View
6
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
Stanje voda naKosovu
Priština,2010.
MINISTARSTVO ŽIVOTNE SREDINE I PROSTORNOG PLANIRANJAAGENCIJA ZA ZAŠTITU SREDINE KOSOVA
Stanje voda naKosovu
Priština, 2010.
©Agencija za zaštitu sredine Kosova 3 120
Izveštaj
Ovaj izveštaj je pripremljen odstrane Agencije za zaštitu sredineKosova
Urednički savet
MSc. Tafë Veselaj - AZSKMSc. Afrim Berisha –AZSKMerita Mehmeti – AZSKAgron Shala - HMIKMr.sc. Bashkim Kastrati- HMIKFidaimSahiti - OVFatlije Buza - OV
Lektor:Tone Buzhala - Gashi
Dizajn:Design house
Štampano u štampariji:Design house
4 120 ©Agencija za zaštitu sredine Kosova
Stanje voda na Kosovu
Predgovor
Dragi čitaoci, Voda je prirodni resurs, sa ograničenom količinom i neravnomernom distribucijom u vremenu i prostoru. Svi životnioblici i sve ljudske aktivnosti zavise od vode. Vodeni resursi su odveoma velikog značaja za ljudski život i ekonomiju i glavni su izvor ispunjavanja potreba za pijaćom vodom, za navodnjavanje zemljišta i industriju. Nedostatak vode smatra se ograničavajućim faktorom u društveno-ekonomskom razvoju zemlje.
Industrijski razvoj i moderna urbanizacija rezultirali suformiranjem velikih urbanih zona, industrijskih zona i razvojemintenzivne poljoprivrede. To je povećalo potrebu za vodom, ali i povećalo urbano i industrijsko slivanje u reke bez ikakvog prethodnog tretmana, čime se smanjuje mogućnost samočišćenja (autopurifikacije) vode. Uništavanjem staništa i osiromašenje biljnog i životinjskog sveta u vodenimekosistemima je još jedan uticaj na životnu sredinu koji jeposledica zagađenja površinskih voda. Potreba za čistom vodom, danas se smatra jednim od najvećih globalnih problema životne sredine.
Trenutno više od 1.2 milijarde ljudi u svetu nema pristup pijaćoj vodi, dok oko 3 milijarde ljudi (polovina svetskog stanovništva)nema odgovarajuću sanitarnu uslugu. Više od 200 bolesti potiču iz zagađene vode. Oko 6.000 ljudi dnevno umire od dijarejskih bolesti. Prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji, procenjuje se daoko 5 miliona ljudi umire svake godine od konzumiranja zagađene vode. Uzimajući u obzir trenutni trend urbanizacije u svetu do 2025. godine, oko 3 milijarde ljudi će imati potrebe za snabdevanje vodom i više od 4 milijarde za pristup kanalizaciji.
I na Kosovu, kao i u mnogim zemljama sveta, ljudskom zdravljui zadovoljavanju njegovim potrebama sve više preti loš kvalitetili nedostatak čistih voda. Trenutno je oko 75% stanovništva pokriveno uslugama vodovoda, dok je samo oko 55% njihpokriveno uslugama kanalizacije.
Procenjuje se da Kosovo ima ograničene vodne resurse, pa je zaštita, očuvanje i praćenje njihovog kvaliteta jedan je od najvećih izazova za životnu sredinu ispred našeg društva. Održivoupravljanje vodenim resursima, zaštita voda i poboljšanje kvalitetavode zahtevaju posebnu posvećenost od svih odgovornih faktora.
Mahir YagcilarMinistar Ministarstva životne sredine i prostornog planiranja
©Agencija za zaštitu sredine Kosova 5 120
Raport
6 120 ©AgjenciaeKosovesperMbrojtjeneMjedisit
Stanje voda na Kosovu
Zahvala
Poštovani čitaoci i saradnici, u vašim rukama imate Izveštaj koji sadrži osnovne informacije o stanju voda. Ovaj izveštaj jepripremljen od strane Agencije za zaštitu sredine Kosova, u okviruizvršavanja svojih dužnosti i odgovornosti koje ima ova institucija uizveštavanju o stanju sektora životne sredine. Pripremu ovogizveštaja pomogli su i podržali i drugi sektori Ministarstva životnesredine i prostornog planiranja, naročito Odeljenje za vode i Hidrometeorološki institut Kosova. U prikupljanju potrebnihpodataka za pripremu izveštaja, vredan doprinos su dali iNacionalni institut za javno zdravstvo, Kancelarija regulatora zavodu i otpad-KRVO, Regionalne kompanije vodovoda, Kompanijeza navodnjavanje, i druge vladine i nevladine institucije. Miprocenjujemo da će povećanje nivoa saradnje između institucija odgovornih za upravljanje i praćenje voda, značajno poboljšati proces prikupljanja, razmene i obrade podataka, kao i izveštavanjeo stanju voda posebno i ukupnoj situaciji u sektoru voda. Ovomprilikom AZSK izražava zahvalnost svim vladinim i nevladiniminstitucijama, privrednim operaterima, donatorima, stručnjacima i raznim preduzećima na pokazanoj saradnji u okončanju ovog izveštaja.
Dr. Ilir MorinaIzvršni direktor AZSK-a
©Agencija za zaštitu sredine Kosova 7 120
Izveštaj
INDEKS S K R A Ć E N I C AEAO Evropska agencija za obnovu
AZSK Agencija za zaštitu sredine Kosova
KPA Kosovska poverenička agencija
EU Evropska Unija
OV Odeljenje za vode
ZSK Zavod za statistiku Kosova
OT Opšta tvrdoća
GTZ Nemačka tehnička saradnja
HMIK Hidrometeorološki institut Kosova
NIJZK Nacionalni institut za javno zdravlje Kosova
KFW Nemačka banka za razvoj
KFOR Mirovne snage NATO-a na Kosovu
EKK Energetska korporacija Kosova
KRV Kompanija regionalnih vodovoda
SO Skupština opštine
MF Ministarstvo finansija
MŽSPP Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja
OSBE Organizacija za bezbednosti i saradnju u Evropi
EP Električna provodljivost
KV Koncentracija vodoničnog jona
KPDŽS Kosovski plan za delovanje na životnu sredinu
OCPM Opštinski centar porodične medicine
BPK5
Biohemijska potrošnja kiseonika
UVKK Udruženje vodovoda i kanalizacije Kosova
TE Termoelektrana
TEA Termoelektrana A
TEB Termoelektrana B
RGV Radna grupa o vodama
AU Administrativno uputstvo
UNMIK Misija Ujedinjenih nacija na Kosovu
MDV Maksimalno dozvoljene vrednosti
GPV Godišnje prosečne vrednosti
PUŽS Procena uticaja na životnu sredinu
KRVO Kancelarija regulatora za vodu i otpad
8 120 ©Agencija za zaštitu sredine Kosova
INDEKS TABELA
Stanje voda na Kosovu
Tabela 1: Kretanje sveukupnog broja stanovni štva na Kosovu 1948-2006.
Tabela 2: Struktura stanovništva prema starosti na Kosovu 1981-2006.
Tabela 3: Ciljevi, mere, aktivnosti i prioritetni projekti za sektor voda u okviru KPDZS-a
Tabela 4: Direktive EU-a o kvalitetu voda i nivo njihove usklađenosti sa nacionalnim zakonodavstvom
Tabela 5: Dužina u kilometrima glavnih reka Kosova
Tabela 6: Vodostaji, površina, tečna količina vode i mesto izlivanja
Tabela 7: Maksimalne, minimalne i prosečne godišnje vrednosti protoka (Q = m3/s)
hidrometričkih stanica po rečnim slivovima
Tabela 8: Pozitivni i negativni uticaji na životnu sredinu od izgradnje vodnih akumulacija
Tabela 9: Glavne akumulacije na Kosovu, površina, protok vode i količina
Tabela 10: Obim jezera Batlava i jezera Badovac izražen u milionima m3
po različitim nivoima
Tabela 11: Osnovne karakteristike akumulacija planiranih za izgradnju
Tabela 12: Vodne podzemne akumulacije, površina, obim, i kapacitet za sliv Belog Drima
Tabela 13: Fizičko-hemijske karakteristike nekih termomineralnih resursa Kosova
Tabela 14: Prosečne godišnje vrednosti padavina po mesecima 1948-1978
Tabela 15: Učinak regionalnih vodovodnih kompanija u 2008. godini
Tabela 16: Izvori snabdevanja vodom, dnevne i godišnje količine (m³)
Tabela 17: Izvori snabdevanja vodom vodovodnih kompanija i godišnja količina (m³)
Tabela 18: Površina navodnjavanog zemljišta po regionima
Tabela 19: Karakteristike glavnih službenih sistema navodnjavanja za 2004. godinu
Tabela 20: Površine koje navodnjavaju javna preduzeća za navodnjavanje 2008-2009.
Tabela 21: Različite vrste ne-službenog navodnjavanja u 2005. godini
Tabela 22: Potrošnja vode za 2007/2008. godinu od velikih industrijskih preduzeća
Tabela 23: Količina potrošene vode od industrijskih preduzeća u nekim opštinama na Kosovu i njihovi izvori snabdevanja
Tabela 24: Proizvodnja električne energije iz postojećih hidroelektrana
Tabela 25: Hidroenergetski potencijal kosovskih reka
Tabela 26: Na Kosovu će biti izgrađene nove hidroelektrane
Tabela 27: Kategorije erozije na Kosovu, površina u km2
i udeo u % po kategorijama
Tabela 28: Bujice u slivu Belog Drina po opštinama i lokalitetima
Tabela 29: Dužina rečnih korita predviđenih za regulisanje i onih regulisanih u rečnim slivovima
Tabela 30: Maksimalne dozvoljene vrednosti za neke teške metale prema Direktivi EU 152/1999
Tabela 31: Izveštaj o zaraznim bolestima na Kosovu januar-jun 2009. godine, NIJZ
Tabela 32: Visina nadoknade za korišćenje površinske, podzemne i mineralne vode
Tabela 33: Visina nadoknade za korišćene vode
Tabela 34: Tarife za vodovodne i kanalizacione usluge 2007/08 i njihov plan rasta 2009-2011. godine
Tabela 35: Objekti vodene infrastrukture prema odredištu
Tabela 36: Vodna infrastruktura Kosova
Tabela 37: Podaci o donacijama za obnovu i nadogradnju infrastrukture u vodnom sektoru (1999-2003)
Tabela 38: Pregled kapitalnih investicija realiziranih tokom2008. godine iz donacija u vodovodnih ikanalizacionih kompanija Kosova
Tabela 39: Projekti koje je MŽSPP realizovao tokom 2008-2009. godine
Tabela 40: Planirani predlozi projekata od MŽSPP, 2010-2012. godine
©Agencija za zaštitu sredine Kosova 9 120
Izveštaj
INDEKS SLIKASlika 1: Proširenje usluga vode (%) na regionalne kompanije vodovoda
Slika 2: Navodnjavane površine (ha) od VP Ibar Lepenac za period 2000-2008
Slika 3: Voda koja se koristi za navodnjavanje od kompanije za navodnjavanje Radonić
Slika 4: Hidroenergetski potencijal po kategorijama [kW]
Slika 5: Rastvoreni kiseonik u slivu Belog Drima
Slika 6: Biohemijski trošak kiseonika u sliv Belog Drima
Slika 7: Električna provodljivost u slivu Belog Drima
Slika 8: Koncentracija jona vodonika u slivu Belog Drima
Slika 9: Nitriti u slivu Belog Drima
Slika 10: Amonijak u slivu Belog Drima
Slika 11: Sulfati u slivu Belog Drima
Slika 12: Fosfati u slivu Belog Drima
Slika 13: Ukupni fosfor (poli i orto) u slivu Belog Drima
Slika 14: Opšta tvrdoća u slivu Belog Drima
Slika 15: Rastvoreni kiseonik u slivu Ibra
Slika 16: Biohemijski trošak kiseonika u slivu Ibra
Slika 17: Električna provodljivost u slivu Ibra
Slika 18: Koncentracija jona vodonika u slivu Ibra
Slika 19: Nitriti u slivu Ibra
Slika 20: Amonijak u slivu Ibra
Slika 21: Sulfati u slivu Ibra (sa manjim vrednostima)
Slika 22: Sulfati u slivu Ibra (sa višim vrednostima)
Slika 23: Fosfati u slivu Ibra
Slika 24: Ukupni fosfor (poli i orto) u slivu Ibra
Slika 25: Opšta tvrdoća u slivu Ibra
Slika 26: Rastvoreni kiseonik u slivu Lepenca i Binačke Morave
Slika 27: Biohemijski trošak kiseonika u slivu Lepenca i Binačke Morave
Slika 28: Električna provodljivost u slivu Lepenca i Binačke Morave
Slika 29: Koncentracija jona vodonika u slivu Lepenca i Binačke Morave
Slika 30: Nitriti u slivu Lepenca i Binačke Morave
Slika 31: Amonijak u slivu Lepenca i Binačke Morave
Slika 32: Sulfati u slivu Lepenca i Binačke Morave
Slika 33: Fosfati u slivu Lepenca i Binačke Morave
Slika 34: Ukupni fosfor (poli i orto) u slivu Lepenca i Binačke Morave
Slika 35: Ukupna tvrdoća u slivu Lepenca i Binačke Morave
Slika 36: Teški metali u slivu Belog Drima
Slika 37: Teški metali u slivu Ibra
Slika 38: Teški metali u slivu Lepenca i Binačke Morave
Slika 39: Procenat slučajeva zaraznih bolesti na Kosovu
Slika 40: Baterijska neprikladnost i rezidualne vrednosti hlora za pitku vodu iz centralnihsistema za snabdevanje na Kosovu
Slika 41: Broj vodnih dozvola i razmotrenih zahteva u periodu 2005-2008. godine
10 120 ©Agencija za zaštitu sredine Kosova
INDEKS MAPA
Stanje voda na Kosovu
Mapa 1: Hidrografija Kosova
Mapa 2: Slivovi i reke Kosova
Mapa 3: Rečni slivovi i podslivovi
Mapa 4: Mapa hidrometričkih stanica
Mapa 5: Postojeće i planirane akumulacije
Mapa 6: Podzemna vodena tela u slivu Belog Drima
Mapa 7: Hidro-geologija Kosova
Mapa 8: Nekoliko termomineralnih izvora
Mapa 9: Ručni merači kiše na teritoriji Kosova
Mapa 10: Raspodela padavina na Kosovu
Mapa 11: Pokrivenost sa uslugama snabdevanja vodom od javnih sistemavodovoda
Mapa 12: Odlučivanje o vodama od strane regionalnih kompanija
Mapa 13: Zemljišta sa pogodnom pozicijom za navodnjavanje
Mapa 14: Planirane hidroelektrane
Mapa 15: Degradirane zone u slivu reke Beli Drim
Mapa 16: Zone za pecanje
Mapa 17: Erozivne zone
Mapa 18: Regulisanje tečnih vodenih korita i zaštita od poplava
Mapa 19: Slivanje industrijskih voda u nekim lokacijama
Mapa 20: Fizičko-hemijsko praćenje površinskih voda
©Agencija za zaštitu sredine Kosova 11 120
Izveštaj
Sadržaj
1. UVODNI DEO1.1. Uvod1.2. Nekoliko opštih karakteristika za Kosovo
1.2.1. Geografski položaj1.2.2. Reljef1.2.3. Klima1.2.4. Hidrografija1.2.5. Struktura stanovništva
2. ZAKONSKI I INSTITUCIONALNI OKVIR2.1. Zakonski i strateški okvir
2.1.1. Zakoni i Administrativna uputstva u sektoru voda2.1.2. Strategija Kosova za životnu sredinu2.1.3. Strateški plan Kosova za vode2.1.4. Kosovski plan za delovanje na životnu sredinu
2.1.5. Direktive Evropske zajednice za vode
2.2. Institucionalna struktura2.2.1. Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja/Odeljenje za vode2.2.2. Savet Kosova za vode2.2.3. Agencija za zaštitu sredine Kosova2.2.4. Hidrometeorološki institut Kosova2.2.5. Nacionalni institut za javno zdravstvo Kosova2.2.6. Radna grupa o vodama2.2.7. Lokalna vlast - Opštine2.2.8. Kancelarija regulatora za vodu i otpad2.2.9. Javna preduzeća/Kompanije 2.2.10. UVKK
3. VODENI RESURSI3.1. Površinske vode
3.1.1. Reke i rečni slivovi 3.1.2. Površinske akumulacije
3.2. Podzemne vode3.3. Termalne i mineralne vode3.4. Padavine
4. KORIŠĆENJE VODA4.1. Korišćenje voda za piće i domaćinstvo 4.2. Korišćenje voda za navodnjavanje
4.3. Korišćenje voda za industrijske potrebe4.4. Korišćenje voda za hidroenergetiku
4.5. Korišćenje nanosa od rečnih korita4.6. Korišćenje voda za pecanje i akvakulturu
5. EROZIJA I POPLAVE5.1. Erozija i bujice5.2. Poplave
6. ZAGAĐENJE I TRETIRANJE VODA6.1. Slivanje zagađenih voda - urbanih6.2. Slivanje industrijskih voda
12 120 ©Agencija za zaštitu sredine Kosova
Stanje voda na Kosovu
6.3. Tretiranje zagađenih voda
7. PRAĆENJE VODA7.1. Praćenje površinskih voda
7.1.1 Sliv Belog Drima7.1.2 Sliv Ibra7.1.3 Sliv Lepenca i Binačke Morave
7.2. Praćenje kvaliteta pijaće vode
8. OPŠTI ASPEKTI8.1. Vodne dozvole8.2. Tarife za korišćenje voda 8.3. Tarife za usluge vodovoda i kanalizacije8.4. Vodna infrastruktura8.5. Projekti i investicije u sektoru voda
9. ZAKLJUČCI I PREPORUKE
10. REFERENCE
©Agencija za zaštitu sredine Kosova 13 120
Izveštaj
14 120 ©Agencija za zaštitu sredine Kosova
1. UVODNI DEO
1.1. Uvod
Stanje voda na Kosovu
Izveštavanje o stanju životne sredine na Kosovu, uključujući stanje sektora životne sredine (voda, vazduh, zemlja i biodiverzitet), odgovornost je i dužnost AZSK-azasnovano na zakonu o zaštiti životne sredine.
U okviru ovih obaveza i odgovornosti, pored pripreme opšteg izveštaja o stanju životnesredine, AZSK je takođe u obavezi da pripremi izveštaje o stanju određenih sektora.
Ovaj izveštaj sadrži podatke o stanju voda i vodenom sektoru uopšteno. Podaci zapripremu izveštaja prikupljeni su od strane institucija za praćenje kvaliteta vode, kompanija koje upravljaju vodama i drugih vladinih i nevladinih institucija koje imajuposebne odgovornosti u vodnom sektoru. Deo izveštaja su i podaci o zakonima iadministrativnim uputstvima o vodama, strateški dokumenti o vodama, kao i podaci oprojektima i donatorima u ovoj oblasti. Neki podaci predstavljeni u ovom izveštajutakođe su dobijeni iz različitih relevantnih publikacija i izveštaja.
Izveštaj je podeljen na poglavlja i svako poglavlje se bavi određenim aspektom. U prvom delu (uvodnom delu) predstavljeni su neki opšti podaci o Kosovu. U drugompoglavlju predstavljeno je stanje sa zakonskim i institucionalnim okvirom za upravljanjevodama. U trećem poglavlju ovog izveštaja, predstavljaju se opšti podaci o vodenim resursima i padavinama.
Četvrto poglavlje sadrži podatke o korišćenju vode u različitim sektorima kao što su domaćinstva, poljoprivreda, industrija, energetika, itd.
Peto poglavlje ovog izveštaja tretira problem zagađenja vode i tretman otpadnih voda, dok se u šestom poglavlju predstavljaju podaci o kvalitetu vode iz procesa nadgledanjapovršinskih i podzemnih voda i vode koje se koriste za piće. Izveštaj takođe sadrži poglavlje o opštim aspektima upravljanja vodama, kao što su tarife za pružene usluge,projekti i investicije u vodnom sektoru. U posebnom poglavlju izveštaj donosi zaključke i daje preporuke za prevazilaženje stanja.
Poslednje poglavlje posvećeno je referencama (izvorima) podataka predstavljenim u izveštaju.
1.2. NEKE OPŠTE KARAKTERISTIKE ZA KOSOVO
1.2.1. GEOGRAFSKI POLOŽAJ
Kosovo ima centralni geografski položaj na Balkanskom poluostrvu. Proteže se između 41°50'58" i 43°51'42" severne geografske širine i 20°01'30" i 21°48'02" istočne geografske dužine. Geografski položaj Kosova smatra se od posebnog ekonomskog,kulturnog i političkog značaja za region i svet.
Kosovo ima površinu od 10.887 km², sa oko 2.1 miliona stanovnika (procena 1991.godine) i prosečnom gustinom od 192 stanovnika po km². Graniči sa Albanijom (na jugozapadu), Makedonijom (na jugoistoku), Srbijom (na istoku, severu i severoistoku) iCrnom Gorom (na zapadu). Ukupna dužina granice Kosova sa susednim zemljama jeoko 700,7 km.
©Agencija za zaštitu sredine Kosova 15 120
Izveštaj
1.2.2. RELJEF
Kosovo je planinsko mesto i sa nizinama, koje se sastoji od Polja Kosova (sanadmorskom visinom 510-570 m) i Ravnine Dukađinija (sa nadmorskom visinom 350-450 m).Sa morfološkog stanovišta, predstavlja pravi mozaik ravnica različitih dimenzija, definisanih srednjim i visokim planinama. U morfologiji reljefa razlikuju se planinskezone u kojoj izgradnji učestvuju stene različite geološke starosti. Najzastupljeniji su paleozoik (Pz) i mezozojik (Mz), dok u nižoj zoni polja preovlađuju novi sedimenti pliocena (Pl), koji se sastoje uglavnom od tergenih stena, odnosno glinenih, peščanih i konglomerata i manje krečnih.
Prosečna nadmorska visina na Kosovu je 810m, dok je najniža tačka 270m, a najviša 2656m (Đeravica). U hipsometrijskom aspektu površina ispod 300 m nadmorske visine pokriva samo 16.4 km² (0.2%) do 1000 m, a proteže se na 8754 km² (80.7%), od 1000do 2000 m 1872.3 km² (17%) i preko 2000 m do 250.6 km² (2.3%). Glavni oblici reljefana Kosovu su: Planine sa (63%) i ravnice (37%).
1.2.3. KLIMA
Klima je srednje-kontinentalna, uz dominantan uticaj jadransko-mediteranske klime naRavnini Dukađinija, kroz dolinu Belog Drima, kao i sa manjim uticajem izmenjene jadransko-egejske klime na ravnini Kosova. Prosečna godišnja količina padavina 596 mm. Prosečne godišnje temperature 10 OC, (minimalna temperatura -27 °C imaksimalna 39°C1).
Glavni klimatski makrofaktori koji utiču na klimu Kosova su: njegov položaj prema zemaljskim masama (Evroazija i Afrika), vodenim masama (Atlantsko okean iSredozemno more), vazdušne mase (tropsko i arktičko-morsko ili kontinentalno), položaj baričkih sistema (maksimum Azora i minimum Islande). Glavni lokalni faktori koji utiču na klimu Kosova su: reljef, voda, zemlja i vegetacija.
1.2.4. HIDROGRAFIJA
Kosovo nema dovoljne vodne rezerve, što će u budućnosti biti ograničavajući faktor za ekonomski i društveni razvoj zemlje. Procenjuje se da Kosovo ima samo 1600m3/vode/godišnje po glavi stanovnika. U hidrografskom aspektu, Kosovo je podeljenona 4 rečne slivove: Beli Drim, Ibar, Binačka Morava i Lepenac. Sa teritorije Kosova u prosečnoj vlažnoj godini teče otprilike 3.8 x 109 vode, odnosno 121.2 m3/sek.
Glavna hidrološka karakteristika na Kosovu je neravnomerna i neadekvatna distribucijavodenih resursa u odnosu na potrebe. Potencijal za vodnu energiju na Kosovu je vrlomali i za sada je njegova upotreba prilično skromna.
Rezerve podzemnih voda su ograničene i nalaze se uglavnom u zapadnom delu Kosova, gde su i rezerve površinske vode veće, u poređenju sa istočnim delom i oskudnim rezervama, i jugoistočnim delom gde su potrebe za vodom veoma velike.
Kosovo ima mali broj prirodnih jezera. Veštačka jezera su: Batlava, Gazivoda, Radonjić, Prilepnica i Badovac, kao i mali broj jezera za navodnjavanje. Kosovo ima značajne izvore termalne vode koje se koriste u lekovite i rekreativne svrhe. Zaštita, očuvanje i razvoj vodnih resursa je veoma važan i jedan od najvećih izazova životne sredine Kosova.
1 Hidrometeorološki institut Kosova, 2008.
16 120 ©Agencija za zaštitu sredine Kosova
Stanje voda na Kosovu
Mapa 1:Hidrografija Kosova
©Agencija za zaštitu sredine Kosova 17 120
Izveštaj
1.2.5. STRUKTURA STANOVNIŠTVA
Kosovo se duži vremenski period (preko 25 godina) suočava sa nedostatkom statističkih podataka o stanovništvu, tako da je određivanje stanovništva u velikoj meri zasnovano na procenama i prognozama.
Sveukupan broj stanovništva Kosova, uprkos brojnim iseljavanjima i pritiscima protivnjega, stalnom je rastao u periodu posle Drugog svetskog rata, različitim ritmom. Tokom perioda od 58 godina (1948-2006), broj stanovnika na Kosovu povećao se za 188.5%.
Tabela 1: Kretanje sveukupnog broja populacije na Kosovu 1948-2006
Godina Broj stanovnika Komentari
1948 727820 Popis
1961 963988 Popis
1971 1243693 Popis
1981 1584440 Popis ija
1991 1956196 Procena
2002 1985000 Procena ZSK-a
2006 2100000 Procena ZSK-a
Kosovo je sa mladim stanovništvom. U 2006. godini, starosna grupa od 0-19 godinačinila je 38%, starosna grupa 20-64 godina činila je 56%, dok je starosna grupa starija od 65 godina činila je 6% sveukupnog stanovništva.
Tabela 2: Struktura populacije prema starosti na Kosovu 1981-2006 2,3,4
Starosne grupe 1981. 1991. 2001. 2006.
0-19 godine 52 48 41 38
20-64 godine 43 47 54.1 56
Iznad 65 godine 5 5 5.9 6
2 Bilten17, ZSK,1991-2001.3 Napredak i proširenje albanske populacije u bivšoj Jugoslaviji, Ekonomski institut 1997.4 Kosovo u ciframa 2006.,ZSK, Priština 2007.
18 120 ©Agencija za zaštitu sredine Kosova
Stanje voda na Kosovu
©Agencija za zaštitu sredine Kosova 191120
Raport
20 120 ©AgjenciaeKosovesperMbrojtjeneMjedisit
Stanje voda na Kosovu
2. ZAKONSKI I INSTITUCIONALNI OKVIR
2.1 ZAKONSKI I STRATEŠKI OKVIR
2.1.1 ZAKONI I ADMINISTRATIVNA UPUTSTVA U VODNOMSEKTORU
Pravni okvir za vode generalno, relativno dobro zadovoljava potrebe upravljanje, razvoj iodrživo korišćenje vodnih resursa.
Zakon Br. 2004/24 o vodama Kosova – Cilj ovog zakona je:• Da obezbedi održivi razvoj i korišćenje vodnih resursa, koji
su neophodni za javno zdravlje, zaštitu sredine i društveno-ekonomski razvoj Kosova;
• Da osniva procedure i vodeće principe za optimalnu distribuciju vodenih resursa na
osnovu upotrebe i svrhe;
• Obezbediti zaštitu vodnih resursa od zagađenja, prekomerne upotrebe i zloupotrebe; i
• Odrediti institucionalni okvir za upravljanje vodnim resursima.
Zakon br. 02/L-79 o hidrometeorološkoj delatnosti - Je još jedan važan zakon u sektoru vodečija je svrha regulisanje hidrometeoroloških radova i način njihovog izvođenja. Zakon br. 02/L-78 o javnom zdravstvu - Ovaj zakon definiše institucije odgovorne zasprovođenje zdravstvenih politika, definiše zadatke Nacionalnog instituta za javno zdravlje Kosova, gde su između ostalog definisani zadaci za praćenje kvaliteta pijaće vode. Zakon br. 03/L-086 o Aktivnostima pružanja usluga vodosnabdevanja, kanalizacije iodnošenje smeća - važan je zakon kroz koji je osnovana Kancelarija za regulaciju vode i otpada (KRVO) i osnovan je pravni okvir za ekonomska regulacija javnih preduzeća koja pružaju usluge vodosnabdevanja i kanalizacija;Zakon br. 02/L-9 o navodnjavanju poljoprivrednih zemljišta - Ovaj zakon reguliše organizacijui upravljanje navodnjavanjem i ceđenjem poljoprivrednog zemljišta na Kosovu, ovlašćenja i podele odgovornosti za navodnjavanje i ceđenje, formiranje i registraciju kompanije za navodnjavanje, udruženja korisnika vode za navodnjavanje, savezi, njihova organizacija,tarife vode za navodnjavanje, udruženje i druga pitanja vezana za navodnjavanje i drenažu.U okviru obaveza koje proizilaze iz Zakona o vodama i Zakona o javnom zdravstvu, ovaadministrativna uputstva su sastavljena i potpisana6
• Administrativno uputstvo za vodnu dozvolu
• Administrativno uputstvo za strukturu plaćanja voda
• Administrativno uputstvo za vodnu infrastrukturu
• Administrativno uputstvo za testiranje i primenu minimalnih standarda za praćenje
kvaliteta vode za piće
• Administrativno uputstvo za sanitarne inspektore
• Administrativno uputstvo za kriterijume za utvrđivanje zaštićenih vodnih područja za
izvori vode koji se koriste za piće;
• Administrativno uputstvo o dozvoljenim graničnim vrednostima parametara otpadnih
voda koje se mogu ispuštati u vodno telo ili mrežu javne kanalizacije.
Administrativna uputstva u postupku izrade su:• Administrativna uputstva o merama i postupcima zaštite od erozije;
• Administrativno uputstvo za upotrebu i održavanje brana;
• Administrativno uputstvo o informacionom sistemu o vodama;
• Administrativna uputstva o sadržaju plana strateškog upravljanja vodnih resursa;
• Administrativno uputstvo za protokol o vodama.
5 Odeljenje za vode 2009.
2.1.2 STRATEGIJA KOSOVA ZA SREDINU
Strategija za sredinu je važna dugoročna komponenta generalnog razvoja Kosova. Razvoj strategije realizovan je međuministarskom saradnjom i uz pomoć drugih institucija. Strategija ima ove strateške orijentacije za vodeni sektor7:
a) Izrada planova upravljanja vodnim resursima na principima vodenih slivova,
delovanjem odgovornosti na svim nivoima i među svim učesnicima.
b) Osiguranje prava na pijaću vodu svim stanovnicima.
c) Dugoročna zaštita i očuvanje vodenih resursa kao nacionalne imovine i korišćenja na
principima održivog razvoja.
Prioriteti strategije za vodeni sektor su:i. Usvajanje zakona i propisa za korisnike i dobavljače vode i usaglašavanje sa
zakonima i propisima EU.
ii. Praćenje kvaliteta i količine vode.
iii. Izrada planova upravljanja slivovima (integralno upravljanje vode).
iv. Zaštita površinskih i podzemnih voda od zagađenja.
v. Usvajanje strateške akcione planove za vanredne situacije.
vi. Proširiti vodovodnu mrežu i poboljšati snabdijevanje vodom građana.
vii. Proširenje kanalizacione mreže u urbanim i ruralnim sredinama.
viii. Nacrt nacionalnog plana za izgradnju postrojenja za prečišćavanje prljave vode
urbano i industrijsko zagađenje, kao i za stvaranje odgovarajućih modela za
prečišćavanje otpadnih voda u gradskim i seoskim naseljima.
ix. Podizanje svesti i edukacija stanovništva za racionalno korišćenje vodnih resursa.
2.1.3 STRATEPKI PLAN KOSOVA ZA VODE
Zakon o vodama Kosova u članu 22. obavezuje Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja koje u saradnji sa nadležnim organima za privredu, finansije, poljoprivredu,šumarstvo, ruralni razvoj, trgovinu, industriju, zdravstvo, prevoz, saobraćaj, energetiku, preduzeća javnih usluga, životnu sredinu, zaštitu prirode i druge vlasti za izradu strateškog plana za vode. Strateški plan za vode izrađuje se na period od 20 godina, sa mogućnošću preispitivanja od strane vlade svakih 5 godina.
Strateški plan za vode određuje politike sa kojima se obezbeđuje8:
• Održivi razvoj voda preko zadovoljavanjem potrebama svih korisnika visokog kvaliteta idovoljno vode;• Zaštita voda od zagađenja; • Zaštita i unapređenje ekosistema; i • Zaštita vode od štetnih radnji.
Strateški plan za vode treba da sadrži:• Procenu stanja upravljanja vodama;
• Ciljeve i uputstva u vezi sa zaštitom, regulisanjem i stabilnom upotrebom vode;
• Prioritete za postizanje ciljeva upravljanja vodama;
• Prognoza budžeta za sprovođenje plana i krajnjeg roka za postizanje ciljeva; i
• Uputstva za sprovođenje međunarodnih sporazuma o administraciji voda.
6 Strategija Kosova za sredinu, MŽSPP 2003.7 Zakon Br. 2004/24 o vodama Kosova
2.1.4 PLAN KOSOVA ZA DELOVANJE U SREDINI
U okviru Kosovskog akcionog plana za zaštitu životne sredine 2006-2010, u poglavlju o vodidefinisani su prioritetni ciljevi, mere, aktivnosti i projekti za period 2006-2010.
Tabela 3: Ciljevi, mere aktivnosti i prioritetni projekti za vodni sektor u okviru KAPS-a9
CiljeviObezbediti pravne, tehničke, finansijske i ljudske kapacitete za raspoređivanje osnova za integrisane politike upravljanja vodama na Kosovu zasnovane na principima održivog razvoja
Mere
• Rehabilitacija i izgradnja infrastrukture (vodovodne i kanalizacionemreže,
postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda) radi zaštite životne sredine i zadovoljavanje potreba stanovništva.• Donošenje podzakonskih akata neophodnih u skladu sa direktivama
EU-a• Osnivanje institucionalnih institucija
Aktivnosti Osnivanje nacionalnog saveta o vodamaRazvoj nacionalne strategije i akcionog plana o vodamaIzgradnja kapaciteta osoblja u ministarstvima i drugim relevantniminstitucijamaRazvoj strategije za praćenje i Uspostavljanje mreže za praćenje Sastavljanje katastra vode i katastra zagađivača vode Usaglašavanje propisa sa EU normama i standardimaAkcioni plan o izgradnji uređaja za prečišćavanje vode u urbanim sredinama sa više od 10.000 stanovnika
Stvaranje ekonomskih instrumenata o smanjenju zagađenja vode Izgradnja ljudskih kapaciteta inspekcijske službe
Br. Projekat Budžet (EUR)1. Sastavljanje katastarskih zapisa za zagađivače vode 131,110
2.Uspostavljanje i institucionalizacija mreže za praćenje kvaliteta vode
675,600
3.Poboljšanje upravljanja vodnim resursima krozregulisanje potrošnje, cene i naplate
99,480
UKUPNO 906,190
2.1.5 DIREKTIVE UVROPSKE UNIJE O VODAMA
U zemljama članicama Evropske Unije, upravljanje vodama je regulisano kroz nekoliko direktiva. Sledeća tabela sadrži podatke o ciljevima ovih direktiva, godinu njihove ratifikacije i usklađivanja sa nacionalnom zakonodavstvom.
Tabela 4: Direktive EU-a o kvalitetu voda i nivo njihove usklađenosti sa nacionalnim zakonodavstvom10
8 Kosovski plan o Akcijama na Sredinu 2006-2010, MSPP/REC, 2006.9 Izveštaj Progresivnog Nadgledanja, Rec 2008, 2009.
Br. Naziv direktiveGodina
ratifikacijeCilj
Usklađivanje sadomaćim
zakonodavstvom(%)
1
Okvirnadirektiva zavode(2000/60/EC)
23. oktobar2000.
Održavanje „visokog statusa“ vodetamo gde postoji, sprečavajući bilo kakvo propadanje postojeće stanje vode i postizanje barem „dobrogstanja“ u odnosu na sve vode do2015. godine
25
2.2 INSTITUCIONALNA STRUKTURA
2.2.1 MINISTARSTVO ŽIVOTNE SREDINE I PROSTORNOGPLANIRANJA/ ODELJENJE ZA VODE
Prema Zakonu o vodama (br. 2004/24), Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranjapreko Odeljenja za vode je odgovorno za:
• Definisanje i primenjivanje razvojnih politika za vodu na Kosovu;
• Realizaciju ciljeva odobrenih vladinim programom;
• Upravljanje vodnim resursima;
• Izrada strateškog plana voda i drugih planova upravljanja vodama;
• Obavljanje administrativnog i stručnog rada u vezi sa vodama;
• Ostali organizacioni razvojni poslovi prema odredbama Zakona o vodama.
U cilju upravljanja vodom na teritoriji određenih slivova, osnivaju se dva regiona rečnih slivova:
Region sliva Belog Drima; iRegion sliva Ibar, Binačka Morava i Lepenca. Za svaki region, osniva se Organ Regiona sliva.
2.2.2 KOSOVSKI SAVET A VODA
Kosovski savet o vodama je nezavisno telo osnovano Zakonom o vodama Kosova. Savet jesavetodavno telo koje preispituje sistemska pitanja upravljanje vodama, usklađivanje različitih potreba i interesa, i predlaže mere za razvoj, korišćenje i zaštitu vodnih resursa i sistema Kosova.
Takođe, savet je dužan da:
• Pregleda i daje mišljenja o zakonskim predlozima koji regulišu pitanja upravljanja
vodama;
• Inicira savremene pristupe srednjoročnom, dugoročnom rešenju i globalnim odlukama
u oblasti razvoja vodnog sistema, obezbeđenja vodnog bilansa, upravljanja vodama,
finansiranja, organizacije vodovodnog sistema i politike razvoja javnih resursa; i
• Razmotri druga pitanja od interesa za opšti razvoj, upravljanje vodama i razvoj vodnog
sistema od interesa za Kosovo.
Za pitanja koja razmatra savet, u pisanoj formi daje mišljenja, dostavlja zaključke i predloge za usvajanje zakonskih odredaba i preduzimanje mera.
2
Direktiva ourbanimzagađenim vodama(91/271/EEC)
21. maj1991.
Zaštita vode od štetnih uticaja, odispuštanja urbanih otpadnih voda iznekih industrijskih sektora 27
3
Direktiva zapijaću vodu (98/83/EC)
3.novembar
1998.
Da se zaštiti zdravlje ljudi odneželjenih efekata bilo kogzagađenja vode namenjenog ljudskoj ishrani tako da ćete obezbediti da voda za piće bude zdrava i čista
47
4
Direktiva onitratima(91/676/EEC)
12decembar
1991
Smanjenje zagađenja vode uzrokovano nitratima izpoljoprivrednih izvora i daljesprečavanje takvog zagađenja
16
2.2.3 AGENCIJA ZA ZAŠTITU SREDINE KOSOVA
Agencija za zaštitu sredine Kosova je centralna institucija nadgledanja stanja sredine.Dužnosti i odgovornosti ove institucije u vodnom sektoru su:
• Prikuplja i obrađuje podatke o površinskim i podzemnim vodama Kosova, čuvanje,
razmenu i objavljivanje takvih podataka;
• Praćenje kvaliteta površinskih i podzemnih voda (jezera, potoci i reke) prema
programima i metodologiji mreže nadgledanja;
• Praćenje ispuštanja gradskih, poljoprivrednih i industrijskih voda;
• Priprema i izrađuje izveštaje o stanju vode, strategijama i akcionim planovima za
korišćenje i zaštitu voda, učestvuje u reviziji razne PUS teme iz oblasti vode (vode i
okolišne dozvole itd.)
• Predviđanje i upozoravanje na potencijalni ili spontani rizik gubitka količine i kvaliteta
površinske i podzemne vode;
• Koordinira profesionalnu pripremu programa opštinskih tela za upravljanje vodnim
resursima prema njihovim nadležnostima.
2.2.4 HIDROMETEOROLOŠKI INSTITUT KOSOVA
Osnivan 2000. godinu, Hidrometeorološki Institut Kosova njenu oblast-delatnost razvija naosnovu zakona o Hidrometeorološkoj delatnosti Kosova. Obaveze i osnovne odgovornostiove institucije u polju voda su11:
• Izgradnja i održavanje osnovne mreže hidroloških i meteoroloških stanica,
• Merenja i zapažanja elemenata i pojava: hidroloških, meteoroloških, biometeoroloških
i hidrobioloških,
• Merenja i posmatranja atmosferskog elektriciteta i zagađenja vode i padavina, prema
jedinstvenom programu i metodologiji koja se odnosi na osnovne mrežne stanice.
• Obrada, analiza, skladištenje, razmena i objavljivanje hidrometeoroloških podataka i
rezultata i rezultata istraživanja u mreži za praćenje.
• Organizacija, održavanje i razvoj računovodstvenog sistema, posmatrač baze
podataka i prognoze za izvođenje hidrometeoroloških radova.
• Obaviti sistematska hidrološka merenja i posmatranja u rekama, u uobičajenim
slučajevima i u slučajevima poremećaja stanja površinskih voda u poplavljena
područja i u slučajevima zagađenja.
• Sistematski nadzor i praćenje atmosferskih padavina, zagađenja površinske i
podzemne vode prvog izvora i zemlje, kao i proučavanje i prognoza
hidrometeoroloških uslova zagađenja životne sredine,
• Objavljivanje hidroloških, meteoroloških analiza i kratkotrajne preciznosti vremena,
vode, rečnog leda i vremenskih uticaja na useve,
• Upozorenje na pojavu elementarnih hidrometeoroloških nepogoda,
• Pružanje izveštaja, prognoze i upozorenja nadležnih centralnih i lokalnih vlasti o hidro-
meteorološkim pojavama relevantnim za zaštitu od poplava, leda, promena kvaliteta
vode i upozorenja i drugih pojava zagađenja vode,
• Proučavanje vremena, klime, površinskih i podzemnih voda i njihov uticaj na biosferu,
• Istraživanje promena vremena, klime, vode prouzrokovanih veštačkim uticajem i
proučavanje metoda veštačkog delovanja na vremenske prilike, klimu i vodu.
10 Zakon br. 02/L-79 o Hidrometeorološkoj delatnosti
2.2.5 NACIONALNI INSTITUT O JAVNOM ZDRAVSTVLJU KOSOVA
Nacionalni institut za javno zdravlje je najviša zdravstvena, profesionalna i naučna ustanova na Kosovu. U oblasti voda NIJZK, je autoritet odgovoran za utvrđivanje standarda koje vode za piće moraju da ispunjavaju, a koje distribuira ih dobavljač vodnih usluga i nadgleda njihovo sprovođenje ovih standarda. Pravni osnov za ovlašćenja i odgovornosti NIJZK-a zasnovan je na Administrativnom uputstvu (AU br. 2/99) kojim se uređuje pitanje kvaliteta vode za piće. Misija Nacionalnog instituta za javno zdravstvo je da štiti i poboljša zdravlje stanovništva krozpraćenje pokazatelja, sprečavanje pojave bolesti i promociju javnog zdravlja.
2.2.6 RADNA GRUPA O VODAMA
Radna grupa o vodama (RGV) je jedna komisija relevantnih ministarstva Vlade Kosova,upravljana od strane Premijera ili zamenika premijera, koja je odgovorna ta poboljšavanjesituacije u vodnom sektoru, preko razvijanja sektorske politike i akcionih planova zasnivanihna dobrim praksama.RGU služi kao forum za prikupljanje i ocenu pozitivnih iskustava u sektoru voda, ali i preprekeza sprovođenje, komunikaciju i saradnju. Štaviše, pruža platformu za razvoj politika za reformu vodnog sektora obzirom na različite perspektive, od korisnika vode do dobavljača usluga. RGV će takođe razviti i usvojiti odgovarajuće politike za to osiguravanje održivosti reformi vodnog sektora i investicija.Radna grupa o vodama se sastoji od sedam stalnih članova (pet od kojih imaju pravo na glasanje):
• Premijer (Predsedavajući);
• Ministar Životne sredine i prostornog planiranja (Zamenik predsedavajućeg) (za vodne
resurse);
• Ministar ekonomije i finansija (za vodna preduzeća i financije);
• Ministar administracije lokalne samouprave (o lokalnoj vlasti);
• Ministar spoljnih poslova (o prekograničnim vodama);
• Dva predstavnika nominiranih od zajednice donatora (bez prava glasa).
Pored toga, sledeća ministarstva će doprineti tematskim slučajevima vezanim za pitanja upravljanja vodama: Ministarstvo pravde, Ministarstvo energetike i rudarstva, Ministarstvozdravlja, Ministarstvo trgovine i industrije, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ruralnograzvoja i Ministarstvo unutrašnjih poslova.
2.2.7 LOKALNA VLAST-OPŠTINE
Prema članu 20. Zakona o vodama (br. 2004/24), obaveze i odgovornosti opština u upravljanju vodama su: da upravljaju izvorima vodosnabdevanja; sa značajem lokalnog nivoa, kao i sa prirodnim resursima, javnim izvorima, javni bunarima i vodenim linijama.Dok su, prema Zakonu o lokalnoj samoupravi na Kosovu (br. 03/L-040), opštine nadležne zapružanje javnih usluga vodosnabdevanja. Ova kompetencija je u slučaju uslugama vode i otpadnih voda treba pružiti putem Ugovorima o uslugama koje opštine potpisuju sarelevantnim regionalnim kompanijama koje nude svoje usluge u odgovarajućoj opštini.
2.2.8 REGULATORNA KANCELARIJA ZA VODU I OTPADE
Regulatorna kancelarija za vodu i otpade (RKVO) je ekonomski nezavisni regulator za uslugevodovoda i otpada na Kosovu.Uloga RKVO-a je da obezbedi pružanje kvalitativnih, efikasnih i bezbednih usluga na ne-diskriminatorskoj osnovi za sve korisnike na Kosovu, imajući u obzir zaštitu sredine i javnog zdravstva.Obaveze i odgovornosti RKVO-a, u vodnom sektoru su12:
• Licenciranje javnih komunalnih preduzeća koja pružaju usluge vodosnabdevanja i
kanalizacije, a pružaju ih regionalne javne kompanije za vodosnabdevanje koje su
licencirane i regulisane od strane RKVO-a;
11 Regulatorna kancelarija za vodu i otpad 2009.
• Određivanje tarifa usluga za pružaoce usluga koje licencira RKVO, osiguravajući da
su tarife pravične i razumne i to omogućiti finansijsku održivost pružaoca usluga;
• Nadgledaju sprovođenje standarda usluga koje pružaju licencirani pružaoci usluga;
• Odobravanje i nadzor nad sprovođenjem Povelje o klijentima koji reguliše međusobna
prava i obaveze između kupaca i pružalaca usluga licenciranih od strane RKSO-a;
• Uspostavljanje i podržavanje Savetodavnih odbora za potrošače za sedam regiona
Kosova.
2.2.9 JAVNA PREDUZEĆA/KOMPANIJE
Prema Zakonu o Javnim Preduzećima (Zakon Br. 03/L-087), javna preduzeća koje se bave upravljanjem pijaćom vodom i vodom za navodnjavanje, klasifikovane su u tri grupe: Centralna javna preduzeća, Regionalna javna preduzeća i Lokalna javna preduzeća kao u nastavku13:
• Centralno javno preduzeće
o Javno preduzeće Hidrosistem Ibar Lepenac A.D;
• Regionalne kompanije navodnjavanja
o Kompanija za navodnjavanje Beli Drim A.D.
o Kompanija za navodnjavanje Radonić-Dukađin A.D.
• Regionalne kompanije Vodovoda
o Regionalna kompanija vodovoda Priština A.D, Priština
o Regionalna kompanija vodovoda Hidrodrini A.D, Peć
o Regionalna kompanija vodovoda Hidroregjioni Jugor A.D, Prizren
o Regionalna kompanija vodovoda Mitrovica A.D, Mitrovica
o Regionalna kompanija vodovoda Hidromorava A.D, Gnjilane
o Regionalna kompanija vodovoda Radonić A.D, Đakovica
• Lokalna Javna Preduzeća
o Kompanija vodovoda i smeća Ibar, Zubin Potok
o Kompanija vodovoda i smeća 24 Novembar, Leposavić
o Kompanija vodovoda Bifurkacioni AD, Uroševac/Kačanik
2.2.10 UDRUŽENJE VODOVODA I KANALIZACIJA KOSOVA (UVKK)
UVKK je nevladina organizacija osnovana da deluje u vezi među svojim članovima da promovišu svoje zajedničke interese i napreduju osnovna pitanja njihovog delokruga. Primarni članovi UVKK-a su sve kompanije za vodovodu i kanalizaciju na Kosovu. Najveći organ Udruženja je Skupština koja bira Odbor Udruženja. Odbor se sastoji od 9 članova; 7 Direktora RKV, jedan predstavnik Ministarstva ekonomije i finansija i jedan predstavnik Ministarstvanadležnog za vodni sektor (Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja/Odeljenje zavode). UVKK ima upravnog direktora koji odgovara odboru14.
12 Zakon Br. 03/L-087 o Javnim preduzećima 13www.shukos.org
Reka Bistrica, Peć
3. VODENI RESURSI
3.1 POVRŠINSKE VODE
Sa teritorije Kosova u prosečnoj vlažnoj godini teče 3.6 x 109 m3 (milijardi) vode (121.2m3/sec), dok je ukupna zapremina akumulirana u postojećim akumulacijama 569.690.000 m3,što predstavlja samo 15.7% od ukupne prosečne količine. Najveći deo reka pripada slivu Crnog mora 50.7%, Jadranskom moru 43.5% i Egejskom moru 5.8%. Za većinu reka karakteriše nepravilan sezonski protok. Propuštanja reke su veće tokom zime ili ranog proleća. Topografsko slivno područje Kosova je 11.645 km2, što znači samo za 758 km2 ili 6.5%postoji razlika između njegove ukupne površine (10.887 km2).
3.1.1 REKE I REČNI SLIVOVI Hidrografija vodotoka Kosova podeljena je u 4 rečna sliva: Beli Drim, Ibar, Binačka Morava i Lepenci. Reke Kosova ulivaju se u tri morska sliva: Crno more, Jadransko more i Egejskomore. Glavne reke koje pripadaju slivu Crnog mora su: Ibar, Sitnica sa granama; (Lap,Drenica) i Binačka Morava. Pripada Jadranskom moru: Beli Drim sa granama (Pećka Bistrica, Dečanska Bistrica, Prizrenska Bistrica, Reka Klina, Erenik, Miruša, Topluha i Pljava). Dok je reka Lepenac sa glavnom granom (Nerodime) pripadaju Egejskom moru. Vodostaji (slivovi),imaju protok u različitim pravcima. Koeficijent protoka se kreće od 3.93 l/sec/km2 (Binačka Morava) do 42.46 l/sec/km2 (Dečanska reka). Beli Drim ima najveću dužinu u kilometrima na teritoriji Kosova sa 122 km, dok Prizrenska Bistrica najmanju sa 31 km. Podaci o dužiniunutra glavnih reka na Kosovu predstavljene su u tabeli 5.
Tabela 5: Dužina u kilometrima i površina glavnih reka Kosova15
Naziv Dužina u km unutar teritorije Kosova Površina u km2
Beli Drim 122 4.622Sitnica 90 2.873Pećka Bistrica 62 424,9Binačka Morava 60 1.552Lepenac 53 679,0Erenik 21 510,3Ibar 42 1.155Prizrenska Bistrica 31 262,6
14 Neke činjenice o sredinu, ZSK, 2007
Mapa 2: Slivovi i reke Kosova
Tabela 6. Slivovivodostaja, područja, dužina, protok vode i mesto ispuštanja16
Br. Sliv P (km2)Dužina u
km2 Q(m3/s) q(l/s*km2)Godišnji protok
(milion m3)Vreme
ispuštanja
1Beli Drim 4649 122 61,0 14,6 2.200
Jadranskomore
2Ibar 4009 42 32,6 8,13 771 Crno more
3 Binačka Morava
1564 60 6,1 4,35 330 Crno more
4Lepenac 0,685 53 8,7 12,7 307 Egejsko more
5Plava 252 - 4,71 18,6 -
Jadranskomore
15Master plan voda 1983.
Mapa 3: Slivovi i rečni pod-slivovi
Mapa 4: Mapa hidrometrijskih stanica
Hidrometrijska mreža sastoji se od više mernih stanica preko reka na kojima se vršekontinuirana kvalitativna i koordinirana merenja volumena vode, uključujući fizičko-hemijske parametre reka.
Ova mreža je započela sa radom 2003. godine, realizacijom projekta rehabilitacije Hidrometeorološke mreže Kosova, koji je donirao EAR;
U okviru ovog projekta postavljene su 22 hidrometrijske stanice.Na ovim mernim tačkama prvo se instaliraju digitalni senzori koji beleže nivo vode i nekih drugih fizičko-hemijskih parametara trajno. Tokom 2007. godine realizovao projekat za ukupnu obnovu hidrometrijske mreže Kosova kroz koje se površinska voda u početku prati, dok se u ostalim fazama očekuje nadgledanje podzemnih voda takođe. Na tim stanicama merili su nivo (h) i protok (K). Na kartici. Tabela 7 prikazuje podatke o maksimalnim,minimalnim i prosečnim vrednostima godišnja napajanja na nekim stanicama.
Tabela 7: Maksimalne, minimalne i prosečne godišnje vrednosti padavina (Q=m3/s) hidrometrijskih stanica
prema rečnim slivovima17
Br. SLIV STANICA REKA Q/min Q/pros. Q/maks1
BELI DRIM
Berkovo Istog 0.48 3.75 186
2 Drelaj Pećka Bistrica 0.32 4.20 83.50
3 Grika Pećka Bistrica 0.46 5.95 194
4 Klina Klina 0.00 1.49 49.20
5 Miruša Miruša 0.02 1.21 23.30
6 Dečani Dečanska Bistrica 0.60 4.28 58.00
7 Rakovina Beli Drim 0.80 24.64 358
8 Đakovica Erenik 0.06 12.33 542
9 Pirana Topluha 0.04 3.47 55.40
10 Đonaj Beli Drim 0.10 48.8 1118
11 Prizren Prizrenska Bistrica 0.03 4.47 424
12
IBAR
Glogovac Drenica 0.02 1.52 32.80
13 Lužan Lap 0.90 5.01 63.80
14 Nedakovac Sitnica 0.50 13.62 328
15 Miloševo Lap 0.00 4.48 82.70
16 Prelez Ibar 0.80 13.39 452.80
17 Leposavić Ibar 0.50 30.85 667
18
BINAČKA MORAVA
Končulj Binačka Morava 0.03 9.21 1012
19 Domarovac Kriva Reka 0.2 2.6 30.08
20 Vitina Binačka Morava 0.05 1.06 18.70
21LEPENAC
Kašanik Nerodime 0.15 4.17 17.50
22 Elez Han Lepenac 0.10 10.49 184
3.1.2 POVRŠINSKE AKUMULACIJE
Da bi se zadovoljavale potrebe za pijaćom vodom, navodnjavanjem, ribolovom, turizmom i proizvodnjom na mnogim mestima brane su sagrađene za sakupljanje vode i reke, tokom sezone sezona i da se koriste tokom sezona kada padavine su vrlo male, a potražnja veomavelika. U sledećoj tabeli su predstavili negativne i pozitivne uticaje na životnu sredinu od akumulacija vode.
16 Hidrometeorološki institut Kosova, 2008.
Tabela 8: Pozitivni i negativni uticaji u sredini od izgradnje akumulacije vode
Pozitivni uticaj Negativni uticaj
• Povećanje površinskih rezervi i prevencija poplava.
• Stvaraju se mogućnosti za povećani ribolov i upotreba rezervoara za vodene sportove.
• Brane dizajnirane da spreče poplave i navodnjavanje zemljišta mogu takođe se koristi za proizvodnju energije.
• Poplava čitavih kopnenih područja stvaranjem rezervoara i raseljavanjemstanovništva.
• Gubitak veoma bogatih sezonskih poljanastalih kao rezultat hranljivih materija kojepotiču iz rečne erozije.
• Velike vodene površine rezervoarapovećavaju gubitak vode usled intenzivnog isparavanja i povećane koncentracije soli u nju.
• Soljenje tla, ako se koristi za navodnjavanje.
• Porast bolesti povezanih sa štetnim klicamakoji se množe u vodi stajaće, kao što je slučaj sa velikim rezervoarima.
• Rizik od uništenja brane.
• Punjenje rezervoara sedimentom, koje sespušta njegove dugovečnosti.
Slika 2: Akumulirajuće jezero Batlava.
Kosovo ima neke površinske rezervoare ili kao što su inače poznata veštačka jezera (Batlava, Gazivoda, Radonić, Prilepnica i Badovci), kao i niz jezera mališani za navodnjavanje.
Tabela 9: Glavne akumulacije na Kosovu, površina, vodotok i obim.18
Nazivakumulacije
Vodotok(reka)
Površinasliva (km2)
Prosečni vodotok
(m3/s)
Obim akumulacijeMilion (m3)
Korisnici Ukupno
Gazivoda Ibar 1060 13.5 350 390
Pridvorci Ibar - - 0.435 0.49
Batlava Batlava 226 1.06 25.1 30
Badovci Gračanka 103 1.05 20 26.4
Livoć Livoć 53.6 - - -
Radonić Dečanska Bistrica
130 0.16 102 113
Tabela 10: Obim jezera Batlava i jezera Badovce izražena u milionima m3 po različitim nivoima.
19
Jezero Batlava Jezero Badovac
Nivo jezerapremageodetskojvisini m
Obimjezero (xmilionkm3)
Površinajezera(km2)
Nivo jezerapremageodetskojvisini m
Obimjezero (xmilionkm3)
Površinajezera(km2)
Maksimalninivo jezera 635 38.00 2.25 650 26.400 0.89
Minimalninivooperisanja
614 3.60 0.21 632 6.500 0.23
Krajnjinivo jezera 602 0.00 0.00 610 0.000 0.00
17 Odeljenje za vode, 2008.18 RKV Priština, 2008.
Mapa 5: Postojeće i planirane akumulacije
Na teritoriji Kosova, prema Planu upravljanja vodama (1983) predviđeno je da se napravi takođe dvadeset akumulacija površinske vode kao i niz mikroakumulacija. Sledeća tabela prikazuje neke karakteristike planiranih akumulacija za izgradnju.
Tabela 11: Osnovne karakteristike akumulacija planiranih za izgradnju
Br. Akumulacija Reka/ProtokPovršina
(km2)
Prosečni potoci(m
3/s)
Godišnjeizlivanje m
3/vit
Obimmilion m
3
123456789
1011121314151617181920
DrelajKrstovacMoveMorinaRipajRečan Dragačin KremenataBinča Končulj FirajaŠtimljeCeceljaMakovacMajanceVaganceMirač DobroševcaPollataBistrica
Peć- Pećka Bistrica Binačka reka Reka KlineLabenicaReka TravaReka Prizrenska BistricaReka Dragačin Reka KremenataVelika RekaReka Binačka Morava Reka LepenacReka TopilaCrna RekaReka PrištevkaReka Kačandol Reka LuštaReka TrstenaReka DrenicaReka LapReka Prizrenska Bistrica
1731182392659155365672
1632229102472688463135111159
4,653,20 (2,16)
1,22,25 (0,732,38(1,35)
4,550,25
-0,636,865,340,660,410,190,680,230,201,381,231,40
146,6100,96 (68,20)
37,8070,78 (22,87)74,88 (42,65)
143,227,9215,9019,49216,03168,3020,9112,926,0121,357,246,3043,438,6344,24
84,54034383668
6,768,75
112016,511321103086
23,237,525
Slika 3: Prizrenska Bistrica, u blizini Rečana
©Agencija za zaštitu sredine Kosova 39 120
Raport
3.2 P O D Z E M N E V O D E
Podzemne vode i njene rezerve na Kosovu nisu dovoljno istražene. Podzemne vode naKosovu nalaze se u stenama različitih formacija, od paleozoika do kvartara i važne su za snabdevanje pitkom vodom za potrebe stanovništva, industrije, poljoprivrede itd.Trenutno korišćenje podzemnih voda na Kosovu uglavnom je preko bunara i izvora. Sledeća tabela prikazuje neke podatke o nekim podzemnim rezervoarima za sliv Belog Drina.
Tabela12 Akumulacije podzemnih voda, površina, zapremina i njihov kapacitet za sliv Belog Drima.
Br. Podzemna akumulacijaSlivanje
(km2)
Korisna
zapremina (m3)
Kapacitet za procenuKapacitetivlerësues
m3/sec. Ukupno (m3)
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
Istog
Vrela
Beli Drim
Lubižda
Peć
Dečane
Ločane
Krk Bunar
Koriste
Polje Suve Reke
76
28
90
42
300
144
39
81
18
50
12x106
14x106
14x106
45x106
37,5x106
33x106
12x106
10x106
3,6x106
75x106
2,8
0,600
3,23
4,2(150)
4,0(150)
3,5(150)
1,2(150)
1,6
0,38
2
89x106
19x106
102x106
55x106
52x106
45x106
15x106
50x106
12x106
63x106
Ukupno 998 271x106 511x106
Podzemne vode su od najvećeg značaja u ljudskom životu i ekonomskoj aktivnosti. Složeni geo tektonski i geološki uslovi su uticali na način stvaranja, obima, kretanja i bogatstva podzemnih voda na teritoriji Kosova, zbog velikog obima stena koje nedonose vodu. Teritorija Kosova ima složenu geološku konstrukciju i karakterišu je terenina kojima se nalaze zrnasta i intergranularna poroznost vodonosnici (neogene ipliocenski aluvijumi i sedimenti), i pukotinski porozitetni vodonosnici, Krški vodonosnici(krečnjaci, mermeri) i sa izolacionom podlogom, fliš, trnja 19
Aluvijalni vodonosnici - Aluvijalni sedimenti peska i šljunka rasprostranjeni su ualuvijalnim tokovima. Njihova veličina odgovara veličini rečnih aluvijuma i pokriva površinu od 2.650 km2 ili 24.3% teritorije Kosova. Široko je rasprostranjen aluvijumBelog Drima, Sitnice, Binačke Morave, Pećke Bistrice, Prizrenske Bistrice, Dečanske Bistrice, Drenice, Kline itd.
Aluvijum Sitnice - Predstavlja zastupljeno je sa peskom i šljunkom, među granulirane poroznosti debljine 3-20 m i protoka 3-15 l/sec.
Aluvijum Belog Drima - ima debljinu u rasponu od 10-35 m, debljinu vodenoghorizonta od 3-15 m i protok od 5-20 l / sec. Nivo podzemne vode je na dubini od2,5 - 15,5 m.
Aluvijum Binačke Morave – ima debljinu od 3-10 m sa protokom do 8,0 l/sec. ivodostajem na dubini do 2,0 m.
Aluvijum Reke Lab – Ima debljinu do 10 m, vodostaj na dubini 2-9 m i protok od3 -10 l/sec.
19 Hidr geološka Izgradnja Kosova, Velimirović́ J
40 120
© Agencija za zaštitu sredine Kosova
Stanje voda na Kosovu
Mapa6: VodenapodzemnatelaslivaBelogDrima20
20 Projekat institucionalne podrške za MSPP i vlasti rečenih slivova
© Agencija za zaštitu sredine Kosova 41 120
Izveštaj
Krški vodonosnici - Krški tereni izgrađeni su od trasinih i krednih Krških krečnjaka, kao i paleozojskih mermera. Obuhvataju površinu od 1.300 km2 ili 11,0% teritorijeKosova.
Mase krečnjaka grade zapadne i jugozapadne delove Kosova, Peći, Istoka i Dečana. Velike mase krečnjaka javljaju se u Paštriku i regionu Orahovac - Klina, dok se male mase nalaze u Šari, Dolini Lepenca, Gnjilana, Novog Brda, Goleša, Starog Trga itd.Posebno je važan trojani vapnenački kompleks podzemnih voda koji se ispira kroz velike potoke i potoke kao što su: Beli Drim, Izvor Istoga, Izvor Vrela, Banje itd. samaksimalnim protokom od 0,15-10 m3 / sec. Manja Krška vrela sa protokom od 10-20 l /sec. predstavljena su kod Novog Brda, Stan Trg, Velike Hoće itd. Ukupne eksploatacione rezerve svih kraških podzemnih voda procenjuju se na preko 8,0 m3 /sec.
Neogeni vodonosnici sliva - Neogeni sedimenti na teritoriji Kosova pokrivaju više od1.650 km2 ili 15.1% teritorije. Oni su predstavljeni glinama, spajanjem, peskom išljunkom i retko pescima, krečnjacima i konglomeratima različitih debljina. To su sliv Podujeva debljine do 300 m, sliv Kosova do 1000 m, Drenica do 300 m, Binačke Morave do 700 m i Dukađini do 2000 m. U neogenim sedimentima vodonosnici su pesak i šljunak debljine 5-15 m i protok 2-10 l / sec. Ovi rezervoari su pronašli značajne rezerve podzemnih voda pod pritiskom (Đakovica, Podujevo, Drenica, Uroševac, Vragolija, Vrela itd.).
Na području Nove planine (Suva Reka-Prizren) u tim sedimentima na dubini od 50-120 m postoje tri sloja artezijanskih (pod pritiskom) vodonosnima sa protokom od 5-10 l /sek.
42 120
© Agencija za zaštitu sredine Kosova
Stanje voda na Kosovu
Mapa 7: Hidrogeologija Kosova21
21 Modifikovana od BIK-a NKRM,
Agencija za zaštitu sredine Kosova 43 120
Izveštaj
3.3 Termalne i mineralne vode
Teritorija Kosova bogata je izvorima termalne i mineralne vode. Do sada je biloistraživanja o prepoznavanju i proučavanju vrednosti ovih resursa. Prema dosadašnjim podacima na Kosovu je registrovano oko 30 izvora termalne i mineralne vode. Detaljnijaistraživanja su izvršena samo za vode Pećke Banje, Klokota i Banjske, koje deluju kao termalne lekovite banje. Pored lekovitog aspekta, termalna voda na Kosovu može da sekoristi i za proizvodnju toplotne energije, ali do sada nije postojala detaljna studija kojabi analizirala proizvodni potencijal ovih voda. Generalno, temperatura termalnih voda naKosovu se kreće od 17-54 ° C, dok je stopa sa mineralima 2-5 g / l. Izvori termalne i mineralne vode na Kosovu sadrže sulfate, ugljovodonike, kalcijum i magnezijum.
Tabela 13 prikazuje fizičko-hemijske karakteristike nekih Kosovskih termomineralnih resursa.
Tabela13: Fizičke-hemijske karakteristike nekih termomineralnih izvora Kosova22
Br LokacijaQ
l/sec.
toC pHMineralizacijag/l
Specifične komponenta
Sadržajgasa
1 Pecka Banja 4,00 48.9 6.9 2.04 H2SiO,Ra CO
2
2 Klokot Banja 10,00 32.0 6.6 3.601 CO2Ra,H
2CO
2
3 Banjska 2.50 50.0 6.7 1.356 H2SiO
3CO
2
4 Rudnička Banja 15.00 24.8 7.1 0.598 CO2-N
2
5Topli Rudnički Izvor
5.00 23.0 7.2 0.61 Ra CO2-N
2
6 Gojbulja - 12.0 6.3 2.193 CO2
CO2
7 Voda Lužana 0.01 14.0 6.3 1.144 Ra,H2SiO
3CO
2
8 Studenca 1.0 25.0 7.1 0.670 - CO2-N
2
9 Dečane 2.00 12.5 6.3 1.433 CO2
CO2
10 GornjaGatanjaSipërme
0.1 9.0 6.6 2.539 - CO2
11 Poneš 0.03 13.0 6.3 3.539 CO2,Fe CO
2
12 Poklek 1.00 13.0 6.3 3.52Fe,Ra,CO
2
H2SiO
3
CO2
13 Ugljare 6.00 25.00 6.8 0.688 -- CO2-N
2
14 Žitija 0.3 20.0 6.5 5.126 Fe,CO2
CO2
15 Dobrčane -- 26.8 6.4 -- -- CO2,H
2S
Da bi se racionalizovala korišćenje termalnih i mineralnih voda na Kosovu, u buduće treba da se posveti posebna pažnja razvoju strategija za korišćenje ovih voda, regulisanje infrastrukture i urbanističkih planova, detaljnim istraživanjima fizičko-hemijskih karakteristika i kvalitet ovih voda, kao i istraživanje procene potencijala ovih voda za proizvodnju geotermalne energije.
22 Geotermalna energija na Kosovu i perspektiva za razvoj, Avdi Konjuhi et al.
44 120
©Agencija za zaštitu sredine Kosova
Stanje voda na Kosovu
Fotografija 4: Izvor termomineralne vode u Pećkoj Banji
© Agencija za zaštitu sredine Kosova 45 120
Raport
Mapa 8: Neki termomineralni izvori
46 120
© Agencija za zaštitu sredine Kosova
Stanje voda na Kosovu
3.4 Padavine
Svi oblici atmosferskih padavina prisutni su na Kosovu. Kiše u dolinama i snežnepadavine u visoko planinskim predelima (Prokletije i Sara) su od velike važnosti, gde naistočnom predelu Kosova u proseku tokom godine padaju iznad (600 mm), dok u zapadnom predelu preko (700 mm). Tokom godine, najveća količina padavina pada u Prokletijama (1750 mm). Snežne padavine su česta pojava u hladnom delu godine. U nižim delovima Kosova u proseku dolazi 26 dana snežnih padavina, a u planinskimpredelima preko 100 dana.
Prva stanica za merenje padavina na teritoriji Kosova počela je sa opažanjima 1925. godine. Nakon rata, posle uspostavljanja državnih institucija osnovan jeHidrometeorološki Institut Kosova, koji beleži padavine kroz osmatračke stanice koje se nalaze u nekim lokalitetima Kosova.
Postojeća mreža stanica atmosferskih padavina sastavljena je od 13 automatskih merača kiše i 53 ručnih.
Fotografija 5: Merač kiše smešten u dvorištu Hidrometeorološkog Instituta Kosova
©Agencija za zaštitu sredine Kosova 47 120
Raport
Mapa 9: Ručni merač kiše na teritoriji Kosova
Na osnovu podataka zabeleženim na mernim stanicama, prosečna godišnja količina padavina na Kosovu varira od 570 mm (Kamenica) do 1408 mm (Junik). Podaci ogodišnjim srednjim vrednostima padavina za 37 lokaliteta na Kosovu predstavljeni su utabeli 14.
48 120
© Agencija za zaštitu sredine Kosova
Stanje voda na Kosovu
Tabela14:Prosečne godišnje vrednosti padavina po mesecima od 1948-197823
Br Lokacija I II III IV V VI VII VIII Ix x xI xII prosek/godt
1 Bela Crkva 60 55 60 58 71 63 51 37 67 69 90 78 766
2 Bostane 54 51 48 62 84 74 55 48 53 82 84 61 751
3 Budakovo 62 53 55 77 97 83 68 49 61 80 80 81 848
4 Ćićevo 69 68 63 71 84 80 73 57 61 80 101 91 899
5 Čalapek 94 78 62 64 74 65 53 34 62 83 106 95 870
6DevetJugovića
39 40 37 54 72 67 53 41 46 60 68 56 634
7 Dolce 72 56 52 54 65 54 57 42 55 68 90 85 748
8 Domoroce 43 44 52 46 67 63 49 33 49 51 63 57 609
9DonjeRepište 101 80 64 62 68 50 45 36 60 86 118 103 871
10 Dulje 44 48 44 66 71 64 50 37 54 67 80 68 690
11 Đakovica 108 90 78 74 75 47 52 43 75 90 123 127 981
12 Đurakaovac 67 54 51 50 61 50 53 48 48 66 85 77 706
13 Glavačica 102 79 61 61 68 57 46 44 51 86 111 108 865
14 Glođane 84 69 52 61 59 44 50 38 56 77 101 95 786
15 Gnjilane 39 36 36 45 73 63 47 41 43 55 64 51 593
16 Janjevo 43 45 42 56 32 69 46 38 45 56 63 57 632
17 Junik 158 142 113 107 94 83 64 46 88 140 194 183 1408
18 Kijev 54 47 39 50 79 54 49 40 57 60 81 70 680
19 Krbuljice 71 73 58 81 114 86 59 50 69 79 83 80 903
20 Dardana 44 40 40 39 58 61 49 38 43 51 58 49 570
21 Mitrovica 42 40 40 46 60 68 48 41 44 54 67 58 608
22 Lešane 42 43 42 46 73 65 55 41 46 50 56 52 610
23 Lipljane 44 40 41 52 71 72 50 45 51 54 62 55 633
24 Nedakovac 47 42 38 49 63 65 50 45 48 55 70 37 628
25 Orahovac 59 58 53 58 69 65 54 40 67 68 84 77 753
26 Oralne 42 45 50 57 76 66 51 38 61 63 77 62 689
27 Peć 97 71 71 64 76 63 53 42 53 85 114 101 886
28 Podujevo 39 42 37 51 70 68 52 40 49 56 67 51 632
29 Ponošec 105 112 95 82 85 51 58 42 82 115 168 146 1142
30 Priština 35 35 34 51 72 73 47 43 48 54 62 51 598
31 Prizren 65 56 59 61 72 59 58 38 65 62 79 73 747
32 Skenderaj 45 43 35 47 60 49 52 42 43 54 71 59 600
33 Suva Reka 49 47 50 57 76 66 48 41 59 59 67 65 687
34 Uroševac 49 45 49 52 80 71 62 49 52 60 68 55 688
35 Vučitrn 45 41 35 45 61 62 50 48 48 65 67 57 615
36 Ježiće 87 72 81 85 114 93 81 53 75 78 97 91 1006
37 Kačanik 80 66 69 68 94 70 63 43 59 77 90 79 858
23 Hidrometeorološki Institut Kosova,2008
©Agencija za zaštitu sredine Kosova 49 120
Izveštaj
Mapa 10: Raspodela padavina na Kosovu 24
24 Hidrometeorološki Institut Kosova, 2009
50 120
© Agencija za zaštitu sredine Kosova
Stanje voda na Kosovu
Fotografija 6: Jezero Radonić tokom sušne sezone 2007.
©Agencija za zaštitu sredine Kosova 51 120
Raport
52 120 ©AgjenciaeKosovesperMbrojtjeneMjedisit
1. KORIŠĆENJE VODA
4.1 Korišćenje vode za piće i domaćinstvo
Stanje voda na Kosovu
Usluge vodosnabdevanja na Kosovu pružaju sedam licenciranih RegionalnihVodovodnih Kompanija - RVK. Licencirane RVK nude svoje usluge u 25 Kosovskihopština. Opštine sa većinom srpskog stanovništva, (Štrpce, Novo Brdo, Leposavić, Zubin Potok, Zvečan, kao i severna Mitrovica) nisu pod upravom RVK. Pored glavnih gradova, ove kompanije nude svoje usluge i u nekim selima koja se nalaze u okvirunjihovih servisnih područja
a) b)Slika 1: Prostiranje vodosnabdevanja (%) u regionalnim kompanijama vodovoda25za godine a) 2007 i b) 2008
Tabela15: Učinak regionalnih kompanija vodovoda za 2008. godinu
Reg. KompanijaVodovoda
Brojusluženihopština
Broj usluženihpotrošača
Brojusluženihgrađana
Prostiranjeusluga vod.
%
Prostiranjeuslugamakanaliz. %
Priština 7 82,443 445,432 77 66
Južni HidroRegion
4 28,464 189,069 49 44
Hidro Drim 4 28,996 157,120 65 34
Mitrovica 3 20,780 116,440 55 47
Radonić 3 26,667 158,394 95 62
Hidro Morava 3 15,901 86,413 33 36
Bifurkacija 2 14,947 79,816 42 29
Ukupno 25 219,198 1,232,683 60 48
Na osnovu broja domaćinstava koje fakturiše RKV, KRVO procenilo se da broj stanovništva kojima se pruža snabdevanje vodnim uslugama iznosi 1,232,683stanovnika (ili 60% ukupnog stanovništva), dok za usluge kanalizacije iznosi 987,130stanovnika (ili 48% ukupnog stanovništva)26.
Postoji takođe značajan broj (oko 200) ruralnih vodovodnih sistema kojima ne upravljaju RKV, već́ seoske zajednice i kao takve nisu uključene u ovoj proceni.
25 KRVO,200826 Izveštaj učinka RKV,KRVO 2008
© Agencija za zaštitu sredine Kosova 53 120
Prostiranje vodnih usluga (%) na regionalne kompanije
Kosova – 2007.godine
88% 77%
45% 62%
82% 60%80%
Priština
Južnihidroregion
Prizren)
Hidrodrini(Peć)
Mitrovica(Mitrovica)
Radonić(Đakovica)
Bifurkacija (Uroševac)
Hidromorava(Gnjilane)
Izveštaj
Tome treba da se dodaje da vodovodni sistemi u opštinama sa srpskom većinom stanovništva ne upravljaju RKV. Na osnovu gore navedenih faktora procenjuje seda je pokrivenost uslugama vodovoda na Kosovu kreće se: 70% -75%, dok je za kanalizacione usluge: 50% -55%.
Mapa 11: Pokrivenost uslugama vodosnabdevanja od strane javnih vodovodnih sistema
Ukupna proizvodnja vode koju su regionalne kompanije distribuirale u 2008. godiniiznosila je 127.3 miliona m3. Više od polovine ove vode (55%) dobija se iz površinskihizvora (akumulacija), dok je ostatak (45%) iz prirodnih i podzemnih izvora.
54 120
Agencija za zaštitu sredine Kosova
Stanje voda na Kosovu
Sledeća tabela prikazuje izvore snabdevanja vodom i dnevnu količinu u m³.
Tabela 16. Izvori vode, dnevne i godišnje količine (m³)27
Br. Mesto zahvatanja vodeKoličina korišćene vode u [ m³/dana]
Količina vode korišćena [m³/god]
Procenat[%]
1 Prirodni Izvori 153.264 55.941.360 32.10
2 Rezervoari 7.749 2.828.385 1.62
3 Reka 11.191 4.084.715 2.34
4 Jezera (površ. akumulacija) 279.260 101.929.900 58.44
5 Bunari 26.340 9.614.100 5.51
Ukupno 477.804 174.398.460 100
Tabela pokazuje da se veća količina vode za piće koristi od površinskih akumulacija.
Od ukupne količine vode proizvedene od strane regionalnih kompanija, 55.7 miliona m3
godišnje naplaćeno je kupcima, dok je preostali iznos od 71.6 miliona m3 (ili 56%) bilo jenenaplaćena voda (uključujući tehničke i administrativne gubitke). Ukupna dužina vodovodne mreže kojom upravlja i održava RKV iznosi 3,357 km, a kanalizacija 938km. Zbog velikih gubitaka iz vodovoda i nedovoljnih proizvodnih kapaciteta, većina Regionalnih Vodovodnih Kompanija nije u mogućnosti da potrošačima osigura neprekidno snabdevanje vodom. Stoga se potrošači u regionima Mitrovice, Prištine, Gnjilana i Uroševca suočavaju sa redovnim prekidima snabdevanja vodom, koji su izraženiji tokom letnjih meseci, kada se potrošnja vode značajno povećava.
Komercijalni gubici su takođe visoki, kao rezultat nelegalnih priključaka, koji često pogoršavaju probleme sa kvalitetom vode zbog vodovodnih grešaka.
Ostali problemi uključuju: nedovoljan kapacitet izvora vode; neracionalna potrošnja i veliki gubici na mreži, zastarele stanice za filtriranje i ograničen kapacitet, nedostatak adekvatne urbanizacije u naseljima, proširenje vodovodne mreže čak i kad je kapacitet ograničen, nedostatak podsticaja za uštedu vode nedostatak profesionalnih ljudskih resursa za upravljanje vodama itd.
27 UVKK
© Agencija za zaštitu sredine Kosova 55 120
Raport
Fotografija 7: Izvor Belog Drima, jedan od izvora koji se koristi za piće
56 120
© Agencija za zaštitu sredine Kosova
Tabela 17. I zvor i za snabdevan je vodom od s t rane Kompani ja Vodovoda i god išn ja ko l i č ina (m³)28
RKV“HIDRODRINI”PEC
RKVHIDROSISTEM“RADONICI”DAK
OVICA
RKV”HIDROREGIONJUG“PRIZREN
RKV”PRISTINA”PRISTINA
RKV“HIDROMORAVA”
GNJILANE
RKV“BIFURKACION”
UROSEVAC
NPH“IBARLEPENAC”
IzvoriBr. Izvora
13 1 3 4
God. količina m3 38,302,370.00 13,311,185.00 2,680,560.00 1,458,175.00
Jezera
Br. Jezera1 2 1 1
God. količina m3
20,803,540.00 36,249,610.00 3,311,280.00 25,811,895.00
Reke
Br. Reka1 3
God. količina m3
732,920.00 3,352,560.00
Rezervoari
Br. rezervoara1 1
God. količina m3
2,199,490.00 628,895.00
Bunari
Br. bunara1 30 2
God. količina m3
10,010.00 8,814,020.00 819,790.00
BušotineBr. bušotina 1
God. količina m3
434,715.00
Ukupno 40,601,870.00 20,803,540.0015,107,715.00
45,063,630.00 6,811,630.004,810,735.00
25,811,895.00
28 Odeljenje za vode, 2009.
Izveštaj
Mapa 12: Snabdevanje vodom od regionalnih kompanija
58 120
Agencija za zaštitu sredine Kosova
Stanje voda na Kosovu
4.2 KORIŠĆENJE VODA ZA NAVODNJAVANJE
Oko 400.000 ha od 1.088.000 ha poljoprivrednog zemljišta na Kosovu je pogodno zanavodnjavanje. Površine zemljišta duž glavnih reka je pogodnije za navodnjavanje. Oko50.000 ha poljoprivrednog zemljišta je veoma pogodno za navodnjavanje, a dodatnih100.000 ha moglo bi biti povoljno uz mere sanacije. Najveći deo navodnjavanog zemljišta je u regionu Peći sa oko 39.5% ukupne površine poljoprivrednog zemljišta, dok je najmanji deo u regionu Gnjilana sa 4.8%. Površine poljoprivrednog zemljišta kojasu navodnjavanja po regionima na Kosovu predstavljene su u sledećoj tabeli.
Tabela18: Površina zemljišta koja su navodnjavana poregionima29
RegionNavodnjavanapovršina (ha)
Ukupna površina obrađenog poljoprivrednog zemljišta (ha)
%navodnjavanja zemljišta
Kosovo 39.368,7 226.905 17.4
Priština 5.926,4 56.984,9 10.3
Mitrovica 4.206,7 38.347,2 10.9
Peć 12.696,5 32.086,6 39.5
Đakovica 10.694,4 27.385,0 39.0
Prizren 2.551,6 24.949,4 10.2
Uroševac 2.013,7 21.102,1 9.5
Gnjilane 1.276,4 26.049,7 4.8
Trenutno, na Kosovu, sistemom za navodnjavanje upravljaju centralno JavneKompanije: Javna Kompanija Hidro Sistem Ibar Lepenac i dve regionalne kompanije zanavodnjavanje: Kompanija za Navodnjavanje Beli Drim i Kompanija za NavodnjavanjeRadonić-Dukađini30.
Glavne karakteristike sistema navodnjavanja od strane Kompanija za navodnjavanjepredstavljene su u sledećoj tabeli.
Tabela19:Karakteristike glavnih šema za navodnjavanje31
Šema Vrsta navodnjavanjaOpremljenapovršina(ha)
Navodnjavanapovršina (ha)
Površina navodnjavanapo trenutnim šemama iizvorima vode tokomsezone (ha)
Ibar Lepenac Navodnjavanjeprskalicom
20.000 515 14.5001
Radonić Navodnjavanje prskanjem 8.600 4.700 5.000
Dukađini Površin. navodnjav. iprskalicom
5.000 800 2.500
Beli DrimPeć
Površinsko navodnjav. 6.500 1.300 2.500
Istog Površinsko navodnjava. 8.500 1.350 2.000
Beli Drim Površinsko navodnjava. 8.500 1650 3.000
Ukupno 57.100 10.315 29.500
29 Anketa o poljoprivrednih domaćinstava,ESK2007.30 Zakon o Javnim Preduzećima
31 Ministarstvo Poljoprivrede, Šumarstva i Ruralnog Razvoja
©Agencija za zaštitu sredine Kosova 59 120
Raport
U tabeli 20 prikazane su površine koje navodnjavaju Javna preduzeća za navodnjavanje za period 2008-2009. godine, dok je na slici 3 prikazana hronologijanavodnjavanih površina za period 2000-2008. godine.
Tabela 20: Površine koje navodnjavaju Javna preduzeća za navodnjavanje 2008-2009.
Preduzeća za navodnjavanje
Navodnjavane površine/ha2008.
Navodnjavane površine/ha2009.
Ibar-Lepenac1424 1132
Radonić i Dukađini
5248 5234
Beli Drim 16501050
Ukupno 83227416
Slika 2: Navodnjavane površine (ha) NPH Ibar Lepenac za period 2000-2008.
Upotreba vode za navodnjavanje m 3 (Kompanija za navodnjavanje - Radonić)
50,000,000
48,000,000
46,000,000
44,000,000
42,000,000
40,000,000
38,000,000
36,000,000
2006. 2007. 2008.
Upotreba vode za navodnjavanje m3 (Kompanija zanavodnjavanje - Radonić)
Slika 3: Voda koja se upotrebljava za navodnjavanje od strane preduzeća za navodnjavanje Radonić
32 Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja
60 120 © Agencija za zaštitu sredine Kosova
Stanje voda na Kosovu
Na slici 3 prikazani su troškovi vode za navodnjavanje od strane Kompanija zanavodnjavanje Radonić za period 2006-2008. godine, gde se primećuje porast upotrebe vode u ovom sektoru.
Dok je na osnovu istraživanja koje je sprovelo Odeljenje za navodnjavanje MPŠRR,utvrđeno da je 2005. godine površina pod nezvaničnim navodnjavanjem (van Kompanija za navodnjavanje) bila skoro kao površina koju navodnjavaju Kompanije zanavodnjavanje.
Tabela 21: Različite vrste neformalnog navodnjavanja u 2005. godini33
Vrste navodnjavanja Površina (ha)
Savremene/poboljšane šeme navodnjavanja pod KN 7,063
Tradicionalne šeme navodnjavanja pod KN 1,581
Ukupno nezvanično navodnjavanje 8,644
Nezvanično navodnjavanje površine rečnom vodom sa gravitetom 5,208
Nezvanično navodnjavanje prskalicama sa pumpama 641
Nezvanično navodnjavanje površine rečnom vodom sa pumpama 542
Navodnjavanje sa izvorima 1,700
Navodnjavanje podzemnom vodom sa bunarom 984
Ukupno nezvanično navodnjavanje 8,225
33 Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja
© Agencija za zaštitu sredine Kosova 61 120
Izveštaj
Mapa 13: Zemljišta sa povoljnim položajem za navodnjavanje
4.3 KORIŠĆENJE VODA VODE ZA INDUSTRIJSKE POTREBE
Industrija se smatra najvećim sektorom potrošnje vode. Najveći potrošači vode su velika industrijska preduzeća (KEK, New Co Feronikeli, Sharcem itd.).
Mesečna potrošnja (m3)
potrošnja(m3/
Mesečna potrošnja (m3) potrošnja
(m3/
Sharrcem
godišnje(m
3)
Kondicioniranjegasova u peći
(m3)
Hlađenje opreme (m3)
Za sanitarnepotrebe (m3)
Posebni slučajevi (m3)
Podaci na osnovu računa plaćanja u hidrosistemu Ibar- Lepenac (m3)
Većina industrijskih preduzeća se snabdeva vodom iz površinskih akumulacionih jezera. Podaci pokazuju da se za potrebe velikih industrijskih preduzeća (za tehnološke proizvodne procese, hlađenje i sanitarne potrebe itd.) troši više od 30% ukupne količine vode.
Tabela 22: Potrošnja vode za 2007./2008. godinu od strane velikih industrijskih preduzeća
Količina potrošene vode u industriji prelazi količinu vode koja se troši u sektoru poljoprivrede i domaćinstva.
Većina malih industrijskih preduzeća koristi vodu iz javnog vodovoda, dok veoma mali broj njih koristi sopstveni sistem za snabdevanje vodom. U sledećoj tabeli prikazani su podaci o potrošnji vode u industrijskom sektoru u nekoliko opština na Kosovu.
Tabela 23: Količina potrošene vode od strane industrijskih preduzeća u nekoliko opština Kosova i njihovi izvori snabdevanja34
Opštine
Količine potrošene vode m³/ god.
Sopstvenipodzemni izvori i
iz vodovodaIz vodovoda
Dečane - 1000
Đakovica - 158000
Istok 190000 -
Klina 22000 -
Orahovac - 54000
Peć 10000 122000
Prizren 4000 163000
Suva Reka - 809000
Ukupno: 226000 1307000
34 Odeljenje za vode, 2008.
© Agencija za zaštitu životne sredine Kosova 63 120
Izveštaj
Očekuje se da će Kosovo kao zemlja u razvoju povećati korišćenje vodnih resursa, što bi moglo još više pogoršati situaciju snabdevanja stanovništva pijaćom vodom, naročito u akumulacionim bazenima u koje imaju zajednički pristup industrija i stanovništvo.
4.4 KORIŠĆENJE VODA ZA HIDROENERGETIKU
Električna energija koja se proizvodi iz hidro energije je obnovljiva i tokom njenog dobijanja se ne oslobađaju gasovi, kao u slučaju dobijanja energije iz sagorevanja goriva. Isplativost korišćenja hidroenergetskih resursa uslovljena je geološkim i topografskim uslovima za izgradnju brana, a posebno topografskim uslovima, da bi sešto više smanjilo poplavljivanje zemljišta, velikim početnim investicijama i mogućnošću regulisanja protoka na visokom nivou putem akumulacionog rezervoara. HE već imaju veoma naprednu tehnologiju i razvijene su takoreći u svim zemljama sveta. Međutim, upotreba hidroenergije za proizvodnju električne energije donosi mnoge ekonomske, socijalne i ekološke probleme Hidroenergetski teoretski potencijal značajno se smanjuje ako uzmemo u obzir sve probleme koji nastaju njihovom izgradnjom, gde su na prvommestu velike početne investicije.
Zbog izgradnje HE sa rezervoarima, čitave površine zemljišta se poplavljuju i kao posledica toga u većini slučajeva ovo je povezano sa raseljavanjem stanovništva koje živi na tim područjima. Izgradnja novih brana stvara velike probleme između ruralnih područja u blizini reke, energetskih kompanija, turističkih kompanija i kompanija za snabdevanje vodom, jer svaka od njih nastoji da zaštiti svoje interese koji su gotovodijametralno suprotni jedni drugima.
Najveća korist od upotrebe hidroenergije ostvaruje se izgradnjom malih hidroelektrana. Na početku, izgradnja ovih hidroelektrana je bila namenjena za snabdevanje električnom energijom dubokih planinskih područja, ali kasnije su sve hidroelektrane povezane sa energetskim sistemom. Ove hidroelektrane su uglavnom derivativnog tipai koriste vodene resurse i vodene tokove u blizini ovih područja. Životni vek ovih hidroelektrana je 25 godina.
Izrada programa za aktiviranje ovih hidroelektrana deo je energetske politikeEnergetske strategije Kosova i predviđa se mogućnost efikasnog ponovnog pokretanja ovih hidroelektrana.
Trenutno na Kosovu funkcioniše hidroelektrana Gazivode, koja ima kapacitetproizvodnje energije od 2 x 17 MW, i pet malih hidroelektrana u distributivnoj mreži sakapacitetom od 11,82 MW. Ostale male hidroelektrane su: Dikance, Istok i Prizren. NaKosovu je u proizvodnji i hidroelektrana Kožnjer u Dečanima, koja je data u koncesiju i proizvodi malu količinu energije.
Tabela 24: Proizvodnja električne energije iz postojećih hidroelektrana
Hidroelektrane Snaga MW Energija GWh
Postojeće HE u distributivnoj mreži 11.82 38
HE Gazivode 35.0 101
Ukupno 36.82 139
Kosovo karakterišu reke i potoci sa hidroenergetskim potencijalom koji se možeuzeti u obzir radi korišćenja za proizvodnju električne energije. Zapadni deo Kosova poseduje hidroenergetski potencijal Belog Drima, koji sa
64 120 © Agencija za zaštitu sredine Kosova
Stanje voda na Kosovu
sa svoje strane predstavlja više od polovine hidroenergetskog potencijala Kosova.Upotrebljiv hidroenergetski potencijal na Kosovu iznosi oko 0,7 TWh/godišnje.Najvažnija hidroelektrana koja se može izgraditi na Kosovu je Žur, na rečni tok Belog Drima, sa potencijalom od 0,377 TWh/godišnje. Rečni tokovi Belog Drima, Ibra, Morave, Lepenac, Laba karakteriše značajan potencijal za proizvodnju električne energije.
U tabeli 25 prikazan je hidroenergetski potencijal reka na Kosovu.
Tabela25:Hidroenergetskipotencijal rekanaKosovu35
Reka
Hidroenergetski potencijal,tehnički upotrebljiv
Hidrotehnički potencijal, ekonomski upotrebljiv
Br. GWh/godišnje GWh/godišnje
1 Beli Drim 554.00 554.00
2 Ibar 103.27 102.17
3 Binačka Morava 8.75 8.75
4 Lepenac 23.80 16.53
Ukupno 689.64 681.27
Slika 4: Potencijal hidroelektrana po kategorijama [kW]
Tabela 26: Nove hidroelektrane koje će se izgraditi na Kosovu 36
NazivSnaga[kW]
Energija[Miliona kWh]
Protokm3/sek
Pad [m]Reka
1: HE Kućište 3900 17 6 80
Pećka Bistrica 2: HE Drelje 6200 27 6.5 120
3: HE Štupelj 7600 35 8 120
4: HE Belaje 5200 25 5 130Dečanska Bistrica
5: HE Dečane 8300 39 6.5 160
6: HE Ločane 3100 14 1.5 250 Ločanska Bistrica
7: HE Mal 4000 18 2.4 200
Erenik8: HE Erenik 2000 9 2.4 100
9: HE Jasić 1900 9.7 2.6 90
10: HE Dragaš 2200 10 5 55Plava
11: HE Orčuša 5600 25.6 7 100
35 Izveštaj o prethodnoj studiji izvodljivosti za identifikaciju vodnih resursa za male hidroelektrane na Kosovu,MEM & AAEESD, 2006.36 Izveštaj o prethodnoj studiji izvodljivosti za identifikaciju vodnih resursa za male hidroelektrane na Kosovu,MEM & AAEESD, 2006.
© Agencija za zaštitu sredine Kosova 65 120
Izveštaj
12: HE Rečane 1500 6.7 2.6 70 Prizrenska Bistrica
13: HE Brezovica 2100 10 4.5 60Lepenac
14: HE Lepenac 3500 16 7.6 60
15: HE Banjska 300 1.4 0.5 85 Banjska
16: HE Batare 1100 5.8 2.3 60 Bistrica (Batare)
17: HE Majance 600 2.9 1.5 50 Kačandol
18: HE Miruša 4600 22 45 15 Beli Drim i Dečanska Bistrica
Ukupno novih HE 63700 294.1
Fotografija 8: Dečanska Bistrica, planirana lokacija za izgradnju HE
66 120 © Agencija za zaštitu sredine Kosova
Stanje voda na Kosovu
Mapa 14: Planirane hidroelektrane
© Agencija za zaštitu sredine Kosova 67 120
Izveštaj
4.5 KORIŠĆENJE INERTNOG MATERIJALA IZ REČNIH KORITA
Rečni slivovi na Kosovu uglavnom degradiraju zbog nekontrolisanih aktivnosti operatera koji vrše vađenje inertnog materijala po rekama i oko njihovih korita. Reke koje su najviše pogođene ovim fenomenom nalaze se u slivu reke Beli Drim. Najviše je oštećena reka Beli Drim, zatim reka Ribnik i deo reke Pećka Bistrica. Najviše degradirano područje i koja nastavlja da se degradira je reka Beli Drim, u sektoru koji počinje od Kramovika do sela Đonaj. Dok u reci Ribnik najviše oštećeni deo je sektor koji počinje od sela Korenica do mosta „Terzijski most" (ulaz u gradu Đakovica)37.
U svim gore pomenutim sektorima korišćenje inertnog materijala postalo je bez kriterijuma, bilo u pogledu zaštite vodnog režima, bilo u pogledu iskorištavanjamineralnih sirovina. Promena vodnog režima prouzrokovala je i meandre reka i kaoposledica toga sa bedema su prenesene čitave površine plodnog zemljišta.
Fotografija 9: Eksploatacija peska iz Belog Drima u Luki
Fotografija 10: Eksploatacija peska iz Belog Drima u Velikoj Kruši
37 Odeljenje za vode, 2008.
68 120 © Agencija za zaštitu sredine Kosova
Ministarstvo sredine iprostornog planiranja
Agencija za zaštitu sredineKosova
Informacioni sistem zaštite životne sredine /GIS
Naziv mape: Degradirana područja Izvor podataka: DUO / AZSK
Projekcija: LITM-WGS 84Zona: 34 HV
Datum: decembar, 2007.Priština
Adresa: Ul. Nazim Gafurri br. 31Infogis_dmm@ks-gov.net
Degradirana područja u slivu reke Beli Drim
od strane operatera za pesak i šljunak
Mapa 15: Degradirana područja u slivu reke Beli Drim
Izveštaj
4.6 UPOTREBA VODA ZA RIBOLOV I AKVAKULTURU
U većini slatkih voda Kosova odvija se rekreativno–sportski ribolov bez većih koristi.
Uslovi koje pružaju reke, jezera i akumulacije za ribolov nisu zadovoljavajući. Zagađenje voda, oštećenja rečnih korita zbog vađenja peska i podizanja separacija duž rečnih tokova, značajno su uticali na osiromašenje voda ribom.
Sektor ribarstva trenutno doživljava priličan zaostatak u razvoju, zbog nedostatka strategije upravljanja ribljim resursima, kako na nacionalnom tako i na lokalnom nivou.
Riblji resursi su nacionalno bogatstvo koje će, ako se pravilno koristi, doneti povećanje prihoda, kao i ravnotežu između ribolova i ribljih resursa s jedne i životne sredine s druge strane.
Poribljavanje vodenih akumulacija može se obavljati vrstama riba koje ne zahtevajuhranjenje od strane ljudi i koje garantuju povećanje količine ribe za uspešan ribolov, vodeći računa uvek o zdravstvenom stanju riblje mlađi.
Nedostatak potpunog inventara zaliha riblje faune takođe predstavlja prepreku u upravljanju ribolovom, planiranju intenziteta ribolova, pravcu razvoja ribolova, zaštitiugroženih i posebnih vrsta itd. Najčešće vrste riba koje se nalaze u našim vodama su: klen, som, potočna pastrmka, grgeč, crvenperka, skobalj, bodorka itd.
Akvakultura na Kosovu je počela da se razvija 60-ih godina. Količina proizvodnje ribe u slivovima je minimalna, i to oko 300 tona/godišnje. Proizvodnja pastrmke naKosovu uglavnom se konzumira u ugostiteljstvu, a vrlo malo, da ne kažemo uopštese ne nalazi na tržištu.
Prema analizama koje je obavilo MPŠRR uzimajući u obzir domaću proizvodnju ribe u postojećim ribnjacima, kao i uvoz sveže i smrznute ribe, potrošnja ribljeg mesa je 0,8 kg/stanovniku, u poređenju sa zemljama regiona i šire je ispod proseka potrošnje.
Potencijalne reke za uzgojpastrmke na Kosovu su: BeliDrim, Pećka Bistrica, Rečane, Lepenac, Binačka Morava, Brod i Restelica u Dragašuitd. Pored reka postojimogućnost za proizvodnju ribe i u jezerima primenomuzgoja ribe u kavezima(mrežama).
Uzimajući u obzir vodne resurse i potražnju tržišta, uzunapređenje tehnologije i sniženje troškova proizvodnje,razvoj akvakulture ima dobruperspektivu.
70 120 © Agencija za zaštitu sredine Kosova
Stanje voda na Kosovu
Mapa 16: Zone ribolova
© Agencija za zaštitu sredine Kosova 71 120
Izveštaj
72 120 © Agencija za zaštitu sredine Kosova
5. EROZIJA I POPLAVE
5.1 EROZIJA I BUJICE
Stanje voda na Kosovu
Erozija i bujice na teritoriji Kosova ugrožavaju prirodu i društvenu i privatnu imovinu kojusu ljudi stvorili i planirali. Erozija se manifestuje degradacijom poljoprivrednog išumskog zemljišta, putne i železničke mreže, kao i građevinskih objekata i naselja. Postojeće stanje erozije je prikazano u sledećoj tabeli.
Tabela27:KategorijeerozijenaKosovu,površinaukm2 i učešće u % po kategorijama38
Kategorija erozije Površina km2 %
I, II i III Kategorija 5.973 km²55.6 %
IV Kategorija (slaba erozija) 3.680 km²34.2 %
V Kategorija (veoma slaba erozija) 1.097 km²10.2 %
Ukupno 10.750 km2 100 %
Dakle, erozija I, II, III i IV kategorije obuhvata površinu od 9.653 km² ili 89.8% ukupnepovršine.
Najizraženija produktivnost aluvija je uzvodno od reke Ibar (situaciju treba poboljšatiantierozivnim merama i radnjama). Takođe površine sliva Lepenac su ugrožene od erozije. Zatim dolaze slivovi Belog Drima i Binačke Morave. Najmanja produktivnost erozije je u slivu reke Sitnice.
Procena stanja erozije na teritoriji Kosova prikazana je na sledećoj mapi.
U slivu Belog Drima identifikovane su i bujice koje prouzrokuju eroziju. Podaci obujicama u slivu Belog Drima po lokacijama prikazani su u tabeli 28.
Tabela28:BujiceuslivuBelogDrimapoopštinamai lokacijama39
OPŠTINA LOKACIJA BUJICA
Istok
Ljubožda Dragićeva
Crnce Suvi Do
Crnce Perlina
Vrelo Veliki Lug
Vrelo Loš lug Grdeca
Studenica Leskovički Potok
Kaličane Livadski Potok
38 Odeljenje za vode, 2009.
39 Odeljenje za vode, 2008.
© Agencija za zaštitu sredine Kosova 73 120
Izveštaj
Peć
Belo Polje Belopoljski Potok
Peć Čokolički Potok
Brestovik Sušica
Siga Sušica
Dečane
Huljaj Dečanska Bistrica
Gornji Streoc Behovački Potok
Gornji Streoc Durakov Potok
Dečane Dečanska Bistrica
PrizrenKoriša Kabašov Potok
Ljubižda Has Osojnica
Orahovac Celina Linija oštrica
Suva Reka
Vranić Vranićki Potok
Dvorane Dvoranski Potok
Ðinovce Suvi Potok
Popovljane Popovljanski Potok
74 120 © Agencija za zaštitu sredine Kosova
Stanje voda na Kosovu
Mapa 17: Erozivnezone
5.2 POPLAVE
Zaštita od poplava i uređenje vodnog režima zahtevaju ozbiljne i dugoročne pristupe. Među glavnim faktorima koji dovode do pojavljivanje poplava su:
• Neuređena rečna korita;
• Oštećenja rečnih korita eksploatacijom peska i šljunka bez ikakvog kriterijuma;
© Agencija za zaštitu sredine Kosova 75 120
Raport
• Izgradnja kuća, puteva i mostova na mestima koja su ugrožena od poplava;
• Odlaganje otpada u reke;
• Seča šuma u blizini poplavnih područja;
• Slabo održavanje zaštitnih objekata;
Na osnovu izvršenih procena (Master plan 1983. godine) za slučajne poplave jednom u 100 godina kao i na osnovu razvoja, koji je bio u obračunatom vremenu, može se utvrditi i štete od poplava. Prema ovom obračunu, šteta od poplava u slivu Belog Drima iznosila bi 50%, u slivu Ibra 24%, u slivu Lepenca 20% i u slivu Binačke Morave 6%. U cilju sprečavanja pojave poplava predviđeni su projekti za uređenje rečnih korita.
Prema dosadašnjim zapažanjima, dužina reka Kosova, koja su ugrožena od poplava jeoko 491 km. Do sada je uređeno samo 140 km, ili 28% ukupne dužine predviđene za uređivanje.
U sledećoj tabeli prikazani su podaci o dužini rečnih korita koje su predviđene za uređenje i dužini rečnih korita koje su do sada uređene prema slivovima reka.
Tabela 29: Dužina rečnih korita predviđenih za uređenje i one koje su uređene u rečnim slivovima33
Rd.br.
Rečni tok Dužina predviđena za uređenje [km]
Uređena dužina[km]
[%]
1 Binačka Morava 30.35 22.15 73.00
Pritoke Binačke Morave 56.45 24.10 42.69
Ukupno 86.80 46.25 52.28
2 Sitnica 62.37 43.00 68.94
Pritoke Sitnice 141.73 16.70 18.83
Ukupno 203.10 59.70 29.39
3 Ibar 7.70 4.50 58.44
Pritoke (Ljušta) 2.60 0.85 32.69
Ukupno 10.30 5.35 51.94
4 Beli Drim 76.56 13.40 17.50
Pritoke Belog Drima 97.07 12.92 13.39
Ukupno 168.63 26.32 15.60
5 Lepenac 5.0 - 00.00
Pritoke Lepenca 17.50 2.80 16.00
Ukupno 22.50 2.80 12.44
Σ Ukupno 492.33 140.92 28.62
76 120 © Agencija za zaštitu sredine Kosova
Gjendja e Ujërave në Kosovë
Mapa 18: Uređenje korita rečnih tokova i zaštita od poplava
© Agencija za zaštitu sredine Kosova 77 120
Raport
78 120 © Agjencia e Kosoves per Mbrojtjen e MjedisitFotografija 12: Postrojenje za prečišćavanje voda u Skenderaju
Stanje voda na Kosovu
6. ZAGAĐENJE I PREČIŠĆAVANJE VODA
6.1 ISPUŠTANJE GRADSKIH OTPADNIH VODA
Na Kosovu ne postoji nadzor gradskih otpadnih voda. Upravljanje kanalizacionimsistemima vrše sedam regionalnih vodovodnih kompanija. Oko 50% stanovništvana Kosovu ima pristup sistemu odlaganja otpadnih voda40.
Ispuštanja otpadnih voda čine glavni izvor zagađenja prirodnih voda, jer sadrže brojne supstance koje troše rastvoreni kiseonik, rastvorljiva jedinjenja fosfora i azota(eutrofikacija), patogene bakterije i viruse, kao i druge supstance koje utiču na kvalitet vode.
Na Kosovu praktično ne postoje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda kanalizacije. Postoji samo postrojenje za prečišćavanje u Skenderaju koje nije u funkciji.
MŽSPP je 2004. godine, u saradnji sa finskom Vladom, izradilo studiju o Strategiji zaprečišćavanje otpadnih voda.
U pogledu upravljanja otpadnim vodama, Kosovo čekaju velike obaveze, posebno u u pogledu ispunjavanja EU direktiva (Direktiva 91/271/EEC o prečišćavanju gradskih otpadnih voda) kao i ispunjavanju drugih međunarodnih obaveza. Ovo, uzimajući u obzir činjenicu da reke Kosova prolaze po susednim zemljama. Međutim, trenutno Kosovo još nema strategiju za upravljanje otpadnim vodama i za uspostavljanjefunkcionalnih mehanizma za finansiranje pročišćavanja otpadnih voda.
6.2 ISPUŠTANJE INDUSTRIJSKIH VODA
Industrijske vode su jedan od glavnih zagađivača površinskih i podzemnih voda. Potrebe industrije za vodom su 150 miliona m³ godišnje, približno oko 30% ukupne potrošnje.Najveći zagađivaći su KEK, Ferronikeli, Sharrcemi, rudnici Trepča, Kišnice i Novo Brdo i drugi rudnici.
40 SHUKOS
© Agencija za zaštitu sredine Kosova 79 120
Raport
Mapa 19: Ispuštanje industrijskihvoda nanekimlokacijama
80 120 © Agencija za zaštitu sredine Kosova
Stanje voda na Kosovu
6.1 PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA
Kosovo nema postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda. Izgradnja gradskog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Skenderaju je završena, ali još uvek nije u funkciji41.
Prečišćavanje gradskih otpadnih voda praktično ne postoji, izuzev nekih septičkih jama za ograničena područja domaćinstva ili prirodnih laguna koja su formirana na mestima ispuštanja sistema za sakupljanje otpadnih voda.Neki kampovi KFOR-ovihsnaga i bolnički kompleks u Prištini imaju postrojenja za biološko prečišćavanje.
Fotografija 13: Pogled na reku Klisur blizu Gadimske pećine
41 Izveštaj o stanju životne sredine 2006-2007; KAZŽS, Priština 2008
© Agencija za zaštitu sredine Kosova 81 120
Raport
82 120 © Agjencia e Kosoves per Mbrojtjen e MjedisitFotografija 14: Reka Beli Drim
7. PRAĆENJE VODA
7.1 PRAĆENJE POVRŠINSKIH VODA
7.1.1 SLIV BELOG DRIMA
Stanje voda na Kosovu
Ovaj sliv ima veću površinu od ostalih slivova drugih reka naše zemlje. Mreža za praćenje ovog sliva ima 24 stanice za praćenja fizičko-hemijskog kvaliteta, od kojih su 3 bazne stanice koje pripadaju samo reci Beli Drim, počev od izvora u planini Radavac iznad Peći, zatim sledeća stanica za praćenje, posle spajanja Istočke reke i Kline u Klini, a treća stanica ove reke nalazi se posle spajanja reke Pećka Bistrica i Dečanska Bistrica, reke Miruša, Ribnik, Rimnik i Topluga, dok lokacija ove stanice nalazi se na mostu iznad reke u naselju Đonaj kod Hasa. Kvalitet vode duž njenog toka se razlikuje od stanice do stanice jer u izvoru ima veoma dobar kvalitet, azatim na druge dve stanice dolazi do zagađenja koje dolazi iz neobrađenih voda koja se izlivaju u nju i u gore pomenutim rekama koji su podslivovi ove reke, takođe zagađenje dolazi iz voda koje vrše ispiranje poljoprivrednih zemljišta.
U svim izvorima reka voda je veoma kvalitetna. Podaci fizičko-hemijske analize za poslednje dve godine pokazuju da ove vode spadaju u I klasu. Promena stanjazapočinje oko naselja sa ispuštanjem otpadnih voda, ispuštanjem vode iz kolektora industrija duž protoka ovog rečnog sliva. Takođe uzrok ovog zagađenja je odlaganje otpada, posebno na lokacijama mostova i drugde.
Do tačke spajanja sa rekom Izvor, voda je uglavnom dobrog kvaliteta. Drastične promene počinju u regionu Zlakućane-Ruhot i Zlakućane-Klina. Na mestu spajanja Belog Drima sa rekom Klina njegovo stanje postaje žalosno jer rezultati pokazuju za IVkategoriju kvaliteta.
Dakle, voda sliva Belog Drima zagađuje se od ispuštanja podslivova koji su prethodno bili izloženi ljudskim uticajima. Ova situacija nastavlja se do Vlašnje namestu ispuštanja Prizrenske Bistrice.
OPŠTI KOMENTARI O REKAMA (PODSLIVOVIMA) SLIVA BELOG DRIMA
Istočka reka - Izvire sa brda iznad grada Istok, velikom čistoćom, veoma dobrim kvalitetom i u poređenju sa drugim rekama, ova reka sve do njenog spajanja sa Belim Drimom ne pretrpi velike promene u kvalitetu, stoga i dosadašnjim praćenjem poznata je kao najčistija reka na Kosovu.
Pećka Bistrica – Formira se iz više izvora uz Rugovske klisure, čiji izvori na prvoj stanici za praćenja u Kućište imaju dobre fizičko-hemijske osobine, dok se taj kvalitet na sledećoj stanici nakon ispuštanja zagađenih gradskih i industrijskih voda trpe promene, karakteristika ove reke je da tokom letnje sezone, u toku sezonenavodnjavanja poljoprivrednih zemljišta, osuši se za period otprilike od dva meseca.Treća stanica za praćenje nalazi se u blizini Kline pre spajanja sa rekom Beli Drim, gde je njen kvalitet slabiji.
© Agencija za zaštitu sredine Kosova 83 120
Izveštaj
Reka Klina - Prva stanica za praćenje nalazi se u Sićevu. Ne zadovoljava kriterijume takozvanog prvog ili matičnog izvora jer se nalazi daleko od ove lokacije, pa je do ove lokacije ljudska aktivnost veoma izražena. Iz tog razloga i njen kvalitet je prilično loš na obe stanice za praćenje, što je vidljivo i iz rezultata laboratorijskih analiza predstavljenih u nastavku na grafikonima.
Reka Miruša - formira se na brdima iznad sela Blace SO Suva Reka od mnogih mini izvora.U selu Banja kod Mališeva poprima puni oblik reke i odatle se spaja sa jakog vodnim tokompovršinskog izvora koji je poznat sa nazivom „Banja ilidža”. Ova reka se prati samo najednoj stanici i to u Voljaku nekoliko metara pre spajanja sa rekom Beli Drim. Njen kvalitetkarakteriše mala turbidnost, količina rastvorenog kiseonika se kreće između 12-13 mg/l, električna provodljivost između 500-600 µS/cm, prema tome, spada u rečne vode srednjeg kvaliteta.
Dečanska Bistrica - Prva stanica za praćenje prema mreži HMIK-a nalazi se u 3. kilometru grada Dečane, iznad manastira Dečani, gde je njen kvalitet veoma dobar. Naredna stanica nalazi se 10 m pre spajanja sa rekom Beli Drim u selo Kraljane, SO Đakovica. Njen kvalitet u ovoj stanici nije tako alarmantni, ali postoji povećanje vrednosti parametara u poređenju sa prvom stanicom. Ova reka je jako mutna zbog vađenja šljunka sa njenog korita od strane privatnih kompanija, samo nekoliko desetina metara iznad stanice za praćenja ove reke.
Ribnik - Prva stanica za praćenje kvaliteta ove reke nalazi se u brdima iznad sela Jasić SO Junik. Tamo gde nema uticaja ljudskih aktivnosti, kvalitet vode je veoma dobar. Drugastanica prema mreži praćenja nalazi se u blizini spajanja sa rekom Beli Drim u blizini Đakovice kod Terzijskog mosta. Kvalitet ove reke na ovoj stanici je loš. Karakteristika koja se uočena tokom analize je prisustvo količina deterdženata. Reka uvek ima penu na površini, što je rezultat bilo koje aktivnosti pranja tekstila (veša), pranja automobila ili bilokoje druge upotrebe deterdženata u industrijama koje posluju u tom regionu i svoje vodeispuštanju ih bez odgovarajućeg prethodnog prečišćavanja, iako to nije dozvoljeno.
Rimnik– Njeno praćenje počinje na mestu zvanom Ždrelo, nedaleko od njenog izvora. Poznat je kao izvor veće provodljivosti od svih ostalih izvora kao i po sadržaju značajnih količina teških metala. Naredna stanica je nekoliko metara pre spajanja sa rekom Beli Drim u mestu Zrze, koja sadrži malu količinu kiseonika i veliku količinu amonijum-jona, fosfata itd.
Topluga- Početna stanica za praćenje ove reke nalazi se u mestu zvanom Bućale iznad turističkog kompleksa „SOLID“ SO Suva Reka. Voda ove reke ima veoma dobar kvalitet u svim izmerenim parametrima. Dok je na drugoj stanici u selu Pirane, nekoliko desetinametara pre spajanja sa rekom Beli Drim, voda ima loš kvalitet. Poznata je kao reka koja jekonstantno jako mutna zbog vađenja šljunka iz njenog korita.
Prizrenska Bistrica – izvire iz Prevalca, ima bujične tokove. Prva stanica za praćenje nalazi se u prevoju Prevalac i ima dobar kvalitet u svim aspektima. Druga mrežna stanicanalazi se u selu Vlašnja 3,5 km pre spajanja sa rekom Beli Drim. Ako uporedimo kvalitetnjene vode sa prvom stanicom za praćenje, primetićemo veliku razliku uticaju svih otpadnih voda koje se duž njenog toka ispuštaju u nju.
84 120 © Agencija za zaštitu sredine Kosova
Gjendja e Ujërave në Kosovë
Mapa 20: Fizičko-hemijsko praćenje površinskih voda.
© Agencija za zaštitu sredine Kosova
85 120
Isto
k
Isto
kZ
lakućane
Radavce
Klin
e
Đonaj V
rbniv
a
Sić
evo
Klin
a
Rugovska
kl.
Izla
zgra
da
Kra
ljane
Dečane
Jasić
Terz
ijskim
ost
Volja
k
Zrz
e
Žđre
dlo
Bućaj Il
Pirane
Pre
vala
c
Vllašnje
Godina 2007 Godina 2008Godina 2009
Izvor
Izveštaj
TUMAČENJE REZULTATA
Za tumačenje stanja podslivova Belog Drima važi ista slika promenljivosti u njihovim ulazima i izlazima. U narednim grafikonima predstavljamo tumačenje godišnjih srednjih vrednosti (GSV42) svakog parametra u svakoj reci ovog sliva.
Količina rastvorenog kiseonika (rastvoren O2) - neprekidno stoji na značajnim vrednostima duž toka ove reke (sliva) gde su se vrednosti kretale od 6,55 mg/L do 13,12 mg/L u 2007.godini, u 2008. godini imale su vrednost 5,8 mg/L do 14,64 O2 mg/L. U 2009. godinibeležena je promena maksimalne vrednosti za rastvoreni kiseonik od 12,69 mg/L u odnosuna prethodne godine kada se kretala od 13,12 mg/L za 2007. godinu i 14,64 O2 mg/L za2008. godinu.
16
14
12
10
8
6
4
2
0
Dečanska
Bistrica
Ribnik Mirušaa Rimnik Topluga PrizrenskaBistrica
Slika 5: Rastvoreni kiseonik u slivu Belog Drima
Biohemijska potrošnja kiseonika (BPK5)- na mernoj stanici u Vlašnje-Prizrenska Bistricaima veću vrednosti od 6,74 mg/L za 2007. godinu, dok 2008. godine maksimalna vrednost u reci Rimnik-Zerze dostiže 7,22 mg / L. Isto stanje je i za 2009. godinu.
Ako uporedimo prosečne godišnje vrednosti sa vrednostima serijskih merenja, primećujemo da se BP5 nalazi se i u višim vrednostima nego ovih.
8
7
6
5
4
3
2
1
0
Izvor Beli Drim Klina Lumbardhi i
Peći
Lumbardhi i
Deçanit
Ereniku Mirusha Rimnik Toplluha Lumbardhi I
Prizrenit
Viti 2007 Viti 2008 Viti 2009
Slika 6 Biohemijska potrošnja kiseonika u slivu Belog Drima
Što se tiče kvaliteta možemo reći da nema značajnog zagađenja na nijednoj od stanica za praćenje.
Električna provodljivost (EP)– u 2007.,2008. i 2009. najniža vrednost zabeležena je u reciPrizrenska Bistrica - Prevalac 165 µs / cm, 151 µs / cm i 120 µs / cm, dok je za 2007. najveća vrednost je zabeležena u reci Klina-Sićevo sa vrednošću od 850 µs.
42 GPV- od serijskih srednjih mesečnih vrednosti su izračunate godišnje prosečne vrednosti.
86 120 © Agencija za zaštitu sredine Kosova
Stanje voda na Kosovu
Slika 7: Električna provodljivost u slivu Belog Drima.-
Tokom 2008. godine najveće vrednosti u reci Rimnik-Zrze bile su 681 µs / cm, dok su za 2009. maksimalne vrednosti zabeležene u istoj reci Rimnik, ali u mesto uzorkovanjaŽđrelo 665 µs / cm.
Koncentracija vodoničnog jona (pH)- generalno 2007. pokazuje blagu bazičnu sredinu od 7.71 do najvišu vrednost od 8.5, u poređenju sa 2008. godinom da sredina teži neutralnoj vrednosti, gde je najniža vrednost u reci Izvor-Istok sa 7,57, iona najviša ne reci Rimnik-Ždrelo.
8.6
8.4
8.2
8
7.8
7.6
7.4
7.2
7
6.8
Burim Drini i Bardhe Klina Lumbardhi i Pejes
Slika 8: Koncentracija vodoničnog jona u slivu Belog Drima.
Takođe i za 2009. godinu imamo približne vrednosti sa minimalno 7,49 reka Klina-Sićevo i maksimalnu vrednost 8,31 reka Pećka Bistrica.
Nitriti (NO2-)- u 2007. godini maksimalne godišnje vrednosti GPV ovog parametra
izmerene su u reci Beli Drim u Đonaj i reci Rimnik u Zrze sa vrednošću od ~ 0,15 mg/L, dok su u toku 2008. godine registrovane maksimalne godišnje vrednosti GPVu reci Ribnik kod Terzijskog mosta. Tokom serijskih merenja analizirana jemaksimalna vrednost ovog parametra koja je imala vrednost 0,94 mg/L u uzorkureke Ribnik kod Terzijskog mosta u avgust mesecu. U ovom slučaju treba naglasiti da je količina vode u reci bila minimalna u odnosu na drugi godišnji period. Godine 2009. i 2008. pokazuju značajno povećanje ovog parametra u odnosu na 2007. Godinu, gde u reci Rimnik mesto uzorkovanja Zrze rezultira maksimalnomgodišnjom vrednošću od 0,633 mg/L, što je ujedno i najveća prosečna vrednost zabeležena u ovom slivu u toku ovih tri godina.
mg/l
Burim
Zlla
kuqan Radavc
Klin
e
Gjo
naj Verm
ice
Siq
eve
Klin
e
G.R
ugoves
Dalje
te
qyte
tit
Deçan Kra
lan
Jasiq
Ura
e
terz
ive
Vollj
ak Xerx
e
Zhdre
lla
Buqall
Pia
rne
Pre
vall
Vlla
shnje
Viti 2007 Viti 2008 Viti 2009
mg/l
Burim
Zlla
kuqan
Radavc
Klin
e
Gjo
naj
Verm
ice S
iqeve
Klin
e
G.R
ugoves
Dalje
te
qyte
tit
Kra
lan Deçan
Jasiq
Ura
e
terz
ive
Vollj
ak Xerx
e
Zhdre
lla
Buqall
Pia
rne
Pre
vall
Vlla
shnje
Viti 2007 Viti 2008 Viti 2009
Agencija za zaštitu sredine Kosova
87 120
Izveštaj
0.7
0.6
0.5
0.4
0.3
0.2
0.1
0
Burim Drini i Bardhe Klina Lumbardhi i
Pejes
Lumbardhi i
Deçanit
Ereniku Mirusha Rimnik Toplluha Lumbardhi I
Prizrenit
Slika 9: Nitriti u slivu Belog Drima.
Maksimalne dozvoljene vrednosti nitrita su dovoljno niske koje ne bi trebale prelaziti 0,01mg/L kao što je slučaj u izvorne vode, ali prema dijagramu vrednosti dobijene tokom praćenja na nekim od ovih stanica prelaze ovu vrednost tako što čine ove vode lošeg kvaliteta.
Amonijak (NH +) – u reci Rimnik, stanica za praćenje u Zrze ima veću koncentraciju ovog parametra za 2007, 2008. i 2009. godinu u vrednosti od 6,38 mg/L, 4,84 mg/L i blagi pad od3,76 mg/L za 2009. godinu. Sve to rezultira iz razloga jer se radi o reci reka leži između poljoprivrednih zemljišta, ali ne zanemarujući i sva ispuštanja gradskih voda Orahovca, sa nekim selima, koja kao i obično izlivaju se neobrađene u rečnom toku.
7
6
5
4
3
2
1
0
Burim Drini i Bardhe Klina Lumbardhi i
Pejes
Lumbardhi i
Deçanit
Ereniku Mirusha Rimnik Toplluha Lumbardhi I
Prizrenit
Slika 10: Amonijak u slivu Belog Drima.
Na osnovu dozvoljenih vrednosti koje ne bi trebale biti veće od 1,5 mg / L, primećuje se da, osim izvora gde je kvalitet vode dobar, na ostalim stanicama za praćenje ovaj kvalitet je srednjeg i niskog nivoa.
88 120 © Agencija za zaštitu sredine Kosova
mg/l
Burim
Zlla
kuqan Radavc
Klin
e
Gjo
naj
Verm
ice S
iqeve
Klin
e
G.R
ugoves
Dalje
te
qyte
tit
Deçan Kra
lan
Jasiq
Ura
e
terz
ive
Vollj
ak Xerx
e
Zhdre
lla
Buqall
Pia
rne
Pre
vall
Vlla
shnje
Viti 2007 Viti 2008 Viti 2009
Stanje voda na Kosovu
Sulfati(SO42-)- u reku Klina, Rimnik i Topluga sulfati su prisutniji nego u svim ostalim
rekama, od mesta izvora ovog sliva gde variraju za 2007. između 5,5 mg/l u Pećkoj Bistrici-Rugovska klisura i 45,15 mg/l u reci Klina - Sićevo. Za 2008. sulfatni joni se kreću između 1,8 mg/l u reci Ribnik-Jasić i 31,4 mg/l u reci Rimnik-Zrze, dok za 2009. godinu ponovo reka Rimnik-Zrze pokazuje maksimalnu godišnju vrednost od 52,2 mg/l, koja je ujedno imaksimalna vrednost najveća u prethodne dve godine.
60
50
40
30
20
10
0
Burim Drini i Bardhe Klina Lumbardhi i
Pejes
Lumbardhi i
Deçanit
Ereniku Mirusha Rimnik Toplluha Lumbardhi I
Prizrenit
Slika 11: Sulfati u slivu Belog Drima
Prema rezultatima prikazanim na dijagramu, vrednost sulfata je unutar dozvoljenih granicaza površinske vode, jer granična vrednost sulfatnog jona u pijaćoj vodi je 200 mg / l.
Fosfati (PO43- )- u 2007. godini fosfat jon kreće se između 0,014 mg/l u reci Dečanska
Bistrica - iznad manastira i 2,05 mg/l u reci Rimnik-Zrze, dok u 2008. godini reka Klina-Klinaima veću vrednost od ostalih reka u vrednosti je od 2,09 mg/l. Najniža vrednost tokom ove godine izmerena je u reci Ribnik-Jasić <0,001 mg /l. Dok za 2009. godinu maksimalnu godišnju vrednost pokazuje reka Rimnik-Zrze 1.728 mg/l, koja je istovremeno niža vrednost uodnosu na prethodne dve godine.
2.5
2
1.5
1
0.5
0
Burim Drini i Bardhe Klina Lumbardhi i
Pejes
Lumbardhi i
Deçanit
Ereniku Mirusha Rimnik Toplluha Lumbardhi I
Prizrenit
Slika 12: Fosfati u slivu Belog Drima
Ukupni fosfor (poli i orto)- Vrednost ukupnog fosfora u slivu Belog Drima rezultiravelikim fluktuacijama. Sadržaj ukupnog fosfora za 2007. godinu kreće se od 0,014 mg/l u reci Miruša na stanici Voljak i 0,94 mg/l u reci Rimnik-Zrze, dok je u 2008.godini u reci Rimnik-Ždrelo iznosila 0,001, u odnosu na 0,56 mg/l u reci Rimnik-Zrze.Takođe 2009. godina, kao i periodu 2007. i 2008. godine, reka Rimnik-Zerze je na čelu sa prosečnim godišnjim rastom od 0,577 mg/l.
© Agencija za zaštitu sredine Kosova 89 120
Raport
10.9
0.80.7
0.60.50.4
0.30.2
0.10
Burim Drini i Bardhe Klina Lumbardhi i
Pejes
Lumbardhi i
Deçanit
Ereniku Mirusha Rimnik Toplluha Lumbardhi I
Prizrenit
Slika 13:Ukupni fosfor (poli i orto) u slivu Belog Drima
Iz maksimalnih dozvoljenih vrednosti prema Direktivi 152/99 vidi se da reka Rimnik ima loškvalitet, dok su ostale stanice za praćenje ovih reka imaju dobre kvalitete.
Ukupna tvrdoća (UT) - ukupna tvrdoća vode prati se samo u izvorima reka , jer se većina njih koristi za pijaću vodu direktno bez ikakvog fizičko-hemijskog tretmana i na osnovu laboratorijskih vrednosti zadovoljavaju standarde SZO-a za pijaću vodu koji treba da bude <30 d0H. Izvori koji se ne koriste za pijaću vodu su Klina i Topluga, dok i dijagram pokazuje da su vrednosti ove dve stanice za praćenje veće nego u ostalim izvorima reka.
25
20
15
10
5
0
Istok Sićevo Kućište Dečane Jasić Radavc Prevala Bućala
Izvor Klina B. Peći B..Dečane Erenik B. Drim B. Priezren Topluha
Slika 14: Opšta tvrdoća u slivu Belog Drima
Reka Ribnik-Jasić u 2007. godini pokazuje najnižu vrednost od 5,06 d0H, dok reka Klinaizvor Sićevo pokazuje najveću vrednost od 22,05 d0H.
U reku Prizrenska Bistrica-Prevalac tvrdoća vode za 2008. godinu imala je vrednost od 4,2 d0H sa prosečnom tvrdoćom vode, dok je najveću prosečnu vrednost tvrdoće vode imala reka Klina-Sićevo sa vrednošću od 16,24 d0H. Ista situacija je bila i u 2009. godini, sanajvećom vrednošću prosečne tvrdoće koju je imala reka Klina - Sićevo sa 20,51 d0H.
90 120 © Agencija za zaštitu sredine Kosova
Stanje voda na Kosovu
7.1.2 SLIV IBRA
Sliv Ibra ima ukupno 17 stanica za praćenje. Tri od njih su stanice koje pripadaju reci Ibar. Prva stanica je u Košutovu i njen kvalitet je zadovoljavajući. Naredna stanica je na izlazu iz grada nakon svih ispuštanja gradskih i drugih voda, koje utiču na loš kvalitet vode u ovoj stanici. Treća stanica nalazi se u Keljmendu posle spajanja sa rekom Sitnica, koja prethodno sadrži celokupnu količinu vode podslivova ovog rečnog sliva. Tokom ovog perioda praćenja nije uočen nijedan alarmni slučaj, jer su na svim tačkama praćenja vrednosti unutar dozvoljenih granica prema II kategoriji.
OPŠTI KOMENTARI ZA REKE SLIVA IBAR
RekaSitnica - počev od Uroševca do Mitrovice, najzagađenija je reka na Kosovu. Što se tiče fizičkih parametara, kao: suspendovane materija su prisutne i prevazilaze maksimalno dozvoljene vrednosti. To se događa jer u ovoj reci izliva deo reke Nerodimka i reke: Štimlje, Gračanka, Prištinka, Drenica, Lab, Trepca kao i drugi manji vodotoci, koji se svi spajaju sa rekom Sitnica i sadrže ispuštene vode domaćinstava i ispuštene industrijske vode. Takođe hemijski parametri zasnovani na merenjima urađenim kao što su HPO (COD) i BPO5 (BOD5) kao pokazatelji koji pokazuju trajnozagađenje ove reke.
Gračanka - Kvalitet vode ove reke je kontinuirano zagađena kao rezultat ispuštanja vode iz rudnika Kišnice i Novog Brda. Ima visoke vrednosti teških metala poput cinka,nikla i olova. Takođe vode sa visokim vrednostima električne provodljivosti i sulfatnog jona. Vredi napomenuti da tokom tople letnje sezone ova reka se suši.
Prištevka - praćenje ove reke vrši se u Bresju kod Kosova Polja pre njenog izlivanja u reku Sitnica. Ona se ne može nazvati rekom, jer ne ispunjava nijedan od njenihkriterijuma, ali je kolektor svih ispuštenih gradskih voda itd. glavnog grada Kosova.Takođe postoji višak količine nitrita, suspendovanih materija, hemijske i biohemijske potrošnje kiseonika, nedostatak rastvorenog kiseonika, deterdženata itd.
Lab - Praćenje ove reke vrši se od njenog izvora iznad sela Rečica, a zatim nastavlja do Podujeva na izlazu grada i treća i poslednja stanica je u Miloševu pre njenog spajanja sa rekom Sitnica. Ova reka ne prelazi MDV.
Drenica - Praćenje ove reke vrši se počev od Komorana i pre spajanja sa Sitnicom u Vragoliji. Tokom prolećne sezone na prvoj stanici za praćenje je bolji kvalitet, dok u drugoj stanici u Vragoliji njeno stanje pretrpi značajne promena, npr. električna provodljivost se povećava za nekoliko stotina jedinica kao rezultat ispuštanja voda površinskih kopova KEK-a.
Štimlje- Postoje dve stanice za praćenje, jedna u delu gde nema spoljašnjeg uticaja od ljudskih aktivnosti, gde je njen kvalitet veoma dobar, i druga stanica je nakon ispuštanjasvih gradskih voda iz svih sela okolo i samog grada Štimlje iz kojeg kvalitet vode overeke spada u prilično lošu kategoriju.
© Agencija za zaštitu sredine Kosova 91 120
Izveštaj
TUMAČENJE REZULTATAU nastavku kroz rezultate MDV predstavljenih na grafikonu će se tumačiti stanje vode u slivu Ibra sa prosečnim godišnjim vrednostima svakog parametra u svakoj reci u ovog sliva.
Količina rastvorenog kiseonika (rastvoreni O2) - Primetiti se da varira od stanice do stanice,ali možemo reći da u svim tokovima ovog sliva postoji dovoljna količina, osim u reci Prištevka u Bresju gde je količina O2 niska.
Ako uporedimo vrednosti iz 2007. godine sa vrednostima iz 2008. Godine vidi se da nepostoji velika razlika. Najveća vrednost O2 izmerena je u reci Drenica-Krajmirovce gdeje vrednost od 13,8 mg/L, dok je najmanju vrednost u 2007. godini zabeležila rekaPrištevka-Bresje. Treba imati u vidu da su to prosečne godišnje vrednosti. Tokom mesečne dinamike praćenja bilo je slučajeva da u ovoj stanici za praćenje nije bilo uopšte rastvorenog O2. Isti izveštaj odnosi se na 2008. i 2009. godinu.
16
14
12
10
8
6
4
2
0
Llapi Sitnica Ibri PrishtinGaraqanka Drenica Shtimja
Slika 15: Rastvoreni kiseonik u slivu Ibra.
Biohemijska potrošnja kiseonika (BPK5)- Od svih mernih stanica, najveću vrednost za 2007. i 2008. godinu ima reka Prištevka u Bresju, kod koje se uvek pojavljuju visokevrednosti u odnosu na ostale stanica u mreži za praćenje kvaliteta površinskih voda na Kosovu. U upoređivanju koje je obavljeno između vrednosti iz 200, 2008. i 2009. godine uočene su male razlike što podrazumeva da se kvalitet vode ovog sliva neprekidno menja iz godine u godinu, odnosno malo je promenljiv iz sezone u sezonu. Maksimalna vrednostBPK5 nalazi se na stanici Bresje reke Prištevka sa prosečnom godišnjom vrednošću od 19,8 mg/l, za 2007. i 18,43 mg/l za 2008. godinu, dok je za 2009. ta vrednost bila 15,1 mg/l, doksu najniže vrednosti izmerene u izvorima. reke ovog sliva.
92 120 © Agencija za zaštitu sredine Kosova
Stanje voda na Kosovu
25
20
15
10
5
0
Llapi Sitnica Ibri PrishtiGnaraqanka Drenica Shtimja
Slika 16: Biohemijska potrošnja kiseonika u slivu Ibra.
Električna provodljivost – U 2007. godini najnižu vrednost zabeležila je reka Lab-Rečica 257 µs / cm, dok je najvišu vrednost reka Gračanka-Vragolija 1512 µs / cm.
1800
1600
1400
1200
1000
800
600
400
200
0
Llapi Sitnica Ibri PrishtinGraqan Drenica Shtimja
Viti 2007 Viti 2008 Viti 2009
Slika 17: Električna provodljivost u slivu Ibra
Vrednosti u 2008. godini se kreću od najnižeg u reku Štimlje-Petrovo oko 304 µs / cm do najviša u reku Gračanka-Vragolija sa vrednošću od 1426 µs / cm.
Dok za 2009. godinu najniža vrednost beležena je u reci Sitnica-Babljak, dok je najvišaprosečna godišnja vrednost bila Gračanka-Vragolija 1621 µs / cm.
Koncentracija vodoničnog jona (pH) - PH vrednosti se obično kreću između 7,74 do 8,49 za 2007. godinu, dok se za 2008. godinu ove vrednosti kreću od 7,45 do 8,18, dok se za 2009. vrednosti variraju od 7,34 do 8,23. Generalno rečeno ove vode pripadaju lošoj bazičnoj sredini.
© Agencija za zaštitu sredine Kosova 93 120
Reqic
eP
oduje
ve-
Mill
osh
eve
Babla
kLip
jan
Vra
goli
Ple
metin
Mitr
ovi
ce
Kush
tov
Mitr
ovi
ce-
Kelm
end
Bre
sje
Vra
goli
Kro
jmire
Vra
goli
Petr
ove
David
ovce
Izveštaj
8.6
8.4
8.2
8
7.8
7.6
7.4
7.2
7
6.8
6.6
Llapi Sitnica Ibri PrishtinGraqan Drenica Shtimja
Slika 18: Koncentracija vodoničnog jona u slivu Ibra.
Nitriti (NO2-)- Vrednosti ovog pokazatelja beležile su rast tokom 2008. u odnosu na
vrednosti iz 2007. godine, što ukazuje da je količina toka bila manja tokom 2008. godine i rezultirala povećanjem vrednosti ovog parametra na preko 0,1 mg/l, u nekim od ovih stanica za praćenje. U Mitrovici kod reke Sitnica dostiže vrednost 0,685 mg/l, a takođe u Vragoliji ima visoku vrednost od 0,575 mg/ l, što nam daje prikazuje loš kvalitet ove reke. Takođe i za 2009. godinu sa povišenom vrednošću na čelu je reka Sitnica-Mitrovica, 0,57 mg/l, dok je najniža vrednost kao godišnji prosek izmerena u reci Lab-Rečica 0,046 mg/l.
0.8
0.7
0.6
0.5
0.4
0.3
0.2
0.1
0
Llapi Sitnica Ibri PrishtinGaraqanka Drenica Shtimja
Slika 19: Nitriti u slivu Ibra.
Amonijak (NH4+) - Kao što je gore navedeno u prethodnom pokazatelju, i ovde imamo
stanicu Bresje za reku Prištevka koja ima veće vrednosti od ostalih stanica za praćenje reka u ovom slivu. Ove se vrednosti se kreću za 2007. godinu od 0,1 mg/l u reci Štimlje kod Petrova, do najveće vrednosti od 13,5 mg/l u reci Prištevka-Bresje. Ni za 2009. godinu ne vidimo nikakve promene, sa najvećom vrednošću na čelu je Prištevka-Bresje sa 8,582 mg/l, a sa minimalnom vrednošću je reka Ibar-Košutovo sa 0,455 mg/l.
94 120 © Agencija za zaštitu sredine Kosova
mg
/l
Viti 2007 Viti 2008 Viti 2009
Stanje voda na Kosovu
25
20
15
10
5
0
Llapi Sitnica Ibri PrishtinGaraqanka Drenica Shtimja
Slika 20: Amonijak u slivu Ibra.
Sulfati (SO42)- Na grafikonu su reke Lab, Sitnica, Ibar, Drenica i Štimljje, parametar sulfata za
2007. godinu je između 5,28–23,82 mg/l, za 2008. godinu 2,7–27,5 mg/l, dok se za 2009.
godinu vrednosti kreću između 2,5 i 40 mg/l i to su vrednosti koje ne pokazuju veliku razliku iz
godine u godinu.
45
40
35
30
25
20
15
10
5
0
Reqicë Podujev-
Dalje
Milloshevë Bablak Lipjan Kushtovë Klemend Krojmir Petrovë Davidovc
Llapi Sitnica Ibri Drenica Shtimja
2007 2008 2009
Slika 21: Sulfati u slivu Ibra (sa nižim vrednostima)
Ovaj parametar je podeljen na dva dijagrama činjenicom da je na nekim stanicama njegova vrednost nekoliko desetina puta veća nego na stanicama prikazanim na prvom dijagramu.Na ovom grafikonu sada su prikazane mesta uzorkovanja sa najvećim vrednostima sa SO4 za tri godine u kojima dominira reka Gračanka.
1000
900
800
700
600
500
400
300
200
100
0
Vragoli Plemetin Mitrovice Bresje Vragoli Vragoli Kelmend
Sitnica Prishtina Graqanka Drenica Ibri
Slika 22: Sulfati u slivu Ibra (sa višim vrednostima),
Fosfati (PO 3-)- U 2007. godini ovaj parametar ima najnižu vrednost u reci Ibar-Košutovo
0,053 mg/l dok najveću vrednost ima reka Prištevka-Bresje 2,44 mg/l. Dok je 2008. godine
© Agencija za zaštitu sredine Kosova
95 120
Izveštaj
najniža vrednost jona fosfata je u reci Štimlje-Petrovo 0,014 mg/l, dok reka Sitnica-Vragolija ireka Drenica-Vragolija dostižu najveću vrednost fosfat jona ~ 4,8 mg/l.
Reka Shtimlje-Petrovo za 2009. godinu rezultira minimalnom vrednošću od 0,027 mg/l, dok je u reci Prištevka-Bresje izmerena maksimalna godišnja vrednost od 2.629 mg/l.
6
5
4
3
2
1
0
Llapi Sitnica Ibri PrishtinaGraqanka Drenica Shtimja
Viti 2007 Viti 2008 Viti 2009
Slika 23: Fosfati u Slivu Ibra.
Ukupni fosfor (poli i orto) - Ukupan sadržaj fosfora za 2007. godinu kreće se od 0,013 mg/l u reci Ibar-Košutovo i 1,23 mg/l u reci Prištevka-Bresje, dok je za 2008. u reke saovim mestima uzorkovanja Lab-Rećica, Štimlje-Petrovo pokazuju maksimalne vrednostiprisustva fosfat jona <0,001 u poređenju sa najvišom vrednošću ovog parametra 0,67 mg/l u reci Prištevka-Bresje. Za 2009. godinu, reka Priševka-Bresje ima vrednost 0,474 mg/l, što jenajveća vrednost kao godišnji prosek, dok reka Lab-Miloševo ima najniže vrednosti kao godišnji prosek od 0,156 mg/l.
1.4
1.2
1
0.8
0.6
0.4
0.2
0
Llapi Sitnica Ibri Prisht. Graqan. Drenica Shtimja
Viti 2007 Viti 2008 Viti 2009
Slika 24: Ukupni fosfor (poli i orto) u slivu Ibra.
Ukupna tvrdoća (UT)- U ovom slivu se takođe prati ukupna tvrdoća vode prati samo na izvorima reka. Na osnovu dobijenih laboratorijskih vrednosti ispunjavaju standarde SOZ-a za pijaću vodu <30 d0H.
96 120 © Agencija za zaštitu sredine Kosova
Stanje voda na Kosovu
18
16
14
12
10
8
6
4
2
0
Rečice Babljak Krajmirovce Košutovo Petrovo
Lab Sitnica Drenica Ibar Štimlje
Viti 2007 Viti 2008 Viti 2009
Slika 25: Ukupna tvrdoća u slivu Ibra.
7.1.3 SLIV LEPENCA I BINAČKE MORAVE
OPŠTI KOMENTARI ZA REKE SLIVA BINAČKE MORAVE
Reka Lepenac – Ova reka ima dva izvora, jedan u planini Prevalac, a drugi u planiniBrezovica. Obe imaju veoma dobar kvalitet vode. Ova stanje traje sve do ispuštanjavoda kompanije „Silkapor“,i tada povremeno čista voda reke Lepenac, postane veoma mutna. Ova pojava se nastavlja nekoliko km i prisutna je i u drugoj stanici za praćenje ove reke koja se nalazi pre spajanja sa rekom Nerodimka u Kačaniku.
Posle spajanja sa ovom rekom, merenje se vrši na trećoj stanici u Elez Hanu, koja je pogranična stanica sa Republikom Makedonijom, gde je njen kvalitet u dozvoljenim granicama.
Reka Nerodimka– Ova reka izvire u planinama Jezerca opštini Uroševac, sa visokimkvalitetom vode, dok na drugoj stanici nakon ispuštanja gradskih i drugih voda regionaUroševac, kvaliteta vode ove reke opada, nastavljajući tako i na narednoj stanici u Kačaniku pre njenog spajanja sa rekom Lepenac.
Binačka Morava - praćenje ove reke počinje od Binačke Morave, zatim u Klokotu i Ugljaru i do granice sa Srbijom u Domorovce. Ova se reka spaja sa Krivom rekom izKamenice. U ovu reku se ispuštaju sve gradske i industrijske vode Vitine, Gnjilana iKamenice.
Kriva Reka - Ova reka sadrži dva toka, gde voda na prvom mestu praćenja ima visok kvalitet, dok na drugoj stanici u Domorovce kvalitet vode opada, a parametri kojirezultiraju visokim zagađenjem su: zamućenosti, amonijak i nitriti.
© Agencija za zaštitu sredine Kosova 97 120
Izveštaj
TUMAČENJE REZULTATA
Tumačenje stanja podslivova reke Lepenac i Binačka Morava biće predstavljeno u nastavku sa grafikonima srednjom godišnjom vrednošću svakog parametra u svakoj reci ovih slivova.
Količina rastvorenog kiseonika (rastvoren O2) – Iz grafikona se vidi trend pada vrednostirastvorenog kiseonika na stanicama posle ispuštanja gradskih kolektora otpadnih voda. Ugornjem toku vode su bistre i bogate kiseonikom. Osiromašenje reka kiseonikom jeposledica njegove potrošnje nakon ispuštanja organskih materija, čiji su glavni izvor gradska ispuštanja.
14
12
10
8
6
4
2
0
Brezovica Kačanik Elez Han Jezerze Grlica Kačanik Binča Klokot Ugjlare Ajnovce Domorovce
Lepenac Nerodimka BInačka Morava Kriva Reka
Slika 26: Rastvoreni kiseonik u slivu Lepenca i Binačke Morave.
Voda reke Nerodimka-Grlica i Binačke Morave-Ugljare, za sve tri godine rezultira manjom količinom rastvorenog kiseonika, i to kao posledica prethodno neobrađenih ispuštanja gradskih i industrijskih voda. Međutim, u ovom slivu nije minimalna količina ne sme biti ispod 3 mg/l.
Biohemijska potrošnja kiseonika (BPK5)- U2007. godini BPK5 pokazuje najnižu vrednostu reci Binačka Morava-Binča 1,35 mg/l i najvišu vrednost u reci Nerodimka-Grlice 15,67 mg/l. U toku 2008. godine minimalne vrednosti zabeležene su u reci Binačka Morava- Binča 1,04 mg/l, a maksimalna prosečne godišnje vrednosti u reci Nerodimka - Grlice 11,97 mg/l.
18
16
14
12
10
8
6
4
2
0
Brezovica Kačanik Elez Han Jezerce Grlica Kačanik Buinča Klokot Ugljare Ajnovce Domorovce
Lepenac Nerodimka Binačka Morava Kriva Reka
Slika 27: Biohemijska potrošnja kiseonika u slivu Lepenca i Binačke Morave.
98 120 © Agencija za zaštitu sredine Kosova
Stanje vode na Kosovu
Dok je 2009. godine u reci Lepenac-Kačanik izmerena je godišnja minimalna vrednost 2,9 mg / l, dok reka Nerodimka-Kačanik beleži maksimalnu godišnju vrednost od 6,8 mg/l.
Električna provodljivost (EP)– U 2007. godini najmanju vrednost beležila je reka Lepenac-Brezovica 120 µs/cm, dok je najvišu vrednost Kriva Reka–Domorovce gde je izmerenavrednost 685 µs/cm.
Vrednosti u 2008. kreću se od najnižih u reci Nerodimka-Jezerce do 138 µs/cm do onih najviših u reci Binačka Morava -Ugljare gde je izmerena vrednost 624 µs / cm.
800
700
600
500
400
300
200
100
0
Lepenac Nerodimka Binačka Morava Kriva Reka
God2007d God 2008 God2009
Slika 28: Električna provodljivost u slivu Lepenca i Binačke.Morave.
U 2009. godini najmanja vrednost beležena je u reci Lepenac-Brezovica, dok jemaksimalna prosečna godišnja vrednost izmerena u reci Kriva Reka-Domorovce 628 mg/l.
Koncentracija vodoničnog jona (pH)- Vrednosti pH obično se kreću između vrednosti 7,82 do 8,63 za 2007. godinu. U 2008. godini ove vrednosti se kreću između 7,61-8,14, dok se u 2009. godini pH vrednosti se kreću od 7,6-8,27. Generalno vode u te slivove spadaju u lošu bazičnu sredinu.
8.8
8.6
8.4
8.2
8
7.8
7.6
7.4
7.2
7
Brezovica Kačanik Elez Hant Jezerce Grlica Kačanik Binča Klokot Ugljare Ajnovce Domorovce
Lepenac Nerodimka Binačka Morava Kriva Reka
God 2007 God2008 God2009
Slika 29: Koncentracija vodoničnog jona u slivu Lepenca i Binačke Morave.
Nitriti (NO2-)- Za 2007. godinu, ovaj parametar beleži svoj minimum u reci Binačka
Morave – Binča 0,001 mg/l, dok se maksimalne godišnje srednje vrednosti beleže u reci Nerodimka-Kačanik 0,774 mg/l. Isto mesto uzorkovanja za 2008. godinu beleži vrednost 1,085 mg/l, dok za 2009. godinu beleži ekstremnu vrednost od 7,35 mg/l, isto kao KrivaReka-Domorovce koja dostiže visoku vrednost od 5,63 mg/l.
© Agencija za zaštitu sredine Kosova 99 120
Izveštaj
8
7
6
5
4
3
2
1
0
Lepenac Nerodimka Binačka Morava Kriva Reka
God 2007 God 2008 God 2009
Slika 30: Nitriti u slivu Lepenca i Binačke Morave.
Amonijak (NH4+)- Kao element svežeg zagađenja dolazi do velikih količina, posebno nakon
ispuštanja gradskih i ruralnih kolektora. Amonijak u alkalnim uslovima pH> 10 u dočekanoj površinskoj sredini ima štetne efekte na vodenu faunu. Njegovo prisustvo u vodama imaolfaktivno dejstvo uz pojavu neprijatnih mirisa.
30
25
20
15
10
5
0
Lepenac Nerodimka Binačka Morava Kriva Reka
God 2007 God 2008 God 2009
Slika 31: Amonijak u slivu Lepenca i Binačke Morave.
U 2007. godini beležene su najniže vrednosti amonijaka u reci Binačka Morave -Binča sa 0,47 mg/l, dok je najveća vrednost u reci Nerodimka-Grlica 9,32 mg/l. 2008. godina ima najmanju prosečnu godišnju vrednost (PGV) u reci Nerodimka-Jezerce <0,001 mg/l i dostiže maksimum u reci Nerodimka-Grlica 24,32 mg/l. U 2009. godini najmanju godišnjavrednost ima reka Lepenac-Brezovica 0,245 mg/l, dok reka Nerodimka-Grlica dostižemaksimalnu vrednost od 3,555 mg/l.
Stanje voda na Kosovu
Sulfati (SO42-) - Reka Binačka Morava -Binča je u 2007. godini beležila najnižu vrednost 4.25
mg/l dok najvišu vrednost dostigla Kriva Reka-Ajnovce sa 229,5 mg/l. U 2008. godini najniževrednosti ovog parametra beležene su u reci Lepenac-Brezovica 1,93 mg/l, dok su najveće vrednost u reci Kriva Reka - Domorovce 147,2 mg/l .
250
200
150
100
50
0
Brezovica Kačanik Elez Han Jezerce Gerlica Kačanik Binča Klokot Ugljare Ajnovce Domorovce
Lepenac Nerodimka Binačka Morava Kriva Reka
God 2007 God 2008 God 2009
Slika 32: Sulfati u slivu Lepenca i Binačke Morave.
Za 2009 godinu reka Nerodimka - Jezerce ima minimalni godišnji prosek od 3,47 mg/l, imaksimum dostiže u Krivoj reku od 137,9 mg / l.
Fosfati (PO4) - Za 2007. godinu minimalne vrednosti fosfata su nađene u Krivoj reci 0,005 mg/l, dok je maksimalno u reci Nerodimka-Grlica 1,278 mg/l, Za 2008. godinu najniževrednosti zabeležene su u reci Lepenac-Brezovica, 0,015 mg/l, a najviše u reci Nerodimka-Grlica 2.288 mg/l.U 2009 godini, reka Nerodimka-Jezerce ima minimalnu godišnju vrednost od 0,008 mg/l, aista reka na mestu uzorka Grlica beleži maksimalnu godišnju vrednost od 1,79 mg/l.
Iz rezultata dolazimo do zaključka da parametar fosfata tokom ove tri godine praćenja ima maksimalnu vrednost u stanici za praćenje Nerodimka-Grlica.
2.5
2
1.5
1
0.5
0
Brezovica Kačanik Elez
Han
Jezerce Grlica Kaćanik Binča Klokot Ugljare Ajnovce Domorovce
Lepenac Nerodiimka Binački Morava Kriva Reka
God. 2007 God. 2008 God. 2009
Slika 33: Fosfati u slivovima Lepenca i Binačke Morave
Fosfat joni u većim vrednostima javljaju se uglavnom na onim stanicama za praćenja nakon gradskih i industrijskih ispuštanja.
© Agencija za zaštitu sredine Kosova 101 120
Izveštaj
Ukupni fosfor (poli i orto) - Ovaj parametar u izvorima takođe ima niske vrednosti. U 2007 godine, najmanju vrednost ima Kriva Reka-Domorovce 0,02 mg/l, a najvišuvrednost Nerodimka-Kačanik 0,64 mg/l. Najniže vrednosti u 2008 godini, imaju reke Lepenac-Brezovica i Nerodimka-Jezerce (<0,001 mg/l), odnosno izvori ovih reka.
U 2009 godini, najmanja prosečna vrednost zabeležena je u reci Lepenac-Kačanik 0,08 mg/l, dok je najveća vrednost godišnjeg proseka zabeležena u reci Nerodimka-Kačanik, 0,607 mg/l.
0.8
0.7
0.6
0.5
0.4
0.3
0.2
0.1
0
Brezovica Kaçaniku ElezHan
Jezerce Grlica Kačanik Binča Klokot Ugljare Ajnovce Domorovce
Lepenac Nerodimka Binačka Morava Kriva Reka
2007 Viti 2008 Viti 2009
Slika 34: Ukupan fosfor (poli i orto) u slivovima Lepenca i Binačke Morave
Ukupna tvrdoća (UT) - Kao i u ostalim rekama i u ovoj reci ukupna tvrdoća vode se prati samo u uzorcima rečnih izvora.
40
35
30
25
20
15
10
5
0
Brezovica Jezerce Binča Ajnovce
Lepenac Nerodimka Binačka Morava Kriva Reka
God 2007 God. 2008 God. 2009
Slika 35: Ukupna tvrdoća u slivovima Lepenca i Binačke Morave
ZAGAĐENJE TEŠKIM METALIMA
HMIK je od 2008. godine sa praćenjem teških metala u površinskim vodama. Neki od njih su toksični elementi, n.pr. Pb2+, Cd2+, Cu2+, Cr6+, Ni2+ itd. Ali, među njima se nalaze i suštinski elementi kao što su Fe2+, Zn2+, Mn2+, Cr3+
Teški metali poput kadmijuma i olova pronađeni su u vodama kao rezultat odlaganja otpada iz ostataka industrijskih procesa.
102 120 © Agencija za zaštitu sredine Kosova
mg/l
Z
loku
ćaeS
i
ćevo
Klin
a
Kućiš
te Peć
Klin
a
Dećan
Kre
lan
Volja
k
Jasi
ć
Most
tere
z.
Ždre
la
Radavc
Klin
a
Đonaj
Pre
vala
Vlašn
je
Buča
Tanje Vode na Kosovu
Tabela 30: Dozvoljene maksimalne vrednosti za neke teške metale prema Direktivi EU 152/1999 43
Br Teški Metali Simbol Jedinica VML
1 Hrom Cr3+/6+ mg/L 0.2
2 Kadmijum Cd2+ mg/L 0.02
3 Nikal Ni2+ mg/L 2.0
4 Cink Zn2+ mg/L 0.5
5 Mangan Mn2+ mg/L 2.0
6 Bakar Cu2+ mg/L 0.1
7 Gvožđe Fe2+ mg/L 2.0
8 Olovo Pb2+ mg/L 0.2
Sliv Belog Drina - Prema direktivi EU 152/1999 hrom metal predstavlja prolaznostVML-a u rekama Rimnik i Erenik, kao i u reci Prizrenska Bistrica na dva nadzornamesta.
0.5
0.4
0.3
0.2
0.1
0
Istok Klina Pećka Bistrica
Dečanska Bistrica
Miiruša Erenik Rimnik BeliDrin Prizrenska BistricaTopluća
Slika 36: Teški metali u slivu Belog Drima
Sliv Ibra - U ovom slivu prisustvo teških metala, kao što je: hrom (Cr3+), vidljivo je naobe stanice za praćenje reke Štimlje na reci Sitnica na stanici Plemetina. Od mnogih prisutnih nosioca, uticaj u ovim vodama ima metal kadmijum (Cd2+). Na grafikonu seprikazuje da na reci Gračanka na njenoj stanici za praćenje u Vragoliji dolazi do naglog skoka u odnosu na druge stanice za praćenje, dok metal (Zn2+) koji dolazi iz vodeispumpane iz rudnika Kižnice, u skladu sa direktivom EU 152/1999 nalazi se u granicidozvoljene vrednosti.
0.6
0.5
0.4
0.3
0.2
0.1
0
Lab Sitnica Ibar Priština Grčćanka Štimllje
Hrom Kadmijum Nikal Cink Mangan Bakar Gvožđe Olovo
Slika 37: Teški metali u slivu Ibra
43 “ZAKONODAVNI DEKRET 11 MAJ 1999,BR. 152”, Odredba za zaštitu vode od zagađenja, Direktiva 91/271/ KEE zapročišćavanje gradskih ispuštenih voda.
© Agencija za zaštitu sredine Kosova 103 120
Izveštaj
Slivovi Lepenca i Binačke Morave - U ova dva sliva metal hrom (Cr3+/6+) ima višakvrednosti dozvoljenih u skladu sa Direktivom EU 152/1999, dok su količine ostalih navedenih metala u manjim količinama od VML.
0.5
0.4
0.3
0.2
0.1
0
Hrom Kadmijum Nikal Cink Mangan Bakar Gvožđe OlovoKriva reka
Slika 38: Teški metali u slivovima Lepenca i Binačke Morave
7.2 PRAĆENJE KVALITETA PIJAĆE VODE
Površinske i podzemne vode nisu zaštićene od zagađenja i ne poštuju se utvrđene sanitarne oblasti. Kvalitet neobrađene vode za snabdevanje stanovništva varira od regiona do regiona. Sadržaj površinske vode takođe zavisi i od mineralnog sastava zemlje kroz koji protiče i od strukture vodonosioca. Ovo je ozbiljan problem imajući u vidu da se ne poštuju standardi za sanitarne oblasti. Takođe se ne sprovodi redovno praćenje kvaliteta i količine vode.
Praćenje kvaliteta pijaće vode u javnim vodovodima na Kosovu je odgovornost NIJZ-a, koji prati, vrši analize i izveštava o adekvatnosti kvaliteta vode.
Većina bakterioloških ostataka nalazi se u malogradskim/ruralnim vodovodima (obično u bunarima ili izvorima), ali postoje prijavljeni slučajevi neusaglašenosti kvaliteta pijaće vode (uglavnom bakteriološki ostaci) i u javnim vodovodnim sistemima.
Oko 70% stanovništva priključeno je na vodovodnom sistemu, 65% ruralnog stanovništva pije vodu iz bunara, od kojih je većina nehigijenska, dok oko 40% stanovništva ima pristup kanalizacionom sistemu.
Nacionalni Institut za Javno Zdravlje (NIJZ) redovno preduzima aktivnosti s ciljemuspostavljanja povećane kontrole kvaliteta pijaće vode.
Na osnovu podataka praćenja izvora pijaće vode od ove institucije zaključuje se da je zagađenje pijaće vode od bakteriološke kontaminacije veće od hemijske kontaminacije. 74% -90% vode bunara prema NIJZ-a sadrže fekalnu kontaminaciju44.
Slučajevi zaraznih i parazitskih bolesti zabeležili su osetljiv pad od posleratnog perioda do danas.
44 Nacionalni Institut Javnog Zdravlja
104 120 © Agencija za zaštitu sredine Kosova
Stanje Vode na Kosovu
Tabela 31 : Izveštaj o zaraznim bolestima na Kosovu, Januar – Juni 2009 KIJM
OPŠTINA ITPR-Pneumonija
Akutnadijarejaakute
Varičele Sumnja nauticaj
Ukupno
DEČAN 7 169 14 371 561
ŠAR 84 164 43 317 608
UROŠEVAC 777 724 221 920 2642
KOSOVO POLJE 165 385 73 141 764
ĐAKOVICA 9 316 85 410 820
GNJILANE 306 573 80 513 1472
GLOGOVAC 96 321 85 465 967
OBILIĆ 28 135 7 473 643
KAĆANIK 41 135 38 4 218
NOVO BRDO 227 297 52 708 1284
KLINA 245 669 69 64 1047
LIPLJAN 184 418 62 454 1118
MALIŠEVO 208 496 117 1880 2701
MITROVICA 787 1908 145 765 3605
NOVO BRDO 1 1
OBILIĆ 144 213 55 190 602
PEĆ 482 752 124 269 1627
JUNIK 1 56 7 49 113
PODUJEVO 618 763 91 717 2189
PRIŠTINA 1270 2697 375 1877 6219
PRIZREN 927 1313 394 2333 4967
ORAHOVAC 965 283 68 1038 2354
ŠTIMLJE 123 73 13 351 560
SKENDERAJ 18 467 71 229 785
SUVA REKA 250 203 40 390 883
VITINA 18 478 64 657 1217
VUČITRN 119 484 110 359 1072
UKUPNO 8099 14493 2503 15944 41039
Procenat slučajeva nekoliko zaraznih bolesti na Kosovu, 2007
(obrađeni podaci)Procenat slučajeva nekoliko zaraznih bolesti na Kosovu, Januar - Jun,
2009 (obrađeni podaci)
Varičele6%
LRI - pneumonia13%
Varićele
6% ITPR/pneumonija20%
Uticaj35%
Uticaj
39%
ParazitnainfekcijaIntest 0%
Akutnadijareja46%
Akutna
dijareja 35%
A) B)Figura 39: Procenat slučajeva zaraznih bolesti na Kosovu, A) 2007. godine i B) Januar-Jun 2009. (obrađeni podaci)
© Agencija za zaštitu sredine Kosova 105 120
izveštaj
NIJZ-a u svom izveštaju za period januar-decembar 2009, o kvalitetu vode pijaće vode navodi da:
• U prvoj polovini 2009. godine, prijavljeno je ukupno 41039 slučajeva zaraznih bolesti.
• Ovaj broj bolesti je niži u poređenju sa istim periodom 2008. godine (69460).
• 14493 slučajeva vodene dijareje (preko 688.5 na 100.000 stanovnika), prijavljenih u dosta velikom broju, gde se ovaj broj može povezati sa lošim ekonomskim ihigijenskim uslovima, snabdevanjem pijaćom vodom, nedostatkom kanalizacije, odlaganjem otpada itd. koje su očigledne na Kosovu.
• U grupi bolesti obrađena kao akutna dijareja prijavljeno je sa 35% ukupnog broja.
• Veliki broj slučajeva hepatitisa A, pokazatelj je koji ukazuje na nizak nivo lične i porodične higijene, kao i na upotrebu pijaće vode iz kontaminiranih bunara,
• Kvalitet pijaće vode se još nije stabilizovao.
• Dezinfekcija pijaće vode nije održiva.
• Zaštitne oblasti vodnih resursa često nedostaju.
106 120 © Agencija za zaštitu sredine Kosova
Glo
go
vac
Stanje Vode na Kosovu
100.0
%
10.0
1.0
0.40
0.35
0.30
0.25
0.20
0.15
0.10
0.05
0.00
% bakterijska kontaminacija rezidualni hlor
A)
100.0
37.535.0
53.10.35
0.30
10.0
20.0 24.0
12.5
18.5 21.0 0.25
0.20
0.15
0.10
0.05
1.0 0.00
*
% Cl2
B)Figura 40: Bakterijska neusaglašenost i vrednosti rezidualnog hlora za pijaću vodu iz centralnih sistema snabdevanja na Kosovu: A) 2007. i B) januar-jun 2009.
Vrednost rezidualnog hlora kreće se od 0,1-0,2 mg/l, što je unutar vrednosti dozvoljenih od strane Svetske zdravstvene organizacije (0,2 mg/l VML).
© Kosovska Agencija za Zaštitu Životne Sredine 107 120
Raport
108 120 © Agjencia e Kosoves per Mbrojtjen e Mjedisit
1. OPŠTI ASPEKTI UPRAVLJANJAVODOM
8.1 VODNE DOZVOLE
Stanje Vode na Kosovu
Prema Zakonu o vodama, Vodne dozvole se izdaju za sledeće svrhe:
• Vađenje vode,
• Ispuštanje zagađenih voda,
• Izgradnja, rekonstrukcija ili rušenje objekata koji utiču na vodni režim;
• Rudarske aktivnosti i geološki radovi koji utiču na vodni režim.
• Eksploatacija peska, šljunka, kamena i gline, i
• Druge aktivnosti koje mogu uticati na vodni režim.
Vodna dozvola nije potrebna za:
• Korišćenje bunara (sa izuzećem arterskih bunara), izvora, cisterni i sličnih objekata za snabdevanje domaćinstva pijaćom vodom; i
• Gašenje požara i preduzimanje hitnih sanitarnih i drugih mera u slučaju opšte opasnosti.
Vodna dozvola u zavisnosti od zahteva izdaje se od strane Ministarstva životnesredine i prostornog planiranja i od strane relevantne opštine
Ministarstvo izdaje dozvole za vodu za objekte, postrojenja i radove za45:
o Objekte u kojima se u tehnološkom postupku koriste ili stvaraju radioaktivne materije;
o Hidroelektrane, termoelektrane, toplane sa instaliranom snagom većom od 5 MGW;
o Objekte vodnog sistema kojima upravlja Vlada Kosova u koordinaciji sa drugimorganima;
o Izgradnju objekata za zaštitu voda, kanalizacije i postrojenja za prečišćavanje vode za dve ili više opština;
o Izgradnju naftovoda, gasovoda i drugih provodnika koji prelaze kosovskugranicu ili teritoriju rečnog sliva;
o Izgradnju akumulacija na teritoriji dve ili više opština i akumulacija kojeutiču na teritoriju druge države;
o Izgradnju objekata za transfer vode sa međudržavnih vodotoka ili iz jednog rečnog sliva u drugi;
o Izgradnju zaštitnih objekata na međudržavnim vodotocima;
o Izgradnju objekata za podzemnu ili površinsku eksploataciju mineralnih sirovina nateritoriji dve ili više opština, odnosno u blizini međudržavne reke;
o Izgradnju objekata za odlaganje ili deponije čvrstog ili tečnog otpada i sterilnog otpada kao i sanitarnih deponija;
45 Administrativno Uputstvo o sadržaju, obliku, uslovima i načinu izdavanja i čuvanja vodne dozvole
© Agencija za zaštitu sredine Kosova 109 120
Izveštaj
o Izgradnja ekonomskih i drugih objekata čija zagađena voda može uticati na vodni režim međudržavnih vodotoka i snabdevanje pijaćom vodom; i
o Izgradnja ribnjaka koji koriste vodu iz međudržavnih vodotoka;
o Izgradnja autoputeva i železnica, koji se prostire izvan granica Kosova, odnosno kojiprelaze teritoriju dve ili više opština;
o Vađenje inertnog materijala koja služi za uređenje vodotoka;
Dok opština izdaje vodnu dozvolu za:
o Uzimanje vode iz izvora za javno snabdevanje do 5000 stanovnika ekvivalentan;
o Snabdevanje vodom iz javnih bunara;
o Otvaranje individualnih ili javnih bunara;
o Navodnjavanje zemlje površine do 100 ha; i
o Uzimanje vode sa izvora od lokalnog značaja.
Tokom perioda od 2005-2008, Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja izdaloje 91 vodnih dozvola, od kojih 78 samo tokom 2007. godine. Tokom ovog periodarazmatrano je 146 zahteva, a najveći broj njih tokom 2007 godine.
Detaljniji podaci o izdavanju vodnih dozvola prikazani su na slici 42.
2008
2007
2006
2005
0 50 100 150 200
Broj zahteva za vodne dozvole Broj izdatih vodnih dozvola
Slika 41: Broj vodnih dozvola i razmatranih zahteva za period 2005-2008
8.2 TARIFE ZA KORIŠĆENJE VODA
Visina naknade za korišćenje voda, nadoknade za ispuštanje zagađenih voda (zagađenje) i naknada za vađenje inertnog materijala iz korita i obala vodotoka regulisana je administrativnim uputstvom o strukturi plaćanja vode.
Sledeća tabela prikazuje podatke o visini naknade za upotrebu površinskih, podzemnih i mineralnih vode predviđene prema ovim administrativnim uputstvom.
110 120 © Agencija za zaštitu sredine Kosova
Stanje voda na Kosovu
Tabela 32: Visina naknade za korišćenje površinskih, pod zemnih i mineralnih voda46
Vrsta korišćenja vode Visina naknade
Neobrađene vode koja se uzimaju direktno 0.001 € za 1m3
Vode koje imaju kvalitete pijaće vode i uzimaju se za prodaju
pravna lica 0.003 € i građai 0.0015 € m3
Vode pijaćeg kvaliteta koje se uzimaju za lične potrebe
0.003 €
Proizvođači koji pakuju mineralnu vodu i prirodnu vodu
0.009 € za 1 litar prodate vode
Navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta savodom iz veštačkih jezera
10 € za jedan ha
Navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta savodom iz vodotoka ili prirodnih izvora
5 € za jedan ha
Ribnjaci 0.15 € zasvakikilogramprodate ribe
Proizvođači električne energije
2.5% prodajne cene za svaki kliovat-čas, proizvedenih u hidrocentrali i1.7% prodajne cene za svaki kilovat-čas, proizvedenih u termoelektrani sa zatvorenimsistemom hlađenja
Dok su podaci o visini naknade za ispuštanje korišćenih (zagađenih) voda prikazani u sledećoj tabeli.
Tabela 33: Visina naknade za ispuštanje korišćenih voda
Vrsta korišćene vode Visina naknade
Korišćene vode u tehničko-tehnološkom postupku za preradu i promet nafte i naftnih derivate, crne metalurgije,obojene metalurgije, tekstilne industrije, industrije papira,kože, za farme, klanica i industrije mesa, auto-servise imehanizaciju
0.03 € za 1 m3;
Vode iz drugih industrija koje nisu gore navedene 0.02 € za 1 m3;
Gradske vode koje se sakupljaju u kanalizacionim sistemima 0.001 € zar 1 m3;
Druge vrste korišćenih voda 0.010 € zar 1 m3;
Vode za hlađenje termoelektrana sa otvorenim sistemom hlađenja
1.5% € za 1 m3
8.3 TARIFE ZA USLUGE VODOVODA I KANALIZACIJE
Tarife za usluge snabdevanja vodovoda i kanalizacije utvrđuje KRVO u skladu sa utvrđenim principima, kriterijumima i procedurama u zakonskom okviru regulatora. Tarife za ove usluge utvrđuju se na osnovu prijava regionalnih vodovodnih i kanalizacionih kompanija i zasnivaju se na princip pokrivanja operativnih i kapitalnihtroškova potrebnih za pružanje usluga. Posebna pažnja se posvećuje povećanju efikasnosti i nivoa usluga, tako što KRVO postavlja ciljeve učinka koje treba da ispune regionalne vodovodne i kanalizacione kompanije. U tabeli br. 35 dat prikazan pregledtarifa za usluge vodovoda i kanalizacije koje se primenjuju na Kosovu.
46 Administrativno Uputstvo u strukturu plaćanje vode.
© Agencija za zaštitu sredine Kosova 120 / 111
Jedinica
Tarife za domaćinstva Tarife van domaćinstva
RVK „Priština“ AD Priština
Fiksna €/muaj
€/m3
Kanalizacija €/m3
Srednjavolumetrična tarifaGodišnjepovećanje tarife
%
€/muaj
Kanalizacija €/m3
Srednjavolumetrična tarifa
€/m3
Godišnje povećanje
tarife
%
€/muaj
Kanalizacija €/m3
Srednjavolumetrična tarifa
€/m3
Godišnje povećanje
tarife
%
€/muaj
Kanalizacija€/m3
Srednjavolumetrična tarifa
€/m3
Godišnjepovećanje tarife €/m3
%
€/muaj
Kanalizacija
Srednjavolumetrična tarifa
€/m3
Godišnjepovećanje tarife €/m3
%
Izveštaj
Tabela 34, Tarife za usluge vodovoda i kanalizacije 2007/08 i planiranje njihovog povećanja 2009-201147
€/m
€/m
€/m
€/m
47 Kancelarija regulatora za vodovod i otpad-KRVO2009
112 120 © Agencija za zaštitu sredine Kosova
RVK “Bifurkacija” AD Uroševac
€/muaj
Kanalizacija
Srednjavolumetrična tarifa
€/m3
Godišnjepovećanjetarife
€/m3
%
RVK „Hidromorava” A.D Gnjilane
€/muaj
Kanalizacija
Srednjavolumetrična tarifa
€/m3
Godišnjepovećanjetarife
€/m3
%
Stanje Vode na Kosovu
€/m
€/m
4.4 VODNAINFRASTRUKTURA
Vodna infrastruktura obuhvata objekte i opremu za uređenje vode kao što su nasipi za zaštitu od poplava, bazeni i oprema za nadzor voda, kao i objekti i oprema zakorišćenje vodnih resursa kao što su: pumpne stanice, brane, kanali odvoda i ispuštanja, uključujući određena sredstva ili instalacije namenjene za zaštitu od štetnih uticaja vode.
Vodna infrastruktura, pored objekata i opreme, obuhvata i kanale koji su rezultatpremeštanja kanala ili uređenja prirodnih vodotoka ili akumulacija nastalih prekidom vodenih tokova ako su namenjeni za javne usluge. Podela vodne infrastrukture premanameni utvrđuje se administrativnim uputstvom o sadržaju vodne infrastrukture. Klasifikacija objekata vodne infrastrukture prema nameni i vrstama infrastruktureprikazana je u sledećoj tabeli.
© Agencija za zaštitu sredine Kosova 113 120
Izveštaj
Tabela 35: Objekti vodne infrastrukture prema nameni48
Objekti vodne infrastruktureprema nameni
Vrste objekata učesnika
Hidrotehnički objekti za zaštitu od voda i erozije:
• Nasipi;• Ojačanje obala;• Uređenje korita vodotoka;• Drenažni kanali (odvodni i dovodni kanali);• Bočni kanali za zaštitu od spoljnih voda; • Odvodni tuneli;• Brane sa akumulacijom i njihovi prateći elementi; • Retenzije;• Zaštitna šuma;• Pregrade;• Pragovi stabilizacije;• Pumpne stanice za zaštitu od vode;• Druga sastavna oprema.
Hidrotehnički objekti za odvodnjavanje i drenažu vode;
• Mreža glavnih i sekundarnih kanala;• Galerije drenaže;• Pumpne stanice za odvodnjavanje viška vode;• Drenaže;• Druga prateća oprema.
Hidrotehnički objekti za korišćenje vode;
• Objekti za navodnjavanje kao što su: akumulacije, kanali ituneli za dovod vode, vodne kaptaže, pumpne stanice,regulatori i zahvati vode, brzotoci, ustave, akvadukti i vijadukti,mreža za drenažu i distribuciju, druga prateća oprema.
• Objekti za snabdevanje vodom kao: akumulacije, jezera,kaptaže za uzimanje vode, delovi za kondicioniranje vode,pumpne stanice, rezervoari i objekti za gašenje energije,glavni cevovod, druga prateća oprema.
• Objekti za korišćenje snage voda kao: akumulacije, prateći tuneli i kanali, kule za ravnotežu i druga prateća oprema.
• Ribnjaci.• Rekreativni bazeni I jezera.
Hidrotehnički objekti za zaštitu od vode;
• Kolektori za prijem i transport zagađenih voda;• Objekti i oprema za pročišćavanje zagađenih voda; • Deponije za zagađene materije; • Odvodni objekti kod primaoca;• Druga prateća oprema.
Hidrotehnički objekti za praćenje voda.
• Hidrometrične stanice; • Pijezometri;• Druga prateća oprema.
Međutim, uprkos pripremi pravnog osnova za ovo područje vodenog sektora i uprkos nekim investicijama koje su realizovane u izgradnji vodne infrastrukture, ne postojedetaljni podaci o broju hidrotehničkih objekata i drugih pratećih objekata. Sledeća tabela prikazuje podatke o pojedinim objektima vodne infrastrukture na Kosovu.
48 Administrativno uputstvo o sadržaju vodne infrastrukture.
114 120 © Agencija za zaštitu sredine Kosova
Stanje Vode na Kosovu
Tabela 36: Vodna Infrastruktura na Kosovu
Objekti vodne infrastrukture Br. objekata
Hidrotehnički objekti za zaštitu od voda i erozije;
Nema detaljnih podataka o hidrotehničkoj infrastrukturi za zaštitu od voda i erozije iako je realizovano nekoliko projekata kao naprimer u uređenju korita reke Sitnica, ne zna se broj zaštitnih šuma, drenažnih kanala itd.Poznati su podaci o:
• Šest laguna za drenažu vode od sanitarnih deponija.• 149 km, uređenog rečnog korita
Hidrotehnički objekti za odvodnjavanje i drenažu voda:
Takođe nema detaljnih podataka o hidrotehničkoj infrastrukturi za odvodnjavanje i drenažu voda kao što su:• Broj ili dužina glavnih i sekundarnih kanala,• Broj ili dužina galerija drenaže,• Broj ili dužina drenaža• Broj pumpnih stanica itd.
Hidrotehnički objekti za korišćenje vode;
• 3.357 kilometara mreže vodovoda kojom upravljaju RVK-i,• 196 ruralnih vodovodnih sistema kojima ne upravljaju RKV-i,• 938 km kanalizacione mreže kojom upravljaju RVK-i.• Za tačan broj kanala nema tačnih podataka, ali ima samo
podataka o njihovoj dužini u km.Prema tome dužina otvorenih kanala u Belom Drimu je 415.70km, u Ibar Lepenac je 80.883 km, dok je u Radonijću, Dukađini 15.08 km. Tako dužina kanala u tri preduzeća za navodnjavanje je: 511.663 km• 6 jezera za površinsku akumulaciju površine 573 km2 i
zapremine 565.1 milion m3
• Oko 20 ribnjaka za kultivisanje ribe• Desetina bazena i rekreativnih bazena• 1 hidroelektrana kapaciteta 2x17 MW• 5 malih hidroelektrana kapaciteta 11.82 MW
Hidrotehnički objekti za zaštitu vode;
Takođe nema detaljnih podataka o hidrotehničkim objektima za zaštitu vode kao što su:• Broj kolektora za prijem i transport zagađenih voda; • Broj objekata i opreme za pročišćavanje zagađenih voda; • Broj deponija za zagađene materije; • Broj objekata ispražnjenja u prijemnom.
Hidrotehnički objekti za praćenje voda.
Postoje:• 22 hidrometričnih stanica za praćenje, • 13 automatskih meraća količine kiše i
53 ručnih meraća količine kiše
4.4 PROJEKTI I INVESTICIJE U SEKTORU VODA
Vodeni sektor na Kosovu pripada sektorima u koje je orijentisan značajan broj projekata i kapitalnih investicija. Posebno u prvim posleratnim godinama, brojni donatori dali sudonacije za obnovu i generalno unapređenje vodene infrastrukture. U sledećoj tabeli prikazani su opšti podaci o donatorima, sprovodiocima i iznosu projekata za sanaciju iunapređenje vodne infrastrukture.
© Agencija za zaštitu sredine Kosova 115 120
Raport
Tabela 37: Podaci o donacijama za sanaciju i izgradnji infrastrukture u sektoru voda (1999-2003)
Donatori Sprovodilac Iznos € Godina sprovođenja
Evropska Agencija za Rekonstrukciju-EAR
UNDP 690.48 2000-2001
Američka Vlada USAID 353.94 2000-2001
USAID IOM 1,619.14 2000-2001
UFORK UFORK 1,310.06 1999-2002
Švajcarska Vlada SDC 646.17 2000-2001
Švajcarska Vlada IBG LTD 13,283.73 2001-2003
Nemačka Vlada GTZ 1,424.20 2001-2002
Evropska Agencija za Rekonstrukciju-EAR
KFW i AER 10,212.08 2000-2002
Svetska Banka za Holandskom VladomCDF 3,793.09 2001-2003
Evropska Komisija, Švajcarska Vladai ACT
OXFAM 3,326.65 2000-2003
Drugi DonatoriRazličiti
sprovodioci26,762.74 1999-2003
Iznos 63,422.28
Prema postojećim podacima, najveće investicije stranih donatora investirana su u obnovi i izgradnji vodovodne i kanalizacione mreže. Na Tabeli. 38 su prikazani podaci oinvesticijama koje su realizovane u ovoj oblasti prema vodovodnoj i kanalizacionojkompaniji.
Tabela 38: Pregled kapitalnih investicija koja su realizovana tokom 2008 godine, od donacija u vodovodnim ikanalizacionim kompanijama na Kosovu49
Naziv kompanije RegionDonacije€/CHF
Izvor donacija
RVK „Priština“ AD Priština 608,211.00 €62,790-MEF
545,421- Norveška vlada
RKV “Mitrovica” AD Mitrovica 470,000.00 €270,000 - AKM200,000 - MEF
RKV “Hidrodrina” AD Peć 275,443.71 € 275,443 – KFW
RKV “Radonjić” AD Đakovica
RKV”Južna hidroregija” AD Prizren 173,919.00 € 173,919.00 € KFW
RKV “Bifurkacija” AD Uroševac45,000 €
4,740,000 CHF45,000 € - AKM
4,740,000 CHF-Švajcarska vlada
RKV “Hidromorava” AD Gnjilane100,000 €
4,350,000 CHF
60,000 € - AKM40,000 € - MEF
4,350,000CHF-Švajcarska vlada
Ukupno investicija oddonatora
1,672,573.71 €9,090,000.00 CHF
375.000.000 € AKM302.790.000 € MEF449.362.000 € KFW
545.421.000 € Norveška vlada9.090.000.00 CHF Švajcarska vlada
Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja tokom 2008/2009 realizovalo jenekoliko kapitalnih projekata u sektoru vode koji prelaze 600.000 EUR (tabela 39).
49 Kancelarija regulatora za vodu i otpad - KRVO, 2009
116 120 © Agencija za zaštitu sredine Kosova
Stanje Voda na Kosovu
Tabela 39: Projekti realizovani od strane MŽSPP, tokom perioda 2008-200950
Naziv projektaOpština
korisnikDonatorprojekta
Iznosprojekta €
Godinarealizacije
Uređenje korita reke SušicaIstok MŽSPP 289,000 2008
Izvođenje radova u vodovodu Pećke Banje
Peć MŽSPP 240,861 2008
Izgradnja vodovoda u seluDonje Vinarce
Mitrovica MŽSPP 130,000 2008
Uređenje korita reke Klina Skenderaj MŽSPP 459,000 2009
Uređenje korita reke TrstenkaVučitrn MŽSPP 1,500,000 2009
Uređenje korita reke MirušaGnjilane MŽSPP 1,000,000 2009
Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja za period 2010-2012 planirarealizaciju još nekoliko projekata u vodnom sektoru. Detalji ovih predloga projekata,njihovi iznosi i opštine korisnice prikazani su u tabeli 40.
Tabela 40: Projekt predlozi planirani od strane MŽPP za period , 2010-201251
Naziv projekta Iznos projekta€ Godina realizacije
Izrada elaborate za definisanje zaštićenih oblasti za pijaću vodu
2,000,000.00 2010 – 2012
Sanacija i izgradnja nasipa duž reke Sitnica 9,400,000.00 2010 – 2012
Istraživanje podzemnih voda 1,300,000.00 2010 – 2012
Unapređenje sistema površinskih voda 1,200,000.00 2010 – 2012
Uređenje korita reka Prizrenska Bistrica 1,000,000.00 2010 – 2012
Realizacija prve faze društveno-ekonomskog projekta ipročišćavanje zagađenih voda u Prizrenu
3,000,000.00 2010 – 2012
Studija izvodljivosti i projekat za pročišćavanje zagađenih voda u Peći
70,000.00 2010 – 2012
Studija izvodljivosti i projekat za pročišćavanje zagađenih voda u Prištini
150,000.00 2010 – 2012
Studije segmenata gde se može koristiti pesak i šljunakna reci Beli Drin
1,700,000.00 2010 – 2012
Izgradnja nasipa duž reke Beli Drin 1,105,000.00 2010 – 2012
Procena stanja bezbednosti brana i opreme sasistemima praćenja
505,000.00 2010 – 2012
Izgradnja kanalizacije grada i u nekoliko sela u opštiniDečane.
1,800,074.00 2010 – 2012
Glavni projekat vanjski vodovo – magistralne cevi kojeuključuju 13 sela Đakovice
1,642,058.00 2010 – 2012
Uređenje korita reke Drenica 1,200,000.00 2010 – 2012
Uređenje korita reke Topluga u Suvoj Reci 1,500,000.00 2010 – 2012
Master plan Vodovoda 2,000,000.00 2010 – 2012
Uređenje korita reke u Mamuši 1,000,000.00 2010 – 2012
Uređenje kanalizacije za sela Runik i Banja opštine Skenderaj
550,000.00 2010 – 2012
50 Odeljenje za vode, 200951 Odeljenje ta vode, 2009
© Agencija za zaštitu sredine Kosova 117 120
Raport
ZAKLJUČCI
Sveukupno stanje voda na Kosovu u svim aspektima i dimenzijama jenezadovoljavajuće. To se može zaključiti iz činjenice da su s jedne strane vodeni resursi na Kosovu relativno nedovoljni (1600 m³ godišnje po stanovniku), a sa drugestrane imamo sistematsku degradaciju voda u nedostatku efikasnog sistema njihovogupravljanja i zaštite.
Na osnovu podataka prikazanih u ovom izveštaju možemo zaključiti da:
• Kosovo još uvek nema: strateški plan za vode, plan za upravljanje vodama, plan zaupravljanje slivovima, i plan za upravljanje poplavama.
• Baza podataka o vodama je i dalje nepotpuna i predstavlja prepreku za kvalitetnoplaniranje u vodnom sektoru;
• Postoji korišćenje vodnih resursa bez kriterija i nekontrolisano korišćenje inertnog materijala sa rečnih korita;
• Postoji nedostatak investicija u izgradnji kanalizacionih sistema i postrojenja zaprečišćavanje zagađenih voda;
• Postoji nedostatak naučnih istraživanja u oblasti vode u nedostatku istraživačkih instituta.
• Nedovoljna saradnja između institucija odgovornih za oblast vode,
• Nedovoljna saradnja između vladinih, nevladinih institucija i javnosti.
• Ne postoji integrisani sistem za praćenje površinskih i podzemnih voda.
Stanje snabdevanja pijaćom vodom nije zadovoljavajuće kao posledica sledećih faktora:
• Nizak nivo održavanja vodne infrastrukture;
• Amortizacija vodovodne i kanalizacione mreže;
• Nedostatak plana za zaštitu vodnih rezervi;
• Nedostatak dugoročnih planova za snabdevanje pijaćom vodom,
• Koncentracija stanovništva u urbanim sredinama od nekontrolisane migracije,
• Nedefinisanje nadležnosti regionalnih vodovodnih kompanija i lokalnih samouprava.
• Ilegalni priključci na vodovodne i kanalizacione sisteme,
• Ozbiljno oštećenje distributivne mreže i problemi održavanja,
• Niska stopa plaćanja za usluge snabdevanja vodom.
118 120 © Agencija za zaštitu sredine Kosova
REFERENCE
Gjendja e Ujërave në Kosovë
1. Problemi vodosnabdevanja na Kosovu, OEBS, 2008
2. Nekoliko činjenica o životnoj sredini, ASK, 2007
3. Geotermalna energija na Kosovu i njena razvojna perspektiva, Avdi Konjuhi et al.,Naučna Konferencija: Održivi tehnološki i ekološki razvoj, ŠTM, Priština 2002
4. Kosovo u ciframa, ASK, 2008
5. Hidrogeološka karta Kosova, Velimirović J, 1967
6. Akcioni plan Kosova za životnu sredinu 2006-2010, MŽSPP/REC, 2006
7. Izveštaj o istraživanju stavova potrošača oko javnih usluga za vodu i otpad na Kosovu - KRVO, 2008
8. Izveštaj o stanju životne sredine 2006 / 2007- AZSK 2008
9. Izveštaj o nadzoru napretka, REC, 2008.
10. Izveštaj o studiji predizvodljivosti za identifikaciju vodnih resursa za male hidroelektranena Kosovu, MEM i AAEESD, 2006.
11. Godišnji izveštaj o učinku javnih preduzeća za snabdevanje vodom i otpad na Kosovu za 2007. godinu, KRVO, 2008.
12. Godišnji izveštaj o učinku javnih preduzeća za snabdevanje vodom i otpad na Kosovu za 2008. godinu, KRVO, 2009.
13. Kosovska strategija za životnu sredinu, MŽSPP, 2003.
14. Studija strategije za pročišćavanje zagađenih voda; Kemwater services OY, 2004.
15. Zakon br. 2004/24 o vodama Kosova.
16. Zakon br. 02/l-79 o hidrometrološkim delatnostima.
17. Zakon br. 02/L-78 o javnom zdravlju.
18. Zakon br. 02/L-9 o navodnjavanju poljoprivrednih zemljišta.
INSTITUCIJE I JAVNA PREDUZEĆA
1. Odeljenje za vode / MŽSPP
2. Hidrometrološki institut Kosova
3. Nacionalni institut za javno zdravlje Kosova
4. INKOS institut
5. Agencija za statistiku Kosova
6. Kancelarija regulatora za vodu i otpad - KRVO
7. Preduzeće Hidrosistem Ibar Lepenac AD.
8. Udruženje vodovoda i kanalizacija Kosova – UVKK.
9. RVK – Priština.
10. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja.
© Agencija za zaštitu sredine Kosova 119 120
Izveštaj
STANJE VODA NA KOSOVU
IZVEŠTAJ
Izdavač:
Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja
Agencija za zaštitu sredine Kosova
Uređivački odbor:
MSc. Afrim Berisha- AZSK
MSc. Tafë Veslaj- AZSK
Merita Mehmeti- AZSK
Agron Shala- HMIK
MSc. Bashkim Kastrati- HMIK
Fidaim Sahiti-OV
Fatlije Buza -OV
Lektor:
Tone Buzhala-Gashi
Dizajn:
Design house
Naslovna strana i zadnja strana:
Štampano u štampariji:
Design house
® Zabranjuje se neovlašćeno umnožavanje i ponovno izdanje
izveštaja „Stanje voda na Kosovu“, deli se besplatno.
Kopija se može obezbediti u Agenciji za zaštitu sredineKosova.
Adresa:
Ulica Luan Haradinaj, bivša zgrada - Rilindja /XV sprat,
Tel. +381 200 33 228
E-mail: kepa@ks-gov.net
ISBN
120 120 ©AgjenciaeKosovesperMbrojtjeneMjedisit
Recommended