View
4
Download
0
Category
Preview:
DESCRIPTION
vježbe
Citation preview
KRATAK OPIS INTERNET APLIKACIJE ZA TESTIRANJE STUDENATAautor Ivan
akoti za prof. ipka PeruNe bih govorio o prednostima softvera koji
danas nastaje osim, da praktino sve ono to softver uradi za nas,
moe se uraditi i bez njega, ali poreenje: brzine, tanosti, lakoe,
cene, lepote i nivoa rada; nesumnjivo pokazuje veliinu i njegovu
blagodet.Danas se Internet testiranje sve vie uvodi kao deo
edukativnog procesa u organizacijama, kolama ali i kao verifikacija
znanja prilikom zapoljavanja. Ono se koristi u testovima znanja,
testovima inteligencije, raznim istraivanjima i generalno, svugde
gde se sam proces procene moe automatizovati.Internet testiranje se
koristi i kao deo procesa uenja na daljinu (eng.e-learning). Uenje
na daljinu se koristi za prenoenje znanja strunjaka na mesta na
kojima nije fiziki prisutan, naroito u zemljama koje su slabo
naseljene.Ovo testiranje donosi mnoge prednosti, ali trebamo biti
svesni i nedostataka. Prednosti su ubrzanje sastavljanja testa,
ubrzanje ispitivanja, vea tehnika preciznost ocenjivanja,
jednostavna i brza analiza rezultata jednog ili grupe ispitanika.
Prednost Internet ispitivanja je i mogunost praenja kvaliteta
ispitnih zadataka, tj. moe se videti po uzorku ispitanika koji
zadaci su koliko i kako reavani, te na temelju tih podataka oni se
u sledeem ispitu mogu ili promeniti ili izbaciti iz
ispita.Nedostatak je nepreciznost ocenjivanja slobodno pisanih
odgovora (eseja), kao i ogromna zavisnostpostupka ispitivanja, odn.
kvaliteta testa od onoga ko sastavlja test (prilikom sastavljanja
testa treba precizno odrediti podruje ispitivanja, vreme potrebno
za svaki odgovor ili ukupno vreme pisanja testa, i kakva vrsta
pitanja e biti koriena za svaki zadatak).Danas postoje mnoge
aplikacije koje omoguavaju proveru znanja putem Interneta i praenje
rezultata ispitanika. Internet testiranje pomae u usavravanju
znanja generiui izvetaje pomou kojih se moe precizno odrediti koje
oblasti zahtevaju dodatnu edukaciju ispitanika. Ono ima ogromnu
ulogu i u procesu traenja posla sa verifikacijom znanja. Kako
postoje razliite metode uenja koje variraju od fakulteta do
fakulteta, a posebno od drave do drave ne moe se precizno prosuditi
znanje pojedinca samo na temelju diplome. U stvarno znanje ulazi i
samouenje. Zato se prilikom zapoljavanja moe precizno proveriti
znanje upravo jednom ovakvom aplikacijom.Zbog svega ovoga, moj
izbor je upravo bio realizacija Internet aplikacije koja radi nad
bazom podataka za testiranje studenata. Ona predstavlja jednu od
prvih aplikacija ovog tipa na naem podneblju, a nadam se da e biti
i jedna od korisnih softverskih alatki i primer primene novih
raunarskih tehnologija u edukativne svrhe. Sem to prua mogunost
provere znanja iz pojedinih predmeta i njihovih oblasti ona
detaljno prikazuje i ima mogunost objanjavanja svih uinjenih
greaka. Time ima dvojaku ulogu, jednu u pripremi studenata za
polaganje pojedinih ispita, a drugu kao mnogo vaniju, navikavanje
na novi vid provere znanja koja e verujem biti sve
prisutnija.Budunost jedne ovakve aplikacije je verovatno u njenoj
razgradnji do onog nivoa kada e ona obuhvatati sve vidove ispitnih
zadataka, a samim tim davati slobodu svakog studenta da polae ispit
i odmah po polaganju dobije detaljne rezultate uz minimalno
angaovanje profesora. Raunari omoguavaju unos svih tipova zadataka
koje postoje na papiru, ali ne i automatsko ocenjivanje njihove
tanosti. Iz tog razloga u ovom radu je realizovana Internet
aplikacija za testiranje studenata koja podrava sledee tipove
ispitnih zadataka:4Istinito/Neistinito najednostavniji tip zadatka
koji nije preporuljiv za proveru znanja, zato jer daje 50%
mogunosti za sluajan izbor tanog odgovora4Viestruki izbor jedan
odgovor ovaj tip zadatka je slian prethodnom, sa tom razlikom da je
ovde ponueno vie odgovora, a postoji samo jedan taan odgovor. Ovaj
tip zadatka se esto koristi na ovakvim ispitima znanja, jer daje
relativno dobar odnos izmeu traenog znanja i jednostavnosti i
brzine odgovaranja za ispitanika. Obino se nudi od 4 do 5 moguih
odgovora, to daje 20% do 25% mogunosti sluajnog izbora tanog
odgovora.4Viestruki izbor viestruki odgovor tip zadatka koji
zahteva vie tanih odgovora na postavljeni zadatak i jo je jedan est
tip zadatka koji se pojavljuje na ispitima. U ovom tipu zadatka
poeljno je naglasiti da se trai vie tanih odgovora.Izabrani tipovi
upravo daju potpunu automatizaciju generisanja testova iz izabranih
predmeta i oblasti, a po zavretku detaljan rezultat. Pitanja i
odgovori se generiu po principu sluajnog izbora u trenutku vremena
tako da svaki student dobija razliit raspored pitanja i odgovora,
ime se umanjuje njegova mogunost sluajnog pogodka tanog odgovora.
Ovo naroito ima efekta ukoliko je student pripremajui ispit ve
reavao taj zadatak.Da budem precizniji naveu vrste pitanja koje
postoje: Istinito/Neistinito, Viestruki izbor-jedan odgovor,
Viestruki izbor-viestruki odgovor, Umetanje izraza (gde se zahteva
od ispitanika da slobodno upie odgovor), Viestruko umetanje
odgovora (slian prethodno navedenom, s tom razlikom da se sad
umesto jednog izraza moe uneti vie njih), Viestruko umetanje izraza
po redosledu (tip zadatka koji za razliku od prethodnog insistira
na vanosti redosleda odgovora) kao i hibridni tip zadatka (koji se
sastoji od kombinacije bilo kojih od gore navedenih tipova
zadataka).Ova aplikacija koristi metodu ispitivanja koja omoguava
jedan ili vie tanih odgovora na pitanje, a svako pitanje moe imati
neogranien broj odgovora. Za njenu podrku ostalim tipovima zadataka
bilo bi potrebno uvesti dodatne relacije. Npr., kod umetanja izraza
ispitanik slobodno upisuje tekst odgovora. Ovaj tip zadatka se
koristi za upisivanje matematikih izraza, formula i programskih
naredbi. On dakako ima prednost u tome to ne nudi mogua reenja
ispitaniku pa samim tim daje kreativniju i kvalitetniju proveru
znanja. U njemu se moe traiti upis jednog ili vie odgovora pri emu
se odgovorom smatra jedan ili svi uneseni izrazi. Kako bi se
postigla vea pravednost u ocenjivanju prilikom leksike greke
ispitanika, izrazi se smatraju tanim i ako je veina znakova tana
ili ako je pravilan redosled veine znakova u izrazu. U ovom tipu
zadatka, dakle, moe se koristiti leksika, sintaksna i semantika
analiza, odn. vetaka inteligencija, ali to ozbiljno komplikuje
postupak ocenjivanja, odn izraunavanja rezultata, te je stoga jasno
zato ovaj tip zadatka nije ukljuen u ovu aplikaciju, pa ostaje kao
mogunost dorade.Mnogo vaniji nedostatak aplikacije je nemogunost
specificiranja tipa odgovora. Ne moe se rei da li se eli, da se
izabere samo jedan taan odgovor ili vie tanih odgovora. Da bi se
ova mogunost implementirala potrebno bi bilo generisanje posebne
forme za svaki tip pitanja. Budui da je veina ovakvih testova
napravljena tako da se izabere jedan ili vie tanih odgovora ova
aplikacija je dobra za veinu klasinih primena. Ostavljena je
mogunost masteru aplikacije(profesoru) da li e ili nee
specificirati ovaj podatak u samom tekstu zadatka.Jedno od
nedostataka ove aplikacije, svesno uraen prilikom realizacije, je
nemogunost umetanja slika u pitanja i odgovore. Ona ne bi neto
znaajnije zakomplikovala aplikaciju ni samu bazu, ali kao autor
aplikacije umetanje slika nisam smatrao neophodnim za
razreavanje.Meutim, ovo moe vrlo lako da se implementira u samu
aplikaciju ukoliko se smatra neophodnim kod primene.Generisanje
testa aplikacije je bilo osmiljeno na sledei nain. Prvo se
postavljaju parametri: predmet i oblasti datog predmeta (oni su u
stvari izbor studenta). Time je definisan broj pitanja testa (koji
sam master aplikacije odn. predmetni profesor upisuje prilikom
upisa predmeta u bazu), kao i ukupan broj pitanja koji postoji u
bazi za izabrane oblasti izabranog predmeta (takoe zavisan od
mastera aplikacije odn. od predmetnog profesora, ali ne u smislu
eksplicitnog broja). Nakon toga se kree na generisanje pitanja i
odgovora. Pitanja se generiu po sluajnom izboru i redosledu koji
zavisi od trenutka kada student odabere opciju poetka testa. Ovo
prua generisanje razliitog testa sa razliitim redosledom pitanja
svaki put kada se isti predmet odabere. Prilikom prikazivanja
pojedinog pitanja generiu se odgovori tog pitanja po sluajnom
redosledu i on takoe zavisi od trenutka kada student pree na to
pitanje po prvi put. Pitanja i odgovori se upisuju u bazu po
potvrivanju studenta da je zavrio test.Prednost ovakvog generisanja
testa je u tome to student na svako pitanje moe odgovoriti sa vie
oznaenih odgovora, i to se tokom testa moe vraati na ve odgovorena
pitanja i ispravljati odgovor (to daje dovoljnu fleksibilnost i
komoditet studentu tokom samog testiranja), a da pri svemu tome ne
utiemo na sadraj baze podataka. Student kao pojedinac ne moe da
zapone novi test dok nije zavrio ili prekinuo prethodno zapoeti i
spreen je da dvaput upie isti test u bazu (prethodno reeno je
ustvari ono to treba da obezbedi softverski deo aplikacije koji je
neophodno da isprati sve zahteve generisanja testa), to takoe
predstavlja prednost, jer se uva integritet baze podataka i ona je
samim tim osloboena od ponovljenih n-torki.Nedostatak ovakvog
generisanja testa je to nije mogue umesto sluajnog izbora pitanja,
eksplicitno odrediti redosled i koja pitanja ulaze u dotini test.
Jo jedan od nedostataka je u tome to sam test nije ogranienog
vremenskog trajanja. To vreme je neogranieno u sluaju samostalne
izrade pojedinih testova, ali moe biti ogranieno ukoliko se student
testira pod nadzorom. Meutim, vremensko ogranienje moe vrlo lako da
se implementira u samu aplikaciju ukoliko se smatra neophodnim kod
primene.Generisanje izvetaja o rezultatima testa je ustvari i
najkompleksniji deo aplikacije, jer ne samo to treba prikazati broj
bodova dobijenih na testu, ve treba prikazati odgovore studenta,
tane odgovore, kao i dobijene bodove za svako pitanje uz, opciono,
objanjenje pitanja ukoliko ono postoji u bazi. Kako ova aplikacija
daje mogunost da pitanje ima vie nego jedan taan odgovor, to znai i
da parcijalno reenje treba da dobije pravilan deo od ukupnog broja
bodova koje to pitanje nosi. Ako student ne zna odgovor na pitanje,
mogao bi oznaiti sve odgovore i dobiti barem deo bodova. Zbog toga
prilikom generisanja izvetaja treba da detektujemo broj odgovora na
pitanje i ako je taj broj vei od broja tanih odgovora na to pitanje
studentu treba dodeliti nula bodova. Prilikom pregleda izvetaja za
svako pitanje se ispisuje ispravan odgovor, ali i odgovori koje je
ispitanik dao. Tako se omoguava uenje na grekama, to obezbeuje
jednu od najlepih i najbitnijih prednosti same aplikacije.Kako se u
poslednje vreme pojamInternet aplikacijakoristi da bi opisao
prezentaciju koju karakterie bilo kakav aktivni sadraj, ukazuje se
potreba da se ovaj pojam preciznije definie. Radi se o aplikaciji
koja je pisana na jednom od programskih jezika i koja se nalazi na
serveru. Ona za procesiranje zahteva upuenih iz itaa (eng.browser)
od strane korisnika koristi kd pisan na programskom jeziku, a za
prezentaciju HTML kd. Tako da ukoliko korisnik pogleda izvorni kd
strane, na njoj nema ni traga od koda pisanog programskim jezikom,
poto se on procesira na serveru, a njemu se samo alje rezultirajui
HTML. Iz ovog razloga bih napomenuo da sam pri izradi same
aplikacije razdvojio posao razvoja Internet strane (koji formatira
pristigle podatke, prua kontrole navigacije i ini ugoaj za
korisnikove oi) od aplikativnog dela koji o Internet dizajnu ne
mora da zna nita, a koji ini srce i pokreta same aplikacije.Takoe,
bio sam svestan da je korienje Interneta za predstavljanje i
prikupljanje podataka preraslo u velikoj meri jednostavan prikaz
stranice. Odavno su proli dani kada su projektanti, iji je zadatak
bio da prikau stavke kolekcije, pravili zasebnu stranu za stavku.
Takve stranice bilo je u poetku teko organizovati, a skoro nemogue
due vreme odravati aurnim.Obim i struktura podataka predstavljenih
na Internetu sve vie nalae njihovo pohranjivanje i organizovanje u
baze podataka. Upravo ova injenica mi je olakala razvoj aplikacije,
jer svaka Internet lokacija (ili njen deo), koja predstavlja
informacije o kolekciji slinih stavki (u mom sluaju studenata,
pitanja, odgovora, testova, rezultata), kandidat je za korienje
baze podataka. Iz tih razloga jedan od glavnih zadataka ovog rada
bilo je kreiranje baze podataka koja slui potrebama ove
aplikacije.U nastavku u navesti spisak tehnologija koje su
primenjivane prilikom izrade ove Internet aplikacije koja radi nad
bazom podataka sa kratkim osvrtom na svaku od njih, jer o svim tim
temama postoji dosta dokumentacije, ije se poznavanje naalost ne
moe izloiti u jednom ovako kratkom prikazu:4HTMLi pored svojih
mnogobrojnih ogranienja,Hypertext Markup Languageostaje
fundamentalna tehnologija za kontrolu strukture i izgleda pojedinih
Internet stranica. Meutim, kao osnovni jezik za izradu Internet
strana i skript programi koji se izvravaju na raunaru klijenta sami
po sebi nisu dovoljni. Potrebni su skriptovi na serverskoj strani.
HTML stranice iJavaScriptprogrami mogu da budu efektni, ali pate od
statinosti: bez obzira na animaciju i specijalne efekte, stranice
su onakve kakve ih je autor generisao i ne mogu sesame od
sebemenjati. Te stranice vide na isti nain svi oni koji im
pristupaju, dok se dinamiki sadraji generiu prema smernicama
autora, ali i na osnovu podataka koji pristiu od klijenta i/ili
podataka do kojih server doe na neki drugi nain. Dinamiki
generisani sadraji su preduslov za razne primene Interneta, meu
kojima i jedno mesto zauzima ova Internet aplikacija za testiranje
studenata koja radi nad bazom podataka.4Microsoft Activ Server
Pages (ASP)jeMicrosoft-ova tehnologija (Microsoftje isporuuje sa
svim svojim Web serverima) koja omoguava efiksnu izradu dinamikih
Internet stranica i kompleksnih Internet aplikacija kao to je ova.
Dakle, ona obezbeuje realizaciju skriptova na serverskoj strani.
Kada posetilac na Internetu zatrai stranicu koja sadri te
skriptove, skript nadopunjuje stranicu pre nego to ona napusti
server. Najjednostavniji oblik interakcije sa korisnikom kroz
aktivne stranice svodi se na prikupljanje podataka pomou HTML
obrazaca i prilagoenje Internet stranice tim podacima. Jedna od
najeih poslova koje obezbeuje ASP jeste upravo pristup bazama
podataka tako da je jedan od zadataka pri izradi ove aplikacije
detaljna upotreba ove tehnologije.4Microsoft Visual Basic Scripting
Edition (VBScript)programski jezik izabran zaActive Server Pages.
ASP je tehnologija koja vam omoguava da sami izaberete sintaksu
koju ete koristiti, uz postojanje odgovarajueg mehanizma
(eng.engine). U startu su obezbeeni mehanizmi zaJScriptiVBScript, a
mogue je naknadno dodati mehanizme i recimo za PERL, REXX
iliPython. U ovoj aplikaciji sam koristio upravoVBScriptdelom zbog
linih sklonosti, a delom zato to se, ako je verovati statistikama,
za njega opredeljuje najvei broj ASP programera.4Dizajn baze
podataka i primena. Prvi korak u korienju baze podataka je
projektovanje njenih tabela i polja. Drugi korak je implementiranje
ove strukture pomou softvera za upravljanje bazama podataka. Trei i
etvrti korak su dodavanje podataka i pravljenje upita nad podacima,
to je u potpunosti u zavisnosti sa prva dva koraka.4Microsoft
ActiveX Data ObjectsPristupanje bazi podataka iz programskog jezika
oigledno zahteva neki oblik softverskog interfejsa.Microsoft
Webserveri pruaju takav interfejs ActivX Data Objects (ADO). U
skladu sa izvorom podataka kome se pristupa, ADO obezbeuje iroku
ponudu objekata, metoda i svojstava. Otvaranje baze podataka i
itanje zapisa sastoji se iz sledeih koraka: pravljenje primeraka
(aktivnih kopija) potrebnih ADO objekata, postavljanje njihovih
svojstava, pozivanje njihovih metoda i prihvatanje rezultata. Ovaj
interfejs predstavlja standard prilagoen COM objektnom modelu tako
da on predstavlja celinu meu svim interfejsima.4Struktuirani upitni
jezikpraktino svi sistemi za upravljanje bazama podataka prihvataju
komande iz aplikacija u formatu nazvanom SQL (eng.Structured Query
Language).Accesskao izabrani softver za upravljanje bazom podataka
ove aplikacije nije izuzetak. ADO prihvata SQL komande iz kda
aplikacije i alje ih softveru za upravljanje bazama podataka koji
ih izvrava. Mnoge Internet stranice koje pristupaju bazi podataka
formiraju svoje SQL naredbe, ukljuujui esto opcije ili vrednosti za
pretraivanje odreene od strane Internet posetioca
Recommended