View
118
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
Prethodno priopienieUDK 338.43(497.5-37 Split)
'7 1 1.437 (49't.5 -37 Split)
MOGUENO ST REVITA LTZ ACIJE RURALNOGPROSTORA SPLITSKO.DALMATINSKE ZUPANTJN
dr.sc. Andrea Russou, Toni Popovi6b, mag.soc.
"Pomorski fakultet SpIit, Zrinsko-Frankopanska 38, 21000 Split, Hrvatska,
e-mail: arusso5@gmail.combUdruga Zdravi grad, Vukovarska 65, 2l 000 Split, Hrvatska, e-mail: toni.popovic62@gmail.com
SaZetak: Ruralni prostor Hrvatske zatzima vedinu drZavnog teritorija gdje Zivi go-
tovo polovina stanovni5tva. Slidnoje u Splitsko-dalmatinskoj Zupaniji kojaje s tre6inom
ruralne populacije znadajno ruralna Lupanrja te broji 345 sela i 16 gradova. Ipak, na dr-
Lavnoj razint, kao i onoj Splitsko-dalmatinske Zupanije, ruralno stanovniStvo opada veigodinama. Tome su narodito doprinijeli procesi socijalistidke industrijalizacije i urba-
nizaclje smanjivanjem udjela ruralnog stanovni5tva za vi5e od 30Vo te manjak razvojne
politike tijekom dva desetljeda hrvatske samostalnosti. Mnogim ruralnim podrudjima
prijeti demografska te cjelokupna dru5tvena stagnacija i odumiranje, a Splitsko-dalma-
tinska Zupanijaje znakovit primjer potrebe ravnomjernljegrazvoja otoka, obale i zaobalja
na dobrobit ve6ine stanovni5tva, uz oduvanje bioraznolikosti, kulturne ba5tine i identiteta
podrudja. Nagla5avaju se potencijali unapredenja poljoprivredne proizvodnje, gospodar-
skih zona, ruralnog ttrizma i tradicionalnih djelatnosti koji de revitalizirali ruralni pro-
stor i doprinijeti razvoju Ltryanlje dije su geografske podcjeline (otoci, obala i zaoballe)
funkcionalno meduovisne.Kljuine r[ieii: ruralni prostor, Splitsko-dalmatinska Ltpanlja, revitalizacija
Summary: Rural area occupies most of the Croatian state territory where nearly
half the population resides. The situation is similar in the Split-Dalmatia County, which
is signiflcantly rural area with the third of rural population and has 345 villages and 16
towns. However, at the state level, as well as that of Split-Dalmatia County, the ruralpopulation is declining for years. This was particularly contributed to the process of so-
cialist industrialization and urbanization by reducing the proportion of rural population
to more than 307o and the lack of development policy over two decades of Croatian inde-
pendence. Many rural areas are threatened by demographic and overall social stagnation
and decay, and the Split-Dalmatia County is telling example of the need of balanced
development of the island, the coast and the hinterland to the beneflt of the majority of the
population, while preserving biodiversity, cultural heritage and identity ofthe area. This
article emphasizes the potentials of improving agricultural production, industrial zones,
rural tourism and traditional activities that will revitalize rural areas and contribute to the
27
Mt
Andrea Russo, Toni PoPoviC
developmentofthecountywhosegeographicsubunits(islands,coastandhinterland)arefunctionallY interdePendent'
Keywords: rrr.ul ur"u, Split-Dalmatia County' revitalization
1. UVOD
Pored Sirenja gradova, urbanizacija
Livotau ruralnoj sredini pa se danas rijet
koje pripada najkvalitetnijoj
dimbenike najde56e se navod
razonode le r azv rjenlje fl nancij ske, obra
uredi, vrti6i, Skole, domovi za stare i ne
{6eZagreb i Split)' dok veiina njih joS ne
znamoLebitno odredi5te preseljenja (Ltxini6 i sur'' 2010)'
atzrazita starost i depopulacija stanov-
t
il
(Nejabmii, 2005).
Opadanje i staren;
do danas. Tijekom 1!
utjecajem destabiliziri
nim razaranjima, ljud
te tranzicijskim Pote5l
nepovoljnu demografs
tridesetak godina bila
pulacije i procesima
2008). Ruralno se sta
42,6Vo.\ Ipak, gotovo 1
teritorija (Kantar i Sv
Slidno je u Split
za ekonomsku suradr
29,97Vo stanovni5tva (
kada je veiina njenol
je 1953. godine udio
matinske Lupanije iz
Bjelajac (2009) izvjeiimaju6i najveii porast
Rasli su i drugi obalr
seljenika dolazio je iizrazito doseljavanje
nezaposlenosti i sirot
strukture itd. dok em
a time i potencijal dr
ne sela u Splitsko-dal
litoralizacija i danas
treba preferirati konc
odmiranje drugih, a r
s nekada5njom indus
i ukupnoj dru5tvenoj
podrudje koje se treb
ve6oj mjeri. Najveii
Kao kriterij ruralnos
unua.
OECD-ov kdterij ru
Prostor koji se ProttDinare, Biokova i Rpripada Splitsko-dal
1,., -l:.',ti:::. ''i\t':;'1,3;,,t - ,- -. ,, : :)it-.,t-ri:_:t..: -,a.ir,,.!a ll_ ll-: l{rii ,,;.;.,.,-.11,. ). :.,-.,','.,>-".,' ' |.'.:,a.;. IlJ l_1. ai:-t:-::,:')r" - irtt:,i .; ,,t], ll i. ;...:..i.,.,:,,,,
r i:tf :-:r,.',,:.-, .-,,..',r,.,ilttil,._l l_ i_;., lt' tii..: i, i )-):,i:t'.IaI ,,.au..:,1 .t iritrllll -:fi].1.,.:..::i1rl' i,t.t,,,:.-,:-:,' ;:t.1,)t::.:. : :,.ir :;1,. i.-,-:,i,::t ir,Ia.a_tltl:l_: ijlii,[.:,i. a .-], :ii:ii; , ,,i:t_ ll.- ,a
''.
'.::".,:l,t:.tl ilili.-ri:'. _rrrl:"; r; r. 1.!i. l'
7.t,':'.:.litil .--, :..':'1 a ,_ _ .r
tlii.iat rtil.li;it'.itt-., t.1.., ,-::-, .,.11;L:.i,i;y 11r1
.::;'.:-)':::r:.a,'t :t,. :, ,l:..:t_;:1,",:. ,. lr.lt.,-i:.lr-rl l_r:_tri tail,t.:. tl.j:
i- ,' : ., l: :1,-:i,l "i1.-,,:. .-, ..; i.r. . ,.li tl.lili,t_fl l,i.c;-:r,.i..1ij151,r1, !l;_111;51:-1 ,:l;
l.,i:r':iia:":.':ir',') i.t-l:t,',,i r-'.il rr.t:_;..: __:.,i_, .-_,. :.,._. 1,.,,, r-,; r:r,.{1 .,::,r..,1,1r.1 1_,,.1-3.
i..:i.lrr :' - . ,:, -it:. .i:.,,i:. ., ,;, ' .,r 1,_ - . ]t-, :.-1,,,t,ti i lit.l.;ilr., i, ;r;.ir/,.j(l; tl.l.j i_.r,
J-
]rr-1. :lr ''::(:..';: '. a,:l ..,),;. i . ,.,.:, ,. ._: .,-i. :- i::a:,:;t,.-i1,t-t.: :: :f.),.-:,..:,.._ r-,_ i,-.:,ar ..:
i;i-,:rrrl: -i- l ..'.',i " :,t.:'-'. :,:rlri i:iirr : r i.i'-.:,1-:,-..--:r0r ari:liatl!.!rLr r,l.j-r:, ,ir: ,e brr ll..r,il:Jil iilri'. ll-a'-,il,rli,,- ,l'-1,-i., .ti.:i::.t:ir,-t t. :-:i'.:f-t-t:)ra.! i:r ,,aa; tt,.;:t!f-.,..Ia:i:ji.,i.l i.!rr::rl:,:ll
ri ii. .rr"ri:tri:i;rlr:;-.':: rirf, I r',1 :;l', :.ii,,'i.tLtr lr,r.li i:::tlr:l_,t,, ; t,.,,-,:.1..,
r';: l :ll-: ,.:lt; ,/jr.t-',1
)l:
Andrea Russo, Toni PoPovtC
poloZaj, prirodne ljepote, povijesne znamenitosti, bioraznolikost i dr.) koji treba
sustavno^planirati na aourouit cjelokupnog stanovnistva ovog podrudja.
2.RAZVOJNIKAPACITETIURBANOGIRURALNOGPROSTORASPLITSKO.DALMATINSKE ZUPANIJE
novni5tva, 201 1).
Prema stu
pada podrudji.
odreduje staro
Ipak, ova Zupt
podrudja dubc
starost stanovl
Splitsko-dalmPoljica te Sinj
Lupanlje (63Vt
stanovniStva)
smanjivanje ilgorskih, dalmte kulturna otopadanju stan
Osim dob
bi biti stalno
U tom smislu
najve6a profes
zliditim progrrijedem u odr
trZi5tu rada (tr
prema Popisu
Sene osnovneimalo je oko
2004). Podacr
njo5kolskog inu Skolu. Ipa
IstraZivanja n
sredine u smipanrJa ne zao
Podetkom 2
valo seoskc
smanjivanjarazmjere inobuhvatio 1
osnovu ml€
niStva obal
doseljavanjr
op6ina ima(omi5,SibeZutlnlc I su
Slika 1. Grarlovi i op1ine Splitsko-dalmatinske iupaniie'
www.dalmacija.hrwww.skyscrapercitY.com
30
T4
ta
ii-
1e
iu
lo
)a
ih
a-
Moguinost revitalizacije ruralnog prostora Splitsko-d.almatinske iupanije
Prema stupnju ostarjelosti stanovnistva, Splitsko-dalmatinska Zupanija pri-pada podrudjima stare populacije. Kao i na razini Hrvatske, dok gradska naseljaodreduje starost stanovni5tva, ona je u ruralnim podrudjima donekle i izrai.enija.Ipak, ova Zupanija pripada prosjedno mladim Zupanijama jer ve6ina njih spada upodrudja duboke ili vrlo duboke starosti pa Hrvatsku opienito odrecluje dubokastarost stanovni5tva (Neja5mi6, 2005). Prema Strategiji razvoja ruralnog turizmasplitsko-dalmatinske iupanije (2009), u Dalmatinskoj zagori (Splitska zagora,Poljica te Sinjska, vrlidka i Imotska krajina), gdje Zivi veiina ruralne populacijezrryanlje (63va), njena dobna struktura (27,2vo mladog, 50,87o zrelog i z2vo starogstanovni5tva) ukazuje na mogudnost demografske revitalizacije ovog podrudja uzsmanjivanje ili zaustavljanje gubitka i starenja populacije sto odreduje velirrtt za-gorskih, dalmatinskih i hrvatskih sela. Pritom je nuLnai gospodarska, komunalnate kulturna obnova koja su vodile iseljavanju te posljedidno starenju i prirodnomopadanju stanovni5tva dalmatinskog sela tijekom pro5log stoljeia.6
Osim dobne strukture znalajan resurs revitalizacije ruralnog prostora trebaobi biti stalno podizanje obrazovanosti te zadrLavanje obrazovanog stanovni5tva.U tom smislu naroditu paLnju. treba pridavati mladima jer oni imaju op6enitonajveia profesionalna odekivanja koja se temelje na sve de5iem sudjelovanju u ra-zliditim programima formalnog i neformalnogobrazovanja (iako job uvjek znatnorijedem u odnosu na SAD i razv4ene zemlje EU) zbog bolje konkurentnosti natrZi5tu rada (Relja i sur., 2010). Razina obrazovanosti u Hrvatskoj stalno raste, aliprema Popisu iz 2001. godine jo5 uvijek viSe od 1/3 stanovni5tva je bllo bez zavr-Sene osnovne Skole ili je zavriilo tek osnovnu Skolu, srednjo5kolsko obrazovanjeimalo je oko polovine, a vi5u Skolu ili fakultet tek l2,9vo stanovnistva (Babii,2004). Podaci posljednjeg Popisa stanovnistva (z0rr) pokazuju daljnji rast sred-njo5kolskog i visokog obrazovanja uz smanjenje populacije kojaje zavrjila osnov-nu Skolu. Ipak, predstoji uskladivanje obrazovanja s gospodarskim potrebama.IstraZivanja navode ovo razllaLenje kao uzrok rasta i.el1e zanapu5tanjem Zivotnesredine u smislu unutarnjih i vanjskih emigracija.T lako Splitsko-dalmatinskaht-panija ne zaostaje za Hrvatskom u pogledu obrazovanja, stanje je podosta nepo-
Podetkom 20. stoljeia tome je pridonijelo slabljenje cijene i izvoza vina od dega je pre1ivlja-valo seosko stanovniStvo Sto je vodilo emigraciji oko 100 000 dalmatinskih seljaka. processmanjivanja brojnosti stanovni5tva dalmatinskoga sela kontinuirano se nastavio, a naroditerzzmjercimazarazdoblja socijalistidke privrede kada je samo u razdoblju od 1961. do 1991.obuhvatio 118 000 ili2lvo serjaitva (Defilipps, 2006). Bjelajac (2009) naglasava ekonomskuosnovu migracija selo-grad koje su bite najdeiie, sto se oditovalo u razlici dohotka stanov-niStva ne zagorskog pojasa, iz kojih sudoselja 3 000 dinarap er capita,splitskaopiina seljavanja u Split bila umjerenija(Omi5,2utini6 i sur., 2008; Relja i sur., 2010; Sundalii, 2010 ird.
31
Andrea Russo, Toni PoPovit
voljnije u njezinim ruralnim podrudjima i treba po
zadrLavanjem osnovnih Skola tamo gdje je to mog
povezanosti i subvencija do mjesta obrazovanja' s
nata itd. Smanjivanje broja miadih vodil ih Skola u Dalma-
tinskoj zagori,a gospodarske neprilike nr subvencioniranje i
stipendiranje obrazovanja (Marinov, 2011. straZivanje L:utint('
i sur. (2008), bolje moguinosti rzobtazbe val,an su potisni dimbenik napustanja
ruralnog prostora, a r"tiospektivni pogled upozorava da su nakon ukidanja osnov-
nih bkoL mnogi roditelji eligriratizUog neometanog nastavka Skolovanja njihove
djece (Ku5en,2003).Gospodarski potencijali podrudja isprepleteni
stanovni5tva. LoS Zivotni standard vodio je iselj
njihovom stagniranju i propadanju' Kad je- rijed o
n"arodito ie Spfit prlrrta8lo doseljenike tijekom socijalistidkog razdoblia, a porast
fop,rtu"ii" su ultjeziti i drugi ouatrrl gradovi. S druge strane, ruralnoje stanovniS-
ivo kontinuirano opadalo pa danas dak
ima ispod 200 stanovnlka (I2Vo ukupn
sela je srednje velidine prema prosje
stanovni5tva Zupanije), a samo l2Vo
ka koji ;';ne 51%ouOuini" ruralne populacije (5imunovi6, 2011). Vei je nagla5eno
kako rzrazito naseljavanje odreclenog pcdrudja moZe imati negativne posljedice
poput PorastaSplitsko podruDomovinskogobidajima i nadinom Livota te shodnih
dljive (nasilj
uz porast ne
u Hrvatskojdobila bipolarni oblik s uodljivo bogatom manjinom stanovnistva, dok je vedina
osiroma5ila (Malenica, zOOli.Po modelu ,*fazne lju5ture" poduzeiima se uglav-
nom na kriminalne nadine oduzimalo .".u..", a politidka ih je vlast plema potrebi
nastojala odrLati ,,na Livottf' (z istva' subvencijama i dr') kako
biseoduvaosocijalnimir(Zrrpnezaposlenostjerasla'a2000'p SkaistraZivanjavide kao glavni
n kovit i odrziv PristuP'aposlenost i socijalna ugroZenost,
uzrokovane,,ortadkimkapitalizmom", stvarnostSiregsplitskogpodrud-
ja. UgroZenost u manifesiaciji nezapos invalidskih mirovina, produZene
mladosti i podstanarstva posiala 1e oelta. Mnogi ljudi srednje Zivotne dobi prije-
vremenosuumirovljenizuogp,obl"-uukojimasuimsenalaztletvrtke,dime
32
su znatno smanjenr
tro5kovima opet u
Nepostojanje s
prosjedna razv4en<
du potvrduje dinje
sela bez pretjerano
u gradu (Fari6(,,2Zbog trenutno
leti6 nagla5ava da
nepovoljna po na5r
jem dijelu populac
i dru5tva u cjeliniprema kojemu tret
stalno", a veiina I
usavr5avanje (75%
usmjeravanja razvU pogledu rur
dimbenika poput I
te oduvanja tradici
nerazvijena ruralrdom, kao i visokirticaji itd.), Europsl
tih podrudja. Skla
odrZivog razvoja 1
privrednih itd.) oc
Za razvoj nek
ganje u njezine pr
razvoj obale, otolproizvodne resurt
povoljan prometn
drLave. Svakako I
kako ustrajanje ni
glh,bez volje za p
te sagledavanjemno upori5te, a niti
To sugeriraju i 2pustiti selo jer or
www.slobodnatDefault.aspx
Stva
rtne
rde-
ma-
ueiiniirnja
tov-
0ve
tma
ttefji,tast
t1s-
mji
6Vo
log
ni-
)no
ice
dr.
ije,
iim10-
aIa
feni,
ina
nv-
rbi
ko
)0.
rni
rst,
IC-
ne
ie-ne
Mogudnost revitalizacije ruralnog prostora Splitsko-dalmatinske iupanije
su znatno smanjeni njihovi prihodi, Sto je vodilo zatiraryuradne snage te visokimtro5kovima opet u svrhu kupovine politidkog kredibiliteta.
Nepostojanje sustavne ruralne politike vodilo je daljnjem propadanju sela, aprosjedna razvijenost Splitsko-dalmatinske Lupanlje s obzirom na drZavnu privre-du potvrduje dinjenicu kako dana5nje dalmatinsko stanovni5tvo tek Leli oti6 izsela bez pretjeranog uvjerenja o naroditim moguinostima koje 6e im donijetiLivotu gradu (Faridii, 2011).8
zbog trenutnog rasta interesa za iseljavanj em iz Hrvatske, wertheimer-Ba-letii nagla5ava da bi daljnja emigracija (ve6inom) mladeg stanovni5tva bila vrlonepovoljna po na5e druStvo koje ionako ubrzano stari, a rijed je o naproduktivni-jem dijelu populacije pa bi iseljavanje vodilo daljnjem propadanju gospodarstvai drustva u cjelini.e Takvu moguinost potvrduje i isrraZivanje Relje i sur. (2010)prema kojemu trelina studenata splitskog Sveudili5ta Zeli napustiti Hrvatsku ,,zastalno", a ve6ina bi oti5la na privremeni rad (67vo), studiranje (56vo) i poslovnousavr5avanje (75vo). Sve to nameie vaZnost sustavnog politidkog angaZmana okousmjeravanjarazvoja Splitsko-dalmatinske Zupanije, kao i Hrvatske u cjelini.
U pogledu ruralnih podrudja moZe se reii kako su vaZna zbog visestrukihdimbenika poput proizvodnje hrane, za5tite bioraznolikosti, podizanja standardate oduvanja tradicije i obidaja stanovni5tva koje Zivi u njima. S obzirom na brojnanerazvljena ruralna podrudja, narodito u zemljama s niZim privrednim standar-dom, kao i visokim troikovima prevladavanj aruzllkau razvijenosti (zajmovi, po-ticaji itd.), Europska unija inzistira na sustavnom i ekolo5ki prihvatljivom razvojutih podrudja. skladan i balansiran razvoj socijalne i prirodne zqednice ornouuj"odrZivog razvoja koji vodi jadanju ukupnih kapaciteta (demografskih, kulturnih,privrednih itd.) odretlenog prostora (Stambuk, Z0O2).
za razvoj neke sredine potrebno je sustavno planiranje i uravnoteZeno ula-ganje u njezine predjele. u Splitsko-dalmatinskoj Zupaniji ro znadiravnomjernijirazvoj obale, otoka i zaobalja. Svako od tih podrudja ima svoje kapacitete (npr.proizvodne resurse, prirodne ljepote i povijesnu ba5tinu kao turistidku ponuJu,povoljan prometni poloZaj i dr.) koje treba upotrij ebitr zbog oporavka ovog dijeladrLave. Svakako bi to koristilo i njenim ostalim dijelovima, Pro5lost ie pofaiatakako ustrajanje na odredenim djelatnostima i prostorima.tz zanemarivanje dru-gih,bezvolle zaprilagodbom sve brzim gospodarskim i drujtvenim promjenamate sagledavarljem urbanih i ruralnih podrudja kao meduovisnih nema ni racional-no upori5te, a niti narodito poZeljnu buduinost.
To sugeriraju iZutini( i sur. (2010) kroz nepostojanje plana veiine stanovniitva koja lelina-pustiti selo jer oni nisu odabrali dak ni mjesto potencijalnog preseljenja.www. slobodnadalmacija.hrlSpektar/tabid lg4larticleType/ArticleView larticleldl206:- jT IDefault.aspx
J.J
Anrlrea Russo, Toni PoP:"t
u knjizi rhe prorlwction of space n l9't4. godine, pg.rlutiJrancuski socio-
5#;;;ilp'"u"todrazdiustva;vrijednosno-normatrvnoga kao uop6enih i dugotr+*'"Pliot ifl?':T''^
(politika' prt-
(ealdarovi6' 1985)' Pored razdobija socijaiizma koje je forsira-
nom industrijalizacijom i urbanizacijom potvrdilo ovu tezu'
povijest daljnji je p"o;;;;"U ;j"'*" uuqunosti jer je tijekom 1
drZavne uprave " g"tp"a^tska vaZnost tagJ:]ffittl'iru-
odnosa ,'centar - periferija" izmedu ov sto-Jatmatinstte itt-
iene tvornice, pogoni i sluZbe postali su - ttruutske prilike'p a n ij e. a T.a sr eb, i
T'' i' i'
i ^ !" * f: :'^ " *'^'r:it
n;
"':;f,
:' l ̂X?,
t " r^
-lr*ll$;,3"1fiffii.d1[iif *'n;
uid" k'o' uruvnotJzeni razvoj oto-
ka, obale i ,uouutiu'i ffi;;;; tz5trt naglasava kako t takve ideje razvola
splitske regije ponuditirtrurniu"i Etonomlffi fakuiteta u Splitu jos sredinom
1980-ih godina, t9 ;;; "i"' 'p'ou"d""" ;;;;;as' kada th z'agovata i Europska
unija (Berlengi i sr<itn-c u'- iotil' ot"J '";;i;*" na ko:iitenju resursa odre-
#A;i.'", j:*liiftjn:***:;;rru;rqX""t'"8Jffi :f;:JJ"?;'"*mjestanja stanovnistvai:::n:*;li;;;;i;u nu rJtu"ili otoci-obala-zaobaijeindustrija, tlrrrzami dr') vode.izravnlm o(
3. VAZNOST RURALNIH PODRUEJ'q' UUUTAR RAZVOJNOG
MODELA,,orocr-oBAlA- ZAOBAL'IE"
i tih Podrudja'koji PotPomaLts razvo
Obala
S tik a 2 . Razmi e i t ai s t an ov ni i tv a S p tit s ko - d almatin ske iup anij e (Vo )t l
i; Simunovii,2011 itd
U zaobalju (Zago
da5nje ruralne PoPulz
pojasu Livi23Vo,anani5tva, uzme li se u o
sliku 2). Kad se govot
opet upuiuje na nuZnr
jer one ukljuduju rurt
Pri odredivanju
ti euroPska iskustva
(primjerice iz Podrtproizvodnje u korist
i objekata oP6eg drt
tih zemalja Potaknulprostornih i socioku
vratak stanovnika P
poreznih olak5ica, Pr
benih i financijskih
Sptitsko-dalmatinskdimbenike koje treb
kalne cestovne mrei
nije niti Provedena ('
obrazovanja koje je
Zupaniju, rasta zaPc
no najnerazvijenijeKada je rijed o
se zasigurno moZe I
prostoru jer se goto'
iiti njihovo okruPnj
o poljoPrivrednoj isve zastuPljenija u I
VaZnu ulogu z
koje postaju karakt
itd.) te uz dobro o
doprinjeti razvoju
najrazvijenijih oP6
no podrudje zaPo5
uravnoteZenog raz
Konadno, Podiprostor Postaje tut
terijalne kulture tr
80
70
60
50
40
30
20
10
l0
L]
34
oclo-
vnog
, pri-
rsrra-
atska
ncijala do
uga-
eht-ilike,
oto-
zvoja
inom
rpska
ilre-pre-
reda,
balje
Mogutnost revitalizacije ruralnog prostora Splitsko-dalmatinske iupanije
U zaobalju (Zagorskom dijelu Splitko-dalmatinske Zupanije) Zivi veiina ov-dasnje ruralne populacije (preko 100 000 stanovnika ili 65vo), dok ih u obalnompojasu Livi 23va, a na otocima 72vo. To je u skladu s opiim razmjestajem stanov-ni5tva, uzme li se u obzir da je obalni dio ponajviSe urbaniziran i najbrojniji (vidisliku 2). Kad se govori o razvoju ruralnih podrudja, takav razmjestaj stanovni5tvaopet upu6uje na nuZnost obuhvatnog pristupa geografskim podcjelinamaZtpan4ejer one ukljuduju ruralna podrudja s pripadajuiim stanovni5tvom.
Pri odredivanju mjera koje ruralni razvoj treba obuhvatiti mogu posluZi-ti europska iskustva diji je dio ruralnog stanovni5tva sredinom pro5log stoljeia(primjerice iz podrudja Alpa) podeo emigrirati zbog opadanja poljoprivredneproizvodnje u korist ravnidarskih krajeva, nedostatka komunalne infrastrukturei objekata opieg drustvenog standarda. Temeljem opseZnog proudavanja, vladetih zemalja potaknule su rjesavanje problema financirajuiirazvoj gospodarskih,prostornih i sociokulturnih kapaciteta prema utvrdenoj potrebi. Privreda i po-vratak stanovnika poticani su razliditim mjerama poput bespovratnh sredstava,poreznih olakSica, pribavljanja gradevinskih dozvola, beskamatnih kredita, stam-benih i financijskih potpora za roditelje itd. (Kusen, 2003). Razvojna strategijaSplitsko-dalmatinske iwpanije aa raTdoblje od 2011. do 2013. naglasava brojnedimbenike koje treba unaprijediti u ruralnom prostoru, poput rekonstrukcije lo-kalne cestovne mreZe, vodoopskrbe koja je zastarjela dok u ponekim predjelimanije niti provedena (voda se osigurava cisternama ili lokalnim izvorima), poticanjaobrazovanja koje je na ispod prosjednoj razini u odnosu na Splitsko-dalmatinskuZupaniju, rasta zaposlenosti i gospodarske razvijenosti (ruralne opiine su preteZ-no najnerazvijenije i nalaze se ispod drZavnog prosjeka prema stupnju razvoja).
Kada je rijed o djelatnostima koje bi ruralna podrudja trebala razvijati, ondase zasigurno moZe utvrditi kako poljoprivredna djelatnost ima potencijale u ovomprostoru jer se gotovo polovina obradivih zemlji5ta ne koristi. Potrebno je omogu-6iti njihovo okrupnjavanje, poticati Sirenje obrazovanja (formalnog i neformalnog)o poljoprivrednoj proizvodnji te omoguiiti ekolosku poljoprivredu koja postajesve zastupljenija u Europskoj uniji kao i Hrvatskoj.
vaZnu ulogu za razvoj ruralnog prostora podinju imati gospodarske zonekoje postaju karakteristidne za ovo podrudje (Dugopolje, Mui, Vrgorac,Zadvarjeitd.) te uz dobro osmi5ljene djelatnosti i kvalitetnu infrastrukturu mogu znatnodoprinjeti razvoju ovog podrudja Sto svjedoii primjer Dugopolja kao jedne odnajrazvijenijih opiina. U njoj se razvijaju vaZni kulturni objekti i ona postaje vaZ-no podrudje zapo5ljavanja okolnog stanovni5tva doprinose6i shvadanju o potrebiuravnoteZen og razvoja prostora Zupan4e.
Konadno, podinje se udestalo raspravljati o ruralnom turizmu pri kojemu tajprostor postaje turistidka destinacija zbog prirodnih ljepota, materijalne i nema-terijalne kulture te karakteristidnih ruralnih aktivnosti (pje5adenje, biciklizam,
35
AnrJrea Russo, Toni PoPovit
i druga doga<lanja.
nuruoin" moguinosti ruralne Dalm
koja je 2007. godine pokrenula surad
drLavne skrbi prema kriteriju nerazv
ili civilnom dru5tvu'
4. ZAKLJUEAK
Iztazita ruralnost Hrvatske prema
stor obuhva ea name1e poftebu njegova
komunalne infrastrukture i ostalih sadr
je izrazitoj emigraciji iz ruralnih podru
valo prirodno i ukupno opadanje stanov
ako se ne poradi na skladnom razvoJu
Sve toodreduje i Splitsko-dalmati
jom ovog podrudja le zahtievabolju su
LITERATI
[I] Babi(.2tanla t e
[2] Berlengza potic
ruzvoj.
[3] Bjelajac
[4] daldarc
[5] Defiliplnjak go,
[6] Faridii,U: Matt
TitorlizaMatice
[7] Kantar,
U:Sunconalnol
[8] Ku5en,
160 (1-'
[9] Lali6,I[10] Maleni
tva, Go
[11] Marinogori. Uproceci
Ograna
[12] Matas,U: Matr
litorliziMatice
[13] NejaSn
sima, S
[14] Popis st
[15] Razvojmatinsl
[16] Relja, I
europsJ
kulturr
[17] Relja, J
slenja r
Gosporjeku, 1
t zani-
r desto
er ovo
ljepo-ja kod
xlulje,tiiu se
vederi
Li me-
rr. Po-
Ujedi-
LO[P),
zetniS-
ko 168
rje EU
d grad
rsebne
,drudje
iii,nice:vitali-i dalje,
ektoru
aJ pro-
arstva,
vodila
uvjeto-
favljen
r rural-
vniStva
ard.Za
I ZOne,
{izact-ektora.
Mo guinost revitalizacije ruralno g prostora Splitsko-dalmatinske iupanije
LITERATURA
[1] Babi6, Z. (2004). Participacija i ulaganje u obrazovanje u Hrvatskoj, Privredna kre-tanja i ekonomska politika, 101(8), 29-53.
[2] Berlengi, S., Skunca, O. (2013). Projekt COAST - priroda i ljudi zajedno. Smjerniceza poticanje odrZivog ruralnog razvoja Dalmacije, Program Ujedinjenih naroda za
tazvoJ.
[3] Bjelajac, S. (2009). Podijeljeni grad, Redak.
[4] daldarovii, O. (1985). Urbana sociologija: Socijalna teorija i urbano pitanje, Globus.
[5] Defllippis, J. (2006). Promjene u poljoprivredi i selu Dalmacije u posljednjih stoti-nj ak godina, Dru5tvena i straZivanj a, 86(6), 10 41 -10 62.
[6] Faridi6, J. (2011). Zagora - dobitnik ili gobutnik u litoralizaciji srednje Dalmacije.U: Matas, M., Faridi6, J. (ur.), Zagora izmealu stodarsko-ratarske tradicije te procecalitorlizacije i globalizacije, Sveudili5te u Zadrt, Kulturni sabor Zagore, OgranakMatice Hrvatske Split, 101-115.
[7] Kantar, S., SvrZnjak, K. (2011). Ruralni razvoj u Koprivnidko-kriZevadkoj Zupaniji.U: Sundali6, A.,Zmai6, K., Sudari6, T. (ur.), Gospodarske i kulturne odrednice regi-onalnog identiteta, Ekonomski fakultet u Osijeku, 143-154.
[8] Ku5en, E. (2003). Uredenje, razvoj i obnova ruralnog prostora, Sociologija sela, 159-
160 (t-2),2e-4s.
l9l Lali6, D. (2003). Split kontra Splita, Naklada Jesenski i Turk.
[10] Malenica,Z. (2007). Ogledi o hrvatskom druStvu: Prilog sociologiji hrvatskog dru5-tva, Golden Marketing/Tehnidka knjiga.
[11] Marinov, N. (2011). Skolske prilike kao odraZ demografskog stanja u splitskoj Za-gori. U: Matas, M., Faridi6, J. (ur.), Zagora izmeclu stodarsko-ratarske tradicije teproceca litorlizacije i globalizacije, Sveudili5te t Zadru, Kulturni sabor Zagore,Ogranak Matice Hrvatske Split, 655-667.
[12] Matas, M., Faridii, J. (2011). Zagora - uvodne napomene i terminolo5ke odrednice.U: Matas, M., Faridi6, J. (ur.), Zagora izmealu stodarsko-ratarske tradicije te procecalitorlizacije i globalizacije, SveudiliSte u Zadrt, Kulturni sabor Zagore, OgranakMatice Hrvatske Split, 43 -7 4.
[13] Neja5mie ,I. (2005). Demogeograf,ja: stanovniStvo u prostornim odnosima i proce-sima, Skolska knjiga.
[14] Popis stanovni5tva (2011). DrLavni zayod za statistiku.
[15] Razvojna strategija Splitsko-dalmatinske Zupanije 2011.-2013. (2011)., Splitsko-dal-matinska Lupanlja.
[16] Relja, R., Tomi6, V., Popovii, T. (2011). Nezaposlenost i obrazovanje u kontekstueuropskih integracija. U: Sundali6, A.,Zmai6, K. i Sudarii T. (ur.), Gospodarske ikulturne odrednice regionalnog identiteta, Ekonomski fakultet u Osijeku, 161-189.
[17] Relja, R., Tomi6, V., Popovi6, T. (2011). Odnos prema radu i odekivanja od zapo-slenja studenata splitskog Sveudili5ta. U: 5undali6, A.,Zmai{ K. i Sudari6 T. (ur.),
Gospodarske i kulturne odrednice regionalnog identiteta, Ekonomski fakultet u Osi-jeku, 191-205.
JI
Andrea Russo, Toni PoPovi4
[18] Strategij a razvoiaruralnog Iutizma Splitsko-dalmatinske Zupanije (2009)' Turistid-
ka zajednica Splitsko-dalmatinske Zupanije'
[19] Strategiju.rrruinog razvojaRH 2008.-2013. (2008). Ministarstvo poljoprivrede, ri-
t20l
Matice Hrvatske SPlit, 75-86.
[21] Stambuk, M. (200t). Selo i modernizacija: kratka povijest nesporazuma, U: Stam-
buk, M., Rogi6, I., Misetii, A. (ur.), Prostor iza: kako modernizacija mijenja hrvat-
sko selo?, Institut dru5tvenih znanosti Ivo Pilar, 9-28'
[22] 5undali6, A. (2010). Selo: iz autentidnosti u neprepoznatljivost. Ekonomski fakultet
u Osijeku.
lBl |upinov,J. (2002). Od komunistidkog pakla do divljeg kapitalizma, Hrvatska sveu-
diliSna naklada.
l24l 2utini6,D., Kovadid, D., Grgi6, I, Markovina, J. (2010). Percepcija kvalitete Zivljenja
i namjere o odlasku iz ruralnih sredina, Drustvena istraZivanja, 105-106 (I02), I37-
159.
CIMBES NAG]
Gc
'Visoka Skola zr
'Visoka Skola zt
"Osnovna Skola;
Saietak: Lepolotvaranjem kaznionvelikog znalajazalSume, te sirovina za
darskih potencijalasrednjih podlze1attpodarstva Lepoglavgeografski poloZaj, lGrada kao brdsko-p
Kljuine riieii:
Abstract: Lepoture and the creatiorich cultuqal and hir
future tourism and e
as forests and raw nconditions for the uLepoglava is based
zone seeks to streng
Entrepreneurial zone
and traffic connectio
of mountainous area
Keywords: Lep,
38
VELEUCILISTE,,NIKOLA TESLA6' U GOSPIEU
ZBORNIK RADOVA
T. INTERDISCPLINARNA ZNANSTVENO - STRU.NI, KONFERENCIJAs medunarodnim sudjelovanjem
,,oDRzrVr RAZVOJRURALNIH KRAJEVA"
17.-18. listopada 2013. g.
Gospi6
Gospii,2013.
lztilarra-i:
VEn ETLTC JrI- i ST'E,"hl llK GI-,lr'l' ES LA" U iilt)strIc Ll
Za iztllaoir,(:it;
inr- cc i-lr'rlrislau !Lrtli' pl'ol
Uredreile :
rr-tl-'sc Et-anisiirr Sutii' prof
Znaustveno-strudni odbor:
Po,itrnani ,
Suvrenteno a
mtlL'ijs'kog okru:,'
mjeni nrnih i,t'tar
institttr:ijatno i livremenih ananst
konteltsta pontitl
,,]{ikola Tesla" r
ticatelj i prrtnic,
organia,it'Qna i o
nurodniru sucliel
Tema konfer
sktucLlnih zntrnst
rurLlnog tut'ia,ntr
dol< .je nrglasal{(uko ga promtttl
Iuje viie otl revr
tt kulturnu, srlci.
podarslvct.
lntenciiu ko,
trajnn i z,ahtjew
osnri{l.iovati i t'tdctprinosi proce
litika ruzvoja dt
poticati isttt i t'
Kvalilelno strat
bi pripomogla p
sa i aktivnosli tr
Euroltska u
rurulnih podrut
n ju Livotrtctg slr
na(in ruralni p'
kuLtivit'ane srect
ml.sc. Br-anislav SLrtid. prof. - prcclsjectnik
prof dr.sc. Mchmeel '{lijagiiPr"of.dr.sc. Fl'anlco Rotitrr
prof.tlr.sc. Marinko D Udur' dipl it-tt'
Prof clr.sc. lvirn Daclii
prof.clr.sc. Miomir Matulor ii, dipt iuL'
prtrf clr: sc PetaL \rcli. red plof'
prol. dr.sc. Dr-ago Pupavac' dipl oec'
doc.dr.sc. Mari.ia Boban' clipl oec
tnl sc ilbr.trislar ZuPiimr.sc Ilan 5Pra.jc. cliPl iur'
rnl'.sc. Vlatl<a Ru7-id. ciipl'occ'
nrr.sc Preclrag tsrle[<. dipl.ing pl'ometit
mr.sc. KaLct'ina Duliid. dipt iur'
{}rgam izaei3sll'i tcLlbcu:
Jadranka Pejnovii" prof . - pr-ccl{erlnic;t
JacL'anka Arrzulolii, Pl-oI
Zeljko ZuPan. tr.rag.chen'
mr. sc. Vlatka Ruiii' diPl'oec'
Vanja Vitezid. univ sPec'oec
Slavica Netahli. diPl.oec'
tvica Bakovii. mag. rng Promcta
Klistina Dcvdii. univ sPec'oec
lvana Tonkovi( Ptai'it' diPl'oec
Alcksandar SkendZii, Prof'
Malija Baburii. dipl. tur' l<om'
Slaclarla Butl<ol ii. Prot'Ivana Arbanas, diPl.oec'
Mile Viiii, diPl. oec
Tornislar LoPac" Prol'
Tthniilii urcdnicL:
Jacirarrka Pejnolii' prof
Zeljko 2uPrin. rnag'chern'
Lcktr'r'i' Lr:
Jadriuka AnzuJovii' Prof'
Di-,titt tttttlot tlt \lI '1tticL
:
mr.sc Vlatka RLrlii. diPl'oec'
Mile Viiii' diPl'oec
Gru/i(:ka PriPrema i tisuli:
Svendiliii-ra tiskara cl o tr
Trg rrr. Tita l'1' ZaglcLr
ISBN: 978-953 56202-3'-5
CtP zapis ilostullall u raiutralnoine katirlogu I'lacionalrre
i snei,iiliire knjilnicc u Zagre bu pocl brojern 8-56835
Recommended