PRED 5 Dioklecijan i Split

Historical Complex of Split with the Palace of Diocletian

Povijesna jezgra Splita

s Dioklecijanovom palačom

Prva prirodna i kulturna dobra Hrvatske

upisana u Svjetsku baštinu

3. sjednica World Heritage Committee, 1979.

• Povijesna jezgra Splita s Dioklecijanovom palačom

• NP Plitvička jezera

• Stari grad Dubrovnik

http://whc.unesco.org/en/list/97/documents/

Kriteriji za upis u Svjetsku baštinu

Kriteriji za upis povijesne jezgre Splita

s Dioklecijanovom palačom

u listu Svjetske baštine (World Heritage)

II.

dokazuje značajnu razmjenu kulturnih vrijednosti i dostignuća

u arhitekturi, tehnici, umjetnosti, urbanizmu ili oblikovanju krajolika

između razdoblja ili kulturnih krugova svijeta

III.

jedinstveno ili barem izvanredno svjedočanstvo

kulturne tradicije ili

postojeće ili nestale civilizacije

IV.

izvanredan primjer tipa građevine, arhitektonskog

ili tehnološkog sklopa ili krajolika koji predstavlja

važnu etapu / etape ljudske povijesti

Povijesna jezgra Splita

s Dioklecijanovom palačom

Dioklecijanova palača + povijesna jezgra do nekadašnjih utvrda

Povijesna jezgra Splita

s Dioklecijanovom palačom

Svjetska baština UNESCO - obuhvat

Povijesna jezgra Splita

s Dioklecijanovom palačom

Povijesni slojevi

• Najveća vrijednost Dioklecijanove palače proizlazi iz njezinoga kontinuiranog postojanja tijekom kasne antike

• u ranom srednjem vijeku pretvorena je u živi srednjovjekovni grad

• sada ima funkciju središta većega grada.

http://whc.unesco.org/archive/periodicreporting/EUR/cycle01/section2/9

7-summary.pdf

Mijene antičke carske palače kroz vrijeme

Dioklecijanova palača

Mijene antičke carske palače kroz vrijeme

Dioklecijanova palača

Mijene antičke carske palače kroz vrijeme

Dioklecijanova palača

Izvanredna univerzalna

vrijednost Ključni spomenik za izučavanje kasnoantičke

arhitekture • proučavanje kompleksa kao cjeline,

• pojedinačnih zdanja koja su jedinstvena djela svojega posebnog tipa

– Dioklecijanova rezidencija sa substrukcijom rezidencija rimskih careva

– Dioklecijanov Mauzolej – sepulkralna arhitektura najviših slojeva društva

– Jupiterov hram – sakralna arhitektura

– Perimetralni zidovi i vrata s propugnakulima – obrambena arhitektura

http://whc.unesco.org/archive/periodicreporting/EUR/cycle01/section2/97-summary.pdf

Palača cara Dioklecijana - oko 300. (vjerojatno 295.-305.) najbolje sačuvana od svih još postojećih antičkih carskih rezidencija novum u organizaciji carske rezidencije

utvrđena palača

Cardo i decumanus

Peristil

Mauzolej cara Dioklecijana

Mali hram (“Jupiterov”)

Mali kružni hramovi

(“Kibelin” i “Venerin”)

Protiron

Prizemne dvorane

Dioklecijanova stana:

Vestibul (predvorje)

Središnja dvorana

Velika dvorana

Triklinij (blagovaonica)

Zapadne terme

Kriptoportik

Dioklecijanova palača

Utvrđena palača

novum

uzor: castra

Shema rimskog vojnog logora

(castra)

Tipični rimski vojni logor

(Iciniacum kod Theilenhofena)

Cardo

Decumanus

Zgrada zapovjedništva

Četvora vrata

Kule (uglovne i uz vrata)

Dioklecijanova palača Sjeverni zid s ugaonom kulom

MŠB

Dioklecijanova palača Sjeverni zid sa “Zlatnim vratima”

Perimetralni zidovi i

vrata s propugnakulom

Južno pročelje

Južno pročelje; kriptoportik – s pogledom na more

(Clerisseau)

Južno pročelje

Južno pročelje; kriptoportik – s pogledom na more

(idejna rekonstrukcija: Clerisseau)

Dioklecijanova palača

Južni dio Palače

sakralna zona hramova i mauzoleja;

rezidencijalna zona (stan careve obitelji) s pogledom na more

Mauzolej cara Dioklecijana

Mauzolej cara Dioklecijana

Foto: L.M.F. Fabris

Mauzolej cara Dioklecijana

Mali hram (Jupiterov)

Mali hram (Jupiterov)

Mali hram (Jupiterov)

Peristil – srce Dioklecijanove palače

Svečani ulaz u carske odaje

Protiron predvorje (u antičkoj grčkoj arhitekturi)

Car se ukazivao kao božanstvo

Sfinga pred protironom

Vestibul – predvorje carskih odaja

Rezidencijalni dio Dioklecijanove

palače (odaje cara i obitelji)

Protiron

Vestibul (predvorje)

Središnja dvorana

Velika dvorana

Triklinij (blagovaonica)

Zapadne terme

Kriptoportik

Dioklecijanovi “podrumi”

substrukcije carevog stana

Substrukcije

južnog dijela

Dioklecijanove

palače

Povijesne mijene

• Najveća vrijednost Dioklecijanove palače proizlazi iz njezinoga kontinuiranog postojanja tijekom kasne antike;

• u ranom srednjem vijeku pretvorena je u živi srednjovjekovni grad:

• sada ima funkciju središta većega grada.

http://whc.unesco.org/archive/periodicreporting/EUR/cycle01/section2/9

7-summary.pdf

Transformacija palače u grad

Transformacija

palače u grad

Široki

cardo i decumanus

znatno suženi

Labirint uličica /

slijepih uličica

Transformacija

Mauzolej cara Dioklecijana

u ranom srednjem vijeku pretvoren u katedralu sv. Duje

Carski mauzolej

cca 300 AD katedrala

Transformacija poganskog mauzoleja u katedralu

Transformacija

Carski mauzolej pretvoren u katedralu – dograđen zvonik romanički zvonik (13.-16. st.), obnovljen koncem 19. st.

Skulpture sa zvonika katedrale – zao duh / dobar duh (13. st.)

Transformacija

Carski mauzolej pretvoren u katedralu

dograđeno izduženo svetište (početkom 17. st.)

Transformacija

Carski mauzolej pretvoren u katedralu

dograđeno izduženo svetište

dodani lateralni oltari (Bonino da Milano i Juraj Dalmatinac)

MŠB

Romanička propovjedaonica (13. st.)

skupocjeni kamen (porfir itd)

– zasigurno s antičkog elementa

Drvene vratnice majstora Buvine

(1214.)

LMF Fabris

Katedrala sv. Duje

Drvene vratnice majstora Buvine

(1214.)

Bočni oltari

Oltar sv. Dujma (1427.) Bonino da Milano

Oltar sv. Staša (1448.) Juraj Dalmatinac

MŠB

Carski mauzolej pretvoren u katedralu – zvonik na Peristilu

Peristil središte grada od srednjeg vijeka

Transformacija

Mali hram

krstionica

Krsni zdenac

postavljen najkasnije u 12. st.

Složen od ploča oltarne pregrade

MŠB

Obodni zidovi i gradska vrata

Novi čuvari grada - sveci

Propugnaculum sjevernih (Zlatnih vrata) s ugrađenom crkvicom

Sv. Martin iznad Zlatnih vrata

MŠB

Crkva sv. Martina

Predromanička crkvica u stražarskom hodniku nad Zlatnim vratima

(u debljini obodnih zidova)

crkvica sv. Teodora – Gospe od Zvonika

nad zapadnim vratima (“Željeznim” vratima)

predromanička crkvica s predromaničkim / ranoromaničkim zvonikom

Ranosrednjovjekovna kuća

Unutar Dioklecijanove palače

Romanička palača

sa heksaforom

(šestodijelnim otvorom)

Uz zapadna

“Željezna” vrata

Palače i kuće

romaničkog

gotičkog

renesansnog

baroknog

razdoblja

romanički i gotički detalji

Romaničke i gotičke palače i kuće

Palača Papalić

Gotički portal

Romanička kula; u renesansi postavljen sat

Povijesna jezgra izvan

Dioklecijanove palače

Gradska vijećnica

Palača Cciprianis uz Željezna vrata

Samostan benediktinki

Sarkofag sv. Arnira (Juraj Dalmatinac 1446.-1448. iz kapele sv. Arnira crkve sv.

Eufemije (original u Kaštel Lukšiću; nekad uz crkvu sv. Eufemije)

Ivan Meštrović: Grgur Ninski nasuprot “Zlatnih vrata”; prije stajao na Peristilu

Izvanredna univerzalna

vrijednost Ključni spomenik za izučavanje kasnoantičke

arhitekture • proučavanje kompleksa kao cjeline,

• pojedinačnih zdanja koja su jedinstvena djela svojega posebnog tipa

– Dioklecijanova rezidencija sa substrukcijom rezidencija rimskih careva

– Dioklecijanov Mauzolej – sepulkralna arhitektura najviših slojeva društva

– Jupiterov hram – sakralna arhitektura

– Perimetralni zidovi i vrata s propugnakulima – obrambena arhitektura

http://whc.unesco.org/archive/periodicreporting/EUR/cycle01/section2/97-summary.pdf

• Znatan utjecaj na kasniji razvoj urbanizma i

arhitekture od predromanike do novog doba

• Ne samo u Dalmaciji, nego u europskim

razmjerima

http://whc.unesco.org/archive/periodicreporting/EUR/cycle01/section2/9

7-summary.pdf

Kontinuitet

• Najveća vrijednost Dioklecijanove palače proizlazi iz njezinoga kontinuiranog postojanja tijekom kasne antike;

• u ranom srednjem vijeku pretvorena je u živi srednjovjekovni grad:

• sada ima funkciju središta većega grada.

http://whc.unesco.org/archive/periodicreporting/EUR/cycle01/section2/9

7-summary.pdf

Kriteriji za upis u Svjetsku baštinu

Kriteriji za upis povijesne jezgre Splita

s Dioklecijanovom palačom

u listu Svjetske baštine (World Heritage)

II.

dokazuje značajnu razmjenu kulturnih vrijednosti i dostignuća

u arhitekturi, tehnici, umjetnosti, urbanizmu ili oblikovanju krajolika

između razdoblja ili kulturnih krugova svijeta

III.

jedinstveno ili barem izvanredno svjedočanstvo

kulturne tradicije ili

postojeće ili nestale civilizacije

IV.

izvanredan primjer tipa građevine, arhitektonskog

ili tehnološkog sklopa ili krajolika koji predstavlja

važnu etapu / etape ljudske povijesti

Dioklecijanov akvedukt

kamenolomi na Braču i pristanište

Prijedlog proširenja – za Svjetsku baštinu

Pristupna lista