View
243
Download
21
Category
Preview:
DESCRIPTION
telekomunikacione mreze etf bg
Citation preview
1TELEKOMUNIKACIONEMREE (1)
V semestar V semestar kolska 2008/2009. god.kolska 2008/2009. god.
DrDr MirjanaMirjana StojanoviStojanovi
Univerzitet u Beogradu Univerzitet u Beogradu ElektrotehniElektrotehnikiki fakultetfakultet
2M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Program kursa (1) Program kursa (1)
UVOD (1 x 3 asa)UVOD (1 x 3 asa) Model komunikacionog sistema Definicija i podela telekomunikacionih mrea Fizika struktura mree Funkcije koje se ostvaruju u mrei: komutacija, prenos, rutiranje
saobraaja Topologija mree Nivo servisa, kvalitet servisa, performanse (osnovni pojmovi) Organizacije za standarde Medijumi prenosa
3M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Program kursa (2) Program kursa (2)
UVOD U RAUNARSKE MREE I TELEKOMUNIKACIONE UVOD U RAUNARSKE MREE I TELEKOMUNIKACIONE PROTOKOLE (1) PROTOKOLE (1) Podela raunarskih mrea (WAN, MAN, LAN, PAN) Funkcije mrenih ureaja Osnovni pojmovi o telekomunikacionim protokolima OSI referentni model TCP/IP Suite
24M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Program kursa (3) Program kursa (3)
SLOJ LINKA ZA PODATKE SLOJ LINKA ZA PODATKE DLL (2)DLL (2) Tehnike kontrole greaka u prenosu:
Detekcija greaka (provera parnosti, VRC, LRC, CRC); Korekcija greaka FEC (Forward Error Correction) i ARQ
(Automated Repeat Request) na primerima mehanizama Stop and Wait, Go back N i Selective Repeat
Kontrola protoka: uticaj propagacije i brzine prenosa, klizni prozor (Sliding Window)
Primeri DLL protokola: HDLC i PPP DLL u lokalnim raunarskim mreama: LLC i MAC protokoli
5M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Program kursa (4) Program kursa (4) OSNOVNE KARAKTERISTIKE IP MREA (1) OSNOVNE KARAKTERISTIKE IP MREA (1)
Istorijat Interneta Administrativni domen i mrea ISP IPv4 i IPv6 Rutiranje Transportni protokoli (TCP, UDP i RTP) Aplikacioni protokoli Principi dizajna Interneta i IP-baziranih mrea
JAVNA TELEFONSKA MREA JAVNA TELEFONSKA MREA PSTN (1) PSTN (1) Hijerarhijska organizacija javne telefonske mree Numeracija i rutiranje Saobraaj (Erlangova B i Poasonova formula) Planiranje
6M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Program kursa (Program kursa (55) )
TRANSPORTNA MREA I SISTEMI PRENOSA (3) TRANSPORTNA MREA I SISTEMI PRENOSA (3) Analogni sistemi prenosa: principi FDM, FDM hijerarhija PDH: principi TDM; primarni digitalni sistem; evropski PDH
sistem princip formiranja hijerarhije; veza sa amerikim i japanskim sistemima; karakteristike PDH
SDH: poreklo SONET/SDH; veza izmeu SDH i PDH; struktura STM-1 i STM-N rama; ITU-T struktura SDH multipleksiranja; ETSI pristup; slojeviti model SDH transportne mree; elementi SDH mree - sinhroni multiplekseri, sinhroni ureaji za kros-konekciju, sinhroni linijski ureaji, sinhroni radio-relejni ureaji; raspoloivost SDH mree zatita i restauracija saobraaja; planiranje SDH mree
37M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Program kursa (Program kursa (66) )
SINHRONIZACIJA DIGITALNIH SINHRONIZACIJA DIGITALNIH TELEKOMUNIKACIONIH MREA (1)TELEKOMUNIKACIONIH MREA (1) Sinhronizacija komutacionih vorova Sinhronizacija i PDH sistemi prenosa Sinhronizacija SDH mree
ISDN + SS7 + FR (2)ISDN + SS7 + FR (2) ISDN ISDN
ISDN interfejs korisnik-mrea Funkcionalne grupe i referentne take Bazni i primarni pristup LAP-B protokol Slojevita arhitektura ISDN signalizacije: LAP-D i Q.931
8M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Program kursa (Program kursa (77) )
SISTEM SIGNALIZACIJE SS7 SISTEM SIGNALIZACIJE SS7 Osnovne osobine i funkcije sistema SS7 Slojevita arhitektura SS7: MTP, SCCP, ISDN-UP, TCAP,
OMAP Preslikavanje Q.931 u ISDN-UP Struktura SS7 mree Modovi signalizacije (asocijativni, neasocijativni, kvazi-
asocijativni) Hipotetina referentna konekcija Koncept inteligentne mree (IN)
9M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Program kursa (Program kursa (88) )
FRAME RELAY FRAME RELAY Geneza FR tehnologije LAP-F Arhitektura FR mree; interfejsi; ureaji za pristup funkcije
FRAD Permanentne i komutirane virtuelne veze Parametri FR saobraaja; upravljanje zaguenjem Povezivanje LAN-ova preko FR mree Voice over FR
410M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Program kursa (Program kursa (99) )
NADZOR I UPRAVLJANJE TELEKOMUNIKACIONIM NADZOR I UPRAVLJANJE TELEKOMUNIKACIONIM MREAMA (1)MREAMA (1)
Uvod u TMN Funkcije upravljanja FCAPS: upravljanje otkazima,
konfiguracijom, tarifiranjem, performansama i zatitom Slojevita arhitektura TMN: sloj upravljanja elementom,
sloj upravljanja mreom, sloj upravljanja servisom, sloj upravljanja poslom
Fizika arhitektura TMN: operativni sistem; medijator; mrea za razmenu upravljakih podataka; interfejsi
Uvoenje TMN u telekomunikacione mree Primeri upravljanja transportnom mreom i sistemima
prenosa
11M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
LiteraturaLiteratura
William Stallings, Data and ComputerCommunications, 5th Edition (CD)
Meunarodni standardi i preporuke Deo prezentacija sa predavanja
12M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
ISPIT (1)ISPIT (1)
Varijanta 1Varijanta 1 Integralno: 3 teorijska pitanja + 2 zadatka Ispit traje 3 sata
Varijanta 2Varijanta 2 I kolokvijum sredinom semestra: 2 teorijska
pitanja + 2 zadatka (traje 2 sata) II kolokvijum u januarskom roku, u terminu kada je
i integralni ispit: 2 teorijska pitanja + 2 zadatka (traje 2 sata)
Vai samo za januarski rok; kolokvijum se ne priznaje u kasnijim rokovima
513M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
ISPIT (2) ISPIT (2)
U obe varijante neophodno je imati:U obe varijante neophodno je imati: preko 50% uraenih zadataka i preko 50% uraenih teorijskih pitanja
PODRAZUMEVA SE REDOVNO PRISUSTVO PODRAZUMEVA SE REDOVNO PRISUSTVO NA NASTAVI I AKTIVNOST NA ASUNA NASTAVI I AKTIVNOST NA ASU Utie do 20% na strukturu ukupne ocene
UVODUVOD
15M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Model komunikacionog sistemaModel komunikacionog sistema
Izvor informacije Predajnik Prijemnik
Korisnik informacije
Izvor uma
KANAL
Medijum prenosa
Signal Signal
Predajna strana Prijemna strana
616M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Telekomunikaciona mrea i Telekomunikaciona mrea i telekomunikacioni servis (usluga)telekomunikacioni servis (usluga)
Telekomunikaciona mreaTelekomunikaciona mrea je skup telekomunikacionih sistema i sredstva koje omoguavaju prenos poruka saglasno zahtevima korisnika.
Telekomunikacioni servis (usluga) Telekomunikacioni servis (usluga) servis koji se u potpunosti ili delimino sastoji od prenosa i usmeravanja signala kroz telekomunikacione mree u skladu sa zahtevima korisnika i telekomunikacionog procesa.
KorisnikKorisnik je fiziko ili pravno lice koje koristi ili eli da koristi telekomunikacione usluge po osnovu zakljuenog pretplatnikog ugovora ili na drugi predvieni nain.
17M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Fizika struktura Fizika struktura telekomunikacione mree (1)telekomunikacione mree (1)
Telekomunikacionu mreu sainjavaju: vorovi mree prenosni (spojni) putevi oprema za pristup mrei krajnji sistemi sistem za nadzor i upravljanje
Okosnica mree i mrea za pristup
18M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Fizika struktura Fizika struktura telekomunikacione mree (2)telekomunikacione mree (2)
Krajnji sistem(telefon, raunar, lokalna raunarska mrea ...)
Mrea za pristup
Pristupnispojni put
Tranzitni spojni put Okosnica
mree
vormree
Oprema za pristup
X
X
X
Centralna upravljaka
stanica
X
Lokalna upravljaka
stanica
Mrea za pristup
Pristupnispojni put
Oprema za pristup Krajnji sistem
(telefon, raunar, lokalna raunarska mrea ...)
719M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
N x 1000
Mrea za pristup(access network)
Okosnica mree (backbone network)
2 100.000 km< 5 km
Primer: jPrimer: javnavnaa komutirankomutiranaa telefonsktelefonskaamremreaa ((PSTNPSTN))
Telefonski kanal
300 3400 Hz
20M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
TopologijaTopologija mree (1)mree (1)
vorovi mree su meusobno povezani tako daformiraju odreenu topologiju
Osnovne topologije mree Mesh potpuno povezana mrea Zvezda Stablo Prsten Kaskada
21M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
TopologijaTopologija mree (2)mree (2)
Potpuno povezana mrea mesh Zvezda
Prsten Kaskada
Stablo
822M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
TipoviTipovi komunikacijekomunikacije
e) Vie taaka - vie taaka (multipoint - to - multipoint)
c) Taka - vie taaka (point - to - multipoint,
one-to-many)
a) Taka - taka (point - to - point), simpleksna
a) Taka - taka (point - to - point), dupleksna
d) Vie taaka - taaka (multipoint - to - point,
many-to-one)
23M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Funkcije koje se ostvaruju u Funkcije koje se ostvaruju u telekomunikacionoj mrei telekomunikacionoj mrei
Prenos Komutacija Usmeravanje (rutiranje) saobraaja
24M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Prenos Prenos
Prenos (Prenos (transmissiontransmission)) proces slanja, propagacije i prijema analognog ili digitalnog signala po fizikom medijumu prenosa Moe obuhvatati modulaciju, demodulaciju, kodovanje,
ekvalizaciju, kontrolu greaka, sinhronizaciju bita i multipleksiranje
Moe obuhvatati digitalizaciju analognog signala i kompresiju
Razlikujemo: Analogne i digitalne izvore podataka Analogne i digitalne signale Analogni i digitalni prenos
925M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Izvori podataka i signaliIzvori podataka i signali
Dve alternative:(1) Binarni signal predstavljen pomou dva nivoa napona (2) Kodovanje digitalnih podataka da se dobije digitalni signal eljenih svojstava
Digitalni podaci se posredstvom modema konvertuju u analogni signal
Kodovanje analognih podataka posredstvom kodeka da se formira digitalni signal
Dve alternative:(1) Signal zauzima isti spektar kao analogni podaci(2) Kodovanje analognih podataka (drugaiji spektar)
Analogni signalAnalogni signal Digitalni signalDigitalni signal
Anal
ogni
An
alog
ni
poda
cipo
daci
Dig
italn
i D
igita
lni
poda
cipo
daci
26M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Signali i prenosSignali i prenos
Digitalni signal povorka 0 i 1, koje mogu reprezentovati digitalne podatke ili kodovaneanalogne podatkeKoristi ripitere za generisanje novog digitalnog signala
Ne koristi se
Analogni signal reprezentuje digitalne podatke Koristi ripitere za generisanje novog analognog signala
Korienje pojaavaa u prenosuIsti tretman bez obzira da li signal reprezentuje analogne ili digitalne podatke
Analogni prenos Analogni prenos Digitalni prenosDigitalni prenos
Anal
ogni
An
alog
ni
sign
alsi
gnal
Dig
italn
i D
igita
lni
sign
alsi
gnal
27M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Analogni i digitalni prenos Analogni i digitalni prenos Izvori informacija
AnalogniPrenos informacija
analogni
Digitalni64 kbit/s
4 kHz
digitalni
Modem
digitalni
analogniModem
Ripiter
10
28M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
TraTransportnansportna mrea mrea (mrea prenosa) (mrea prenosa)
Transportna mrea je mrea koja se sastoji od: sistema prenosa za fiziki prenos informacija i logikih funkcija potrebnih za rutiranje (usmeravanje)
informacija za razliite servise, kroz mreu Sistemi prenosa Analogni (FDM) Digitalni (PDH, SDH i dr.)
29M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Primer hijerarhijske Primer hijerarhijske organizacijorganizacijeedigitalne transportne mreedigitalne transportne mree
Magistralna ravan
Regionalnaravan
Lokalna ravan
30M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
KomutacijaKomutacija ((switchingswitching) )
Komutirana mrea switched network Veze izmeu korisnika se uspostavljaju
povremenopovremeno (po njihovoj elji i na njihovu komandu) bilateralno
U takvim mreama vorovi su komutacionicentri koji interpretiraju i izvravaju naredbe za uspostavljanje, odravanje i raskid veze
Komutacija kao funkcija vora izbor izlaznog porta na koji e biti prosleen ulazni signal
11
31M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Princip formiranja mreePrincip formiranja mree Mala je verovatnoMala je verovatnoa da svi a da svi korisnicikorisnici
istovremenoistovremeno tratraee memeusobno usobno uspostavljane veza unutar jednog uspostavljane veza unutar jednog lokaliteta. Tako je broj elemenata lokaliteta. Tako je broj elemenata za spajanje za spajanje korisnikakorisnika u u vorovima vorovima manji od broja manji od broja korisnikakorisnika..
JoJo manja je verovatnomanja je verovatnoa da svi a da svi korisnicikorisnici iz jednog lokaliteta iz jednog lokaliteta istovremeno traistovremeno trae uspostavljane e uspostavljane veza sa veza sa korisnicima korisnicima iz drugog iz drugog lokaliteta. Naprotiv, taj broj je lokaliteta. Naprotiv, taj broj je znatno manji od broja znatno manji od broja korisnikakorisnika. . Zato spojni putevi imaju znatno Zato spojni putevi imaju znatno manje kanalamanje kanala nego nego to je broj to je broj korisnikakorisnika..
PovePoveanje broja anje broja vorova skravorova skrauje uje prpristupne i tranzitne istupne i tranzitne spojne puteve i spojne puteve i (jeftinija mre(jeftinija mrea)a), ali raste ukupna , ali raste ukupna cena opreme u cena opreme u voruvoru..
32M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Mrea sa Mrea sa komutacijomkomutacijom kolakola
Mrea sa Mrea sa komutacijomkomutacijom kola kola (Circuit switched network) Tokom komunikacije izmeu izvora i odredita
uspostavlja se fiksno kolo (vod) To znai da su, privremeno, fizike linije dodeljene
komunikacionoj sesiji Kada se sesija zavri, kolo se raskida i postaje
raspoloivo za neku drugu sesiju (za druge korisnike) Primeri mrea sa komutacijom kola: Telefonska mrea ISDN (Integrated Services Digital Network)
33M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Hijerarhijska organizacija javne Hijerarhijska organizacija javne telefonske mreetelefonske mree
NIVO 1
NIVO 2
NIVO 3
NIVO 4
NIVO 5
Pretplatnici Pretplatnici
Meunarodna centrala
Tranzitna centrala
Glavna centrala
vorna centrala
Krajnja centrala
Loka
lne
cent
rale
12
34M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Mrea sa Mrea sa komutacijomkomutacijom paketapaketa
Mrea sa Mrea sa komutacijomkomutacijom paketa paketa (Packet switched network) Tokom komunikacione sesije izmeu izvora i
odredita, podaci se dele u pakete, koji se usmeravaju kroz mreu (najee na osnovu adrese odredita)
Prema tome, uspostavlja se logika veza izmeu izvora i odredita, koja se moe realizovati po razliitim fizikim vezama
Raunarske mree Raunarske mree su mree sa komutacijom paketa: Internet Lokalne raunarske mree Metro mree
35M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Komutacija kola(circuit switching)
Komutacija paketa(packet switching)
PorePoreenje enje komutacijekomutacije kola i kola i komutacijekomutacije paketapaketa
zaglavljepodaci
A
B
Fiksno kolo (vod) tokom komunikacione sesijeA
B
36M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
RutiranjeRutiranje saobraaja saobraaja
RutiranjeRutiranje ili usmeravanje (ili usmeravanje (routingrouting)) saobraaja proces odreivanja putanja poruka kroz mreu
Algoritam Algoritam rutiranjarutiranja: reava problem odreivanja optimalne putanje u odnosu na jedan ili vie zadatih kriterijuma
Izvor
Odredite
Putanja A
Putanja B
Putanja C
13
37M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
PPodelaodela TK TK mremreaa (1)(1)
Tradicionalna podela po servisima koje pruaju: Telefonska mrea Mrea za prenos podataka (raunarska mrea) Koriste zajedniku transportnutransportnu mreumreu i sisteme prenosa
Mree sa integrisanim servisima ISDN (Integrated Services Digital Network) Nastala polovinom 70-tih godina XX veka Digitalna mrea koja integrie heterogene telekomunikacione
servise: govor, tekst, podatke i sliku Frame Relay (FR) irokopojasne TK mree irokopojasni ISDN - (Broadband ISDN) IP bazirane mree (MPLS, Gigabit Ethernet i dr.)
38M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
PPodelaodela TK TK mremreaa (2)(2)
Javna mrea PSTN Public Switched Telephone Network Internet
Namenska ili funkcionalna mrea Sistemi specijalne namene (vojska, policija) Elektroprivreda Saobraaj i transport Banke, trgovina i dr. Zajedniki naziv korporativne mree (corporate
networks)
39M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
PodelaPodela TK TK mremreaa (3)(3)
Po geografskom podruju koje pokrivaju: WAN (Wide Area Network) MAN (Metropolitan Area Network) LAN (Local Area Network) PAN (Personal Area Network)
Fiksne i mobilne mree
14
40M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Kvalitet servisa (1)Kvalitet servisa (1)
Problem definicije pojma kvalitet servisa (QualityQuality of of ServiceService QoSQoS) Tehniki aspekti Subjektivni aspekti
Primer: Pokuajte da plasirate telefonski servis koji je odlian u veini
aspekata, ali ima odreenih nedostataka Garantujemo servis na bazi 7 dana/24 asa 99,95% poziva rezultirae uspostavljanjem veze 50,7% tih veza bie pogrean broj
Postoji vie moguih atributa koji mogu da utiu na percepciju korisnika o QoS
Problem: nemogunost da se zadovolje zahtevi korisnika
41M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Kvalitet servisa (2)Kvalitet servisa (2)
Izvor: W. Izvor: W. HardyHardy, 2001., 2001.
Nivo servisa (Grade of Service)
Tehniki aspekt (Intrinsic QoS)
Percepcija korisnika
(Percepted QoS)
Karakteristike zahteva
Varijacije zahteva
Oekivanja korisnika
Ocena korisnika (Assessed QoS)
Obezbeivanje servisa
(provisionong)
Operativne performanse
Odzivi na probleme/albe
42M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Kvalitet servisa (3)Kvalitet servisa (3)
ITU-T preporuka G.1000 definie QoS kao zajedniki skupperformansi servisa koji odreuje nivo zadovoljstva korisnikaservisom Ovaj pristup odgovara perceptivnom QoS iz Hardy-evog modela ETSI ima u osnovi isti pristup
Tehniki aspekti QoS odgovaraju ITU-T definiciji "performansemree Obuhvata sve funkcije mree koje su bitne za obezbeivanje
odreenog servisa Performanse mree se definiu i mere pomou parametara
pojedinih komponenti mree koje uestvuju u procesuobezbeivanja servisa
Mere performansi: kanjenje, diter (varijacija kanjenja), verovatnoa gubitka paketa/poruke, vreme uspostave veze i dr.
15
43M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Odrivost
Pouzdanost
Saobraaj
Tokovi
Protokoli
Kvalitet servisa - QoS
performanse
Upravljanje mreom Upravljanje mreom
Organizacije za standardeOrganizacije za standarde
45M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Korisnici ProizvoProizvoa opremea opremePotrebe za komunikacijom
Telekomunikacionaoprema
Operator Operator (npr. Telekom)(npr. Telekom)
Telekomunikacioni servisi
Cilj:prodati usluge uz to
manje investicija i trokova
Cilj:proizvoditi nove sisteme
(bolje i jeftinije)
Cilj:kupiti servise eljenog
kvaliteta po to manjoj ceni
Trite telekomunikacija Trite telekomunikacija
16
46M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
ProizvoProizvoa a 22
Korisnici Korisnici ProizvoProizvoa a 11TK
oprema
OperatorOperator
StandardiStandardi
Povoljna cena
Preporuke
TK standardi
MeMeunarodniunarodni standardistandardi zaza telekomunikacionetelekomunikacione mreemree i i protokoleprotokole susu odod izuzetnogizuzetnog znaajaznaaja zaza proizvoproizvoaeaemrenemrene opremeopreme, , TKTK operatoreoperatore, , provajdereprovajdere Internet Internet servisaservisa i i generalnogeneralno zaza korisnikekorisnike opremeopreme
StandardimaStandardima se se obezbeobezbeujeuje interoperabilnostinteroperabilnost opremeopremerazliitihrazliitih proizvoproizvoaaaa
ZaZa tutu svrhusvrhu se se vrevre posebniposebni testovitestovi kompatibilnostikompatibilnosti((konformnostikonformnosti) ) sasa standardimastandardima
ZnaZnaaj standardizacijeaj standardizacije
47M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Organizacije za standarde (1)Organizacije za standarde (1)
ITUITU--TT (International Telecommunication Union Telecommunication Standardization Sector) meunarodna organizacija osnovana na osnovu povelje UN, donosi preporuke u oblasti telekomunikacija
ETSIETSI (European Telecommunication Standard Institute) evropski institut koji donosi standarde u oblasti telekomunikacija
ISO ISO (International Organization for Standardization) dobrovoljna meunarodna organizacija, primarna oblast je OSI referentni model
48M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Organizacije za standarde (2)Organizacije za standarde (2)
IETFIETF (Internet Engineering Task Force) meunarodna organizacija koja donosi standarde, tehnike propise i informativne dokumente koji se odnose na Internet i IP tehnologiju
IABIAB (International Architecture Board) nadgleda standarde koje donosi IETF
IEEE IEEE (Institute of Electrical and ElectronicsEngineers) profesionalna meunarodna organizacija, primarna oblast u standardizaciji su lokalne raunarske mree i metro mree
17
49M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Organizacije za standarde (3)Organizacije za standarde (3)
ANSIANSI (American National Standards Institute) amerika organizacija koja donosi standarde u oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija
EIAEIA (Electronic Industries Association) asocijacija organizacija koje donose odreene standarde za prenos podataka
3GPP 3GPP (Third Generation Partnership Project) organizacija koja objedinjava vie organizacija za standarde i primarno donosi standarde za mobilne sisteme tree generacije
i druge asocijacije, forumi itd.
50M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
ProcesProces standardizacijestandardizacije u IETF u IETF (RFC (RFC dokumentidokumenti))
Ulaz Eksperimentalni (Experimental)
Informativni(Informational)
Predlog standarda (Proposed Standard)
Nacrt standarda (Draft Standard)
Standard
Zastareli (historic, obsoleted)
51M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Korisni linkovi (1)Korisni linkovi (1)
Od 2007, pdf formati ITU-T preporuka su dostupni besplatno na sajtu httphttp://www.://www.ituitu..intint//opbopb/ /
18
52M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Korisni linkovi (2)Korisni linkovi (2)
IETF definie dokumente RFC RFC nnnnnnnn(Request for Comments, nnnn broj dokumenta) koji mogu biti: standardi informativni dokumenti rezultati eksperimentalnih istraivanja
Svi RFC dokumenti su besplatno dostupni na sajtu: http://www.rfchttp://www.rfc--editor.orgeditor.org//
53M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Korisni linkovi (3)
IP/MPLS forum http://http://www.ipmplsforum.orgwww.ipmplsforum.org Meunarodna, neprofitabilna asocijacija
provajdera servisa, proizvoaa opreme, test centara i biznis korisnika
Ovde se takoe mogu pronai dokumenti ranijih asocijacija kao to su ATM Forum i FR Forum
MedijumiMedijumi prenosaprenosa
19
55M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Uvod (1)Uvod (1)
Medijum prenosa (transmission medium) je fizika veza izmeu dva telekomunikaciona ureaja po kojoj se prenose signali
Medijumi prenosa: Kablovski (ini) Vazduni vodovi, upredene parice, koaksijalni kablovi Talasovodi Optiki sistemi veza
Beini
56M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Uvod (2)Uvod (2)
Karakteristike medijuma prenosa: Slabljenje Kanjenje um Termiki Intermodulacioni Presluavanje Impulsni
Kljuni faktori za izbor medijuma prenosa: Cena Propusni opseg Gubici pri prenosu
57M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Spektar eSpektar elektromagnetsklektromagnetskogog zraenja i zraenja i njegovonjegovo korikorienjeenje uu telekomunikacijamatelekomunikacijama
TV, GSM,Wi-Fi
1016101510141013101210111010109108107106105104103102Hz
SHF EHFUHFVHFHFMFLFVLFULFSLF
101
ELF
Upredena parica
Koaksijalni kabl Optika vlakna
Podmornice AM radio
FM radio, TV, radar
Satelitski prenos
Usmerene veze
Radio Mikro-talasi Infracrveni UVVidljivi
1022 1024
X
20
58M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
ine linije vezaine linije veza
Jedna vrsta su vodovi vodovi izgraeni od dva provodnika koji se zajedno nazivaju paricaparica; provodnici su po pravilu od bakra (Cu) Vazduni vodovi Upredene (simetrine) parice Koaksijalni kablovi
Druga vrsta su talasovoditalasovodi kod kojih postoji samo jedan provodnik
59M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Vazduni vodovi (1)Vazduni vodovi (1)
Postavljaju u slobodnom prostoru tako da je izolatorizmeu dva provodnika vazduh Na odreenim rastojanjima, obino 50 m postavljaju se
uporita (stubovi) sa porcelanskim ili staklenim izolatorimana koje se uvruju provodnici
Rastojanje izmeu dva provodnika je 20 cm Prenik provodnika je standardizovan na 1.5, 2 i 3mm
Osetljivost na stanje u atmosferi Vlaga, kia, sneg i led pogoravaju meusobnu izolaciju Taloenjem atmosferskih padavina na provodnicima
poveava se njihova masa opasnost od kidanja provodnika
60M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Vazduni vodovi (2)Vazduni vodovi (2)
Provodnici nisu zatieni posledica je indukcija visokognivo elektromagnetnih smetnji koje potiu od drugihvodova, atmosferskih pranjenja, varnienja naelektrinim objektima i radio talasa
Poto radio opsezi poinju ve od talasnih duina = 2000 m, gornja granina frekvencija primenevazdunih vodova je fmax = 150 kHz
21
61M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Vazduni vodovi (3)Vazduni vodovi (3)
esto se u blizini vazdunih vodova nalaze bakarniprovodnici koji slue za razvod elektrine energije Od ovih provodnika se u vazdunim vodovima indukuje
napon frekvencije 50 Hz, koji u zavisnosti od blizine vodovai naina ukrtanja moe biti znatan, to dovodi do oteenja telekomunikacionih ureaja, a u ekstremnimsluajevima i do opasnosti po ivot ljudi
Postavljanje naponskih ograniavaa Vazduni vodovi se danas praktino ne primenjuju
Privremena reenja Postojei vazduni vodovi zamenjuju se drugim vrstama vodova
62M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Upredene parice (1)Upredene parice (1)
ine ih dva provodnika odkojih svaki preko bakarne iceima prevuen sloj od izolatora
Izolovani bakarni provodnici meusobno upredaju kako bi se smanjilo presluavanje
Unutar kabla se moe spakovati veliki broj parica
IzolatorIzolator ProvodniciProvodnici
OmotaOmota
IzolacijaIzolacija
ParicaParica
63M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Upredene parice (2)Upredene parice (2)
Meusobno upredanje dve parice (prethodno upredene po dva provodnika) daje najbolje elektrine karakteristike, ali zahteva vie prostora
Zato je najee u primeni upredanje tipa zvezda u etvorku ili skraeno etvorka
Po dva provodnika
Po dve parice
Zvezda u etvorku
22
64M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Upredene parice (3) Upredene parice (3)
Karakteristike Analogni prenos Pojaavai na svakih 5 do 6km
Digitalni prenos Ripiteri (repeaters) na svakih 2 do 3km
Ogranien domet i ogranien propusni opseg Ogranien protok Do nekoliko Mb/s za long-distance prenos taka-taka Do 1 Gb/s za vrlo kratka rastojanja
Osetljivost na interferenciju i um
65M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
UpredeneUpredene pariceparice ((44 ))
Simetrini kablovi se polau: pod zemljom, u unapred napravljenu kablovsku kanalizaciju
ili direktno u zemlju pod vodom kao samonosivi vazduni simetrini kablovi
Od naina polaganja kabla zavisi nain izrade omotaa Kablovi koji se postavljaju direktno u zemlju moraju da
imaju dodatne omotae od elinog lima, ili elinih traka, sa dodatnom zatitom od vlage
Posebna zatita kod podvodnih kablova, posebno onihpod morem i okeanima jer tada popravka oteenja nakablu nije mogua. U nekim ekstremnim uslovima prazanprostor izmeu parica u kablu se puni uljem
66M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
UpredeneUpredene parice (5)parice (5)
Primena Telefonska mrea Od pretplatnika do lokalne centrale (preplatnika petlja -
subscriber loop) Unutar zgrade Ka kunoj telefonskoj centrali
Za lokalne raunarske mree (LAN): Tipino: 10 Mb/s ili 100 Mb/s
23
67M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Primena upredenih parica u lokalnim Primena upredenih parica u lokalnim raunarskim mreama (1)raunarskim mreama (1)
Neoklopljena parica (UTP - Unshielded Twisted Pair) UTP obina telefonska parica, jeftina i laka za instalaciju,
koristi se za LAN; na UTP dosta utiu elektromagnetske smetnje (susedne parice, umovi)
Oklopljena parica (STP - Shielded Twisted Pair) STP oklop (shield) - metalna folija za zatitu parice
1991. standard EIA-568 (Electronic IndustriesAssociation) specificirao korienje UTP i STP za LAN-ove brzinama prenosa od 1-16 Mb/s
68M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Primena upredenih parica u lokalnim Primena upredenih parica u lokalnim raunarskim mreama (2)raunarskim mreama (2)
1995. EIAEIA--568568--A A Kategorija 3 (Category 3 Cat 3) do 16 MHz, zadovoljava
min. zahteva za prenos podataka u Ethernet mreama; odgovara kvalitetu telefonskih parica u zgradama
Kategorija 4 (Cat 4) do 20 MHz (nije u iroj upotrebi) Kategorija 5 (Cat 5) do 100 MHz, standard za novije LAN-
ove (Fast Ethernet) Najvie se koriste Cat 3 i Cat 5
Cat 5 je jae isprepletena parica, skuplja ali daje bolje performanse mree
EIAEIA--568568--B:B: Cat 5e, 6 i 6a do 100, 250 i 500 MHzrespektivno
69M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
UTP i STPUTP i STP
Plastini Plastini omotaomota
Plastini Plastini omotaomota
Metalni oklopMetalni oklop
a) UTPa) UTP b) STPb) STP
24
70M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
KoaksijalniKoaksijalni kablovi (1)kablovi (1)
Koaksijalni vod se sastoji od dva provodnika: unutranjeg od pune bakarne ice i spoljanjeg od bakarne cevi sa spoljnom zatitom od
plastine mase Izmeu unutraneg i spoljnog provodnika izolaciju
ine plastini prstenovi, puna plastina masa (kadase koaksijalni kabl koristi za privod posebnihsignala, na primer za vezu izmeu antene i TV prijemnika)
Spoljanji provodnik je radi vee savitljivostinapravljen od bakarne kouljice
71M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
KoaksijalniKoaksijalni kablovi (2)kablovi (2) U javnoj telekomunikacionoj mrei prenici unutranjeg provodnika
ddaa i spoljanje cevi ddbb su standardizovani na: ddbb / ddaa = 9.5 mm / 2.6 mm (normalni prenik ili velika tuba) i ddbb / ddaa = 4.4 mm / 1.2 mm (mali prenik ili mala tuba)
Oba ova odnosa su 3.6 (minimalno slabljenje koaksijalnog voda)
Plastini Plastini omotaomota
Spoljni Spoljni provodnik provodnik
Unutranji Unutranji provodnikprovodnik
IzolatorIzolator
72M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
KoaksijalniKoaksijalni kablovi (3)kablovi (3)
Jedan koaksijalni kabl sadri od jedne do viedesetina koaksijalnih vodova
Spoljna konstrukcija je ista kao i kod simetrinihkablova
U jednom kablu mogu da se zajedniki nauupredene parice i koaksijalni vodovi
25
73M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Primena Primena koaksijalnihkoaksijalnih kablova (1)kablova (1)
Razliite primene za prenos analognih i digitalnihpodataka: telefonija, kablovska TV, LAN
Podela: za prenos u osnovnom opsegu (baseband coaxial cable) za irokopojasni prenos (broadband coaxial cable)
Kabl za prenos u osnovnom opsegu: za prenos digitalnih podataka jedan kanal za prenoenje samo jedne informacije u
jednom trenutku propusni opseg zavisi od duine kabla, npr. za 1km
10 Mb/s koristi se za kablovsku TV i neke LAN mree
74M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Primena Primena koaksijalnihkoaksijalnih kablova (2)kablova (2)
Kabl za irokopojasni prenos koristi se: za analogni prenos koji je manje osetljiv od digitalnog, pa
udaljenosti mogi biti i 100 km, ali i za prenos digitalnihpodataka (skuplji i sloeniji nego baseband kabl)
za prenos integrisanih signala govora, podataka i videa Vei domet postie se pojaanjem, ali se signal moe
prenositi samo u jednom smeru Problem se reava korienjem 2 tipa irokopojasnih sistema: dvostruki kabl (dual cable) - koristi 2 paralelna kabla, jedan za
prenos podataka prema glavnom voru (head-end), a drugi od tog vora u suprotnom smeru; raunari alju podatke po jednom, a primaju po drugom kablu
jednostruki kabl (single cable) - koristi razliite frekvencije zaprenos u razliitim smerovima po istom kablu
75M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Primena Primena koaksijalnihkoaksijalnih kablova (3)kablova (3)
Za velike brzine prenosa, potiskuju ih optiki kablovi koji imajuznatno vei propusni opseg i manje slabljenje
Primena koaksijalnih kablova ka delovima telekomunikacionemree koji su blii pretplatniku gde je telekomunikacionisaobraaj manjeg inteziteta
Head-end
>
Head-end
>
Nie frekvencije
Vie frekvencije
Dvostruki kabl Jednostruki kabl
26
76M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Primena kablova sa bakarnim Primena kablova sa bakarnim provodnicima provodnicima zakljuakzakljuak Iako je tendencija instalacije optikih kablova evidentna,
ne samo u okosnici mree nego i do krajnjih korisnika, kablovi sa bakarnim provodnicima su jo u upotrebi i ostae u upotrebi bar narednih nekoliko decenija
Razlozi: Zato to instalacije miliona tona bakra ve postoje irom sveta
(poelo je pre 150 godina) i to ih treba valjano iskoristiti Zato to se u mrei za pristup primenjuju irokopojasne
tehnologije (DSL) koje omoguavaju da parice instalirane do milijardi pretplatnika budu iskoriene za istovremeni prenos analognog govora i velikih koliina brzih digitalnih podataka
Zato to se postavlja pitanje isplativosti polaganja optikih kablova u retko naseljenim podrujima (ruralnim)
77M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
TalasovodiTalasovodi
U irem smislu, talasovod (waveguide) oznaava bilo koju linearnu strukturu koja provodi elektromagnetne talase
U uem smislu uplja metalna cev u ijoj unutranjostise prostiru elektromagnetni talasi Popreni presek cevi je krunog, eliptinog i pravougaonog
oblika, prenik reda centimetra Bez obzira na njihov veoma veliki propusni opseg, zbog
prednosti optikih vodova, primena im je ograniena namikrotalasnomikrotalasno podrujepodruje elektromagnetnog spektraelektromagnetnog spektra gdedirektno povezuju antenu i udaljen primopredajnik bezkonverzije radio talasa u elektrinu struju
78M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Optika vlakna Optika vlakna uvod (1) uvod (1)
Optika vlakna imaju brojne prednosti u odnosu nadruge fiksne medijume: PoveanPovean kapacitetkapacitet prenosaprenosa. Protoci preko 40Gb/s (sa prvim
linkovima i preko 1 Tb/s). ElektromagnetnaElektromagnetna izolacijaizolacija.. Optika vlakna ne stvaraju
elektromagnetnu interferenciju i nisu osetljiva na spoljanjuinterferenciju i atmosferska pranjenja (ukoliko su vlaknaorganizovana u okviru kabla koji nije armiran).
NemaNema problemaproblema presluavanjapresluavanja i i refleksijerefleksije, prisutnih kodupredenih parica i koaksijalnih kablova.
ManjeManje slabljenjeslabljenje. Slabljenje raste sa rastojanjem sporije nego u sluaju prenosa elektrinim medijumima, ime se omoguavapostavljanje ripitera na veim razmacima.
27
79M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Optika vlakna Optika vlakna uvod (2) uvod (2)
Prednosti optikih vlakana (nastavak): Tipine veTipine verovatnoerovatnoe grekegreke su su redareda 101099 (za koaksijalne
kablove su reda 106). ManjiManji susu i i lakilaki.. Tipino, optiki kablovi imaju deset puta manju
teinu od koaksijalnih kablova, tanji su i laki za ugradnju. Optika vlakna su pogodna za upotrebu u irokomirokom
temperaturnomtemperaturnom opseguopsegu. Poveanje kapaciteta prenosa moe biti ostvareno dodavanjem
postojeem kablu kanala na razliitim talasnim duinamasvetlosti.
Optika vlakna su otpornijaotpornija nana korozijukoroziju i i vlaguvlagu. TrokoviTrokovi odravanjaodravanja susu manjimanji negonego zaza elektrineelektrine kablovekablove.
Takoe je i srednje vreme izmeu otkaza znatno due.
80M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Optika vlakna Optika vlakna uvod (3)uvod (3) Optiko vlakno se sastoji od dva koncentrina sloja:
unutranjeg koji se naziva jezgro i ima vei indeks prelamanja, i spoljanjeg koji se naziva omota i ima manji indeks prelamanja. Zbog razlike u indeksima prelamanja dolazi do odbijanja svetlosnog zraka ka centru jezgra.
Upadni ugao
Ugao refleksije
JEZGROOMOTA
PRIMARNI OMOTA
cnv
= cc brzinabrzina svetlostisvetlosti u u vakuumuvakuumuvv brzinabrzina svetlostisvetlosti u u vlaknuvlaknu
INDEKS PRELAMANJA
81M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Optika vlakna Optika vlakna uvod (4)uvod (4)
Prostiranje svetlosnog zraka kroz optiko vlakno zavisi od: veliine, konstrukcije, sastava optikog vlakna i od prirodesvetlosnog zraka emitovanog u vlakno
Putanje kojima se prostiru svetlosni zraci istih osobina i istogupadnog ugla pri ulasku u vlakno se nazivaju modovimodovi
Mod najnieg nivoa ima najkrau putanju, dok mod najviegnivoa ima najduu putanju kroz optiko vlakno
irina propusnog opsega optikog vlakna zavisi od disperzijedisperzijekoja predstavlja irenje impulsa, odnosno promenu duineputanje svetlosnog zraka kroz optiko vlakno i izraava se u ns/km u vremenskom domenu ili u MHzxkm u frekventnomdomenu
28
82M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Slabljenje optikog vlaknaSlabljenje optikog vlakna
GubiciGubici u u optikomoptikom vlaknuvlaknuse se dogadogaajuaju usledusled::-- apsorpcijapsorpcijee-- rasejanjrasejanjaa-- gubigubitakataka usledusled savijanjasavijanja-- disperzijedisperzijeNa Na krivojkrivoj slabljenjaslabljenja u u odnosuodnosu nana talasnutalasnu duinuduinupostojepostoje tri tri taketakeminimumaminimuma nana tri tri razliiterazliitetalasnetalasne duineduine emitovaneemitovanesvetlostisvetlosti tzv. prozori tzv. prozori
0
3
2
1
Talasna duina [nm]
Slab
ljenj
e [d
B/k
m]
1300 nm / 0.3 - 0.4 dB/km
800 nm/2 dB/km
I prozor
III prozor
II prozor
800 1000 1200 1400 1600
1550 nm/0.2 dB/km
83M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
PodelaPodela optioptikihkih vlakanavlakana (1)(1)
Prema materijalu od koga su izraena optikavlakna se dele na: StaklenaStaklena optikaoptika vlaknavlakna, kod kojih su i jezgro i omota
izraeni od dopiranog SiO2, odlikuju se malim gubicima, velikim propusnim opsegom i malim dimenzijama
PCS PCS (Plastic-Clad-Silica) vlakna imaju jezgro nainjeno oddopiranog SiO2, a omota je od plastike, odlikuju se slabljenjima oko 8 dB/km i propusnim opsegom10 MHzxkm
PlastinaPlastina vlaknavlakna, koja su cela nainjena od plastinemase, odlikuju se velikim prenicima, slabljenjem i malimpropusnim opsegom
84M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
PodelaPodela optioptikihkih vlakanavlakana (2)(2)
Prema indeksu prelamanja optika vlakna se dele na: OOptikaptika vlaknavlakna sasa skokovitimskokovitim ((stepstep) ) indeksomindeksom
prelamanjaprelamanja, gde dolazi do nagle promene indeksaprelamanja na prelazu iz jezgra u omota
OOptikaptika vlaknavlakna sasa gradijentnimgradijentnim ((gradedgraded) ) indeksomindeksomprelamanjaprelamanja, gde dolazi do postepene promene indeksaprelamanju polazei od centra jezgra, tako da ta vrednostsmanjuje radijalno da bi na mestu prelaza u omota bilajednaka indeksu prelamanja omotaa
29
85M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
PodelaPodela optioptikihkih vlakanavlakana (3)(3)
Najea podela optikih vlakana se vri premabroju modova koji se prostiru kroz jezgro optikogvlakna, i to na: MMultimodnaultimodna, kroz ije se jezgro prostire vie modova, i
ona mogu imati skokovit ili gradijentni indeks prelamanja MMonomodnaonomodna, kroz ije se jezgro prostire samo jedan mod,
i ona uvek imaju skokovit indeks prelamanja
86M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Podela optikih vlakana (4)Podela optikih vlakana (4)
Optika vlakna
Multimodna Monomodna
Sa step indeksom
Sa gradijentnim indeksom
87M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
MultimodnoMultimodno optiko vlakno (1)optiko vlakno (1)
Prenik jezgra je mnogo vei od talasne duine svetlosti koja se prostire kroz njega Svetlost se moe prostirati u vie putanja modova
Stari tip sa skokovitim (sa skokovitim (stepstep) indeksom ) indeksom prelamanja Indeks prelamanja je isti du celog prenika jezgra vlakna Zraci svetlosti kreu se razliitim putanjama kroz jezgro
modovi imaju razliito vreme propagacije Posledica: modalna disperzija Ograniava brzinu prenosa odnosno irinu propusnog
opsega; tipino 20-30MHz za duinu vlakna 1km
30
88M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
MultimodnoMultimodno optiko vlakno (2)optiko vlakno (2)
Noviji tip sa sa gradijentnimgradijentnim indeksom indeksom prelamanja Jezgro prenika 50 ili 62,5 m, dok je omota 125 m.
Omota primarne zatite je dvoslojan i prenika je 250 m Indeks prelamanja se postepeno menja du prenika
jezgra od maksimuma u centru do minimuma na povrini Zrak svetlosti (mod propagacije) koji se kree uz ivicu
vlakna putuje bre na duem putu; zrak koji se prostire kroz osu jezgra putuje sporije po kraem putu
Posledica znaajno manja modalna disperzija nego kod vlakna sa skokovitim indeksom prelamanja Tipian propusni opseg: 100 MHz do 1GHz Tipine primene: LAN mree
ITU-T preporuka G.651
89M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
MonomodnoMonomodno optiko vlakno optiko vlakno
Monomodno optiko vlakno ima jezgro prenika 8 10 m, dok je omota 125 m. Omota primarne zatite je dvoslojan i prenika je 250 m.
Zbog malog prenika jezgra samo jedan mod prostiranja Nema modalne disperzije posledica vei propusni opseg
Brzine prenosa do 10 Gb/s na rastojanjima do 60km sa komercijalno raspoloivim primopredajnicima
Korienjem optikih pojaavaa DWDM optiki sistemi mogu pokrivati hiljade kilometara na 10 Gb/s i nekoliko stotina km na 40 Gb/s.
ITU-T preporuke G.652G.652, G.653, G.654 i G.655G.655 Primena u okosnici mree,u okosnici mree, sve vie i u mrei za pristup
(FTTx)
90M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Tipovi optikih vlakana Tipovi optikih vlakana
IzvorIzvor
IzvorIzvor
IzvorIzvor
OdrediteOdredite
OdrediteOdredite
OdrediteOdredite
a) a) MultimodnoMultimodno, sa skokovitim (, sa skokovitim (stepstep) indeksom) indeksom
b) b) MultimodnoMultimodno, sa , sa gradijentnimgradijentnim indeksomindeksom
c) c) MonomodnoMonomodno
31
91M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Pobudni sklop Optiki izvor Veza: izvor optiko vlakno
Izlazni sklop Optiki detektorVeza: optiko
vlakno detektor
Optiko vlakno
Elektrini signal
Elektrini signal
Konfiguracija Konfiguracija fiberfiber--optikog optikog sistemasistema
PIN PIN diodadioda, , lavinske foto lavinske foto diodediode ((APDAPD))razliitihrazliitih konstrukcijakonstrukcija, , fotofoto tranzistortranzistor ii dr.dr.
LED LED diodadioda, laserska , laserska diodadioda
92M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Beini prenos Beini prenos uvod (1)uvod (1)
Predaja i prijem signala se ostvaruje pomou antena AntenaAntena konvertor elektrinih signala visokih uestanosti u
elektromagnetno zraenje (predajna antena) i obrnuto (prijemnaantena)
Postoje dva tipa konfiguracije za beini prenos: DDirekcioniirekcioni predajna antena emituje fokusirani elektromagnetni
snop, to zahteva precizno podeavanje predajne i prijemneantene kako bi se omoguio prijem emitovanih signala
OOmnidirekcionimnidirekcioni emitovani signal se prostire u svim pravcima i moe biti primljen od strane vie prijemnika koji su locirani u razliitim pravcima od predajne antene
Generalno vai da je mogunost fokusiranja signala u snop utoliko vea ukoliko je vea uestanost signala
93M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Beini prenos Beini prenos uvod (2)uvod (2)
Na prostiranje radio talasa dominatan uticaj imaslabljenje koje je u slobodnom prostoru datoformulom
Pored slabljenja ne treba zanemariti uticajerefleksije, difrakcije i drugih efekata propagacije
2410log [dB]DL =
DD rastojanje rastojanje talasna dutalasna duinaina
32
94M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Beini prenos Beini prenos uvod (3)uvod (3)
Tri opsega frekvencija Frekvencije u opsegu od 30 Frekvencije u opsegu od 30 MHzMHz do 1 do 1 GHzGHz Pogodne su za omnidirekcionalne konfiguracije tako da
se taj opseg, izmeu ostalog koristi i za radio difuziju Frekvencije u opsegu od oko 2 Frekvencije u opsegu od oko 2 GHzGHz do 40 do 40 GHzGHz -
mikrotalasne frekvencijemikrotalasne frekvencije U tom opsegu mogunost usmeravanja (fokusiranja)
signala je vrlo velika i mikrotalasi su pogodni za prenos od take do take, kao i za satelitske komunikacije.
Frekvencije u opsegu 310Frekvencije u opsegu 3101111 2102101414 HzHz -infracrveni deo elektromagnetskog spektrainfracrveni deo elektromagnetskog spektra Ovaj opseg se koristi za lokalni prenos od take do
take, obino u jednoj prostoriji
95M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Zemaljske radio veze (1)Zemaljske radio veze (1)
Najranija primena radio veza za prenos podataka, povezana je sa vrlo visokim frekvencijama, odnosno samikrotalasnim delom elektromagnetskog spektra
Razvoj primo-predajne tehnike, omoguio jeirokopojasne SHF (Super High Frequency) linkove kojisu podravali digitalne protoke reda nekoliko desetinaMb/s
Mikrotalasne veze zahtevaju ripitere na regularnimrazmacima za odravanje putanje signala iznadeventualnih prepreka i pojaanje nivoa signala
Na nekim mestima, kao to su vodene povrine, nijeuvek mogue instalirati tornjeve sa ripiterima, usled egase prelazi na prenos zasnovan na principu troposkatera
96M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Zemaljske radio veze (2)Zemaljske radio veze (2)
Troposkaterski sistemi koriste UHF ili SHF radio signale, koji se usmeravaju pod malim uglovima, kakobi se obezbedila refleksija od troposfere (sloj atmosferena visini od 10 km iznad povrine Zemlje) Ovi sistemi omoguavaju prenos vie nezavisnih signala
podataka, sa protocima do 2 Mb/s, na rastojanjima do 500 km 70-tih godina XX veka poinje eksploatacija VHF i UHF
delova elektromagnetnog spektra za prenos podataka Prvi sistemi u tim opsezima su omoguavali veze izmeu
centralnih stanica i pojedinanih korisnika, koji nisu morali da budu stacionirani na jednom mestu
Kasnijim razvojem, prvenstveno sistema za prenos govora u UHF opsegu, stvoreni su preduslovi da se celularnim mobilnimradio mreama prenose i podaci
33
97M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Mikrotalasne veze (1)Mikrotalasne veze (1)
Paraboline antene prenika od 0,4 do 2,6m vrsto fiksirane i fokusiraju uzani snop za postizanje prenosa po
liniji vidljivosti do prijemne antene Mikrotalasne antene su obino locirane na odreenoj
visini iznad zemlje s ciljem da se povea rastojanjeizmeu antena na dva kraja veze i da bi se omoguioprenos preko moguih prepreka
Ako se eli prenos na veim rastojanjima, koristi se niz radiorelejnih stanica Veze od take-do take se nadovezuju jedna na drugu
98M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Mikrotalasne veze (2)Mikrotalasne veze (2)
Najee frekvencije koje se koriste za prenos suizmeu 2 i 40 GHz
Primena: Ostvarivanje prenosa na velikim rastojanjima, kao alternativa
optikom vlaknu. Mikrotalasni linkovi se upotrebljavaju za prenosgovornog i TV signala
U LAN mreama za prenos podataka na kratkim rastojanjima u konfiguraciji taka-taka (izmeu ili unutar zgrada)
99M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Radio difuzija Radio difuzija
Radiodifuzija je omnidirekciona vrsta veze To znai da za radio difuzni prenos nije potrebna parabolina
antena, niti antena mora biti instalirana na preciznoj lokaciji. Opseg uestanosti od 30 MHz do 1 GHz
Za razliku od elektromagnetnih talasa niih uestanosti (MF i HF talasa, odnosno srednjih i kratkih), jonosfera ne reflektuje radio talase uestanosti vee od 30 MHz.
Prenos je ogranien na liniju direktne vidljivosti i za razliku odviih uestanosti u mikrotalasnom opsegu, radio difuzni talasi suotporni na slabljenja usled atmosferskih padavina.
S obzirom da je re o tehnici zasnovanoj na radio prenosu poliniji direktne vidljivosti, vai uslov kao i kod mikrotalasa o maksimalnom moguem rastojanju.
34
100M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
SatelitskeSatelitske mikrotalasnemikrotalasne vezeveze (1)(1)
Komunikacioni satelit je u osnovi mikrotalasna relejnastanica (transponder - prijemnik sa automatskom predajom odgovora).
Koristi se za povezivanje dva ili vie mikrotalasnih predajnika/prijemnika koji se nalaze na povrini Zemlje (zemaljske stanice)
Satelit prima emitovani signal u jednom opsegu, pojaava ga ili obnavlja, a zatim emituje na drugoj uestanosti.
Satelit moe funkcionisati na veem broju frekvencijskihopsega, koji se nazivaju kanalima transpondera
101M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
SatelitskeSatelitske mikrotalasnemikrotalasne vezeveze (2)(2)
Geostacionarni sateliti Postavljaju se na visini 36000 km iznad ekvatora Satelit treba da ostane stacionaran u odnosu na
Zemlju (u protivnom bi se izgubila linija direktnevidljivosti od zemaljskih stanica) Uslov: period rotacije jednak periodu Zemljine rotacije
Ako se dva satelita koja funkcioniu u istimopsezima nalaze blizu jedan drugom, moe doi do meusobne interferencije Problem se izbegava postavljanjem satelita u razmaku
od 4 u opsegu 4/6 GHz i 3 u opsegu 12/14 GHz Posledica: ogranien broj satelita
102M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Funkcionalna blok ema Funkcionalna blok ema zemaljske satelitske stanicezemaljske satelitske stanice
DOWN konvertori
LNA sistem
UPkonvertori
IDR modemski
sistem
14036MHz
14036MHz
5850-6425 MHz
3625-4200 MHz
HPA sistem
ZSS
Inte
rfej
s ka
tr
ansp
ortn
oj m
rei
i si
stem
ima
pren
osa
Antenski sistem
IDR (Intermediate Data Rate) IDR (Intermediate Data Rate) HPA (High Power Amplifier)HPA (High Power Amplifier)LNA (Low Noise Amplifier) LNA (Low Noise Amplifier)
35
103M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Satelitski prenos: konfiguracijeSatelitski prenos: konfiguracije
SatelitSatelit
Veza taka Veza taka takataka
SatelitSatelit
PrijemniciPrijemnici PrijemniciPrijemnici
PredajnikPredajnik
BroadcastBroadcast komunikacijakomunikacija
104M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Primena satelitskog prenosa (1) Primena satelitskog prenosa (1)
Distribucija TV programaDistribucija TV programa Tradicionalan nain upotrebe satelita za emitovanje
TV signala sa neke centralne lokacije. TV programi se emituju do satelita i potom, na principu difuzije, vraaju na Zemlju do odreenog broja stanica koje ihdistribuiraju do individualnih gledalaca
Jedna od aplikacija ove vrste je sa satelitima zadirektno emitovanje DBS (Direct Broadcasting Satellites), pri emu se sa satelita video signalidirektno emituju do individualnih gledalaca
105M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Primena satelitskog prenosa (2)Primena satelitskog prenosa (2)
MagistralneMagistralne telefonsketelefonske vezeveze Satelitski linkovi koriste za veze od take do
take izmeu telefonskih centrala javnetelefonske mree
To je ujedno optimalan medijum zameunarodne veze koje zahtevaju velikikapacitet
36
106M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Primena satelitskog prenosa (3)Primena satelitskog prenosa (3)
PrivatnePrivatne mreemree (biznis korisnici)(biznis korisnici) Provajder satelitskog servisa deli ukupan kapacitet
na odreeni broj kanala i potom izdaje te kanalepojedinanim poslovnim korisnicima
Korisnik koji raspolae antenama na odreenimpozicijama koristi svoj kanal za uspostavljanjeprivatne satelitske mree
Tradicionalno, ovakve aplikacije su bile vrlo skupe i ograniene na velike organizacije sa zahtjevima zasaobraaj velikog obima
Sistemi VSAT (Very Small Aperture Terminals) omoguavaju znaajno jeftiniju alternativu
107M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Primeri beinih komunikacionih Primeri beinih komunikacionih sistema (1)sistema (1) Celularni telekomunikacioni sistemi Dodeljeni spektar Prva generacija: 800, 900 MHz U poetku analogni govor
Druga generacija: 1800-1900 MHz Digitalni govor, prenos poruka
Trea generacija 2GHz Integracija govora sa drugim servisima
108M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Primeri beinih komunikacionih Primeri beinih komunikacionih sistema (2)sistema (2)
Beini LAN WLAN Nelicencirani ISM (Industrial, Scientific, Medical) spektar 902-928 MHz, 2.400-2.4835 GHz, 5.725-5.850 GHz IEEE 802.11 LAN standard (11-54 Mb/s)
Point-to-multipoint sistemi Direkcione antene na mikrotalasnim frekvencijama Brze digitalne komunikacije izmeu sajtova Brzi Internet radio pristup Linkovi okosnice za ruralne korisnike WiMAX
37
109M. StojanoviM. Stojanovi Elektrotehniki fakultet u BeograduElektrotehniki fakultet u Beogradu
Primeri beinih komunikacionih Primeri beinih komunikacionih sistema (3)sistema (3)
Satelitske komunikacije Long distance telefonija Satelitska TV Internet VSAT za privatne mree (biznis korisnici)
1TELEKOMUNIKACIONEMREE (2)
V semestar V semestar kolska 2008/2009. god.kolska 2008/2009. god.
DrDr MirjanaMirjana StojanoviStojanovi
Univerzitet u Beogradu Univerzitet u Beogradu ElektrotehniElektrotehnikiki fakultetfakultet
2M. StojanoviM. Stojanovi ElektrotehniElektrotehniki fakultet u Beograduki fakultet u Beogradu
UvodUvod u u raraunarskeunarske mremree i e i telekomunikacione protokoletelekomunikacione protokole
Podela raunarskih mrea Osnovni pojmovi o telekomunikacionim
protokolima OSI referentni model TCP/IP Suite Funkcije mrenih ureaja
3M. StojanoviM. Stojanovi ElektrotehniElektrotehniki fakultet u Beograduki fakultet u Beogradu
RaRaunarske mreunarske mreee
Raunarska mrea je sistem za komunikaciju izmeu dva ili vie raunara i pridruenih ureaja. To je interkonekcija raunara u cilju deljenja informacija i resursa
Najpoznatiji primer raunarske mree je Internet, koji omoguuje razmenu informacija milionima ljudi
Klasifikacija po podruKlasifikacija po podruju koje pokrivajuju koje pokrivaju: PANPAN Personal area network LANLAN Local area network MANMAN Metropolitan area network WANWAN Wide area network
24M. StojanoviM. Stojanovi ElektrotehniElektrotehniki fakultet u Beograduki fakultet u Beogradu
PAN (personalna mrePAN (personalna mrea)a) PAN je mrea za komunikaciju
raunara i raunarskih ureaja (ukljuujui telefone) na rastojanju od nekoliko metaranekoliko metara(tipino unutar prostorije)
Moe se povezati na veu mreu (npr. Internet)
PAN moe biti iinana ili bebeiinana iina:na: moe se povezati sa
magistralom raunara preko USBUSB (Universal Serial Bus)
BeBeiina:na: koristi tehnologije kao to su BBluetoothluetooth ili IrDAIrDA(Infrared Data Association)
5M. StojanoviM. Stojanovi ElektrotehniElektrotehniki fakultet u Beograduki fakultet u Beogradu
LANLAN (lokalna ra(lokalna raunarska mreunarska mrea)a)
LokalnaLokalna raraunarskaunarska mremrea (a (LANLAN)) je mrea koja se koristi za komunikaciju izmeu raunarskih ureaja lociranih unutar poslovne ili stambene zgrade (kompleksa)
LAN omoguava korisnicima deljenje resursadeljenje resursa kao to su fajlovi, hardver, tampai i dr.
LAN pokriva ogranieno podruje, tipitipino nekoliko no nekoliko stotina metarastotina metara, a ne vee od 1-2km
Protoci: od od 10 Mb10 Mb//s s ddo 1o 1 (1(100)) GbGb//ss Nie cene u odnosu na MAN i WAN mree
6M. StojanoviM. Stojanovi ElektrotehniElektrotehniki fakultet u Beograduki fakultet u Beogradu
PrimarPrimarne funkcije ne funkcije LANLAN--aa
Povezivanje veeg broja raunarskih ureaja Fajl server: hard disk velikog kapaciteta slui kao
centralni repozitorijum za uvanje fajlova Print server: opsluivanje jednog ili vie zajednikih
tampaa E-mail server Brzi LAN-ovi podravaju prenos video signala (video
streaming) Distribuirane aplikacije PodruPodruja primeneja primene: industrija, poslovni korisnici,
akademske institucije
37M. StojanoviM. Stojanovi ElektrotehniElektrotehniki fakultet u Beograduki fakultet u Beogradu
MAN (metro mreMAN (metro mrea)a)
MAN (MAN (Metropolitan Area NetworkMetropolitan Area Network)) je optimiziranaza ire geografsko podruje od LAN-a, od nekoliko blokova zgrada do celog grada
Komunikacija: od srednjih do velikih brzinavelikih brzina Moe biti vlasnitvo jedne organizacije, ali ga tipino
koristi vie pojedinaca i organizacija MAN takoe moe biti javna mrejavna mrea a Obezbeuje meusobno povezivanje lokalnih mrea Prenik zone pokrivanja do 50km
8M. StojanoviM. Stojanovi ElektrotehniElektrotehniki fakultet u Beograduki fakultet u Beogradu
WAN (mreWAN (mrea a irokog podruirokog podruja)ja)
Wide Area Network (WAN) raunarska mrea koja pokriva iroko geografsko podruje Komunikacioni linkovi prolaze granice grada,
regiona ili dravne granice Javne i privatne Razliite tehnologije komutacije i prenosa Najpoznatiji primer WAN mree je Internet
9M. StojanoviM. Stojanovi ElektrotehniElektrotehniki fakultet u Beograduki fakultet u Beogradu
Telekomunikacioni protokolTelekomunikacioni protokol
Telekomunikacioni protokolTelekomunikacioni protokol je skup pravila po kojima se vri razmena informacija izmeu entiteta u elektronskim komunikacionim sistemima
Generalno: entitetentitet je celina koja predaje i prima informacije, a sistemsistem je fiziki izdvojen objekat koji sadri jedan ili vie entiteta.
Primeri entitetaentiteta su korisnike aplikacije, sistemi za upravljanje bazama podataka, elektronska pota i dr.
Primeri sistemasistema su raunari, terminali, senzori i dr.
410M. StojanoviM. Stojanovi ElektrotehniElektrotehniki fakultet u Beograduki fakultet u Beogradu
KljuKljuni elementi ni elementi telekomunikacionog protokolatelekomunikacionog protokola
SintaksaSintaksa obuhvata nain formatiranja podataka SemantikaSemantika obuhvata kontrolne informacije za
koordinaciju entiteta i kontrolu greaka Merenje vremena (Merenje vremena (tajmingtajming)) povezano je sa
brzinom prenosa kontrolnih i korisnikih informacija i redosledom (sekvenciranjem) isporuke
11M. StojanoviM. Stojanovi ElektrotehniElektrotehniki fakultet u Beograduki fakultet u Beogradu
Pregled mehanizama protokola (1)Pregled mehanizama protokola (1)
AdresiranjeAdresiranje Slojevi moraju da identifikuju predajnike i prijemnike
Pravila prenosa podatakaPravila prenosa podataka Smer prenosa, logiki kanali
Kontrola greKontrola greakaaka Postoje mnoge tehnike detekcije i kontrole greaka Parnjaci moraju da se dogovore koju tehniku koriste Prijemnik treba da informie predajnu stranu da je korektno
primila podatke
Kontrola protokaKontrola protoka Ima za cilj da se izbegne pojava zaguenja u mrei
(preoptereenje linkova, spreavanje breg predajnika da zagui sporiji prijemnik)
12M. StojanoviM. Stojanovi ElektrotehniElektrotehniki fakultet u Beograduki fakultet u Beogradu
Pregled mehanizama protokola (2)Pregled mehanizama protokola (2)
Segmentiranje i Segmentiranje i reasembliranjereasembliranje Omoguava razmenu poruka proizvoljne duine koje se na
predajnoj strani dele (segmentiraju) u jedinice podataka ograniene duine, a na prijemnoj strani se vri obrnut postupak -reasembliranje
MultipleksiranjeMultipleksiranje i i demultipleksiranjedemultipleksiranje Korienje iste logike veze za vie nezavisnih instanci
komunikacije
RutiranjeRutiranje (usmeravanje)(usmeravanje) Ako postoji vie putanja izmeu izvora i odredita, treba izabrati
rutu
VAVANO:NO: protokol ne mora da implementira sve nabrojane mehanizme to zavisi od referentnog modela, sloja, tipa prenosa i dr.
513M. StojanoviM. Stojanovi ElektrotehniElektrotehniki fakultet u Beograduki fakultet u Beogradu
Koncept sloja i Koncept sloja i meuslojnemeuslojne komunikacije (1)komunikacije (1)
Telekomunikaciona mrea organizovana je kao skup stek (stack) slojeva
Osnovna ideja slojevite arhitekture: podeliti sloen problem komunikacije na nekoliko problema manjeg obima, od kojih se svaki nezavisno reava (najveim delom)
Struktura steka je hijerarhijskahijerarhijska svaki sloj obezbeuje viem sloju definisani skup servisa
Broj slojeva, sadraj, funkcije i nazivi zavise od referentnog modela primenjenog u konkretnoj mrei (OSI, TCP/IP, hibridni model)
14M. StojanoviM. Stojanovi ElektrotehniElektrotehniki fakultet u Beograduki fakultet u Beogradu
Koncept sloja i Koncept sloja i meuslojnemeuslojne komunikacije (2)komunikacije (2)
Sloj N na jednom sistemu komunicira sa slojem N na drugom sistemu, pomou pravila i konvencija sadranih u protokolu N sloja
Sloj N+1 je korisnik servisakorisnik servisa sloja N Sloj N je davalac (provajder) servisadavalac (provajder) servisa za sloj N+1 Protokol entiteti koji pripadaju istom sloju na
razliitim sistemima nazivaju se parnjaciparnjaci (peerspeers) ili ravnopravni entiteti
15M. StojanoviM. Stojanovi ElektrotehniElektrotehniki fakultet u Beograduki fakultet u Beogradu
Koncept sloja i Koncept sloja i meuslojnemeuslojne komunikacije (3)komunikacije (3)
Protocols are very interesting!
Protocols are very interesting!
Protokoli su vrlo interesantni!
Les protocols sont trs interesante!
Prevodi na engleski
alje poruku
Prenos pote, npr. preko Interneta
Prima poruku
Prevodi na srpski
Meusobna komunikacija prevodilaca na engleskom
Pota, npr. elektronska
Diskusija francuskog profesora i srpskog
studenta o TK protokolimaSloj 3
Sloj 2
Sloj 1
6OSI referentni modelOSI referentni model
17M. StojanoviM. Stojanovi ElektrotehniElektrotehniki fakultet u Beograduki fakultet u Beogradu
Kako je nastao OSI referentni Kako je nastao OSI referentni model ?model ?
OSI Open Systems Interconnection povezivanje otvorenih sistema
OSI referentni model je definisala ISO (International Organization for Standardization), krajem sedamdesetih godina 20. veka
Cilj: okvir za definisanje odgovarajuih standarda za povezivanje sistema
Otvoreni sistemi sistemi koji zajedniki koriste odgovarajue standarde
ITUITU--T preporuke serije X.200 T preporuke serije X.200
18M. StojanoviM. Stojanovi ElektrotehniElektrotehniki fakultet u Beograduki fakultet u Beogradu
Osnovni koncepti OSI modelaOsnovni koncepti OSI modela
ServisServis:: definie funkcije sloja i semantiku InterfInterfejsejs:: definie meuslojnu komunikaciju u
sistemu ProtoProtokkolol:: implementira servise Parnjaci u okviru jednog sloja izvravaju
specificirane funkcije Sloj moe koristiti bilo koji protokol sve dok
obezbeuje ponueni servis viem sloju Sloj moe da promeni protokol, bez ikakvog
uticaja na softver viih slojeva
719M. StojanoviM. Stojanovi ElektrotehniElektrotehniki fakultet u Beograduki fakultet u Beogradu
OSI koncept sloja i OSI koncept sloja i meuslojnemeuslojne komunikacijekomunikacije
(N+1)-entitet
(N1)-entitet
(N)-entitet
(N+1)-entitet
(N1)-entitet
(N)-entitet
(N)-SAP
(N1)-SAP
(N)-SAP
(N1)-SAP
(N+1)-protokol
(N)-protokol
(N1)-protokol
(N+1)-sloj
(N)-sloj
(N1)-sloj
Granica (N)-servisa
Granica (N1)-servisa
SAP (Service Access Point) taka pristupa servisu
20M. StojanoviM. Stojanovi ElektrotehniElektrotehniki fakultet u Beograduki fakultet u Beogradu
OSI referentni model OSI referentni model
1. Fiziki sloj(Physical Layer/ Layer 1)
2. Sloj linka za podatke (Data Link Layer/ Layer 2)
3. Mreni sloj (Network Layer/ Layer 3)
4. Transportni sloj (Transport Layer/ Layer 4)
5. Sloj sesije (Session Layer/ Layer 5)
6. Sloj prezentacije (Presentation Layer/ Layer 6)
7. Sloj aplikacije (Application Layer/ Layer 7)
- Sinhronizacija- Konektori- Kodovanje- Specifikacija elektr. i optikih interfejsa
- Operacije mree- Komutacija i rutiranje- Mreni interfejsi
- Kontrola sesije (poziva)
- Aplikacioni interfejsi- Fajl transfer- Elektronska pota- Baze podataka
- Integritet linka (kanala)- Kontrola greaka- Kontrola toka
- Integritet podataka od jednog do drugog kraja veze- Kontrola kvaliteta servisa
- Sintaksa podataka- Konverzija sintakse- Strukture podataka
21M. StojanoviM. Stojanovi ElektrotehniElektrotehniki fakultet u Beograduki fakultet u Beogradu
OSI slojevi u OSI slojevi u hostovimahostovima i mrei mrei i
Fiziki sloj
Sloj linka za podatke
Mreni sloj
Transportni sloj
Sloj sesije
Sloj prezentacije
Sloj aplikacije
Fiziki sloj
Sloj linka za podatke
Mreni sloj
Transportni sloj
Sloj sesije
Sloj prezentacije
Sloj aplikacije
Fiziki sloj
Sloj linka za podatke
Mreni sloj
Komunikacija od jednog do drugog kraja (End-to-End, E2E)
Mrea
Host Host
822M. StojanoviM. Stojanovi ElektrotehniElektrotehniki fakultet u Beograduki fakultet u Beogradu
FiziFiziki slojki sloj
Obuhvata mehanike, elektrine, funkcionalne i proceduralne karakteristike koje se odnose na prenos nestruktuirane povorke bita po fizikom medijumu
Tipina pitanja: Koliki napon predstavlja 1, a koliki 0? Koliko ns je trajanje bita? Da li se prenos odvija istovremeno u oba smera? Kako se uspostavlja i raskida fizika veza? Koliko pinova ima mreni konektor i kako se koristi?
23M. StojanoviM. Stojanovi ElektrotehniElektrotehniki fakultet u Beograduki fakultet u Beogradu
Sloj linka za podatke (DLL)Sloj linka za podatke (DLL)
Omoguuje prenos jedinica podataka izmeu entiteta mrenog sloja
Predajni entitet formatira podatke koje dobija od mrenog sloja u okvire (frames) koje prosleuje na liniju odgovarajuim redosledom
Moe ukljuivati procedure za detekciju i ispravljanje greaka u prenosu, kao i procedure za upravljanje protokom
Podsloj za kontrolu pristupa medijumu MAC (Medium Access Control) kontrolie pristup zajednikom medijumu koji deli vie stanica
24M. StojanoviM. Stojanovi ElektrotehniElektrotehniki fakultet u Beograduki fakultet u Beogradu
MreMreni sloj ni sloj
Omoguuje transparentan prenos podataka izmeu transportnih entiteta
Kljuna funkcija: rutiranjerutiranje jedinica podatakajedinica podataka (paketa) od izvora do odredita (statiko i dinamiko rutiranje)
Kontrolie uska grla u mrei Kontrolie realizaciju zahteva za kvalitet servisa
(kanjenje, diter i dr.) Obezbeuje nezavisnost viih slojeva od tehnologija
prenosa i tipa komutacije Obezbeuje interoperabilnost sa drugim mreama
925M. StojanoviM. Stojanovi ElektrotehniElektrotehniki fakultet u Beograduki fakultet u Beogradu
Transportni slojTransportni sloj
Obezbeuje nadgledanje i kontrolu prenosa podataka izmeu krajnjih korisnika
Kljuna karakteristika orijentisan ka prenosu od orijentisan ka prenosu od jednog do drugog krajnjeg sistema (jednog do drugog krajnjeg sistema (endend--toto--endend))
Transportni sloj, zajedno sa niim slojevima, prua jedinstven transportni servis, kojim se obezbeuje pouzdan i transparentan prenos podataka izmeu entiteta sesije
Moe ukljuivati procedure za detekciju i ispravljanje greaka u prenosu, kao i procedure za upravljanje protokom
26M. StojanoviM. Stojanovi ElektrotehniElektrotehniki fakultet u Beograduki fakultet u Beogradu
Sloj sesijeSloj sesije
Definie organizaciju razmene podataka i strukturu dijaloga izmeu aplikacija
Dve kategorije servisa sloja sesije: Administrativni servisAdministrativni servis Obezbeuje povezivanje/ razdvajanje entiteta
prezentacije
Servis dijalogaServis dijaloga Obezbeuje kontrolu razmene podataka Razgranienje i sinhronizaciju pojedinih operacija
27M. StojanoviM. Stojanovi ElektrotehniElektrotehniki fakultet u Beograduki fakultet u Beogradu
Sloj prezentacijeSloj prezentacije
Obezbeuje nezavisnost aplikacionih procesa od nezavisnost aplikacionih procesa od naina na koji su predstavljeni podaci, tj. sintaksesintakse
Strukture podataka koje razmenjuju entiteti prezentacije mogu se definisati na apstraktan nain, tipino pomou ASN.1ASN.1 (Abstract Syntax Notation)
To je potrebno i primenljivo kod kompjutera sa razliitom prezentacijom podataka, tipino kod transakciono orijentisanih aplikacija, kakve su bankarske aplikacije
10
28M. StojanoviM. Stojanovi ElektrotehniElektrotehniki fakultet u Beograduki fakultet u Beogradu
Aplikacioni slojAplikacioni sloj
Najvii sloj OSI modela koji direktno prua servise aplikaciji, njenom upravljakom delu i delu za sistemsko upravljanje
Aplikacioni sloj obezbeuje resurse aplikacijama (aplikacionim procesima) za pristup OSI okruenju
Sastavljen od aplikacionih aplikacionih servisnihservisnih elemenata elemenata (ASEASE) koji sadre odgovarajue aplikacione protokole
irok spektar protokola: fajl transfer, X.400 za uvanje i rukovanje porukama i dr.
29M. StojanoviM. Stojanovi ElektrotehniElektrotehniki fakultet u Beograduki fakultet u Beogradu
Osnovni naOsnovni naini prenosa i ini prenosa i vrste servisavrste servisa NaNaini prenosa:ini prenosa: Prenos sa uspostavom veze konektivnikonektivni prenosprenos
(connection-mode transmission) Prenos bez uspostave veze nekonektivni prenos
(connectionless mode transmission)
VrsteVrste servisaservisa:: Servis sa uspostavom veze konektivnikonektivni servisservis
(connection-oriented service) Servis bez uspostave veze nekonektivninekonektivni servisservis
(connectionless service)
30M. StojanoviM. Stojanovi ElektrotehniElektrotehniki fakultet u Beograduki fakultet u Beogradu
PrenosPrenos sasa uspostavomuspostavom vezeveze
Podrazumeva uspostavljanje i odravanje logikih veza (konekcija) radi prenosa informacija izmeu entiteta parnjaka
Krajnje take veze na sloju N se nalaze u servisnom interfejsu tog sloja
Tipovi logikih veza: taka taka (point-to-point) taka vie taka (point-to-multipoint) vie taaka vie taaka (multipoint-to-multipoint)
11
31M. StojanoviM. Stojanovi ElektrotehniElektrotehniki fakultet u Beograduki fakultet u Beogradu
Servis sa uspostavom veze Servis sa uspostavom veze konektivnikonektivni servis (1)servis (1)
Podrazumeva prenos informacija na sloju N, sa uspostavom veze
Predajna i prijemna strana dogovaraju se o skupu parametara kao to su maksimalna veliina jedinice podataka, kvalitet servisa i dr.
Faze konektivnog servisa: Uspostava veze Prenos informacija Raskid veze
32M. StojanoviM. Stojanovi ElektrotehniElektrotehniki fakultet u Beograduki fakultet u Beogradu
Servis sa uspostavom veze Servis sa uspostavom veze konektivnikonektivni servis (2)servis (2)
Tipian primer konektivnog servisa je transportni servis koji prua TCP u Internetu
Korespodencija izmeu veza na slojevima N i N1 Preslikavanje 1:1 Multipleksiranje nekoliko veza na sloju N po jednoj vezi na
sloju N1 Razdvajanje jedne veze na sloju N u vie veza na sloju N1
33M. StojanoviM. Stojanovi ElektrotehniElektrotehniki fakultet u Beograduki fakultet u Beogradu
PrenosPrenos bez bez uspostavuspostavee vezeveze
Podrazumeva prenos informacija bez uspostavljanja logikih veza izmeu entiteta parnjaka
Svaka jedinica podataka (paket, okvir) koja se prenosi predstavlja zasebnu celinu, koja se nezavisno od ostalih prosleuje naznaenom odreditu
Za tu svrhu neophodna je kompletna adresna informacija u svakom paketu
12
34M. StojanoviM. Stojanovi ElektrotehniElektrotehniki fakultet u Beograduki fakultet u Beogradu
Servis bez Servis bez uspostavuspostavee veze veze ((nekonektivninekonektivni servis)servis)
Podrazumeva prenos informacija na sloju N bez uspostave veze
Svaki poziv nekonektivnog servisa zapoinje prenos jedne jedinice podataka, nezavisno od bilo kog prethodnog ili budueg poziva tog servisa
Tipini primeri: mreni servis koji prua IP i transportni servis koji prua UDP u Internetu
35M. StojanoviM. Stojanovi ElektrotehniElektrotehniki fakultet u Beograduki fakultet u Beogradu
Servisne Servisne primitiveprimitive (1)(1)
Servis sloja N se definie skupom operacija koje se nazivaju servisne servisne primitiveprimitive
Entitet sloja N+1 pristupa i zahteva servise sloja N pomou servisnih primitiva (npr. uspostavljanje veze, prenos informacija, raskid veze)
Sloj N obavetava sloj N+1 o ishodu zahteva pomou servisnih primitiva
Drugim reima: servisne servisne primitiveprimitive su sredstvo su sredstvo interne interne meuslojnemeuslojne komunikacije u istom komunikacije u istom fizifizikom sistemukom sistemu (hostu, gejtveju, ruteru)
36M. StojanoviM. Stojanovi ElektrotehniElektrotehniki fakultet u Beograduki fakultet u Beogradu
Servisne Servisne primitiveprimitive (2)(2)
etiri vrste etiri vrste primitivaprimitiva:: RequestRequest zahtevzahtev, koji generie korisnik servisa radi
poziva neke procedure IndicationIndication indikacijaindikacija, koju generie davalac servisa radi
poziva neke procedure ili indikacije da je korisnik servisa u udaljenoj SAP aktivirao neku proceduru
ResponseResponse odzivodziv, potvrdan ili negativan koji generie korisnik servisa sa ciljem da zavri proceduru u odreenoj SAP, prethodno aktiviranu primitivom tipa indikacija
ConfirmConfirm potvrdapotvrda, afirmativna ili negativna, koju generie davalac servisa sa ciljem da zavri proceduru u odreenoj SAP, prethodno aktiviranu primitivom tipa zahtev
13
37M. StojanoviM. Stojanovi ElektrotehniElektrotehniki fakultet u Beograduki fakultet u Beogradu
Servisne Servisne primitiveprimitive (3)(3)
Nazivi primitiva sadre tri elementa: PoPoetno slovoetno slovo oznaava o kom se sloju radi Naziv servisaNaziv servisa uspostava veze, prenos obinih
podataka, prenos ubrzanih podataka, raskid veze Tip Tip primitiveprimitive zahtev, indikacija, odziv ili potvrda
Primer: T_T_ConnectConnect__requestrequest Zahtev za uspostavu transportne veze
38M. StojanoviM. Stojanovi ElektrotehniElektrotehniki fakultet u Beograduki fakultet u Beogradu
Servisne Servisne primitiveprimitive (4)(4)
N_operation_request
N_operation_indication
N_operation_response
N_operation_confirm
t1
t2
t3
t4
Korisnik servisa (sloj N+1)
Korisnik servisa (sloj N+1)
Davalac servisa (sloj N)
Meuslojni interfejs u sistemu A
Meuslojni interfejs u sistemu B
Operation, npr. Connect (uspostavi vezu)
39M. StojanoviM. Stojanovi ElektrotehniElektrotehniki fakultet u Beograduki fakultet u Beogradu
Servisne primitive (5)
N_operation_request
N_operation_indication
t1
t2
Korisnik servisa (sloj N+1)
Korisnik servisa (sloj N+1)
Davalac servisa (sloj N)
Meuslojni interfejs u sistemu A
Meuslojni interfejs u sistemu B
Operation, npr. Data (poalji podatke)
14
40M. StojanoviM. Stojanovi ElektrotehniElektrotehniki fakultet u Beograduki fakultet u Beogradu
OSI definicije jedinica podataka (1)OSI definicije jedinica podataka (1)
Jedinica podataka (N)-protokola (N)(N)--PDUPDU (ProtocolData Unit) Slui za razmenu podataka izmeu udaljenih (N)-
entiteta Jedinica podataka (N)-servisa (N)(N)--SDUSDU (Service
Data Unit) Predstavlja koliinu podataka (N)-interfejsa koji se
transparentno prenose od jednog do drugog kraja (N)-veze
Jedinica podataka (N)-interfejsa (N)(N)--IDU IDU (InterfaceData Unit) Slui za razmenu informacija izmeu (N+1) i (N) sloja i
prenosi se kroz taku pristupa (N)-servisu (N)-SAP
41M. StojanoviM. Stojanovi ElektrotehniElektrotehniki fakultet u Beograduki fakultet u Beogradu
(N)-PCI (N)-UDT
(N)-PDU
OSI definicije jedinica podataka (2)OSI definicije jedinica podataka (2)
Jedinica podataka (N)-protokola (N)-PDU (Protocol Data Unit)
Polje upravljaPolje upravljake informacije (N)ke informacije (N)--protokola protokola PCI (PCI (ProtocolProtocol ControlControlInformationInformation) sadr) sadri podatke i podatke potrebne za koordinaciju potrebne za koordinaciju zajednizajednikog rada para (N)kog rada para (N)--entitetaentiteta
Polje podataka (N)Polje podataka (N)--korisnika korisnika UDT (UDT (UserUser DataData) sadr) sadri i korisnikorisnike podatke koji se ke podatke koji se prenose izmeu prenose izmeu (N)(N)--entitetaentiteta
42M. StojanoviM. Stojanovi ElektrotehniElektrotehniki fakultet u Beograduki fakultet u Beogradu
(N)-ICI (N)-IDT
(N)-IDU
OSI definicije jedinica podataka (3)OSI definicije jedinica podataka (3)
Jedinica podataka (N)-interfejsa (N)-IDU (InterfaceData Unit)
Polje upravljaPolje upravljake informacije (N)ke informacije (N)--interfejsa interfejsa ICI (ICI (InterfaceInterface ControlControlInformationInformation) sadr) sadri podatke koje i podatke koje razmenjuju (N+1) entitet i (N)razmenjuju (N+1) entitet i (N)--entitetentitet
Podaci (N)Podaci (N)--interfejsa interfejsa IDT IDT ((InterfaceInterface DataData) sadr) sadri i korisnikorisnike podatke koji se ke podatke koji se prenose izmeu prenose izmeu (N+1)(N+1)-- i (N)i (N)--entitetaentiteta
15
43M. StojanoviM. Stojanovi ElektrotehniElektrotehniki fakultet u Beograduki fakultet u Beogradu
Preslikavanje 1:1Preslikavanje 1:1
(N)-PCI (N)-SDU
(N)-PDU
44M. StojanoviM. Stojanovi ElektrotehniElektrotehniki fakultet u Beograduki fakultet u Beogradu
Segmentiranje/objedinjavanjeSegmentiranje/objedinjavanje
(N)-PCI
(N)-SDU
45M. StojanoviM. Stojanovi ElektrotehniElektrotehniki fakultet u Beograduki fakultet u Beogradu
Formiranje/razlaganje bloka podatakaFormiranje/razlaganje bloka podataka
(N)-PCI (N)-SDU (N)-PCI (N)-SDU
(N)-PDU
16
46M. StojanoviM. Stojanovi ElektrotehniElektrotehniki fakultet u Beograduki fakultet u Beogradu
UlanUlanavanje/razdvajanjeavanje/razdvajanje
(N)-PDU (N)-PDU
(N - 1)-SDU
47M. StojanoviM. Stojanovi ElektrotehniElektrotehniki fakultet u Beograduki fakultet u Beogradu
U suU sutini ...(1)tini ...(1)
Komunikacija izmeu entiteta protokola istog sloja u razliitim sistemima realizuje se pomou protokolskih jedinica podataka (PDU Protocol Data Unit)
Primeri jedinica podataka: okviri (frames), paketi/datagrami, poruke, fajlovi
Opti format
H header (zaglavlje), obavezan deo; T trailer(opciono, tipino kod sloja linka za podatke)
H+T zajedno predstavljaju kontrolnu informacijukontrolnu informaciju, na osnovu koje operie protokol sloja N
HN TNPDU sloja N+1
48M. StojanoviM. Stojanovi ElektrotehniElektrotehniki fakultet u Beograduki fakultet u Beogradu
U suU sutini ... (2)tini ... (2)
Format jedinica podataka je sastavni deo protokola i definie se meunarodnim standardima
Kontrolna informacija (H+T) moe sadrati adrese, podatke o verziji protokola, kontrolne sume i dr.
VAVANO:NO: protokol sloja N ne bavi se sadrajem PDU sloja N+1; ona za njega predstavlja informacioni sadraj koji treba transparentno preneti preko mree
Na taj nain se ostvaruje meusobna nezavisnost slojeva i razgranienje funkcija
HN TNPDU sloja N+1
Deo koji protokol sloja N transparentno prenosi
17
49M. StojanoviM. Stojanovi ElektrotehniElektrotehniki fakultet u Beograduki fakultet u Beogradu
Princip formiranja jedinica Princip formiranja jedinica podataka podataka
InformacijaH4
Inform.(1. deo)H4H3
H4H3H2 T2Inform.(1. deo)
Informacija
H3 Inform.(2. deo)
H3H2 T2Inform.(2. deo)
InformacijaH4
Info
Recommended