Pontes Slavici, Festschrift fiir Stanislaus · tradiciji kicenja majskog drveta, ili majbana, koja...

Nar. umjet. 24, 1988, str. 207·275, PRIKAZI

271

Svaki od datih referata bavi seodredenim pitanjem iii grupom pitanja koja supre svega vezana za pojedinacne etnieke skup-ine.

Nesto opstiji uvid, mad a opet bezjasnogoseeanja interferencije, ipak se prezentuje unekoliko radova. To je pre svega tekst 0 isto-rijatu naseljavanja i formiranju narodonosnihkolektiviteta na ispitivanom podrueju, DureVidmaroviea. Zatimje tu rad Lele Roeenovic 0tradiciji kicenja majskog drveta, ili majbana,koja se prati od pocetka ovog veka do danas.lako autorka detaljno ispituje znaeenja,funkcije i genezu date pojave, zanirnljivo je dane otkriva njenu vaznu vezu s kultomplodnosti.Slieno, mada pre svcga dcskriptivno, i JagodaVondracck-Mesar daje uvid u bogatstvorazlieilih predbozienih obieaja u Lipovljanima.

U okviru LipovJjanskih susreta '85, udva radaje globalno govoreno i 0 materijalnojkulturi kraja. 0 tradicijskoj ishrani govori se uprikazu tzv. tezaeke hrane u grupnomistrazivanju Milane Cernelic, Libuse Kaspar,Smiljane Petr-Mareec i Nives Ritig-Beljak. Tuse daje inventar poslova uz koje se hrana pripre-mala, njcne vrste i naeini pripreme, kao iodredene promene u svemu tome u novijevreme. Drugim vidom materijalne kllItllre,narodnim graditeljstvom Lipovljana i okoline,pozabavio se Mladen Tornljenovie.

Sledeea grupa radova prezentovanih uzbomiku vezuje se za razlieita pitanja kulturepojedinih narodnosti, koje zive u LipovJjanimai okolici. Terenska istrazivanja Olge Penavinvezuju se za ispitivanja jezika madarskogstanovnistva Lipovljana i Jamarica. A MarijaKiS "ozivljava" tradiciju u sccanjimamadarskog stanovnistva u is tim selima. Ulo-gom tradicionalnog u folkloru i kulturiJipovljauskih Ukrajinaca zaokupljcna je usvom izlaganju Dubravka Poljak-Makaruha.Kratakpregled naeina zivota Roma na podrucjuopstine Novska dalaje Lela Rocenovic.

Posebnu eelinu u zborniku predstavljajutekstovi koji se bave kuiturom narodnosti izvanLipovljana - jedan je 0 folkloristici Madara uJugoslaviji nakon II svetskog rala (Olge Pe-navin), jedan predstavlja prikaz nekih aspekatakulture talijanske nacionalne skupine(Loredane Bogliun-Debeljuh), drugi se bavirezultatima zastite talijanske nacionalne skup-

ine s posebnim osvrtom na Vodnjan (AniteForiani), dok je poslednji 0 istrazivanju,prezentacijii zastiti kulture Rusina i UkrajinacaJugoslavije (Vlade Kostelnika).

Na kraju, u tekstu Vesne Turcin, rec je 0

mogucnostima obrade i zastite dokumen-tacijske grade 0 folkloru narodnosti. Ovde sepredlaze njeno uklapanje u projekat. obrade izastite, u opstu zajednicku internacionalnuakciju cije se osnove ovde opisuju.

SudeCi po svemu, Lipovljanski susreti'85 svakako predstavljaju odredeni doprinosizucavanju kulture narodnosti kod nas. Oviradovi ipak su viSe mogucnosti, nego njihovaostvarenja. Mnogo toga ostalo je sarno u nago-vestaju i fragmentu. Prirodna veza, medu-sobnih uticaja i mesanja, kao i neprestanopraeenje kontinuiteta i promena u tradicional-noj kulturi narodnosti - prema smernicarnakojese u uvodnim tekstovima daju - jos uvek eekajuda budu proucene.

ZOJA KARANOVlC

Pontes Slavici, Festschrift fiir StanislausHafner zum 70. Geburtstag, Herausgegebenvon Dejan Medakovie, Harald Jaksche, ErichPrune, Wisscnschaftliche Redaktion EleonoreErU, Akademische Druck- u. Verlagsanstalt,Graz 1986, XI str., 434 str.

Jubilami zbornik radova, posvceen aus-trijskom slavistu, elanu Austrijske i Srpskeakademije nauka i umetnosti, Stanislausu Haf-neru, sadriislavljcnikovu bibliografiju i 35radova slavista iz raznih dijelova svijcta 0

razlieitim tcmarna s podrueja slavistike. Objav-Ijcl1i su radovi knjizevfloteorijskc, knjizevno-povijesne, lingvistickc i ctimologijske proble-matike.

Zbog nedostatka prostora ukratko cernase zadrzati sarno ua radovima koji se doticufolkloristicke problematike.

Erich Prune (Graz), donosi rezultate ter-cnskog istrazivanja na podrueju Jauntal (Aus-trija) u radu Dvije ionnllic z<lklinjanja iz faun-tala.

272

Nar. umjet. 24, 1988, sIr. 207 - 275, PRIKAZI

Maximilian Hendler (Graz) u raduAsimetricni deseterac u lirskim narodnim pjes-mama razlaze lirske narodne pjesme koje supisime asimetricnimdesetercem, stihomkarak-teristicnim za epsku tradiciju (sto potvrduju idrugi nazivi za taj metar - epski, muski ilijunacki deseterac).

Vrlo je zanirnljiv rad 0 usmenoj knji-zevnosti Gerharda Neweklowskog (Klagen-furt) Dvojezicno pripovijedanje u Stinatzu.Autor analizira fenomen dvojezicnog pri-povijedanja (hrvatski - njemacki) u hrvatskomselu Stinatz (Austrija) analizirajuci pripovijed-ane tekstovenaobajezikai sluzeeisetroclanomklasifikacijom dvojezicnih pripovjedaca, kojuje predloZila Nives Ritig-Beljak.

VILKO ENDSTRASSER

Bora Radovanovic - Zatonjac, Zapisi 0~votu I obicajima u Podunavlju, GRO"Dimilrije Davidovie", Narodna biblioteka uSmederevu, Smederevo 1984, 87 str.

Prema osobnom sjeeanju i kazivanjudrugih Bora Radovanovie u ovoj knjizi biljcZinacin ~ivota i rada, nosnju, obieuje i sporlskeigre ornladinaca u Podunavlju u (okolici Smed-ereva i Po~arevca, dijclom u Stigu, posebice usclu Zatonju kod Velikog Gradista).

Knjiga je podijeljena u tri dijela.U prvom dUelu rijee je 0 narodnim za-

bavnim sportskim igrama mladih (0 igri rnla-dih, pripremama za igru i razbrajalicama).Opisano je cetrdcset i osam igara: zmurke,prsten nade, siromah cika, sugc, neka bije,topaci, skolice, ide macka, prcskakanjckonopca, bacanje loplc, jelackinjc, kJikeri,cigra, klempe, krivi car, kidi, kolaricu -panicu,klis, cus kape, trule cuprije, mirisi! Slojna!,cuprije andiinajes, s grada na grad, roblje,hajduci - zandari, svinjice, svinjice na druginacin, dula, svinjfcc na gradski nacin, krajcar-ice, lurovanje, uza zid, pcdaJjkc, s konja namagarea, popik, derek man, popik na druginacin, Srbi i Turci, kerovi i zeCevi, krsi proja,

bpi guz, trule kobile, igra lopte, cik pogodi,dugmiCi i batrge. Uz igru su opisane i djecjeigracke: pucaljka, prskaJica, pistaJjka, zvrcka,cigra od kalema, ljulja.~ka,zmaj, strcla, pracka,diida, slajdcr, vito, kolektiv cobancica, kasikaod vrbove kore i cice- mice.

U drugom su dijelu (Nacin iivota i rada)opisani: dom, zivot u njemu, namjestaj iposude, Zivot u porodici, rena kao stupdomacinstva, zivot mladih, rad u polju, oblikseoske samouprave, spremanje hrane, nesto 0

govoru i jeziku te zabiljeske 0 narodnoj nosnji(zenska nosnja).

U trecem su dijelu prikazani obicaji ivjerovanja: supreci, durdevski uranak, do-dolke, zavetina, ciganska zavetina, jurenjekoiere, daca kolcri, tiva vaIra, ljevka, boZieni iuskrsnji obieaji, kolubcari, pogrebni obicaj,obicaji oko Ivandana, Todorova subota, pobra-timstvo i kumaccnjc, bratirnljenje, bajanje,gasenje ugljevlja, bajanje protiv janike, bajanjeprotiv nicine, zabijanje klinova, Hjek protivmnogih bolesti, sugreb i vraM.bine (madije).

ANTENAZOR

Zvonimir Toldi, Nek se spominja I pamt~SIZ kullure opcine Slavonski Brod, MuzejBrodskog Posavlja S1. Brod, Slavonski Brod1987,158 str.

Knjiga predstavlja zbirku kratkih cla-naka sto ih jc autor objavljivao u Brodskomlislu od 1985. do 1987. godine. Saddajno, onapru:t.a presjek kroz sve slojcve tradicijskematerijalne i duhovne kulture Brodskogposavlja, koju autor vee vise godina proucava ikonLinuirano biljczi. U vremenskom pregledutaj presjek obuhvaea period od pocetka 20. st.do danasnjih dana. Upravo iz suvremcnogZivota brodskih sela nalazimo najvise zapisa uknjizi, pa se tako moze pratiti djclovanje tradi-cijskih kullumih oblika u danas~emkontekslu.

Svojim podnaslovom Zivot i obicajiseljackog svita u Brockom posavlju djelosugcrira izvjeslan nastavak opisivanja tradi-