View
2.254
Download
0
Category
Preview:
DESCRIPTION
SL
Citation preview
I benskiLIST
ww
w.s
iben
ski-
list.
hr
UPANIJSKI TJEDNIK
UPANIJSKI TJEDNIK
elimo Povijest Hrvata vratiti iz Beograda u Knin
ZAVIRILI SMO U MANDALINU
ARSEN DEDINikad me nisu zvali iz ibenskog kazalita
ETVRTAK 11. LIPNJA 2015. GODINA LIII BROJ 2685
Povratak na ubievac uvijek je u igri
HRVOJE SPAHIJA
STR. 24
INTERVJU Josipa Rimac o planovima u Zvonimirovu gradu
STR. 36
Veina kulturnih ustanova ljeti radi krae negoli - zimi?!
ISTRAILI SMO U IBENIKU Kako kulturnjaci uope ne mare za turizam STR. 2
Uzgajivai smilja uvaju plantae i dan i no
ELJ
KO H
ULJ
EV
BRZA I ODLINA ZARADA Najpopularnija biljka u Hrvatskoj surovi kr Bukovice pretvara u zlato ibenani grade novi tip broda za
norveke ribare
STR. 16
STR. 4
STR. 6
BOO
VU
KI
EVI
/CRO
PIX
2 Aktualno ibenski list ETVRTAK, 11.6.2015.go
vore
i o
tvor
eno
PIE
ZD
RAV
KO P
ILI
Kako ono ide onaj poznati klapski lager ibenik je to! I stvarno jest. Jer samo se u ibeniku moe do-goditi da uloi u plani objekt na Banju 8,2 miliju-na kuna gradskih novaca, a da onda na dupke punoj
plai ne rade tuevi. Njih bi trebao odravati i vodu
za njih plaati privatni koncesionar a to je Anton Dobra koji pak na zgraanje novinara i kupaa da se ne mogu otuirati hladno konstatira Oprosti-te, u ugovoru s gradom ibenikom pie da je plaa,
sa svim osnovnim i prateim sadrajima u funkciji
od 15. lipnja do 15. rujna. to ako ljeto urani kao to
je ove godine? A nita!
Buri kao drug TitoNo, s druge strane gradonaelnik eljko Buri
grmi- To ne moe biti! Naravno da je to stvar kon-cesionara. Nitko mi dosad nije javio. Ovog trenutka
u intervenirati. Te reakcije tipa drug Tito nisam
znao, zato mi to nitko nije javio, hvala vam na obavi-jesti idu gradonaelniku sasvim dobro. No, nije ni
Dobra za podcijeniti. Ikolovao se i on. Pa veli Sva-ke godine od gradske uprave traimo da nam dovezu
dva tri kamiona oblutaka, da bismo nasuli plau jer
dobar dio more tijekom godine odnese. to oe re
nisan ja kriv, ne moe se na mene sve svalit, grad-ske slube ne rade svoj posao, Zelenilo ne radi svoj
posao, Gradska istoa ne radi svoj posao. Urgirao je,
veli dobro, u gradskoj upravi, svi oni znaju za to, ali
ne reagiraju. I sad pred medijima glume glumu. Tko
je tu u pravu, a tko u krivu, pita se graanin obini,
dok ita to sve skupa, i vrti glavom. Zna on da su ovi
u gradu i gradske slube neradi i gotovani more
in bit al zna isto tako da ni privatnici nisu cvie.
Zanima ih samo zarada i tekati, di mogu prodat pi-e i zaradit koju kunu, a trokovi i javno dobro to
nita. Zanemari ili pribaci na drugoga. Posebno kad
i njima more bit. A sad zato im more bit, e to je ve
stara stvar koju valja ponoviti jo koji put.
Nisu politiari glupiA ona glasi izgradnja planog objekta na Banju
kolski je primjer ekonomskog debilizma koji ovih dana niti godinu dana od otvaranja ve poinje po-kazivati zato je tako maligan. Naime, to se moglo
oekivati od objekta koji je kotao 8,2 milijuna kuna
a onda iznajmljen privatnom koncesionaru za svo-tu od 21. 580 kuna mjeseno ili oko 259 tisua kuna
godinje. Drugim rijeima, to se neodgovorno eko-nomsko brljanje gradu ibeniku nee isplatiti niti u
30 godina, a treim rijeima na tom planom objek-tu koji plai Banj uope nije trebao grad ibenik je
ve izgubio lijepe novce. Zbog takvog i drugih sli-nih projekata njegov proraun i jest takav kakav je
prazan i teko se puni pa nema u njemu novca za odravanje plaa, nasipanje alom i oblucima, tueve
i potroenu vodu. Zato to i jest obaveza koncesiona-ra za koju nai politiari nisu oni glupi - unaprijed
znaju da je nee ispotovati, ali barem oni nee biti
odgovorni za nju, nego netko drugi. A to vrijedi zlata!
IbenskiLIST
ww
w.s
iben
ski-
list.
hr
UPANIJSKI TJEDNIK
GLAVNI UREDNIK JOKO DADI
ZAMJENICA UREDNIKA MARINA JURKOVI
MARKETING ELIDA SLAVICA marketing@sibenski-list.hr
tel.: 022/201-269, 022/201-270, fax: 022/212-979
ADRESA Petra Grubiia 3, 22000 ibenik
IRO RAUN IBAN: HR3124110061100004846
www.sibenski-list.hr
OSNIVA I IZDAVA ibenski list d.o.o.DIREKTOR MIROSLAV IVITISAK Slobodna Dalmacija d.d.
UPRAVA EPHANA HANEKOVI
NADZORNI ODBOR EPHFRANJO LUKOVI (predsjednik)
MARKO SMETIKO (zamjenik)
aktualno
Plani objekt na Banju kolski je primjer ekonomskog debilizma!
IMPRESSUM
TJEDNA VAGA
Jo jedna potvrda vrijed-nosti etnice u Kanalu sv. An-te stie iz Drutva arhitekata Zagreb, koje je ovom projek-tu dodijelilo prestinu nagra-du ARTUR (Arhitektura u tu-rizmu). To je i naziv programa koji je potaknuo DAZ u su-radnji s Institutom za turi-zam i Hrvatskim savjetom za zelenu gradnju, s ciljem prevladavanja nedostataka i problema vezanih za prostor i turizam. U zagrebakoj Kui arhitekture Oris ARTURA su primili arhitekt Nikola Bai, autor projekta etnice, Tina Dragutin Buri, koordinato-rica i doupan Zoran Smoli.
Na plai Banj ovih vruih dana nisu radili tuevi, a kupa-i se nisu imali gdje ni presvu-i jer nisu postavljene svlai-onice. Iako su plani sadra-ji u slubenoj funkciji (tek) od 15. lipnja do 15. rujna, to ne amnestira odgovornosti za takvu situaciju ni grad, ni koncesionara plae, obrtnika Antona Dobru. Ipak, imajui u vidu da grad koncesionaru nije ni uredio kupalite, niti, sudei po Dobrinim rijeima, gradske tvrtke brinu o istoi i nasadima oko Banja, minus serviramo gradonaelniku eljku Buriu.
- Popularni Six suvereno je kormilario svojim brodom kroz drugoligako natjecanje. Meutim, Crniani su doli do Rima, ali nisu vidjeli Papu. Ili, malo im je falilo da ostvare e-ljeni ulazak u Prvu ligu. Klju-na je bila utakmica u Labinu s Potpianom. ibenani su poraeni, a prvi put u karije-ri Silov je iskljuen. To je ja-san znak da su i suci imali svo-je prste u odluivanju u tome tko e u dodatno pripetavanje za najvii rang.
Grad Drni naao se meu pet destinacija koje su ule u posljednji krug izbora za Eu-ropsku destinaciju izvrsnosti (EDEN) na nacionalnoj razini za 2014./2015. godinu. U fi-nalni krug, izmeu 21 destina-cije kandidata, uli su i Daru-var - Bjelovar - Garenica, Gor-nje Meimurje, Grad Buzet, te Srijem i Slavonija. Pobjednik e biti poznat u ponedjeljak, a za prezentaciju TZ Grada Drnia priprema bogat tand s autoh-tonom hranom i piem, te kva-litetnu PowerPoint prezenta-ciju drnikog kraja.
PLUS MINUSMINUS
ELJKO BURIgradonaelnik
ELJKO SILOVtrener
PLUS
ANITA BABAIravnateljica
JOSIPA UPIdirektorica
Marija LONARNIKA STIPANIEV/CROPIX
ibenik postaje sve pri-vlanija destinacija i posljednjih godina bi-ljei stalni porast turi-sta. I dok se na sve strane go-vori o kulturnom turizmu, i-benski kulturnjaci i kulturne ustanove, barem veina njih,
ni na koji se poseban nain
ne pripremaju za sezonu, a ne
prilagode joj ak ni radno vri-jeme. tovie, neki ljeti rade i
krae negoli zimi, iako se broj
stanovnika na ibenskom po-druju ljeti udvostrui upravo
zahvaljujui turistima. Kao
opravdanje takvoj situaciji ravnatelji navode nedostatak novca, odlazak zaposlenika na
godinji odmor, a neki tvrde i
da su zbog ljetnih vruina tu-ristima ipak drae plae i mo-re od muzeja i galerija.
Skupo im hlaenjeGradska knjinica Juraj
igori kojoj ibenani zbog
brojnih program i kulturnih dogaanja tepaju da je dnevni
boravak grada, ljeti ipak pri-kuri svoja vrata. Zimi, nai-me, radi cijeli dan, a ljeti dvo-kratno od 8 do 13 i poslijepod-ne od 17 do 21 sati, premda se
mnogi koji s kontinenta dou
na more rado ulane u knjini-cu, a nerijetko i strani turisti,
unato pametnim telefonima,
koriste jednodnevnu upisninu kako bi se sluili internetom.
No, turistike migracije
ipak nisu one koje uvjetuju ljetno radno vrijeme knjini-ca, ve je ono vezano su kol-sku godinu. Iako kolska po-pulacija ini tek petinu la-nova knjinice, ljetno radno
vrijeme poinje im zavri na-stava, a ove godine e potraja-ti od 17. lipnja do rujna i nove kolske godine. Jedan od ra-zloga zato se ne mijenja jesu recesija i tednja!
- Nai rauni za hlaenje
vrlo su visoki i bio bi nam pro-blem da radimo cijeli dan. Osim toga ni satnicu radni-cima ne moemo poveavati.
Usto, veina radnika godi-nji odmor eli koristiti ljeti
objanjava ravnatelj Vilijam Laki, dodajui kako takvo
radno vrijeme ima i veina
narodnih knjinica u Hrvat-skoj te istie kako do sada ni-su imali prigovora zbog dvo-kratnog rada ljeti.
U galeriju tek naveerGalerija sv. Krevana lje-
ti svoje vrijeme prilagoava
prije svega potrebama izlo-ba koje mijenja svakih 15 da-
na. Kako se nalazi na putu za Goricu i Tvravu sv. Mihovi-la i nezaobilazna je toka na
ruti kojom vodii vode turiste
po gradu, oni u galeriju redo-vito navraaju privueni i i-njenicom da je ulaz besplatan. Ljetnu sezonu otvorit e tako u
petak izloba instalacija Sini-e Lordana, njemakog umjet-nika tinjanskih korijena ko-ja e se moi razgledati ujutro
do podne i naveer od 20 do 22
sata. Ravnateljica Antonija Modruan za ovakav se no-ni termin odluila, kae, pou-ena dosadanjim iskustvom.
- Kada su vruine, ljudi su
na plaama, a onda idu na ve-eru. Nekada smo znali i rani-je otvarati, ali nije bilo nikoga.
To nema smisla tvrdi Modru-an te dodaje kako galerija ne radi subotom poslijepodne i nedjeljom jer za to nema nov-ca u svom proraunu.
U Muzeju grada ibenika
najvie posjeta biljee od 13
do 16 sati. Zato e u lipnju ta
kulturna ustanova koja bi po-sjetiteljima i te kako mogla biti atraktivna zbog moderno pre-zentiranog stalnog postava ra-diti od 10 do samo 18 sati.
- Nai su posjetitelji uglav-nom oni koji dolaze organizi-rano autobusom ili kruzerom. Procijenili smo da nema po-
ibenski kulturnjaci uope ne mare za turizamISTRAILI SMO Veina ibenskih kulturnih ustanova ljeti radi krae negoli - zimi?!
Kao opravdanje zbog ega ljeti ne prilagode svoje radno vrijeme turistima, kada se zahvaljujui njima udvostrui broj stanovnika na ibenskom podruju, ravnatelji ovdanjih kulturnih ustanova navode nedostatak novca, godinje odmore zaposlenika te da su turistima ipak drae plae od muzeja i galerija
Turisti su prisiljeni na veernji obilazak tvrava, jer ostale ibenske kulturne ustanove u to su vrijeme uglavnom zatvorene
NIK
OLI
NA
VU
KOV
IC S
TIPA
NIC
EV/C
ROPI
X
ibenski list ETVRTAK, 11.6.2015. Aktualno 3ibenski list ETVRTAK, 11.6.2015. Aktualno 3
ibenski kulturnjaci uope ne mare za turizamISTRAILI SMO Veina ibenskih kulturnih ustanova ljeti radi krae negoli - zimi?!
Joko ELARNIKA STIPANIEV/CROPIX
ibenik je od kraja svibnja uao u pravi, dvostruko vrui grad-ski uur. I tempe-raturama i dogaanjima. I
danju i nou. Pa ne moemo
rei da nam se nisu otvorila
vrata jednog jo uspjenijeg
turistikog ljeta.
Glazbeni i raspjevani
grad ovih dana pokazuje
to sve moe. Trgovi i uli-ce, terase klubova i kafia,
zaokupljaju graane i goste
nastupima glazbenih sku-pina zvunih naziva koji se
sa stranog jezika katkad ne
mogu ni prevesti na hrvat-ski.
Zaredali su svakodnev-ni i svakononi festivali,
valjda i u oekivanju ipak
onog najvanijeg - Meuna-rodnog festivala djeteta.
Rodio se tako na Tvra-vi sv. Mihovila (ali i na dru-gim mjestima u gradu) De-boto festival s nastupima
domaih i stranih glazbe-nika i DJ zvijezda iz svije-
ta jazza, elektronike i world
music scene. Sve uz ulazni-cu od 80 kuna po veeri.
Samo po sebi, to je hvale
vrijedno za ivotnu dinami-ku grada, koja uglavnom za-titra u ljetnim mjesecima.
Ali, postoji i druga strana
medalje. Glavno mjesto svih
takvih zbivanja je ibenski
katel, Tvrava sv. Mihovi-la, to se kao vrh stoera uz-die nad amfiteatralnim di-jelovima grada, s vie tisua
stanovnika.Ondje se prologa petka i
subote odrao Deboto festi-val, gdje su programi zapo-injali u 21 sat, a zavravali
iduega dana u cik zore.
Kroz nonu tiinu razli-jegali su se zvuci preglasne
glazbe preko razglasa sa
snanim bas - tonovima ni-skih frekvencija.
Zvualo je to poput po-tmule grmljavine. Prve ve-eri je trajalo est, a druge
sedam sati. Bez prekida i
nad glavama tisua stanov-nika grada, koji su se u to do-ba poli na miran san.
U noi u subotu, oko 2.30
Estradnjaci trete i do 300 metara udaljenostiLJETNI TRENDOVI U ibeniku se odravaju noni festivali drei grad budnim do zore
trebe da radimo due, jer ve
iza 16 sati muzej je prazan
tvrdi Gojko Lamba, ravna-telj Muzeja grada ibenika.
Muzej, za razliku od prija-njih godina, ovoga ljeta nee
raditi nedjeljom, a za posjeti-telje niti ponedjeljkom, to je
praksa uvedena po uzoru na
druge muzeje, prije tri godi-ne kada je otvoren novi stal-ni postav.
Moe i drukijeDijametralno suprotno
razmiljaju u muzejskom
Odjelu za ibenske tvrave.
Osim to posjetitelje nastoje
privui raznim programima,
tvrava je za razgledavanje
ve od svibnja otvorena sva-kog dana od 9 do 20. 30 sati,
bez obzira na nedjelje i blag-dane!
- Zadovoljni smo posjetom,
a posebno to rad s agencija-ma daje rezultate pa smo do
sada imali i 60-ak organizira-nih grupa turista, a sve je vi-e i kolskih posjeta i ekskur-zija istie voditeljica Odjela
za tvrave Gorana Barii
Baeli.Zanimljivo je da je na tra-
enje gradske uprave i TZ-a
Grada ibenika, udio u turi-stikoj prii lani potrailo i
ibensko kazalite. Tijekom
kolovoza otvorilo je vrata tu-ristima za razgledavanje, a
tako e biti i ove godine. Na
koji nain, tek e se utvrditi,
kae producent eljko Kolo-per Keke.
Na kraju ove prie, prije
nego to ponu uobiajene
alopoljke kako turisti malo
troe, nemogue je ne zapita-ti se to smo im ponudili. Pa
i kad je rije o kulturi i radu
kulturnih ustanova, zato ne!
Turisti su prisiljeni na veernji obilazak tvrava, jer ostale ibenske kulturne ustanove u to su vrijeme uglavnom zatvorene
sati, ak smo uspjeli tonski
registrirati zvukove s oko
300 metara udaljenosti!
Netko od organizatora
tih spektakala kao da je za-boravio da se sve to ne do-gaa u pustinji Kalahari,
ve nad gusto naseljenim
gradskim etvrtima, gdje
sna za mnoge ljude debo-
to da i nije bilo. Umjesto da
spavaju, bdjeli su na svojim
prozorima i balkonima, do-ekujui na nebu bijele zvi-jezde. Dok su one estradne
pred gledalitem na tvravi
bljetale svojim sjajem.
Svojedobno je iz jednog
ministarstva navijeteno da lokalne vlasti u svojim
sredinama mogu propisati
da radno vrijeme ugostitelj-stva i javnih manifestacija u
sezoni moe trajati, prakti-ki, dokle je koga volja.
Razgovarali smo s nekim
stanovnicima u blizini Tvr-ave sv. Mihovila, koji su
izrazili, blago reeno, pro-tivljenje takvom oraru za-
bavljakih programa. Pa se
pitaju, imaju li oni pravo na
svoj mir u gradu u kriti-nim nonim satima.
Taj problem za ibenik i
nije nov. Zbog prejake ljetne
none buke bilo je sporenja,
prosvjeda i pisanja peticija. Ali, sve je ostalo po starom.
Trpi i mui!
4 Aktualno ibenski list ETVRTAK, 11.6.2015.
Joko DADIBOO VUKIEVI/CROPIX
S Josipom Rimac, gra-donaelnicom Knina, razgovarali smo u nje-zinu uredu u Zvonimi-rovu gradu. Nakon to smo
parkirali na automobil kod
eljeznikog kolodvora, do
ureda Josipe Rimac proe-tali smo nekoliko stotina me-tara, i gledali kako se od na-eg posljednjeg posjeta Kni-nu, a nije bio tako davno, jo
dodatno uredilo po sreditu
grada, ali i u njegovoj okolici.
Promjene su doslovno - sva-kodnevne.
Knin se priprema za blag-dan sv. Ante, koji je ujedno
Dan grada, ali i za proslavu
20. obljetnice vojno-redar-stvene operacije Oluja. Do-voljno povoda da razgovara-mo s 35-godinjom diplomi-ranom ekonomistom Josipom
Rimac, koja ve trei uzasto-pn mandat, obnaa dunost
kninske gradonaelnice.
Pred nama je proslava blagdana sv. Ante, koji se ujedno slavi i kao Dan gra-da Knina. U Kninu je otvore-no 21 gradilite. Koliko e ih
biti zavreno do 13. lipnja, a koliko do 5. kolovoza?
elimo Metrovievu Povijest Hrvata vratiti iz Beograda u Knin
INTERVJU TJEDNA Josipa Rimac, gradonaelnica Knina, o tome to vlasti u Zvonimirovu gradu rade i to misle napraviti
Knin se priprema za blagdan sv. Ante, koji je ujedno Dan grada, ali i za proslavu 20. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja. Dovoljno povoda za razgovor s Josipom Rimac, koja ve trei uzastopni mandat obnaa dunost kninske gradonaelnice
na skulpturu spletom povi-jesnih okolnosti, izraena u
brakome mramoru, nalazi
u parkovnom paviljonu biv-ega kraljevskoga dvora na
Dedinju u Beogradu.
U Beograd je poznati ki-par svojedobno samo posu-dio ovu skulpturu izmeu
dva svjetska rata, dok se u
Hrvatskoj ne stvore uvje-ti za njegovu pohranu. Oni
su davno stvoreni, ali se kip
jo uvijek nalazi na Dedinju.
Uglavnom, nadamo se da e-mo naii na razumijevanje
srbijanskih vlasti te da e
one vratiti Metroviev kip
Povijest Hrvata u Knin.
Postali smo grad u kojem se vidi jasna budunost
to emo s kninskim gos-podarstvom? Debeljakov DIV zapoljava vie od 500 ljudi, i on je najvei gospo-darski subjekt u Kninu, no je li to dovoljno?
- Otvaranjem Veleuilita
je zaustavljeno raseljavanje
mladih ljudi iz Knina, omo-guen im je ostanak i ko-lovanje. Upravo smjerovi
poljoprivrede i stoarstva
kra, te prehrambena teh-nologija smjerovi su koji su
uvijek kroz povijest hrani-li i odgajali ovaj kraj. Nisu
nam davali puno anse. Go-vorili su da poljoprivreda i
stoarstvo ovdje nee zai-vjeti, pitali tko e to u ovim
krajevima raditi i predlaga-li da je bolje osnovati studij
informatike ili neki drugi
studij. Ali mi smo ponosni
na nau povijest i tradici-ju i drago mi je da smo kroz
jednu sinergiju veleuilta
s obiteljskim poljoprivred-nim gospodarstvima, podu-zetnitvom, oivjeli i moder-nizirali autohtone proizvode
ovog kraja.
Knin je 2005. godine imao 4000 nezaposlenih, ko-liko je danas ljudi bez posla?
- I tu je dosta napravljeno.
Knin danas ima 1600 ljudi
bez posla, od ukupno 15.500
stanovnika. Je li se moglo
bolje? Uvijek se moe bolje,
ali injenica je da iz godine
u godinu smanjujemo broj
nezaposlenih, i da je Knin
postao grad u kojem se vidi
jasna budunost. Naalost,
jo uvijek smo prometno izo-lirani i to ponavljam godina-ma, bez obzira tko je na elu
hrvatske Vlade. Nije za pro-metnu izoliranost kriva sa-mo autocesta, ona je na toj
trasi na kojoj je izgraena i
mijenjati se nee.
No, o izgradnji brze ceste
ibenik Drni Knin - gra-nica Bosne i Hercegovine go-vori se ve desetljeima, a od
pukih kazivanja nije se ma-knulo ni milimetra. Na na-u veliku alost, brza cesta
ibenik-Drni-Knin-granica
- Neke gradske promet-nice i komunalne zahvate u
Kninu emo dovriti do Da-na grada Knina, ali emo
ipak veinu zapoetog zavr-iti do proslave 20. obljetnice
vojno-redarstvene operacije
Oluja. Koja e, to odgovor-no tvrdim, biti velianstve-na!
Spomenik dr.Tumanu bit e izliven u bronci
Hoe li crkva Gospe Ve-likog Hrvatskog Krsnog Za-vjeta u Kninu biti potpuno ureena do 5. kolovoza?
- Budui da suraujemo
s Franjevakom privinci-jom Presvetog Otkupitelja
oko ureenja crkve Gospe
Velikog Hrvatskog Krsnog
Zavjeta, i pruamo joj logi-
stiku, koliko god moemo,
znam da e biti potpuno
ureena. Svi pristupni pu-tovi, okoli crkve, kao i ona
sama, bit e potpuno uree-ni, osim moda manjih sit-nica u samom interijeru, ali
to su detalji koji se u svakoj
crkvi, pa i u ovoj, stalno na-dopunjuju, poput primjerice
novih slika.
Za 5. kolovoza predvi-eno je i sveano otkriva-nje spomenika dr. Franji Tumanu. Oko spomeni-ka prvom hrvatskom pred-sjedniku, prije svega oko materijala od kojeg e biti
napravljen, bilo je dosta ra-sprava...
- Da, bilo je tu raznih ide-ja, pa i nekih nespretnih izja-va, no sve su dvojbe otklonje-
ne. U Kninu e biti otkriven
do sada najljepi spomenik
dr. Franji Tumanu, u to e
se svi uvjeriti 5. kolovoza. U
ovom razgovoru u otkriti
kninski spomenik prvom
hrvatskom predsjedniku bit
e izliven u bronci, a ne u ne-kom drugom materijalu.
Metrovieva elja nikad nije usliena
Svojedobno ste najavili turistiko brendiranje Kni-na i kao grada s kulturnim i povijesnim znamenitosti-ma - Arheoloki muzej, broj-ne katolike crkve u gradu i
okolici, pet ih je u Biskupiji,
tu je Kninska tvrava... Je-ste li zadovoljni uinjenim?
- Dosta smo napravili, ali
napravit emo jo vie. U
Kninu se nalazi sedam rije-ka, sve se ulijevaju u Krku,
tu je i slap Kri, i na tim po-tezima ureuju se izletita.
Prirodne su ljepote tako-er neto na emu se razvija
Knin, a planiramo urediti i
staze na Dinari, s koje puca
pogled na Knin i cijelu njego-vu okolicu. Takoer, sve vie
kolskih eksurzija i izletni-ka, ali i hodoasnika, dolazi
u Knin.
Dakako, svi putovi vode
i na Kninsku tvravu, koju
emo do kraja urediti u su-radnji s Muzejom grada Kni-na, ali i s Arheolokim mu-zejom.
Poznato je da je fra Luje Marun, utemeljitelj hrvat-ske nacionalne arheologije,
svojim radom zaduio i Knin
i cijelu hrvatsku povijest i
kulturu. No, svojim je djeli-ma Knin i Hrvatsku zaduio
i kipar Ivan Metrovi. Tu
emo snano pokrenuti ini-cijativu o prebacivanju Me-trovieve skulpture Povi-jest Hrvata iz Beograda u
Knin. Naime, zna se kako
Metrovieva elja da Po-vijest Hrvata, bude smjete-na ispred Muzeja hrvatskih
starina u Kninu, nikad nije
usliena, nego se original-
Josipa Rimac: Iz godine u godinu u Kninu smanjujemo broj nezaposlenih
ibenski list ETVRTAK, 11.6.2015. Aktualno 5ibenski list ETVRTAK, 11.6.2015. Aktualno 5
elimo Metrovievu Povijest Hrvata vratiti iz Beograda u Knin
INTERVJU TJEDNA Josipa Rimac, gradonaelnica Knina, o tome to vlasti u Zvonimirovu gradu rade i to misle napraviti
I zabrani ste i za direktoricu kampanje HDZ-a za parla-mentarne izbore. Vjerujete li da e HDZ osvojiti dvo-treinsku veinu u Saboru, kako je to u svibnju naja-vio Tomislav Karamarko?- Naravno da vjerujem! HDZ pobjeuje na parlamentar-
nim izborima, i to uvjerljivo.
Prilino ste sigurni?
- I vie nego sigurna! Da to ne vjerujem, ne bih se hvata-la ovog posla. Ali, vjerujem u HDZ, u ono to nudimo, kako
bi Hrvatska konano brzim koracima krenula naprijed.
HDZ e uvjerljivo pobijediti na izborima
H oe li tko od predstavnika srpske manjine, su-djelovati na proslavi 20. obljetnice vojno-redar-stvene operacije Oluje?- Vjerujem da hoe, kao i uvijek, od 2005. godi-ne, od kada sama kninska gradonaelnica. Jer i Hrva-ti i Srbi u Kninu dijele iste ivotne probleme, odrastaju,
koluju se i rade zajedno, i ovdje nema nikakvih podjela.
Pa, ni mi Hrvati, niti vlast kojoj se nalazim na elu, nika-da nismo izolirali Srbe u Kninu u niti ijednom segmentu
ivota. I to su prepoznali i kninski Srbi, ali i svi imbenici
iz meunarodne zajednice.
Hrvati i Srbi dijele iste ivotne probleme
BiH nije bila u planu naba-ve Hrvatskih cesta ni za ovu,
2015. godinu. No, na njenoj
izgradnji emo inzistirati, i
uiniti sve kako ova cesta ne
bi ostala tek na obeanjima.
Kako to mislite postii?
- Stalnim podizanjem gos-podarstva, prje svega razvo-jem obiteljskih poljoprivred-nih gospodarstava, jer takav
razvoj mora pratiti adekvat-ne prometnice. Mi ve u ovoj
situaciji vapimo za boljom
prometnicom, spomenuli
smo maloprije i DIV, dakle,
tu je i industrijska proizvod-nja, a sve skupa trai bolju
prometnu povezanost. No,
ja sam optimist, i mi emo
iz Knina svojim pozitivnim
uincima Vladu jednostav-no prisiliti da konano izgra-di brzu cestu ibenik-Drni-
Knin-granica BiH.
Vlada zakinula podruja od posebne dravne skrbi
Kakva je suradnja vas
osobno i HDZ-ove vlasti u
Kninu s aktualnom hrvat-skom Vladom po gospodar-skim pitanjima?
- Gledajte, ne bih bila ko-rektna kada bih kazala da
suradnja nije dobra. Naime,
svi Vladini programi i na-tjeaji na koje smo se javili,
su ili realizirani ili je u tije-ku njihova realizacija. Poje-dinano, s pojedinim mini-starstvima gledano, surad-
nja je obostrana, i tu nemam
velikih zamjerki. Pa, evo, i
u utorak, na sveanom obi-ljeavanju desete obljetni-ce Veleuilita Marka Ma-rulia, sudjelovao je i mini-star znanosti, obrazovanja i
sporta Vedran Mornar, te je kazao kako e njegovo mini-starstvo i dalje pomagati ra-zvoj Kninskog veleuilita,
najavivi konkretnu pomo
u opremanju studentskog
doma koji bi trebao biti za-vren poetkom nove aka-demske godine. No, pro -metna izoliranost Knina,
u kojoj sudjeluje ova Vlada,
a to vue i dosta drugih i-votnih, a pa tako i gospodar-skih segmenata, neto je na
to neemo i ne moemo pri-stati. Takoer, moja zamjer-ka prema Vladi je centrali-ziranje odluivanja, a time i
sredstava, to je eskaliralo
mini poreznim reformom.
U svemu tome, ova Vlada je
naroito zakinula podruja
od posebne dravne skrbi.
Ve trei mandat obna-ate dunost kninske gra-donaelnice. Kako biste sa-mi ocijenili svoje vladanje?
- Mislim da sam ispuni-la, ne samo svoja oekiva-nja, nego prije svega oeki-vanja svojih sugraana, koji
su me zbog toga i izabrali tri
puta za gradonaelnicu. I ja
im svojim djelovanjem i ra-dom stalno vraam.
Otvaranjem Veleuilita zaustavljeno je raseljavanje mladih ljudi iz Knina
6 Aktualno ibenski list ETVRTAK, 11.6.2015.
estoki protest legalnih beraa i uzgajivaa smilja koji se nedav-no u munoj atmosfe-ri odigrao na Pakome mostu
u kontekstu napora da se spri-jei ilegalno branje besmrtne
biljke, koja je u samo godinu
dana zbog mogunosti brze i
dobre zarade poput opijuma
pomutila razum stotinama pa
i moda kojoj tisui preko noi
samoniklih beraa, sudei po
vienim uzavrelim strastima
i koliini prolivene ui, na
granici fizikog sukoba, usko-ro bi ljuti kamenjar Bukovice,
Dalmatinske zagore i dio pri-obalja, koji u naravi stoljei-ma reproducira iskljuivo si-romatvo, mogao poprimiti
obrise Kolumbije ili Eldora-da. I to s podijeljenim karteli-ma, obiteljima, naoruanim
plaenicima i svime onim to
je pridrueno svakom sukobu
u ouvanju brze i unosne zara-de, u ovom sluaju ouvanja
golog kamenjara kao prirod-nog stanita biljke koja surovi
kr pretvara u zlato.
Litra eterinog ulja 1400 eura
Paradoksalno ili ne, ali u
prilog spomenutoj tvrdnji sto-ji injenica kako je ovih dana
u predveerje sezone branja
ve sada definitivno najpo-pularnije biljke u Hrvatskoj
doslovno nemogue u dalma-tinskim poljoprivrednim apo-tekama ili sajmovima pronai
srp i kare kao osnovni alat za
branje. Jednako tako, oivjeli
su preko noi izumrli zanati
izrade drvenih dralica te su
ponovno upaljene vatre dav-no ugaenih kovakih radio-nica, sve pod motom kako bez
alata nema zanata, a time ni
zarade.
Ipak, da u ilegalnim ak-cijama boanski aromatini
miris smilja ili miris love
u htijenju brze i ilegalne zara-de donosi i nevolje, lako je pro-vjerljivo iz policijskih biltena
i slubene evidencije djelatni-ka Hitne pomoi na podruji-ma branja, ije evidencije la-ni biljee na desetke tekih
i krvavih fizikih obrauna
i unitavanja tue imovine.
Jer, ulog je velik, jednako kao
i zarada, a ona se, primjerice,
ove godine mjeri s 8 kuna po
kilogramu ubranog smilja,
dok litra proizvedenog ete-rinog ulja nakon destilacije
dosee iznos od 1400 eura, uz
opasku kako je isplata koope-rantima odmah.
Ipak, u cijeloj prii o lakoj
zaradi na branju imortelle
i prijeporima s ilegalnim be-raima ipak nadvlada dobro
koje se zrcali u injenica kako
su na plantaama smilja u Bu-kovici, koja se smatra najkva-litetnijim lokalitetom, ratne
traume brzo nadili domicilni
Srbi s pridolim OPG-ovima i
zadrugama hrvatskih brani-telja koji se nerijetko javljaju
kao kooperanti, dok su neke
braniteljske udruge otile ak
i korak dalje u finalizaciji, pla-smanu i marketingu gotovih
proizvoda. U tu je svrhu u se-lima Bukovice ovih dana izni-mno ivo. Berai stiu iz cijele
Hrvatske. Trae se smjetaj,
hrana, ire se poznanstva,
raaju prijateljstva i sklapa-ju budui poslovi.
I sve tima. Sve je uredno i
po zakonu uz obostrano zado-voljstvo i korist. Jednako ta-ko u ouvanju svojih privat-
Uskoro e berba i ako me pitate uvam li plantau, odgovor je: uvam, ak i nou. Naravno, nemam oruje, ali sama prisutnost dovoljna je da se mnogobrojni ilegalni berai sprijee u svojim nakanama, pri emu imamo i odlinu suradnju s policijom - kae nam Marko Macura, jedan od mjetana Kistanjaeljko HULJEV
Zbog skupocjena smilja Bukovica postaje eldoradoBRZA I ODLINA ZARADA Najpopularnija biljka u Hrvatskoj surovi kr pretvara u zlato
nih posjeda doslovno su pre-ko noi na mnogim terenima
popravljeni suhozidi. iste se
pristupni putevi, draa, kao i
nerijeeni imovinskopravni
odnosi, sve u obrani i legali-zaciji donedavno prokletog
kamenjara koji se danas br-zom kultivizacijom polako, ali
sigurno pretvara u pomno u-vane plantae stotine tisua
posaenih sadnica arobne
biljke za iji se destilat u ko-liini od samo jedne kante za-premine 20 litara moe kupiti
solidan BMW.
Zatita od najezde ilegalnih beraa
- Ako se radi po zakonu
i s pravim ljudima, tada je
uspjeh zagarantiran - kazao
nam je Milivoj Macura, vo-ditelj uzgoja i prerade smi-lja tvrtke Smilje j.d.o.o. u
objektu novootvorene moder-
ne destilerije Smilje u zase-oku Macure nadomak Kista-nja, u iji je projekt investira-no dva milijuna kuna. - Ovo je
pionirski korak koji e u krat-kom vremenu preobraziti ovaj
kraj iz siromatva u blagosta-nje - odrjeit je Macura. - Ta-koer, osim ove destilerije, u
kratkoronom planu razvoja
imamo izgradnju dviju mini
destilerija na naim otocima
Hvaru i Brau. to se tie sa-mih terena, ovog trenutka na
osnovi koncesije s Hrvatskim
umama gospodarimo na po-druju Drnia, ibenika, Pu-le, Senja i Crikvenice te kao
raritet i ogledni primjer dalj-njeg poslovanja imamo prvi i
jedinstveni plantani nasad
smilja u Bukovici s pola mi-lijuna sadnica na ukupno 14
parcela i jo dodatnih 200 ti-sua sadnica kod naih koope-ranata - pojasnio nam je Ma-
Pogon destilerije smilja u Macurama kod Kistanja
Milivoj Macura, voditelj otkupa i prerade smilja
Jedna od plantaa smilja kooperanata kod Kistanja u Bukovici
ELJ
KO H
ULJ
EV
ibenski list ETVRTAK, 11.6.2015. Aktualno 7ibenski list ETVRTAK, 11.6.2015. Aktualno 7
POSJETITE NAS NA ADRESI TRG KRALJA TOMISLAVA 35 U SKLOPU POSLOVNICE FINA-e Oekuje vas najsuvremenija i najraznovrsnija ponuda financijskih proizvoda i usluga namijenjenih graanima
u radnom vremenu od ponedjeljka do petka od 8 do 14 sati te subotom od 8 do 12 sati.
SVIJET MOGUEG.
PRIVREDNA BANKA ZAGREB
OD SADA I U DRNIU!
Zbog skupocjena smilja Bukovica postaje eldoradoBRZA I ODLINA ZARADA Najpopularnija biljka u Hrvatskoj surovi kr pretvara u zlato
cura, te istaknuo kako je za-poslenje u tvrtki pronalo 25 radnika.
Voditelj nam je potom na samom terenu pokazao mini plantae smilja kapaciteta 5-7
tisua sadnica, od ije je ubra-ne koliine potrebno 800 kilo-grama sirovine da bi se u de-stilaciji izvukao kilogram ete-rinog ulja.
- Evo, to je budunost ovog
kraja. Mini obiteljska parce-la koja u dva branja moe da-ti neto iznad 4 tone ubranog
smilja, to je uz minimalna ulaganja i rad dostatni kapi-tal od kojega primjerice jedna obitelj moe platiti sve svoje
godinje reije, to je ujedno i
nain da se smilje zatiti i ou-va od najezde ilegalnih beraa
i unitavanja stanita.- Imam posao i sadnja mi-
ni plantae od sedam tisua
stabljika smilja doe mi kao
razonoda za cijelu obitelj - ka-zao nam je Marko Macura, je-dan od mjetana Kistanja i naglasio:
- Uskoro e berba i ako me
pitate uvam li plantau, od-govor je: uvam, ak i nou.
Naravno, nemam oruje, ali
sama prisutnost dovoljna je da se mnogobrojni ilegalni be-rai sprijee u svojim nakana-ma, pri emu imamo i odlinu
suradnju s policijom. Dio pogona destilerije vrijedne dva milijuna kuna
8 Aktualno ibenski list ETVRTAK, 11.6.2015.
Marina JURKOVINIKOLINA VUKOVI STIPANIEV/CROPIX
Redakciji ibenskog li-sta obratili su se sta-nari Ulice brae Poli-a u ibenika nezado-voljni dinamikom ureenja
te ulice. Danima se, tvrde u svom dopisu, ne nastavljaju radovi na ureenju i asfalti-ranju Polieve koji su zapoe-li jo u travnju.
- Rok za zavretak radova
bio je 1. lipnja, a posao ni izda-leka nije gotov. Vodovod je odradio svoj zadatak oko pri-kljuaka i nije nam jasno to
se dogaa. Zato radovi stoje?
Zato se cijeli proli tjedan ni
jedan radnik nije pojavio na gradilitu? Pribliava se 15.
lipnja, kada se, prema komu-nalnom redu, ne smiju izvodi-ti ovakvi radovi sve dok tra-je turistika sezona. Pitamo
se hoe li naa ulica doeka-ti jesen neureena i neasfal-tirana. Ne moemo do svojih
garaa, ne moemo ulicom
normalno hodati ni pjeice, a nekoliko kuanstava ivi
od iznajmljivanja apartma-na. Kako e iznajmiti svoje
turistike kapacitete? Ovo vi-e nema smisla. Molimo vas da obiete Ulicu brae Poli-a i uvjerite se da na gradili-tu nema nikoga i da radovi ne napreduju. Zahvalni smo
Gradu ibeniku i posebno gradonaelniku eljku Bu-riu koji je ispunio svoje obe-anje da e naa ulica doi na
red za ureenje koje e biti fi-
nancirano iz gradskog prora-una. Ipak, eljeli bismo da se
to prije normalizira ivot u
ovoj ulici i nadamo se da ne traimo previe - zakljuuje
se u pismu koje potpisuju ne-zadovoljni stanari.
Doista, u Polievoj nismo
zatekli zaposlenike tvrtke
igra kop kojoj su povje-reni radovi na sanaciji kol-nike konstrukcije u vrijed-nosti 224.735 gradskih pro-raunskih kuna. Nije bilo ni
zaposlenika Vodovoda i od-vodnje koji su ureenje Po-lieve iskoristili za svoj dio
posla vrijednog 30 tisua ku-na, a rije je o postavci novih
vodovodnih instalacija. Dio Polieve posut je krupnim
ljunkom i mjestimino po-ravnat, no jo je puno posla
Izvoa je probio rok, a radnika danima nema na gradilitu
UPALJEN ALARM Stanari Ulice brae Polia u ibeniku nezadovoljni dinamikom radova ureenja te ulice
pred izvoaem. Neke su di-onice posve razrovane, pri-mijetili smo i hrpe ljunka i rubnika koji tek ekaju po-stavljanje. Iz gradske uprave
ibenika stoga smo zatraili
odgovore na dva pitanja: za-to su radovi prekinuti i kad e biti nastavljeni.
Prema rijeima Mira Lu-cia, proelnika gradskog
Upravnog odjela za komunal-ne poslove, radovi su se pro-longirali za nekoliko dana jer
je bilo problema s instalacija-ma, odnosno starim priklju-cima.
- Uoi prolog vikenda
predstavnici Komunalnog odjela razgovarali su s izvo-aem radova, te bi radovi
trebali biti gotovi za nekoli-ko dana - rezimirao je Luci.
ibenski list ETVRTAK, 11.6.2015. Oglas 9ibenski list ETVRTAK, 11.6.2015. Oglas 9
10 Aktualno ibenski list ETVRTAK, 11.6.2015.
Zvui kao u prii, ali ni-je pria nego iva istina koja se desila u Zagori, u ivkoviima, na pola puta izmeu ibenika i Drni-a - Nevenka ivkovi sama
tri vuka otjerala! uvala je
na Dajinom podu ovce, stado
veliko ta janjaca ta ovaca
njih 50 kad su u njih uletjela
tri vuka. Veliki, sivi, stoji sva-ki ki ovca! Al nije se Nevenka
pripala, ne, nego je odmah po-ela akati odnosno vikati na
vuka.
Pripa se od akanja- Sria je i moja i njihova
ta su ovce sve utekle u jednu
stranu, pa kad sam ja zavika-la, a ova dva ostala na istini,
odmah su utekla. Ovaj trei je
uvatija ovcu i sta je potezat, al
je isto pustija i uteka. I on se
pripa od moje vike i akanja...
pria nam Nevenka, koja samo
odmahuje rukom na pitanje
je li se i ona pripala. Dakue
da je, zvirka je to, al jopet ni-je ni obanica koja brani svoje
stado za podcijenit, pa nije ona
to za vuka gojila da bi mu svoje
trude tek tako, na pladnju, po-klonila. Sve u svemu, hrabra
ivkovika spasila je svoju ov-cu koja e izgleda preivjeti
vuji atak. Cijeli dan je bila u
oku, slabo je i nikako pasla, a
sad se ve okopertala i mo-gla bi se kapulat.
Je li ovo prvi put da vam je
napalo ovce, pitamo a Neven-
Zdravko PILINIKOLINA VUKOVI STIPANIEV/CROPIX
Nevenka ivkovi vikom otjerala tri vukaPRAVA STRKA U ivkoviima, na pola puta izmeu ibenika i Drnia
Meunarodna ekipa iaa ovaca okupila se i ove godine na Kornatima
Pomo posljednjim mohikancima
P ria koju je svojim dolaskom zavrtio sa-da ve bivi ravna-telj NP-a Kornati Robert Bobinac, a glasi da
Kornati nisu samo raj za na-utiare ve imaju i svoju du-u, ljude i tradiciju, nasta-vila se i ove godine. Naime,
da dobar obiaj pomaganja
Kurnatarima u stribi ova-ca ne bi nestao odlaskom jed-nog ovjeka, pobrinuli su se
djelatnici Parka voeni v.d.
ravnatelja Markom Turi-novim. Mora u Kurnate do-vesti veterinare sa svom nji-hovom opremom jer ovcama
treba izvaditi krv, nalijepiti
markice...
Najprije su parkisti
pristali u uvalu Stiniva u
pomo brai Lovri, Ivanu
i Mili, koji glase za najvee
kornatske stoare, gdje ih
je doekala impresivna me-unarodna ekipa. U pomo
Lovriima doao je i ove go-dine stari poznanik Kurna-tara, Slovenac Primo Kri-
Mande TURINOV- JEINA elj. I sam stoar, Primo je doveo i nekoliko svojih prija-telja jer zna kako je svaka ru-ka dobrodola u ovom poslu.
Osim toga, kae, veliko mu je
zadovoljstvo pomagati po-sljednjim mohikancima, ka-ko on zove kornatske stoare,
i uz posao gutati u kupanju
u moru jedinstvene ljepote i
bistrine. Za Primoem je do-slovce doletio i Velanin Ge-orge Geraint, koji je prole go-dine prvi put doivio stribu
ovaca u Kurnatima.
- Prvo je rekao da nee
moi doi, a onda je zadnji
dan javio da stie sutra u
Split i da ga ekamo dodao
je Primo o Georgu, to je sa-mo jo jedan dokaz da se na
Kornate vraa svatko tko ih
ima prilike bar jednom osje-titi.
Druina je sutradan ot-plovila do kuja, otoia na-suprot vratima od Opata,
na ponavljanje gradiva u
pomaganju Kovaevima i
njihovim nasljednicima.
ibenski list ETVRTAK, 11.6.2015. Aktualno 11ibenski list ETVRTAK, 11.6.2015. Aktualno 11
Je li ovo prvi put da vam je napalo ovce, pitamo, a Nevenka kratko odgovara osmi!: - U desetom misecu prole godine jednu mi je naklalo, a jednu izilo, samo su glava i papci od nje ostali. Al nije samo meni. Eto, prije 15 - 20 dana susidu mi je isto tako odnilo jednu ovcu, nije ni primijetija dok nije doa kui pa ih pribrojija i vidija da jedna fali
Nevenka ivkovi vikom otjerala tri vukaPRAVA STRKA U ivkoviima, na pola puta izmeu ibenika i Drnia
FINALE IZBORA Europska destinacija izvrsnosti na nacionalnoj razini
Grad Drni meu pet najbolje ocijenjenih destinacija
G rad Drni naao se meu pet destinacija koje su ule u posljed-nji krug izbora za Eu-ropsku destinaciju izvrsnosti
(EDEN) za 2014./2015. godinu
na nacionalnoj razini, to je
velik uspjeh s obzirom na to
da je i konkurencija bila ve-lika. Naime, Hrvatska turi-stika zajednica objavila je u
oujku javni poziv za izbor na-cionalnog pobjednika za Eu-ropsku destinaciju izvrsnosti
na temu Turizam i lokalna
gastronomija, na koji se pri-javilo 20 upanija i Grad Za-greb. Turistika zajednica
ibensko-kninske upanije
kandidirala je grad Drni, pa
je sve odraeno u suradnji s
tamonjim TZ-om i Gradom
Drniom.
U finalni krug, osim grada
Drnia, uli su Daruvar - Bje-lovar - Garenica, Gornje Me-imurje, grad Buzet, te Sri-jem i Slavonija, a pobjednik
e biti poznat u ponedjeljak,
15. lipnja, u 13 sati.
U jednom od zagrebakih
hotela svaki e kandidat odr-ati power point prezenta-ciju destinacije u trajanju od
petnaest minutna, koja tre-ba obuhvatiti sve najvani-je informacije vezane uz tu-rizam i lokalnu gastronom-sku ponudu. Uz to, kandidati
e pripremiti mali tand i na
Katarina RUDANNIKA STIPANIEV/CROPIX
njemu prezentirati enoloke
i gastronomske specijalite-te, te promotivni materijal
vezan uz gastroponudu svo-je destinacije. Prema raspo-redu, grad Drni e se pred-staviti u 11.30. Posljednje pri-preme su u tijeku, doznajemo
u Turistikoj zajednici grada
Drnia.
tand s izvornim proizvodima
Uzbueni smo i pomalo
nestrpljivi, ali smo ve defini-rali to emo izloiti od hra-ne i pia na tandu. Sve su to
nai autohtoni proizvodi: dr-niki prut, sir iz miine, ov-ji i kravlji tvrdi sir, janjeti-na, kruh ispod peke, fritule,
maslinovo ulje, vina od au-tohtonih sorti, likeri, bade-mi i ostali proizvodi drniko-ga kraja rekla nam je Josi-pa upi, direktorica drnike
Turistike zajednice. O tomu
to bi pobjeda i titula Europ-
ske destinacije izvornosti na
nacionalnoj razini za Drni i
upaniju znaila, suvino je
govoriti.
Naime, pobjednika desti-nacija na nacionalnoj razini
dobiva naziv Europska de-stinacija izvrsnosti i osim
na mrenim stranicama Hr-vatske turistike zajednice,
promovira se i preko strani-ca Europske komisije i Eu-ropske komisije za putovanja.
Nadalje, svih pet destinacija,
pobjednika i etiri destina-cije finalista, predstavljaju
se kao primjeri dobre prakse
na europskoj razini, te ih se
poziva da se pridrue europ-skoj mrei destinacija koje
promoviraju odrive oblike
turizma. Recimo i to da ra-zvoj ovog projekta podupire
Europska komisija, koja ga
je i pokrenula 2006. godine i
jo uvijek igra kljunu koor-dinacijsku ulogu.
ka kratko odgovara osmi!
- U desetom misecu pro-le godine jednu mi je naklalo,
a jednu izilo, samo su glava i
papci od nje ostali. Al nije sa-mo meni. Eto, prije 15 20 da-na susidu mi je isto tako odnilo
jednu ovcu, nije ni primjetija
dok nije doa kui pa ih pribro-jija i vidija da jedna fali. Naa
je iza smrike ono ta je od nje
ostalo, cilu je izilo. Velika je go-ra u brdu, velike smrike, pa se
vuk lako priulja i odnese ta
mu triba veli nam Nevenka
ivkovi koja je, kao i svi dru-gi, itala procjene strunjaka
kako je broj vukova u upaniji
u opadanju, i kako ih trenutno
nema vie od 40. No, i taj je broj
sasvim dovoljan da stoarima
- kojih je iz dana u dan sve ma-nje - napravi tete.
Naklana 250, zaklana 500 kuna
A da su stado Nevenke iv-kovi napali ba vukovi, a ne
opor divljih pasa, lutalica, a-gljeva ili kakve druge zvjera-di kakve po pustoj zagori ne
fali, potvrdio je po ozljedama
i ugrizima na ovci i Ivica u-pe, ovlateni vjetak Uprave
za zatitu prirode, za nakna-du tete od zatienih velikih
zvijeri. Vuji su zubi u pitanju.
Zakon kae da u tom sluaju
vlasniku naklane, tee ranje-ne ovce pripada dravna na-knada od 250 kuna, a ako je
usmrena, onda duplo 500
kuna.
12 upanija ibenski list etvrtak, 11.6.2015.upanija
Kompleks soba u bavama dovrit e se do kraja lipnja
TURIZAM U PROMINI Pilipovi dvori u Razvou nude inovativni sadraj
Turistiki kompleks sastavljen od ogromnih vinskih baava u kojima su ureene spavae sobe s kupaonicom, nudi sadraj za koji ve postoji zanimanje potencijalnih gostiju
Katarina Rudan
Desetu godinu za-redom na glavnoj pirovakoj plai Loli vijori se Pla-va zastava. Prije nekoliko
dana zastava je podignu-ta uz intonaciju dravne
himne Lijepa naa, a uz predstavnike Opine i Tu-
ristike zajednice Pirovac,
sveanosti su bili nazoni
i uenici tamonje osnov-ne kole. Oni su se, u sklo-pu projekta areni cvijet
za ljepi svijet, prikljuili
akciji ienja obalnog po-jasa plae Loli.
- I ove se godine moe-mo pohvaliti Plavom za-stavom koja se zavijori-
la na glavnoj pirovakoj
plai Loli po 10. put, a
u sklopu programa Plave
zastave se jo vie obve-zujemo da sauvamo pri-rodne resurse za budue
generacije to upravo i i-nimo, rekao je tom prigo-dom zamjenik naelnika
Ante ubri, koji je zasta-vu i podigao.
Na Loliu i ove sezone vijori se Plava zastava
Ovako e izgledati ureena plaa Starine
Marina JURKOVINIKA STIPANIEV/CROPIX
N ajkasnije do kraja ovog mjeseca Marko Duvani, vlasnik i osniva Obiteljskog poljoprivrednoga gospodar-
stva Pilipovi dvori otvo-rit e u Razvou, selu u pro-minskoj opini, inovativni
turistiki sadraj kakvog
nema, ne samo u ibensko-
kninskoj upaniji, ve i u
cijeloj Hrvatskoj. Rije je o
svojevrsnom turistikom
kompleksu sastavljenom od
ogromnih vinskih baava u
kojima su ureene spavae
sobe s kupaonicom. S obzi-rom na to da je est od osam tih baava zapremine 42 ti-sue litara, dok su preostale
dvije neto manje, pa stoga i
90.000 kuna za nerazvrstane cesteOpina Pirovac prijavila se i na natjeaj Ministarstva graditeljstva i prostornog ureenja i dodijelilo joj je 90.000 kuna za ureenje nerazvrstanih cesta.- Cilj ovog programa je poticati razvoj i unaprjeenje komunalne infrastrukture to e pridonijeti veoj kvaliteti ivljenja stanovnika. Odluku o rasporeivanju i koritenju sredstava Ministarstvo graditeljstva donijelo je u veljai, a opine i gradovi mogli su svoje projekte predlagati do oujka. Projekt e biti realiziran na jesen, nakon prestanka zabrane izvoenja radova za vrijeme turistike sezone.
Katarina Rudan
N akon vie od pede-set godina bavlje-nja turizmom ko-nano smo na pra-vom putu da kompletiramo
dokumentaciju ureenja
plae Starine kao osnov-noga pirovakog turisti-kog resursa - izjavio nam je
Ivan Gulam, naelnik Op-ine nakon to je Ministar-stvo turizma donijelo odlu-ku o dodjeli 280.000 kuna
nepovratnih sredstava iz Programa Fonda ta razvoj
turizma u 2014. godini za
projekt Izrada projektne
dokumentacije ureenja
plae Starine.
- Privatni iznajmljivai
godinama su ulagali u svo-je objekte, ali esto nisu bili
konkurentni zbog plae ko-ja ne nudi gotovo nikakve
sadraje. Ulaganja u plau
Starine su stoga doista pri-oritetna, a tematskim ure-
enjem tog prostora raste-retit e se i plaa Loli. Na-ime, konanim ureenjem
plau Loli elimo brendi-rati kao urbanu plau koja
e cjelokupnim dnevnim i
veernjim programom biti
okrenuta mlaoj populaci-ji. S druge strane, ureena
plaa Starine bila bi tzv. re-lax zone i programom i sa-drajem vie usmjerena na
obitelji s djecom i starijoj
populaciji - kae Gulam.
Podizanje kvalitete
Gulam podsjea da je
odluka o poetku realiza-cije projekta plae Starine
donesena na prvoj sjednici Turistikog vijea u ovom
sazivu, ije je predsjednik
po funkciji.
- S obzirom na to da je te-meljni pravac razvoja opi-ne turizam, uz luku nauti-kog turizma na iji poetak
gradnje smo dugo ekali, a
ona e ubrzo poeti s radom,
izuzetno je vano i ureenje
plaa. Ureenje obalnog po-jasa plae Starine je prepo-znat kao jedan od kljunih
projekata turistike ponu-de, a cilj projekta je podi-zanje kvalitete turistikih
usluga, ouvanje i zatita
okolia te podizanje razine
kvalitete ivota na tom po-druju. Ureenim obalnim
pojasom dodatno e se ople-meniti i dio mjesta u kojem
se nalaze brojni apartmani.
Vjerujemo da e Ministar-stvo turizma i kroz budue
natjeaje za dodjelu nepo-vratnih sredstava podra-ti zavretak ovog projekta
- zakljuuje Gulam.
U meuvremenu Opina
je izradila i posebnu geodet-sku podlogu, napravljeno je
idejno rjeenje plae Stari-ne, a odobrena sredstva bit
e dostatna za izradu uku-pne projektne dokumenta-cije. Naglasak e biti na po-veanju planog prostora
jer je to veliki problem.
Idejno rjeenje pirovake plae Starine
ibenski list etvrtak, 11.6.2015. upanija 13ibenski list etvrtak, 11.6.2015. upanija 13
Kompleks soba u bavama dovrit e se do kraja lipnja
TURIZAM U PROMINI Pilipovi dvori u Razvou nude inovativni sadraj
spojene u jednu cjelinu, go-sti e imati na raspolaganju
sedam soba.
Kako smo uli od Duvan-ia, realizaciju projekta je
prije tri godine prepoznalo
i Ministarstvo turizma na-gradivi ga sa stotinu tisu-a kuna nepovratne potpo-re te potom i Hrvatska ban-ka za obnovu i razvitak koja
je odobrila kredit. Bave su
kupljene od Dalmacijavina,
no ni njihov transport, ni
sastavljanje nije bilo jedno-stavno. Svaku je od baava,
naime, trebalo rastaviti, a
duice oistiti i numerirati
kako bi se ponovno sastavi-le na mjestu gdje e, umjesto
uvanja vina, ubudue slui-ti posve novoj svrsi.
- U tijeku su zavrni ra-dovi. Postavljaju se kamene
ploe oko bazena i ureuje
pristupni put i parkiralini
prostor. Nadam se da e po-sao biti obavljen u roku jer
ne nedostaje zanimanja po-tencijalnih gostiju - zadovo-ljan je Duvani.
Nema posjetitelja OPG-
a Pilipovi dvori koji se ni-je fotografirao na prozori-u sobe od bave, pa je vla-snik za tu namjenu i uredio
i opremio luksuznim starin-skim namjetajem jednu od
baava. Sada su na redu i
ostale. Oprema i mobilija ne-e se puno razlikovati, tek u
uzorku posteljine i ploica-ma kupaonica.
- Izmeu baava uredit e-mo i klupski prostor za po-sjetitelje te malu recepciju.
Hrana i pie gostima e se,
po elji, posluivati u Pili-povim dvorima, a moi e
uivati i u obilasku vinogra-da i prirodnih ljepota te po-vijesnih znamenitosti koji-ma obiluje ovaj kraj - kazao
je Duvani.
14 upanija ibenski list etvrtak, 11.6.2015.dr
nik
i am
arco
rd Nije bilo nikoga u Drniu kome se ante ne bi javijo
PIE
U
RO P
ERLI
Bude mi puno a kad god se trevi sluaj da ti
umre neko drag. More bit da ti taj nije nita u
rodu, ali je resta skupa s tobon, skupa s gradon,
bijo dobar ovik i onda nesta.
Poetkon ovoga miseca, ba 1. estoga, umra
je Ante Vuki u 62. godini ivota. Kad to reen,
malo ko e znat o kome je ri. A kad spomenem
njegov nadimak, PA U, onda e svima bit jasno.
A ri je o jednom dobrom oviku, oviku ta je
ima zdravstvene probleme i nije moga isto go-vorit. Zato je i pata uta za njega bila PA U i
zato je on za sve nas osta PA U. Nije mogao po-haati kolu ve je odrastao tu, u mistu, uz nas,
njegove vrnjake. Bio je nadasve dobre naravi,
isti Drnianac, zaljubljen u veinu stvari ka i
mi svi ostali, u sam grad, u DOK-a, u Poljanu,
u kafie. A njegov aa, kako ga je Ante zvao,
tata Mate, oboavao je svoga sina i bijo na njega ponosan. Nije bilo nikoga u Drniu kome se An-te ne bi javijo. Nije znao na sat i svaki put kad bi
me vidijo, pita bi kolko je sati. Nije nikud urijo,
ni na kakav sastanak, ali ga je inilo sretnim sa-znanje kolko je sati. Uvijek je u depovima ima
hrpu papiria s podacima koji su samo njemu
bili vani iz ko zna kojeg razloga.. Karakteri-stina lika, postao je pomalo konstanta u opoj
drutvenoj razglednici ivota u Drniu.
Prvi ivotni udarac koji je doivijo bila je
smrt tate Mate. Dugo se Ante nije oporavijo od
tog oka. esto smo ga viali, ak i u rano jutro,
kako ide na groblje s kiticom cvijea kod svoga
Mate. Kao da je s Matom izgubio glavnu potpo-ru, svoj najvri oslonac. Ostao je sam s ma-mom Cvitom. A i Cvita, slaba zdravlja, uskoro
je umrla. Ante je opet ostao sam. Koliko je mo-gao, uvijek je uzimao ono to bi mu ivot nudio.
Nudio mu je malo. esto je to bila samo jedna
piva, kutija Marlbora ili neto slino. Kad god
bih ga vidijo kako naizgled besciljno luta, imao
sam osjeaj da ipak traga za svojim nikad pro-naenim zrncem ljubavi i njenosti. Bio bi sav
sretan o blagdanu svetog Ante, svoga imenjaka.
Tu radost uvijek bi podijelijo s nama koje je mo-gao zvati Godino ! Samoa je napravila svoje i
Ante je zavrio u Domu. Sve elementarno imao
je pri ruci, osim injenice da nije u Drniu, da
ne gleda DOK-a da ne sree itav ivot poznata
lica. Takvi ljudi poput Ante, rekli bi neki, margi-nalci na drutvenoj sceni, postanu naprosto dio
gradske due, postanu zatitni znak grada i sro-de se s njim. Ante je bijo izuzetno blaga i krotka
narav. Zato i ne iznenauje ok i nevjerica kad
smo uli da je umro. Plava osmrtnica i dragi
lik. Na sahrani je bilo nebrojeno ljudi. Gotovo
itav Drni preselio se tih trenutaka na Gradsko
groblje. Klapa Drni mu je pjevala, a Imotska li-mena glazba svirala. Dok su zvuci Tiine od-zvanjali kronjama, zastale su i ptice sa svojim
pjevom. Kao da su bile svjesne da stie jo jedna
ptica nebeska.
I upnik Petar, vidno ganut, toplo i van proto-kola, govorio je o Anti, o ivotu, o mukotrpnosti
odrastanja usprkos hendikepima, ali i o ivotu u
vjeri u skladu s njegovim mogunostima.
Svi gradovi imaju svoje ljude poput Ante. Ne-kakvim slubenim mjerilima gotovo beznaaj-ni, ali svojim ljudskim sadrajem naprosto neza-obilazni. Antinom smru Drni je izgubio jedno
od svoji znamenja. PA U-a vie nema. Ostat e
samo legenda o ovjeku i jednom samozatajnom
ivotu. Ostat e i njegova uvena uzreica, ma
to se desilo: Bobo! (Dobro)
Neka njegova napaena dua makar na onom
svijetu poiva u miru!
Nik
A S
tipA
Ni
ev/C
ROpi
X
PLIJENI PANJU Nedjeljka Jurin, travarka i nutricionistkinja, na Mediteranskoj trnici izloila svoje glinene kuglice
Koritenje je jednostavno ako znate ili slutite da bi vam neka hrana mogla izazvati neugodnosti sa garavicom, a ne moete joj odoljeti - nakon obroka popijte s vodom kuglicu ili dvije i uivajte u jelu bez ikakve bojazni
Zemljane pilule: Glina s dalmatinskom kaduljom lijei eludac!
Izmeu stolova koji su se savijali pod raskonim asortimanom proizvoda talijanskih kobasiara i sirara na ovogodinjoj Medi-teranskoj trnici u sklopu fe-stivala Okusi Mediteran, pa-nju je plijenio tand OPG-
a Nedjeljke Jurin iz Kuita s Peljeca, diplomirane fi-toterapeutkinje, travarke i
nutricionistkinje. Gospoa
iji je pradjed iz Primote-na doselio na Peljeac naj-poznatija je po svojim lini-jama prirodne kozmetike od
ljekovitoga mediteranskog
bilja, no povod da razgova-ramo ovaj put bio je usko
vezan uz prehranu i jedno u
nas neuobiajeno sredstvo
za otklanjanje i prevenciju
probavnih smetnji: kugli-ce od gline obogaene ete-rinim uljima upakirane u
teglice s oznakom Hrvatski
otoni proizvod, kao i vei-na asortimana OPG-a Ne -djeljke Jurin. Koritenje je
jednostavno ako znate ili
slutite da bi vam neka hrana
mogla izazvati neugodnosti
sa garavicom, a ne moete
joj odoljeti - nakon obroka
popijte s vodom kuglicu ili
Branimir PERIANikA StipANiev/CROpiX
NEPOVRATNA SREDSTVA Opina Tisno za projekt Muzeja brodogradnje u Betini od Ministarstva turizma dobila 800.000 kuna
Osim 800.000 kuna koje smo dobili od Ministarstva turizma, dodijeljeno nam je za ovaj izuzetno vaan projekt 1,3 milijuna iz Ministarstva regionalnog razvoja i eU fondova, te 600.000 kuna iz Ministarstva kulture, plus 236.000 kuna za projektnu dokumentaciju - kazao nam je naelnik ivan klarin
Sveano otvaranje muzeja 14. kolovoza
M eu 54 hrvatska projekta, pet je s podruja iben-sko-kninske upa-nije koja su dobila nepovrat-na sredstva od Ministarstva
turizma u ukupnom iznosu
od 1.780.000 kuna, o emu je
vijest stigla poetkom lipnja.
upanija je dobila 200.000 ku-na za izradu Master plana tu-rizma, Vodice 100.000 kuna za
projekt Kua umjetnosti na
vodi, Opina Kistanje 400.000
kuna za izgradnju Centra za
posjetitelje u Nacionalnom
Katarina RUDANNikOLiNA vUkOvi-StipANiev/CROpiX
parku Krka, Opina Pirovac
280.000 kuna za izradu projek-tne dokumentacije za plau
Starine, dok je najvei iznos
800.000 kuna dodijeljeno Opi-ni Tisno za rekonstrukciju po-stojee graevine Muzeja bro-dogradnje u Betini.
Novac, koji je osiguran u dr-avnom proraunu za 2015.go-dinu, u razdjelu Ministarstva
turizma, aktivnost Fond za tu-rizam razvoj turistike infra-strukture i ouvanje turistike
resursne osnove, svima je do-bro doao. Kad je rije o Muze-ju brodogradnje u Betini, to ni-su prvi nepovratni novci koje je
Opina Tisno za taj projekt do-
bila iz dravnog prorauna, pa
naelnik Ivan Klarin ne skriva
zadovoljstvo.
Vrijednost projekta 4,5 milijuna kuna
- Osim 800.000 kuna koje
smo dobili od Ministarstva tu-rizma, dodijeljeno nam je za
ovaj izuzetno vaan projekt 1,3
milijuna iz Ministarstva regi-onalnog razvoja i EU fondova,
te 600.000 kuna iz Ministar-stva kulture, plus 236.000 ku-na za projektnu dokumentaci-ju. Ukupni trokovi izgradnje
i ureenja Muzeja brodograd-nje iznose oko 4,5 milijuna ku-na, pa smo ostatak osigurali u
prorauna opine Tisno, ka-zao nam je naelnik Klarin
i najavio sveano otvaranje
Muzeja u Betini za 14. kolo-voza.
Stoljetna tradicija be-tinske brodogradnje bit e
smjetena u kamenoj kui
staroj vie od 500 godina, u
sreditu Betine, na povrini
od oko 200 metara etvornih,
na tri etae, a projekt za mu-zej je izradio ibenski arhitekt
Tomislav Krajina. Betinska gajeta bit e sredinji ekspo-nat muzeja, a poseban nagla-sak stavljen je na multimedi-ju pomou koje e se priati
prie o toj bogatoj tradiciji.
ibenski list etvrtak, 11.6.2015. upanija 15ibenski list etvrtak, 11.6.2015. upanija 15
SKRADIN Trg Male Gospe18.6.2015. 21 h - 70 kn
Powered by
CROATIA TICKETS >www.croatia-tickets.com
Ne ekaj u redu, kupi na webu!
Ulaznice
bez dod
atnih na
knada!PLIJENI PANJU
Nedjeljka Jurin, travarka i nutricionistkinja, na Mediteranskoj trnici izloila svoje glinene kuglice
Zemljane pilule: Glina s dalmatinskom kaduljom lijei eludac!
dvije ovih zemljanih pilula i uivajte u jelu bez ikakve
bojazni, objanjava Nedjelj-ka Jurin.
Lijek za sve bolestiGlina izmijeana s eteri-
nim uljima, poput kaduljina
ne samo to na sebe vezuje
viak eluane kiseline, ve
oslobaa i od toksina koje
svakodnevno unosimo hra-nom, piem, zrakom Po -red toga, glinom se postie i
lunatost organizma, to je
jedan od vanih preduvjeta
zdravlja. Za ovaj proizvod
Nedjeljka Jurin dobila je
Zlatnu medalju za inovaciju
na sajmu Agro arca koji pri-reuje Udruga inovatora Hr-vatske, a dvije godine prije
zlatom je ovjenana i njezi-na inovativna linija kozme-tike od ljute narane, agru-ma karakteristinog za du-brovaki kraj.
- Konzumacija i openito,
uporaba gline za lijeenje u
europskoj se kulturi davno
izgubila, ali u Kini, a naro-ito Indiji, jedan je od naj-znaajnijih lijekova tradi-cionalne medicine. Najiri
slojevi naroda glinu i dalje
koriste za lijeenje gotovo
svih bolesti. Ona je neka vr-sta panaceje u neprekinutoj
uporabi na Dalekom istoku
ve tisuama godina govo-ri Nedjeljka Jurin i istie da
je svoje bavljenje alternativ-nim metodama u lijeenju i
pripravljanju kozmetike pri-
ROGOZNICA Ova bi sezona mogla biti - sezona iz snova
U svibnju broj noenja vei za 51 posto
Prema prvim statistikim podacima za rogoznike tuistike radnike mogla bi ovo biti sezona iz sno-va. U svibnju je u Turistikoj
zajednici bilo prijavljeno 1087
gostiju, ostvareno je 5303 noe-nja. U usporedbi s prolom godi-nom gostiju je vie za 38 posto,
a broj ostvarenih noenja pora-stao je za ak 51 posto.
Broj gostiju s njemakoga go-vornog podruja vei je za 44 po-sto. Nijemcima je Rogoznica pri-je Domovinskog rata bila omi-ljena destinacija, u svibnju broj
gostiju iz Njemake porastao
je za ak 37 posto, pa mnogi ko-
Vedrana STOIZVONIMIR BARIIN/CROPIX
mentiraju da se Nijemci kona-no vraaju kui.
-Tijekom veljae, oujka
i travnja vodili smo Google
AdWords kampanju primjenom
dva tipa oglaavanja, na Google
trailici te Display kampanju,
usmjerenu na trite Njemake.
Posjeenost nae web-stranice
u tom periodu bila je dvostruko
vea nego prethodnih godina,
a udio posjetitelja s njemako-ga govornog podruja s prija-njih 7 posto popeo se na vie od
50 posto.-Gledajui statistiku
dolazaka i ostvarenih noenja
u svibnju dobili smo i prve kon-kretne i mjerljive rezultate pro-vedene kampanje to nam po-tvruje isplativost ovakvog ti-pa promocije, a sigurni smo da
e se taj pozitivan utjecaj nasta-viti i na ostatak sezone - kae di-rektor Turistikog ureda Mari-jo Mladini.
Po udjelu u ukupnim noe-njima za svibanj nakon ve spo-menutih gostiju iz Njemake i
Austrije slijede Poljaci s udje-lom od 7,3 posto, te gosti iz Veli-ke Britanije s 5,7 posto.
Prole godine rogoznika
Turistika zajednica bila je po
poveanju prometa najuspje-nija na podruju ibensko-
kninske upanije. Ostvarila je
neto manje od pola milijuna
noenja, broj turista bio je vei
za 8,5 posto, a neto prihod u od-nosu na planirano ostvaren je
100 posto i na koncu 2014. godi-ne iznosio je neto 1.790.000 kuna
to je za 20,5 posto vie nego go-dinu ranije. Rogoznika Turi-stika zajednica poslovala je bez
minusa i kredita, a viak priho-da iznosio je 300 tisua kuna.
Pravu promidbenu revolu-ciju napravili su prole godine
prijevodom web-stranice na do-datna etiri jezika ime je pokri-veno govorno podruje 90 posto
gostiju, a napravljen je i komple-tan redizajn i promjena struktu-re weba, te njezino povezivanje
s novom mobilnom aplikacijom
Tourist Guide.
je gotovo 25 godina i zapoe-la kao terapeut glinom.
- Glina za ovu svrhu va-di se s deset metara dubine,
ventilirana je, proiena i
puna oligoelemenata povolj-nih za zdravlje. Glina trai
dopunu s nekim eterinim
uljima i vrstama ajeva, a
veliki je Mahatma Ghandi
svim svojim gostima uvi-jek nudio glinu i isticao nje-zinu ljekovitost. Spominje
se i u Bibliji, antici To je
svojstvo gline i mene fasci-niralo, te sam imala dobre
rezultate u lijeenju, to po-tvruje i moje lanstvo u
HUPED-u, krovnoj udruzi
za prirodnu, energetsku i
duhovnu medicinu.
U svakom naem restoranu
Kasnije je, govori, u Sa-moboru izuila za travar-ku i fitoterapeutkinju, a na-posljetku se obrazovala i u
nutricionizmnu. U suradnji
s Hrvatskim savezom ku-hara odrava predavanja o
blagotvornim uincima gli-ne za probavu, pie redovi-te novinske kolumne o po-stavkama zdravog ivota
u Dubrovakom vjesniku i
Novom listu, a elja joj je da
se njezine kuglice nau na
stolovima u svakom naem
restoranu, kao dio original-ne hrvatske ugostiteljske
ponude. Medicina Dalekog
istoka s okusom dalmatin-skih trava!
16 upanija ibenski list etvrtak, 11.6.2015.gl
ava
oto
brac
o Gospon Marx i gospodin BogIzgleda da e ono ta nije uspilo
sljedbeniciman Marxa i Engelsa, ka od ale postii dubrovaki pote-tat Andro Vlahui. Najavija je eru
komunizma u Dubrovniku, jerbo e
graski proraun uskoro naresti na
miljardu kuna pa e graaniman
komunalije biti mukti, a nee paga-vati niti poreze i prireze. Cilj mi je
da Dubrovani ivu u komunizmu,
a turisti u raju! reka je Vlahui za
novine, a Dobra Parona prinosi svo-jin gostiman.
- Znai, ipak je mogue! rekla je
ushieno i veselo protresla rukica-man, ka divojica.
- ta je mogue? Komunizam i raj?
naorija se El Tigre na stranicu iz tampe di je objavljen otaj lanak. A
u njega slika Andre Vlahuia di si-di na onoj goenoj poltroni iz serije
Gejm of trouns sa dignuton desnon
rukon, jedino ta mu ezlo fali.
- Paa, poea se po timenu, kada
ovik boje razmisli, Vlahui dosta
slii na Marxa, a i na boga
- Je, u pravu ste, rekla je potena
gazdarica. Nako lipo glavat, kako
i prilii velikin judiman, samo fali
da puti teke kose i obraste u bradu,
bija bi dva u jedan gospon Marx i
gospodin bog u jednoj osobi. I eje-zna poltrona tolko je raskona da je
obojica miritaju sve ona znalaki
analizira.
- Aha, da vidimo ta je na stvari:
komunizam je daklen, drutvo u ko-jen vridi: od svakog prema mogu-nostiman, svakomen prema potriba-ma, a raj je, reka bi vie po svomen,
misto di oni koji ga zasluu, vie ne-maju nikakvih potriba. A i ta e in
ita, osin blaenstva koje doe ka na-grada za sve patnje koje su proli u
zemaljskomen ivotu ukljuija se u
razgovor Bili Smo Uskoro.- Po tome ispada da bi u raju triba-
li iviti Dubrovani, sasvin sigurno
otpovrnija mu je El Tigre. Jerbo,
nastavija je, njiov ivot s tolko turi-sta sabivenih ka nogaman u stari
grad i na Stradun ve sada je teka
patnja zakljuija je. Potetat in na-javljuje vrlo skoro tri mijuna gosti-
ju godinje, pa su najavljene besplat-ne komunalije i neplaanje poreza i
prireza ka niko obeteenje graani-man za grad koji vie nemaju.
- Ma dobro, vako ugrubo govorei,
komunizam je ka neka vrsta mater-jalistikoga raja - amata sebi u bra-du B.S. Uskoro i onda je u istoj novini
ta je kruila betulicom proita kako
je policija onemoguila grupu krimi-nalaca, meu kojiman i jednoga po-licajca, da opljakaju glavnu dubro-vaku potu.
- Evo, niki od Dubrovana ne mo-gu ekati na Vlahuievo uvoenje
komunizma pa su pourili uzesti se-bi prema potribama! prokomenti-ra je uspjenu akciju policije, na ta
je Dobra Parona, krei ruke kaza-la kako za vee budaletine davno ni-je ula. Da su se teke strpili, eto ti
komunizma, a u komunizmu ue
u banku i uzme kolko oe, jo ti
bankovni slubenici ponesu do kue!
- Ajmo biti malo ozbiljni - reka je
na to El Tigre. Ako e u Dubrovniku
uskoro nastupiti komunizam neka,
bog in da zdravlje, moda i nas sje-vernije providi njiov svitli primjer.
Ja meutin, ou da se znade kako u
ibeniku, ako ve ne ivimo u komu-nizmu, ima onih koji ivu u raju. Re-cimo, u Vrpolju je 50 domainstava
prikljueno na samo tri mjerila od
vode
- Pa kaki je to raj, moliu lipo. Pri-je slii na neto drugo! odma se na-roguila Dobra Parona s rukaman
potpaenin na bokove
- Pa nisan reka da oti graani i po-troai ivu u raju Nego ibenski
Vodovod!
- Ma ta, o emu govorite!? Komu-nizam je za graane, a raj je za turi-ste! Nikakva javna poduzea tute se
ne spominju! nee ona nikako da
stvar skrene iz zadanih okvira.
- Jel raj misto i stanje duha di ne-ma nikakvih potriba, postoji jedino
blaenstvo? Je. Je l Vodovod nema
nikakvu potribu uiniti ita pamet-noga s otin mjerilima od vode? Ne-ma! Prema tomen, ko ivi u raju?
objasnija je El Tigre smireno.
Tom
Du
br
avec
/cro
pix
Pie
Br
an
imir
Per
ia
Marijan DAMBONIKOLIN VUKOVI STIPANIEV/cropix
ibenani e punim jedrima u kolovozu u gospodarsku misi-ju zaploviti put Nor-veke. Sa sobom vode dalma-tinske brodograditelje, kao i
druge tvrtke iz Hrvatske za-interesirane da se predstave
na Meunarodnom sajmu ma-rikulture i ribarstva Aqua-nor u Trondheimu. Za sada
se za nastup na ovom vrlo po-tentnom tritu prijavilo est
tvrtki iz Dalmacije. Glavna
atrakcija iz Hrvatske bit e
aluminijski katamaran, novi
model radnog broda, koji za
norveko trite marikultu-re upravo dovravaju brodo-graditelji Remontnog brodo-gradilita NCP-a ibenik, i-ja e promocija upravo biti na
ovom sajmu u Trondheimu.
- Ovaj projekt internacio-nalizacije poslovanja malih
i srednjih poduzea sufinan-ciran je novcem iz prorau-na Republike Hrvatske kroz
program Ministarstva po-duzetnitva i obrta pod na-
zivom Poduzetniki impuls
2014., Unapreenje podu-zetnikog okruenja - kaza-la nam je Ana Zajc, zaposleni-ca hrvatsko-norveke tvrtke
CroNoMar, ije je sjedite u
ibeniku.
Tvrtka CroNoMar, koja
je upravitelj Inovacijskog in-kubatora Pomorskog inovacij-skog centra iNavis u ibeni-ku, i organizator je gospodar-ske misije u Norveku.
Izlasci na nova trita- Tom prilikom bit e orga-
nizirani posjeti norvekim
tvrtkama u spomenutoj re-giji s ciljem da se inozemnim
partnerima predstave mogu-nosti suradnje s hrvatskim
tvrtkama u sektoru mora i
pomorstva. Zapravo, namje-ra ove gospodarske misije
jest omoguiti predstavljanje
hrvatskih tvrtki, proizvoda i
usluga na meunarodnom tr-itu, slijedom ega sudioni-ci projekta mogu razmijeniti
poslovne informacije, pove-zati se s buduim partnerima
te ostvariti znaajnu marke-tinku aktivnost. Na taj na-in tvrtke direktno jaaju i
poveavaju svoj izvozni po-tencijal, to utjee na daljnji
razvoj novih proizvoda, odno-sno poveanje konkurentno-sti temeljeno na novim zna-njima i tehnologijama - kae
Ana Zajc.
Istie da je ostvarivanje di-rektnih kontakata sa zainte-resiranim inozemnim tvrtka-ma tijekom gospodarske misi-je preduvjet realizacije novih
poslovnih suradnji, izlaska
na nova trita i poveanja
izvoznih aktivnosti sudioni-ka misije, to e imati multi-plicirajue uinke i na druge
dionike unutar sektora mora i
pomorstva u Hrvatskoj.
Kljuni rezultat predloe-nog projekta bit e prezenti-ranje hrvatskih tvrtki na no-vom tritu i predstavljanje
mogunosti koje se stranim
tvrtkama pruaju u sektoru
mora i pomorstva u Hrvat-skoj, direktno informiranje i
privlaenje stranih investito-ra i projekata te umreavanje
s potencijalnim poslovnim
partnerima. Dugoroni rezul-tati e se oitovati kroz inter-nacionalizaciju poslovanja,
uspostavu novih kontakata te
Glavna atrakcija iz Hrvatske bit e aluminijski katamaran, novi model radnog broda, koji za norveko trite marikulture upravo dovravaju brodograditelji Remontnog brodogradilita NCP-a ibenik
ibenani sa sobom nose i novi tip broda za norveke ribare
PRAVAC TRONDHEIM Kolona dalmatinskih poduzetnika u kolovozu ide na najprestiniji Sajam marikulture i ribarstva
ibenski list etvrtak, 11.6.2015. upanija 17ibenski list etvrtak, 11.6.2015. upanija 17
Za sada odlazak u Norveku najavili ibenani i SplianiZa sada su svoj odlazak u Trondheim najavili ibenska tvrtka Navarch inenjering u brodogradnji, Jadranski ronilaki servis hidroinenjering /ronioci/ i NCP grupa brodogradnje. Njima e se prikljuiti i Adria winch - maritime equipment (Split), kao i Navalis inenjering u brodogradnji iz Podstrane.
Lani Aqua Nor privukao posjetitelje iz 50 dravaSajam Aqua Nor odrava se svake druge godine u Trondheimu u Norvekoj. Posljednjih godina Aqua Nor je privukao 30.000 posjetitelja iz vie od 50 drava svijeta. Vie od 400 izlagaa koji su predstavljali vie od 600 proizvoaa i dobavljaa iz cijelog svijeta prezentiralo je najnovija dostignua vezano za tehnologije koje se koriste u marikulturi, plovila koja slue za opsluivanje farmi za uzgoj ribe, proces hranjenja riba, zdravlju riba, kontrolu kvalitete, mree uzgajivaa, skladitenje, procesiranje, pakiranje, zatitu okolia i distribuciju.
ibenani sa sobom nose i novi tip broda za norveke ribare
PRAVAC TRONDHEIM Kolona dalmatinskih poduzetnika u kolovozu ide na najprestiniji Sajam marikulture i ribarstva
realizaciju partnerstava, kao i kroz formiranje prepoznat-ljivog hrvatskog brenda koji garantira kvalitetu i visoku profesionalnost u sektorima koji se temelje na naprednim tehnologijama i inovacijama.
- Vjerujemo da e ovakvi
neposredni kontakti naim poduzetnicima jo vie otvo-riti vrata norvekog trita
koje uistinu nudi velike mo-gunosti u pomorstvu i ma-rikulturi, sektoru koji godi-nje obrne oko osam milijardi eura.
Koliko se moe profitira-ti od toga, najbolje potvru-
je primjer Remontnog brodo-gradilita koje je u proteklih nekoliko godina za Norvea-ne izgradilo 40-ak brodova i sada krenulo u nove poslove.
Katamaran raen dosad samo u Kini
- Vrlo smo zadovoljni to e se u Trondheimu predsta-viti i novi aluminijski kata-maran za potrebe norvekih ribara. To je prvi brod takvog
tipa podugovoren u Hrvat-skoj, a u svijetu ih je do danas napravljeno samo 15 i svi su proizvedeni u Kini. Rije je
15-metarskom katamaranu
irine deset metara, koji e
biti opremljen snanijim hi-draulinim komponentama
i jaim glavnim motorima,
vee vrijednosti od dosada-njih ugovorenih brodova - isti-e Ana Zajc.
- Tijekom 30 godina, Aqua
Nor je postao moda najva-niji sajam tehnologija mari-kulture u svijetu. Vano je na-glasiti da je Aqua Nor usre-dotoen na tehnologiju, a ne
na hranu iz mora. Upravo je predmetna tehnologija razlog zbog kojeg je nastao dramati-an napredak u mogunosti-ma proizvodnje u marikultu-
ri - izjavio je za na list Erik Hempel, direktor komunika-cija, Nor-Fishing zaklada.
Pri tome istie da se suvre-mena marikultura i pripada-jua tehnologija temelje na
znanosti.- Marikultura je postala
znanstvena djelatnost, kojoj doprinose mnogobrojna zani-manja: inenjeri, biolozi, nu-tricionisti, ivotinjski bihe-vioristi, pomorski arhitekti, marketinki strunjaci, itd.
Na Aqua Noru ete ih upo-znati i biti u mogunosti raz-govarati s njima o najnovijim naprecima - kae Hempel.
18 upanija ibenski list etvrtak, 11.6.2015.
Powered by
CROATIA TICKETS >www.croatia-tickets.com
Ulaznice
bez dod
atnih na
knada!
13. 06. 2015. / 21 h, 80 knTvrava Sv. Mihovila - ibenik
Pjesmo moja raspjevana
FETA U SKRADINU Tradicionalna manifestacija odrat e se u subotu 27. lipnja
Riblji paprika kuhat e 15 ekipa, koje se najkasnije do 24. lipnja prijave na broj mobitela 091/ 302 01 03, a najbolje majstore fia ekaju i prigodne nagrade
Okuajte se u kuhanju fi-paprikaa
T radicionalna manifestacija Udru-ge Slavonaca i Baranjaca K Hrast, Fiijada, odrat e se i ove godine u Skradinu, i to u subo-tu 27. lipnja, s poetkom u 19 sati, na ko-arkakom igralitu. Pokrovitelji mani-festacije su Grad Skradin, JU Nacional-ni park Krka, upanijska Luka uprava
i Turistika zajednica ibensko-kninske
upanije. Za dobru zabavu pobrinut e se
Tamburaki sastav Slavonci iz Vinko-vaca. Iz Udruge Hrast pozivaju sve za-interesirane da se prijave za sudjelovanje
Katarina RUDANNIKOLINA VUKOVI STIPANIEV/ CROPIX
na ovoj manifestaciji, okuaju u kuhanju fi-paprikaa, te dobro zabave u veselom
drutvu uz tamburice.
S obzirom na to da smo neprofitna
udruga, zahvaljujui naim pokrovite-ljima uspjeli smo i ove godine organizi-rati Fiijadu, i na tomu smo im zahval-ni. Fi-paprika kuhat e maksimalno
15 ekipa, koje se najkasnije do 24. lipnja
prijave na broj mobitela 091/ 302 01 03, a najbolje majstore fia ekaju i prigodne
nagrade. Udruga osigurava 3,5 kilogra-ma arana po ekipi, pribor za jelo i kruh,
a ekipe moraju donijeti kotli i drva. Svi
koji su prijanjih godina sudjelovali ili posjetili nau Fiijadu znaju da nam
je na prvom mjestu druenje i predstav-ljanje obiaja krajeva iz kojih dolazimo,
pa je na moto vano je sudjelovati i za-baviti se rekao nam je Vukovaranin
sa ibenskom adresom Ivica Vukievi, predsjednik Udruge.
Proglaenje najboljih majstora fi-pa-prikaa najavljeno je za 20.30, a posjetite-lji e ga moi konzumirati besplatno, uz
druenje i zabavu do kasno u no.
ibenski list etvrtak, 11.6.2015. Oglas 19ibenski list etvrtak, 11.6.2015. Oglas 19
20 Reportaa ibenski list etvRtak, 11.6.2015.
Branimir PERIANIKOLINA VUKOVI-STIPANIEV/CROPIX
Pripreme za sezonu na Jadriji ove godine ka-sne iz objektivnih ra-zloga, no to nee biti smetnja da najstarije grad-sko kupalite i vikend-na-selje spremno doeka picu
ljeta, kada broj stanovnika s neto vie od dvjesto stal-nih, naraste i na vie od pet tisua! Mjesec dana uoi iz-bora za mjesnu samoupravu naime, Zakon oduzima inge-rencije dotadanjim vodstvi-ma mjesnih odbora i grad-skih etvrti, a nova su kon-stituirana krajem svibnja,
30 dana nakon izbora, te se, zbog loeg vremena, kasnilo i s uobiajenom radnom ak-cijom na ureenju okolia,
odranom krajem svibnja.
- Od 1. lipnja, opet na Ja-driji imamo etvoricu radni-ka iz sustava javnih radova, koji e svakodnevno raditi
na odravanju zelenih povr-ina - napominje Marinko Bili, novoizabrani predsjed-nik Vijea gradske etvrti s
koalicijske liste HDZ-HSP.
Volonteri su u radnoj akciji
prije petnaestak dana poko-sili travu s javnih povrina i oistili umu od suhog gra-nja, a Bili dodaje kako se,
osim redovitog odravanja i
sitnijih popravaka, ovog lje-
ta ne mogu oekivati nika-kvi kapitalni zahvati u za-putenoj komunalnoj infra-strukturi na Jadriji. Za koji
dan nastavlja, bit e ureen
i ponovno otvoren javni WC, koji e odravati istoa, a
naruen je i popravak beton-skih stolova za ping-pong u rekreacijskom parku s mini
golfom kod restorana.
- Na jesen ozbiljno poi-njemo rjeavati prioritetne probleme naselja, prema do-govoru i najavama iz grad-ske uprave. To je obnova za
Jadriju prepoznatljivih kabi-na prema smjernicama kon-zervatora jer su u statusu kulturnoga dobra, uklanja-nje bungalova kojima po va-
Kabine, bungalovi i luica - rjeavanje glavnih problema u naselju poinje najesen
IR JADRIJOM Najstarija gradska plaa i naselje u pripremama za sezonu
Pridodamo li tome i plan da za etiri godine mandata uredimo plau i etnicu prema Srimi, te izgradimo nekoliko malenih porata za smjetaj brodica i tako uvedemo red na tome dijelu Jadrije, nastavljamo tamo gdje su poeli nai prethodnici, s kojima korektno suraujemo - istie Marinko Bili, novi predsjednik Vijea gradske etvrti
eem prostornome planu vi-e nije mjesto na tome dijelu pomorskog dobra, dovretak postavljanja javne rasvjete, asfaltiranje pojedinih ulica
i konano, primjereno ure-enje prostora za odlaganje
otpada na velikom parkira-litu u Gutinoj vali.
Gdje zavri kuno smee?Pridodamo li tome i plan
da za etiri godine manda-ta uredimo plau i etnicu
prema Srimi, te izgradimo Javni wc koji nije u funkciji
Borovi koje je zimi orkanska bura slomila, jos nisu maknuti
ibenski list etvrtak, 11.6.2015. reportaa 21ibenski list etvrtak, 11.6.2015. reportaa 21
Kabine, bungalovi i luica - rjeavanje glavnih problema u naselju poinje najesen
IR JADRIJOM Najstarija gradska plaa i naselje u pripremama za sezonu
Obrana ume u Gutinoj valiOvih dana bit e proiren desni rub ceste kroz Gutinu valu, te e se automobili na tom dijelu prometnice nesmetano mimoilaziti. Marinko Bili inae je protivnik raznih prepreka kakvima su naikane nae ulice, no postavljanje zatitnih stupia, a kasnije moda i kamenih parapeta, jedini je nain da se sprijei parkiranje u borovoj umi na tom dijelu Jadrije.Do koje mjere su neki stanovnici Jadrije uporni u pokuajima uzurpacije javnih povrina svjedoi i primjer proboja uske jadrijske prometnice u pravcu Srime. Trasa je, izvan plana trebala zaobii ogradni zid kunog dvorita proiren na pomorsko dobro, nakon to je nalogom suda prole godine vlasnik bio prinuen ukloniti dio zida, neki na tome dijelu javne ceste uporno parkiraju automobile, premda imaju prostrana dvorita!
li su u Vijeu tri, a pobjed-nika lista HDZ-HSP eti-ri mjesta. Jedan od dvojice
dopredsjednika sada je Zo-ran Belamari-Mingela s li-ste Emila Guberine i elnik
gradske rtvrti u posljednje
etiri godine, a druga pot-predsjednica je Vesna ari (HDZ-HSP).
- Neodrivo je da se kabi-ne i dalje besplatno koriste,
kao i vezovi u luici za koju
e biti raspisan natjeaj za
koncesiju, pa bi bilo najbo-lje da je vodi neko sportsko
drutvo, a vjerojatno e ta-ko biti i s kabinama. O to-me zasad ne mogu detaljno
govoriti, jer je na gradskim
slubama da nau najpogod-nija rjeenja, ograuje se Bi-li, uz napomenu da e pri-hod od kabina i mjesne lui-ce omoguiti vie sredstava
gradskoj etvrti i bolje odr-avanje prostora koji se vie
od 20 godina intenzivno kori-sti bez ikakve naknade.
Na Jadriji e ljudi jo uvi-jek napraviti ono to im u
uem dijelu grada ne bi pa-lo na pamet, govori Marin-ko Bili. Primjer za to su, po-red ostalog i kante za otpat-ke, ije je postavljanje diljem
kupalita gradska etvrt is-hodila prije tri godine, no
ve su ih usred ljeta bili pri-nueni povui s javnih po-
vrina, jer bi ih nesavjesni
stanovnici Jadrije nou na-punili vreicama kunog
smea, umjesto da ga odne-su u kontejnere na parkira-litu.
Rasvjeta i videonadzor za deponij
- Odluili smo ove godi-ne postaviti nekoliko kan-ta du plae, svjesni da tre-bamo omoguiti kulturno
odlaganje sitnije ambalae,
poput omota od sladoleda.
Poueni iskustvom, svjesni
smo da bismo tu bitku mogli
izgubiti, pa i ovako apeliram
na graane i stanovnike Ja-drije da ne oteavaju ivot
sebi, komunalcima i svima
koji ovdje dolaze. Iz istih ra-zloga jo uvijek nismo posta-vili niti kante za pasji izmet.
Glavni jadrijski deponij, na
parkiralitu u Gutinoj va-li, pria je za sebe - nastavlja
Bili. U suradnji s gradskom
upravom osvijetlit emo ga i
opremiti kamerama, pa onda
neka komunalni inspektori
piu globe svim prekritelji-ma koji glomaznim otpadom
i suhim granjem iz vlastitih
dvorita zatrpavaju itav
plato na kopnenom ulazu u
naselje, umjesto da takav ot-pad odvezu na Bikarac, kako
je i propisano komunalnim
pravilima.
nekoliko malenih porata za
smjetaj brodica i tako uve-demo red na tome dijelu Ja-drije, nastavljamo tamo gdje
su zapoeli nai prethodnici,
s kojima korektno surauje-mo, istie Bili.
Na minulim izborima za
mjesnu samoupravu najo-trija konkurencija bila im
je lista Emila Guberine, pro-kuanog jadrijskog aktivi-sta i nekadanjeg predsjed-nika Vijea gradske etvrti.
Njihovi predstavnici zauze-
ienje ume
Igralite stradalo od orkanske bure koja je puhala ovu zimu
Gradsko kupalite Jadrija
22 Kultura ibenski list etvrtaK, 11.6.2015.kultura
KULTURNI TOP 3
Mara SekSoprofesorica klavira
MaLI PRINc Na norveki nainnedavno sam ponovno proitala roman Spaljeni grad uda nagraivanog norvekog pisca roya Jacobsena. Pria je to o tzv. zimskom ratu izmeu Finaca i sovjetske Crvene armije, no iz te radnje pune svega runoga to donosi rat, pisac izvlai na povrinu ljudskost kojoj nas ui drvosjea, ovjek kojeg su njegovi sugraani smatrali udakom i idiotom. Prekrasna knjiga koja mene podsjea na Malog princa i koju vrijedi proitati!
Deboto FeStivalU subotu sam bila na koncertu koji se u sklopu novog festivala u ibeniku odrao na tvravi sv. Mihovila. bilo je super, ambijent je bio fantastian, zvuk prvoklasan. bila je to veer jazz glazbe, a nakon koncerta u prostoru ispod gledalita svirala je elektronika glazba i bilo je vrlo ugodno. bilo je poprilino i publike, uglavnom mladih ljudi, ali i turista. Super!
NOvI Mad Max oDUevlJava!Mad Max kultni je film moje generacije, a etvrti nastavak Fury road me oduevio! U posljednje vrijeme ba i ne gledam filmove, ali itala sam odline kritike o novom Madu Maxu iz pera nekih filmskih kritiara koje pratim i odluila sam pogledati film u kinu vizualno je savreno napravljen! Ukratko - oduevljena sam!
Marija lonarNIKOLINA VUKOVI STIPANIEV/CROPIX
Iako se ibenskoj likovnoj publici ve predstavila na nekoliko skupnih izloa-ba, splitska autorica Mati-ja itum sada prvi put samo-stalno izlae. Njezine slike i
reljefi nastali u zanimljivoj
tehnici spajanja stakla i ice
pod nazivom Tijela mogu se
do 20. lipnja razgledati u gale-riji Gradske knjinice Juraj
igori. Tijela su, naravno,
enska, jer kako sama autori-ca istie, na to ju je potaknuo
revolt koji je u njoj izaziva na-in na koji se danas, pogotovo
u medijima, prikazuje ena.
Moje ene nisu vulgarne- ena se kod nas tretira vi-
e kao objekt, na prizeman i
gotovo eksploatatorski nain,
u emu se potpuno izgubio po-jam ljepote. Mene naravno za-nima drugaija dimenzija. I ja
se bavim enskim tijelima, ali
moje ene nisu vulgarne. One
ne vrite silikonskim usnama
i zavodljivim grudima. Jer, e-na je neto drugo. Ona je sna-ga i svojim radovima elim na
to pokazati govori itum.
Razlog je to zbog kojeg je
i likovni kritiar Toni itin na otvorenju izlobe u ibeni-ku ustvrdio kako ova likovna
umjetnica slikarskom izazo-vu pristupa s velikom ozbilj-
ljepota ene nije u silikonskim ustima i grudima
UMJETNICA I RAVNATELJICA Prva samostalna izloba splitske autorice Matije itum u ibeniku
nou i dovoljnom umjetni-kom strau. A tu strast za
ljepotom i stvaranjem Mati-ja je otkrila davno, zbog ega
je u Splitu i zavrila srednju
umjetniku kolu, smjer deko-rativne obrade kamena. Iako
se danas bavi sasvim druga-ijim materijalima i slikar-skim tehnikama, potajno se
nada kako e se kamenu po-svetiti makar u umirovljeni-kim danima.
Nakon to je likovni odgoj
i likovne umjetnosti diplomi-rala na splitskom Filozofskom
fakultetu, usavravala se na
raznim radionicama i tea-jevima, radila kao nastavni-ca likovnog odgoja, umjetni-ca ve nekoliko mandata, kao
ravnateljica, vodi splitsku
O rnovnica. Sve to vrijeme
kontinuirano stvara i izlae,
a potreba za lijepim i kreativ-nim pokree je i u njezinu ra-du u koli, jer, kae, vano je
djecu nauiti na ljepotu i poti-cati u njima kreativnost. Vidi
se to i u ureenju same kole
i kolskom vrtu koji redovito
osvaja nagrade kao najljepi
mediteranski i kolski vrt.
- Imam puno ideja za ko-lu. ao mi je to danas ueni-ci imaju samo jedan sat tjedno
likovnog odgoja, to je apso-lutno nedovo
Recommended