Plima i Oseka

Plima i oseka

Zemlja je jedinstvena među ostalim planetama zato što ima velike količine vode u tekućem stanju na površini. Prosječno tri četvrtine Zemljine površine je prekriveno vodom, sa prosječnom dubinom od 3,6 km.

Zemlja

3D prikaz Zemlje

Morske mijene su plima i oseka, te uz morske struje i valove jedini prirodni pokretači vodenih površina.

Plima i oseka su naizmjenično dizanje i spuštanje razine mora nastalo pod utjecajem gravitacijske sile od strane Mjeseca i Sunca u odnosu na Zemlju.

Što su morske mijene?Što su plima i oseka?

Plima

Na morske vode gravitacijski djeluju Mjesec i Sunce te centrifugalna sila prouzročena gibanjem Zemlje.

Što djeluje na morske vode?

Zemlja je elipsoidnog oblika zbog učinaka plimnog djelovanja na nju.

U slučaju kada bi cijela Zemljina površina bila prekrivena morem, morska bi razina, uslijed djelovanja plimne sile Mjeseca, imala oblik elipsoida.

Vektorski prikaz iznosa plimne sile na Zemljinoj površini

Mjesec sa okreće oko Zemlje, te se između njih javlja privlačna sila koja djeluje na Zemlju, a s obzirom da na Zemlji sve, osim goleme vodene mase (71% Zemljine površine prekriveno vodom), nije dovoljno fleksibilno da bi ih Mjesec privukao, on privlači prema sebi vodenu masu na velikim površinama (oceani, mora, velika jezera), što uzrokuje povlačenje razine mora na obali.

Razlozi pojavljivanja plime i oseke

Djelovanje gravitacijske i centrifugalne sile

Razina mora opada kako utjecaj jača i to zovemo osekom.

Utjecaj postupno slabi, te dolazi do postupnog povećanja razine mora u prvotno stanje, a tu pojavu zovemo plimom.

Djelovanje Mjeseca na Zemlju

Do te promjene dolazi dva puta u 24 sata i 50 minuta dugom vremenskom razdoblju,

Plima i oseka se izmjene u jednom danu dvaput, otprilike svakih 12 sati i 25 minuta.

Na zapadnoeuropskoj atlantskoj obali vremenski razmak između dviju plima iznosi 12 sati i 25 minuta, a na obalama Indokine nastaje samo jedna plima u 24 sata.

Koliko često se pojavljuju plima i oseka?

Razlika razine mora za vrijeme plime i oseke

Amplituda plime i oseke jest razlika u razini mora za vrijeme plime i oseke.

Amplituda plime i oseke zavisi od međusobnog položaja Sunca, Mjeseca i Zemlje.

Amplituda i frekvencija različite su na pojedinim obalama.

Na Sredozemnom moru su 10 cm, a na Atlantskom, Tihom i Indijskom oceanu prosječno 6-8 m.

Na pojedinim mjestima obale u zapadnoj Francuskoj i u jugozapadnom dijelu Velike Britanije amplituda dostiže i više od 12 m.

Amplituda plime i oseke

Zaljev Fundy

Karta plime i oseke

Rasponi morskih mijena

Najveće plimne sile djelovat će onda kada su Sunce, Zemlja i Mjesec približno na istom pravcu.

Tada se Sunčevo i Mjesečevo plimno djelovanje zbrajaju.

Jake plime i oseke

Koncept jake plime i oseke

Najveća kolebanja morske razine, od oko 20m, zabilježena su u Fundy zaljevu na atlantskoj obali Kanade, u St. Malou u Francuskoj (14m), te u zaljevu Galegos u Argentini (oko 12m).

Velike amplitude plime i oseke

Zaljev Fundy za vrijeme plime i oseke

Francuski gradić St Malo

Kad su Sunce i Mjesec pod pravim kutom, njihova je snaga gravitacije slabija te je amplituda plime i oseke manja.

Zbog minimalnih kretanja razine morske površine mrtve mijene ne uzrokuju značajnije probleme vezane uz život i djelatnosti čovjeka.

Mrtve mijene

Djelovanje mrtvih mijena

Za vrijeme kvadratura (kada je Mjesec u prvoj ili posljednjoj četvrti), ukupno je djelovanje Mjeseca i Sunca najslabije, jer se visoke vode, koje izaziva Sunce, poklapaju s Mjesečevim niskim vodama.

Koncept mrtve mijene

Žive i mrtve morske mijene

Izmjena oseke i plime uzrokuje kretanje koje je potencijalna kinetička energija pa moguće je izvršiti pretvaranje u električnu energiju uz pomoć posebnih elektrana na plimu i oseku.

Korištenje energije plime i oseke slično je klasičnom korištenju energije vodotoka.

Energija nadolazeće vode pokreće turbine i proizvodi se električna energija.

Energetski potencijal

Hidroelektrane

Takvi tipovi elektrana nisu česti jer iziskuju značajna financijska sredstva.

Samo visoko razvijene zemlje razvile nekoliko elektrana.

Dosta zemalja ima prirodni potencijal za izgradnju istih.

NAJVEĆA La Rance, najveća HE na plimu i oseku

Hrvatska ne koristi ovaj oblik energije jer su plimne amplitude u Jadranskom moru vrlo male (od 25 cm do 80 cm), dok se u Kanadi ispituje mogućnost izgradnje velikog postrojenja u zaljevu Fundy.

Princip rada hidroelektrane na plimu i oseku

Ekologija plime i oseke proučava ekosustave u kojima organizmi žive između niske i visoke linije vode.

Tijekom oseke dio ekosustava je izložen vanjskim utjecajima.

Ekolozi proučavaju međudjelovanje organizama i okoliša zahvaćenih velikom razlikom u razini mora tijekom plime i oseke.

Ekologija plime i oseke

Ekosustavi zahvaćeni velikom amplitudom plime i oseke

Hrvatska morska obala se nalazi na području umjerenih plima i oseka te najveći raspon plime i oseke se kreće oko 1 metar razlike te kao takva ne utječe na život ljudi u većoj mjeri.

Zadnji zabilježeni slučaj ekstremno visokog plimnog vala na hrvatskoj obali Jadrana zabilježen je 1.prosinca 2008. godine a prije toga 1929.

Plima i oseka u Hrvatskoj

Crikvenica za vrijeme plimnog vala koji je zahvatio jadransku obalu 1. prosinca 2008. godine

Internetom ( Wikipedia, Google…) Enciklopedijama (Mora i oceani) Udžbenikom iz fizike

Koristili smo se: