UNAPRIJEĐENJE KLINIČKE TRANSFUZIJSKE PRAKSE U HEMATOLOŠKIH BOLESNIKA

Klinički bolnički centar RijekaKlinički zavod za transfuzijsku medicinu

Vera Roth, Jelena Carević Buljević,

Edita Ivanković, Sanja Balen

UNAPRIJEĐENJE KLINIČKE UNAPRIJEĐENJE KLINIČKE TRANSFUZIJSKE PRAKSE U TRANSFUZIJSKE PRAKSE U

HEMATOLOŠKIH BOLESNIKAHEMATOLOŠKIH BOLESNIKA

Hemovigilancija u EU i Hrvatskojod 1990-tih: značajne promjene u području uspostavljanja kontrole i sigurnosti te kvalitete transfuzijskog liječenja

Europska rezolucija o sigurnosti krvi i samodostatnosti (1995) uspostavlja mrežu praćenja transfuzijskog liječenja od odabira darovatelja krvi do praćenja učinkovitosti transfuzije - hemovigilancija (eng. haemovigilance)

u Hrvatskoj mreža hemovigilancije, kao sveobuhvatno praćenje transfuzijskog liječenja

Od 1998. podaci o transfuzijskim reakcijama dobrovoljno se šalju u nacionalni sustav praćenja transfuzijskih reakcija

1999. uspostavljen odgovarajući Registar uspostavljen jedinstveni obrazac prijave, koji se periodično šalje u Centar

(ispunjava transfuziolog ili odjelni liječnik) 2006. ozbiljni neželjeni događaji moraju se prijavljivati nacionalnom

referentnom centru

BIS projektobrazac Basic Information Sheet (BIS)1 odobrila SZO i njen regionalni ured za Europu

jednostavan obrazac od jednog lista papira: omogućuje uvid u tok transfuzijskog liječenja od odluke za transfuziju do mogućih neželjenih djelovanja i reakcija može pratiti transfuzijsko liječenje u različitih dijagnoza, bez obzira na specifičnosti liječenja pojedinih bolesnikakao rezultat njegove uporabe, nakon pregleda stanja slijede intervencije u kliničkoj praksi ustanove

1Doughty HA i sur, Report on WHO Regional Workshops 2002

2002. godine BIS obrazac odobren od Ministarstva zdravstva RH, u sklopu projekta Poboljšanje kvalitete zdravstvene skrbi

multicentrični pilot projekt u Hrvatskoj: u KBC Rijeka 2002. i 2003. godine; prikazani podaci prikupljeni su na Odjelu za hematologiju i Zavodu za transfuzijsku medicinu KBC Rijeka

CILJ RADA

Ispitati primjenu Basic Information Sheet (BIS) obrasca na

unapređenje kliničke transfuzijske prakse i uspostavu

sustavnog nadzora transfuzijskog liječenja (hemovigilancije)

hematoloških bolesnika u Kliničkom bolničkom centru Rijeka.

ISPITANICI I METODEretrospektivna analiza transfuzijskog liječenja hematoloških bolesnika u Kliničkom bolničkom centru Rijeka u travnju i svibnju 2001 - 2004. godine

Ispitivana skupinabolesnici Odjela za hematologiju Interne klinike KBC Rijeka: dobi 18 ili više godina, transfundirani KE tijekom dvije uzastopne godine BIS projekta:

100 bolesnika s 321 transfuzijskom epizodomza praćenje transfuzijskog liječenja se koristio BIS obrazac (popunjavao liječnik Odjela za hematologiju, pojedinačno za svaku transfuzijsku epizodu)

Kontrolna skupina bolesnici istog Odjela, s istim kriterijima dobi i vremena transfundiranosti, no transfundirani godinu prije, odnosno godinu poslije BIS projekta :

88 bolesnika s 274 transfuzijske epizodepodaci su se prikupljali iz dokumentacije Zavoda: Protokola križnih proba, Zahtjevnica za krvni pripravak i Protokola transfuzijskih reakcija

raspodjela po spolu: kontrolna vs. ispitivana skupina n.s. (muški 55% vs. 48%)

Spol i dob bolesnika

prosječna dob (n.s.): kontrolna skupina 70,9 ± 5,6 god ispitivana skupina 66,5 ± 3,4 god

bolesnici > 69 godina: značajno veći broj u ispitivanoj skupini (P<0,01)

bez podataka o dobi: značajno veći broj u kontrolnoj skupini (23 vs. 2)

bez podataka o dobi 2001. vs. 2004: bez podataka u 23 slučajeva 2001. vs. 0 slučajeva 2004

Godine života

Bro

j bo

lesn

ika

razlike i u raspodjeli dijagnoza - nespecifična dijagnoza kronična anemija u ispitivanoj skupini zamijenjena je specifičnijim - mijelodisplastični sindrom i maligni limfom

Razlika učestalosti dijagnoza u kontrolnoj i ispitivanoj skupini

pozitivni pomak kratkotrajan: godinu dana nakon projekta BIS, dijagnoza kronične anemije već vratila prethodnu učestalost

pozitivan utjecaj BIS-a:

uloga dijagnoze u određivanju optimalne transfuzijske terapije, kao i u planiranju transfuzijskog liječenja uopće

kontrolna vs. ispitivana skupina:

- primjena 1 doze učestalija u kontrolnoj (60% vs. 43%)

- primjena 2 doze učestalija u ispitivanoj

(56% vs. 39%)

Broj primjenjenih doza koncentrata eritrocita

za trajanja BIS projekta za trajanja BIS projekta transfuzije transfuzije rjeđe, ali uz veći broj KE po epizodi rjeđe, ali uz veći broj KE po epizodi (većinom 2)(većinom 2)

NOVIJE SMJERNICENOVIJE SMJERNICE: dati onu količinu pripravka krvi koju bolesnik treba i može podnijeti - posebno u hematoloških bolesnika

Vrijednosti hemoglobina prije transfuzije

“nema podataka”: veći udio u kontrolnoj skupini (16% vs. 7%)

vrijednost hemoglobina prije transfuzije: kontrolna vs. ispitivana skupina n.s.; najčešće 70 -79 g/L

ispitivana skupina: veći rasap na krajnjim vrijednostima

Međusobni utjecaj vrijednosti hemoglobina prije transfuzije i broja doza po transfuzijskoj epizodi

Hgb prije transfuzije < 60 g/L i 60 - 69 g/L: broj epizoda s 2 doze značajno veći od epizoda s 1 dozom

optimalan pristup kliničara:

Hgb < 70 g/L = > 1 KE

Hgb 70 - 90 g/L = podjednako 1 ili 2 KE

Hgb >90 g/L = 1 KE

Bro

j tr

ansf

uzi

jsk

ih e

piz

oda

Vrijednost hemoglobina (g/L)

1 doza KE po epizodi značajno učestalija na Odjelu (37% vs. 9%)

2 doze KE po epizodi značajno učestalije u Ambulanti (31% vs. 21%)

ukupna primjena češća na Odjelu (58% vs. 42%)

Međusobni utjecaj broja doza po transfuzijskoj epizodi i mjesta transfuzije

češće >1 doze KE u ambulantnih bolesnika - manji broj dolazaka

hospitalizirani bolesnici: slabije kliničko stanje, kontinuirano praćenje, često trajno postavljen pristup venskom putu

Međusobni utjecaj poslijetransfuzijskog porasta vrijednosti hemoglobina po dozi KE i procjene stanja bolesnika nakon

transfuzije

procjena stanja bolesnika vezana

uz porast hemoglobina:

u 5 od 8 epizoda bez

poboljšanja nema porasta Hgb

u 3 slučaja bez poboljšanja

transfuzijska reakcija

Porast vrijednosti Hb ( g/L)Porast vrijednosti Hb ( g/L)

Bro

j bol

esni

kaB

roj b

oles

nika

ZAKLJUČAKUvođenje BIS - obrasca dovelo do :

bolje suradnje između kliničara i transfuzijske službe

ključni podaci evidentirani u gotovo svim transfuzijskim epizodama; nakon projekta ta razina nije zadržana za neke specifične podatke;

nespecifične dijagnoze zamijenjene specifičnijim.

češćeg konzultiranja o optimalnom korištenju krvnih pripravaka:

"pravi krvni pripravak u pravo vrijeme s pravim razlogom pravom bolesniku"

HVALA NA PAŽNJI!