.
Pokazuju filozofiju projekta menadmentu i klijentu na jasan i neposredan nain.
TILOS se moe koristiti u fazama projektiranja, ponude i ugovaranja, izvrenja, te upravljanja
ciljevima, promjenama i zahtjevima.
GRAEVINSKI STROJEVI
30
Zakljuak
Stara izreka da je vrijeme jednako novac nikad nije bila prikladnija nego pri planiranju
projekata niskogradnje. Veliina i kompleksnost ove vrste graevinskih projekata zahtjeva da
se tono proraunaju stope produktivnosti razliitih radnih grupa, ali takoer ih je potrebno
isplanirati na nain da postignuti uinak kritinih aktivnosti nije ometen s nekritinim
aktivnostima.
U ovom radu je prikazana jo jedna metoda planiranja, koja se ne koristi esto, osobito
u odnosu na mreno planiranje. Iako, pokazuje se korisna za linijske projekte, dakle projekte
niskogradnje u kojima najvei troak lei predmetima rada i sredstvima rada, a manje u
samom radu. Iz razloga to veina komercijalnih raunalnih aplikacija koristi ipak mreno
planiranje, rezultate, odnosno izlazne podatke linijskog planiranja potrebno je prevesti na
nain da slue kao ulazni podatci za mrene dijagrame, a koraci postupka su prikazani u ovom
radu. Ipak, pokazana i raunalna aplikacija namijenjena za infrastrukturne projekte, odnosno
za linijsko planiranje, a ono to mreni dijagrami i gantogrami nemaju je prikaz udaljenosti,
odnosno mjesta izvoenja rada.
Izrazito je korisna iz razloga to prati napredak radova po mjestu napretka, odnosno po
stacionai, a omoguava vizualizaciju rada i napretka, te takoer vizualizaciju sukoba po
mjestu na gradilitu u sluaju preklapanja aktivnosti, te je jednostavnije utjecati na promjene u
planu jo u poetnim fazama.
GRAEVINSKI STROJEVI
31
Popis slika
Slika 1 Koncept AOA metode povezivanja 3
Slika 2 Koncept AON metode povezivanja 4
Slika 3 Veze izmeu aktivnosti 4
Slika 4 Linijski radni slijed 6
Slika 5 Paralelni radni slijed 7
Slika 6 PDM proraun unaprijed i unatrag za linijski radni slijed 8
Slika 7 PDM proraun unaprijed i unatrag za paralelni radni slijed 8
Slika 8 Histogram trokova 13
Slika 9 Kumulativna krivulja dnevnih trokova (S-krivulja) 13
Slika 10 Prmjer linijskog plana za projekt rehabilitacije ruralne autoceste 15
Slika 11 Prkaz radova u TILOS-u 28
Popis tablica
Tablica 1 Proraun unaprijed i unatrag 9
Tablica 2 Trokovi vezani s komunalnim projektom 12
Tablica 3 Cost-loaded grafikon za komunalni projekt 12
Tablica 4 Trokovi radne grupe 23
Literatura
[1] Gransberg D., Popescu C., Ryan R., (2006.), Construction equipment management for
engineers, estimators and owners,Abingdon, Ujedinjeno Kraljevstvo, Taylor & Francis
Group, pp 163-196.
[2] Radujkovi M., (2010.), Metode planiranja, separati s predavanja, Gravinski fakultet u
Zgrebu
[3] www.tilos.org (posljednji put posjeeno 22.05.2015.)
Recommended