View
233
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
8/13/2019 Uspjeh Banke
http://slidepdf.com/reader/full/uspjeh-banke 1/47
PANEVROPSKI UNIVERZITET APEIRON
FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE
MIRJANA GRUBIŠA
MIKROEKONOMSKI I MAKROEKONOMSKI FAKTORI
USPJEŠNOSTI BANAKA
SPECIJALISTIČI RAD
BANJA LUKA, SEPTEMBAR 2008.
8/13/2019 Uspjeh Banke
http://slidepdf.com/reader/full/uspjeh-banke 2/47
Grubiša Mirjana Specijalistič ki rad
1
PANEVROPSKI UNIVERZITET APEIRON
FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE
MIKROEKONOMSKI I MAKROEKONOMSKI
FAKTORI USPJEŠNOSTI BANAKA
SPECIJALISTIČKI RAD
Predmet: Bankarski menadžment
Mentor: Doc. dr. Bogdana Vujnović-Gligorić
Student: Grubiša MirjanaIndeks br. 0003-07/RMU-S
Smjer: Bankarstvo,finansije i trgovina
BANJA LUKA, SEPTEMBAR 2008.
8/13/2019 Uspjeh Banke
http://slidepdf.com/reader/full/uspjeh-banke 3/47
Grubiša Mirjana Specijalistič ki rad
2
PREDGOVOR
Ovaj rad predstavlja krunu mog školovanja. Ovim putem želim dase zahvalim Prof. dr Đuri Mikiću, koji me je uveo u vode ekonomije,zatim
mom mentoru Doc.dr Bogdani Vujnović-Gligorić na nesebičnoj podršci inajveću zahvalnost dugujem svojim roditeljima koji su uvijek stajali uz
mene i podržavali me u svemu što sam do sada radila.
Hvala od srca,
MIRJANA
8/13/2019 Uspjeh Banke
http://slidepdf.com/reader/full/uspjeh-banke 4/47
Grubiša Mirjana Specijalistič ki rad
3
S A D R Ž A JUVOD....................................................................................................................................4
1. POJAM, FUNKCIJE I AKTIVNOSTI BANKE..................................................51.1. Pojam i funkcije banke................................................................................51.2. Aktivnosti banaka na finansijskom tržištu..................................................7
1.2.1. Aktivnosti na prikupljanju sredstava ...........................................71.2.2. Aktivnosti na plasiranju sredstava ...............................................81.2.3. Aktivnosti investicionog bankarstva ............................................8
2. PROFITABILNOST..................................................................................................9
2.1. Koncept profitabilnosti banaka...................................................................92.2. Novi koncept profitabilnosti banaka ..........................................................92.3. Upravljanje p rofitabilnošću banke..............................................................102.4. Profitabilnost kao funkcija cilja banke........................................................102.5.Tokovi formiranja profita banke..................................................................122.6. Indikatori profitabilnosti...........................................................................13
3. FAKTORI PROFITABILNOSTI........................................................................143.1. Mikroekonomski faktori profitabilnosti....................................................14
3.1.1. Kvalitet menadžmenta.................................................................143.1.2. Kvalitet aktive.............................................................................173.1.3. Ekonomija obima .......................................................................20
3.1.4. Ekonomija okvira.........................................................................223.1.5. Vanbilansne operacije..................................................................243.1.6. Troškovi poslovanja banke..........................................................273.1.7. Profitni centri...............................................................................29
3.2. Povezivanje mikroekonomskih faktora profitabilnosti..............................323.3. Makroekonomski faktori............................................................................32
3.3.1. Faza ekonomskog ciklusa.............................................................323.3.2. Okruženje banaka..........................................................................33
4. UTICAJ FAKTORA PROFITABILNOS TI KROZ PRIMJERE...................344.1.Bankarski sektor BiH..................................................................................34
4.1.1. Kapital i aktiva komercijalnih banaka.......................................34
4.1.2. Krediti.........................................................................................374.1.3. Finansijski rezultat i broj zaposlenih...................................... 374.1.4. Makroekonomsko okruženje bankarskog sistema BiH...............38
4.2. Faktori profitabilnosti Balkan Investment banke........................................39
ZAKLJUČAK .....................................................................................................................42
LITERATURA...................................................................................................................45
8/13/2019 Uspjeh Banke
http://slidepdf.com/reader/full/uspjeh-banke 5/47
Grubiša Mirjana Specijalistič ki rad
4
UVOD
Osnovni motiv poslovanja svake banke je da ostvari što veći p rofit kako bi preko profita
povećala dividendu svojim akcionarima, a reinvestiranjem u kapital banke (akcije) stvorila uslove
za povećanje kreditnog i finansijskog potencijala. U savremenim uslovima izražene tržišne
konkurencije za banku je od velikog značaja da prati faktore koji mogu uticati na profitabilnost
banke i na taj način stvoriti najbolje uslove za razvoj.
U okviru ovoga rada analizira se pojam, funkcije, aktivnosti banke, profitabilnost banke kao i
faktori koji utiču na profitabilnost banake, a koji se mogu svrstati u dvije grupe:
mikroekonomske i makroekonomske faktore.
Rad je podijeljen u četiri tematske jedinice u kojima se nastoji da se što bolje upoznamo
sa bankom, njenom profitabilnošću, faktorima profitabilnosti i sve to analiziramo kroz praktične
primjere.
U prvom dijelu, specijalistički rad se se odnosi na pojam banke, tačnije etimološki pojam
banke, njene funkcije koje se sve više proširuju i prelaze granice klasičnih bankarskih poslova,
jer banke sve v iše i dublje zalaze u poslove drugih finansi jskih inst itucija. Takođe, u okviru prvogdijela analizira se i aktivnost kojima se banka bavi, a to su aktivnosti prikupljanja sredstava,
njihovo plasiranje ali i poslove investicionog bankarstva.
U drugom dijelu rada više pažnje posvećuje se profitabilnosti banke kao jednom od
osnovnih ciljeva banke, klasičnom i novom konceptu profitabilnosti, takođe i tokovima
formiranja profitabilnosti banke kao i indikatorima profitabilnost i.
Treći dio specijalističkog rada je dosta detaljniji od prethodna dva dijela i odnosi se na
analizu mikroekonomskih i makroekonomskih faktora što i predstavlja centralnu temu ovog
specijalističkog rada. Mikroekonomske faktore čine kvalitet menadžmenta, kvalitet aktive,
ekonomija obima, ekonomija okvira, vanbilansne operacije, troškovi poslovanja i profitni centri.
U okviru makroekonomskih faktora analizira se faza ekonomskog ciklusa i okruženje u kojem
banke posluju.
Četvrti dio predstavlja analizu faktora profitabilnosti na primjeru bankarskog sektora
Bosne i Hercegovine. Analiza bankarskog sektora Bosne i Hercegovine je dop unjena analizom
faktora profitabilnosti Balkan Investment banke.
8/13/2019 Uspjeh Banke
http://slidepdf.com/reader/full/uspjeh-banke 6/47
Grubiša Mirjana Specijalistič ki rad
5
1. POJAM, FUNKCIJE I AKTIVNOSTI BANKE
1.1. Pojam i funkcije banke
Banke predstavljaju najznačajniju grupu depozitnih finansijskih institucija. Pojam
"banka" vodi porijeklo od latinske reči "banca" koja označava klupu ili "sto za razmjenu novca".
Korijene savremenih banaka nalazimo u srednjem vijeku u sjevernoj Italiji, ali poneke elemente
banakarstva možemo naći i u staroj Gr čkoj i Rimu.
Banka se u svom poslovanju rukovodi sa tri osnovna principa, a to su profitabilnost,
likvidnost i stabilnost.
Razlikuju se dva shvatanja banaka, klasično i novije shvatanje. Po klasičnom shvatanju
banka je finansijska institucija koja do sredstava dolazi prikupljanjem depozita na osnovu kojih
će kasnije odobriti kredite. Ukoliko sakupi više depozita moći će odobriti i više kredita. Pri tome
obavlja i neke druge poslove p oput plaćanja, davanja garancija i slično.
Smisao bankarskog poslovanja je da kamate koje banke plaćaju na primljene depozite budu
manje od kamata koje naplaćuju na date kredite. Iz te razlike banka ostvaruje pokriće troškova i
zaradu. Bankarsko poslovanje prati i određeni rizik. Jedan od najvećih rizika je da deponenti počnu masovno povlačiti svoje depozite. Zbog toga banka mora stvoriti određene rezerve kako bi
u svakom trenutku bila likvidna i sp osobna izvršiti sve naloge svojih klijenata.
U poslednje dvije do tri decenije uloga banaka se znatno počela mijenjati. Na to su uticali
brojni faktori pop ut internacionalizacije, globalizacije, povećanje broja finansijskih usluga,
podizanje nivoa konkurencije, tehničko-tehnološki razvoj, pojava velikog broja inovacija itd. Sve
navedene promjene su dovele do toga da mnogi teoretičari tvrde da klasične banke prosto umiru.
Razlog nestajanja klasične banke je povezan sa potrebom podizanja ukupne efikasnosti
cjelokupnog f inansijskog sist ema.
Subjekti kojima su potrebna finansijska sredstva se trude da pronađu alternativne izvore
sredstava pod povoljnijim uslovima. Sa druge strane i deponenti dobijaju nove alternative držanja
svojih sredstava. Zbog toga banke su bile prinuđene da uvode promjene, odnosno da nude nove
servise, da obavljaju druge finansi jske usluge, da vrše tehnološke inovacije, da uvode p romjene u
sistemu plaćanja, procedurama i načinu rada.
8/13/2019 Uspjeh Banke
http://slidepdf.com/reader/full/uspjeh-banke 7/47
8/13/2019 Uspjeh Banke
http://slidepdf.com/reader/full/uspjeh-banke 8/47
Grubiša Mirjana Specijalistič ki rad
7
Brokerska funkcija znači da banka preko svojih brokera i dilera učestvuje u trgovanju hartijama
od vrijednosti, a investiciona funkcija znači da pružaju veliki broj različitih usluga emitentima
pojedinih hartija od vrijednosti. Funkcija povjerenika je veoma raširena, odnosno banke se
pojavljuju u mnogim poslovima u ulozi povjerenika, np r. u slučaju upravljanja imovinom,
davanju jemstva ili garancija itd.
1.2. Aktivnosti banaka na finansijskom tržištu
Banke nude depozitne i kreditne usluge uz sve veći broj različitih novih, inovativnih
usluga, kao što su savjeti pri finansiranju, garantovanje plasmana novoemitovanih obveznica ifinansijsko savjetovanje.2
Banke obavljaju raz ličiti broj aktivnosti koje možemo svrstati u tri različite grupe:3
• Aktivnosti na p rikupljanju sredstava
• Aktivnosti na p lasiranju sredstava
• Aktivnosti pružanja usluga iz oblasti invest icionog bankarstva
1.2.1. Aktivnosti na prikupljanju sredstava
Banke do sredstava dolaze prikupljanjem različitih vrsta depozita: depozita po viđenju,
depoziti na osnovu tekućih i žiro računa, štednih računa, oročenih računa itd. Depoziti se
prikupljaju od stanovništva, p rivrede, države i njenih organa, kao i ino subjekata. Depoziti ujedno
prestavljaju osnovni i najznačajniji izvor sredstava za banku. Pored depozita razlikujemo i ostale
izvore sredstava koje možemo podijeliti u dvi je grupe: kreditni i sopstveni izvori srestava.
• Sopstvene izvore čine akcijski kapital i akumulirani dobitak.
• Kreditne izvore čine različite pozajmice, bilo od centralne banke ili drugih banaka, kao i
sredstva dobijena emitovanjem dužničkih hartija, odnosno finansijskih instrumenata duga
različite ročnosti.
2 Н. Плакаловић. Монетарна економија. С.Сарајево: Завод за уџбенике и наставна средства. стр.69.3 Д. Д. Ерић. Финансијска тржишта и инструменти. Београд: Чигоја штампа, 2003. стр.185.
8/13/2019 Uspjeh Banke
http://slidepdf.com/reader/full/uspjeh-banke 9/47
Grubiša Mirjana Specijalistič ki rad
8
1.2.2. Aktivnosti na plasiranju sredstava
Prikupljena sredstva banke se mogu koristiti za različite svrhe i na različite načine.
Najčešće se koriste za odobravanje različitih vrsta kredit, za investicije u realnu aktivu, ali i za
investicije u različite finansijske instrumente.
Zbog velikog broja rizika sa kojim se banka suočava, jedan dio sredstava mora biti u obliku
rezervi, bilo obaveznih kod centralne banke, bilo u obliku likvidnih hartija u vrednosti, odnosno
hartija koje se lako mogu transformisati u gotovinu.
Krediti su najvažniju dio plasmana banke i razlikujemo različite kredite
4
:
• Krediti za nekretnine ( kuće, stanovi),
• krediti finansijskih institucija (krediti bankama, osiguravajućim kompanijama,
finansijskim kompanijama),
• poljoprivredni krediti (za zemljoradničke i stočarske poslove),
• komercijalni i industrijski krediti (poslovnim kompanijama za pokriće različitih troškova),
• krediti pojedincima ( automobil, b ijela tehnika),
• razni krediti (za HOV),
• potraživanja po osnovu lizinga (kad zajmodavac kupuje opremu ili vozila i daje ih u
zakup svojim klijentima).
1.2.3. Aktivnosti investicionog bankarstva
Aktivnosti investicionog bankarstva su aktivnosti koje banke preduzimaju u procesima
emisija hartija od vrednosti za privredne subjekte. Investiciono bankarstvo podrazumjeva
pružanje čitavog spektra različitih bankarskih usluga. One se kreću od davanja savjeta -
konsalting, pomoći oko pripreme registracionih izvještaja i objavljivanja prospekta za javnu
ponudu hartija od vrijenosti, preko usluga pokroviteljstva emisije, sve do poslova u vezi sa
plasmanom emisije, garantovanja ili čak otkupa.
4P.S. Rose: S.C. Hudgins.Банкарски менаџмент и финансијске услуге. Београд: Дата статус, 2005. стр.524
8/13/2019 Uspjeh Banke
http://slidepdf.com/reader/full/uspjeh-banke 10/47
Grubiša Mirjana Specijalistič ki rad
9
2. PROFITABILNOST
2.1. Koncept profitabilnosti banaka
Osnovni motiv poslovanja svake banke je da ostvari što veći p rofit kako bi preko profita
povećala dividendu svojim akcionarima, a reinvestiranjem u kapital banke (akcije) stvorila uslove
za povećanje kreditnog i finansijskog potencijala. Finansijsku politiku banke treba tako postaviti
da kamate koje banke plaćaju svojim deponentima budu mot ivacija za novu štednju.
Strategija prikupljanja izvora sredstava treba da je usaglašena sa strategijom plasmana
sredstava i strategijom pokrića troškova bankarskog poslovanja. Finansijska politika banke se
smatra uspješno projektovanom, ukoliko banka ostvaruje profit (neto dobit) i zadovoljava
projektovane kriterijume dividendne p olitike koji su prihvaćeni od strane akcionara.5
2.2. Novi koncept profitabilnosti banaka
Ubrzani razvoj tržišnih odnosa u finansijskoj sferi, sve intenzivnija primjena savremene
informacione tehnologije i njome izazvani procesi finansijskih inovacija i deregulacija
finansijskih i bankarskih aktivnosti stvorili su uslove početkom 80-ih godina za promjenu u
bankarskoj teoriji i praksi.
Svoju poslovnu strategiju banke zasnivaju na simultanom upravljanju aktivom i pasivom,
što je poznato kao ALM-strategija. Banka prelazi sa nabavnog tržišta, gdje je bila pasivni
akceptant obaveza, na t ržištu ponude gdje prezentira svoje proizvode - usluge.
Simultanim strukturiranjem aktive i pasive, banka teži optimalnoj efikasnosti, koja je
pokazatelj poželjnog stepena likvidnost i i sigurnosti koji reflektuje operativna i strateška
ponašanja vlasnika banke, men adžmenta banke i komitenata banke.
5 Н. М. Вуњак, Љ .Д. Ковачевић. Банкарство. Бечеј:Пролетер а.д., Суботица: Економски факултет, 2006.стр. 383.
8/13/2019 Uspjeh Banke
http://slidepdf.com/reader/full/uspjeh-banke 11/47
Grubiša Mirjana Specijalistič ki rad
10
Cilj je da ostvareni nivo profitabilnosti omogući porast tržišnih cijena akcija banke, kao
i porast neto-kapitala u skladu sa rastom obima bankarskih aktivnost.
Primjena ALM strategije treba da minimizira, supstituiše ili transferiše rizik razvijenih tržišnih
odnosa.6
2.3. Upravljanje profitabilnošću banke
Upravljanje profitabilnošću banke podrazumjeva da menadžment banke dobro poznaje
bilansnu st rukturu banke. M enadžment banke može bilansnu strukturu p osmatrati sa statičkog i
dinamičkog aspekta. Statičko istraživanje profitabilnosti banke predstavlja iskazivanje rezultata banke na osnovu stvarnog ili p laniranog stanja tačno na određeni dan.
Dinamičko iskazivanje profitabilnosti banke polazi od iskazivanja rezultata banke u
određenom vremenskom periodu. Dinamički aspekt iskazivanja profitabilnosti banke polazi od
čenjenice, da se profitabilnost banke mijenja svakog momenta, zbog uticaja mnoštva faktora u
okviru operativnog poslovanja banke.7
2.4. Profitabilnost kao funkcija cilja banke
S obzirom na svoju specifičnost, banka kao preduzeće transformiše sopstvenu funkciju cilja od
maksimizacije profita ka obezbjeđenju dovoljne stope prinosa po jedinici akcijskog kapitala.
Veća stopa prinosa po jedinici akcijskog kapitala u dužem vremenskom periodu ima za rezultat
povećanje tržišne vrednosti banke.
Zbog toga se može reći da je suštinska funkcija cilja upravo povećanje tržišne vrijednosti
banke, dok je maksimiranje stope prinosa po jedinici akcijskog kapitala pojavni oblik ciljne
funkcije banke. Radi se o tome da se rastući tokovi profitnih stopa iz prethodnih perioda koriste
kao osnova za projekciju budućih karakteristika banke, što je od interesa za potencijalne
investitore kapitala u bankarski sektor.
6 С.Комазец, Б. Крстић, А. Живковић, Ж. Ристић. Банкарски менаџмент. Београд: Чигоја штампа стр.907.7 Н. М. Вуњак, Љ .Д. Ковачевић. Банкарство. Бечеј: Пролетер а.д., Суботица: Економски факултет, 2006.стр. 383.
8/13/2019 Uspjeh Banke
http://slidepdf.com/reader/full/uspjeh-banke 12/47
Grubiša Mirjana Specijalistič ki rad
11
Naime, diskontovanje anticipiranih tokova neto prinosa banke iz naredn ih perioda
formiraće se neto sadašnja vrijednost banke. Shodno tome, neodgovarajući kvantum profita u
sadašnjem trenutku imao bi za posledicu, nakon diskontovanja, nedovoljnu visinu sadašnje neto
tržišne vrednosti banke.
Zbog toga bi došlo do pada tržišne cijene akcija banke, što bi odvraćalo potencijalne
investitore od kupovine novih emisija akcija takve banke, kao i od kupovine na sekundarnom
tržištu već emitovanih akcija.
U slučaju rastućih stopa prinosa po jedinici akcijskog kapitala povećalo bi se interesovanjeinvestitora za akcijama takve banke, kako na primarnom tako i na sekundarnom tržištu. Možemo
reći da su rastuće stope prinosa u funkciji mobilisanja dodatnog kapitala od strane banke, jer je on
uslov opstanka banke, kao i ekspanz ije banke. 8
8 С.Комазец, Б. Крстић, А. Живковић, Ж. Ристић. Банкарски менаџмент. Београд: Чигоја штампа. стр. 907.
8/13/2019 Uspjeh Banke
http://slidepdf.com/reader/full/uspjeh-banke 13/47
Grubiša Mirjana Specijalistič ki rad
12
2.5.Tokovi formiranja profita banke
Tokovi formiranja profita banke po metodologiji OECD-a. 9
Tabela 1-Tokovi formiranja profita
1. Kamatni dohodak
2. Kamatni rashod
3. Neto kamatni dohodak (1-2)
4. Neto nekamatni dohodak
5. Bruto dohodak (3+4)
6. Operativni rashodi
7. Neto dohodak (5-6)
8. Izdvojene rezerve
9. Profit prije oporezivanja (7-8)10. Porez na dohodak
11. Profit poslije oporezivanja (9-10)
12. Raspodijeljeni p rofit
13. Zadržani profit (11-12)
Izvor: Bankarstvo; Milutin Ćirović; Beograd: Bridge Company, 2001.
9 Оrganisation for Economic Co-operation and Development (Организација за економску кооперацију и развој )
8/13/2019 Uspjeh Banke
http://slidepdf.com/reader/full/uspjeh-banke 14/47
Grubiša Mirjana Specijalistič ki rad
13
2.6. Indikatori profitabilnosti
Indikatori profitabilnosti (ROI, ROA, ROE) su najznačajniji pokazatelji poslovanja
banke.
Indikator ROI (prinos na ukupne prihode) predstavlja odnos između neto dobiti po
osnovu redovnog poslovanja i ukupnih prihoda banke. Profitabilnost je veća ako njena ostvarena
dobit učestvuje sa većim procentom u njenim ukupnim prihodima. S obzirom da razlika između
ukupnih prihoda i dobiti banke prestavlja ukupne rashode banke, možemo na osnovu niskog
nivoa indikatora ROI z aključiti, da banka ili ima previsoke rashode ili ima previsoka izdvajanja urezerve.
Indikator ROA (prinos na ukupnu aktivu) predstavlja odnos između neto dobiti i ukupne
aktive banke.
Indikator ROE (prinos na akcijski kapital banke) predstavlja odnos između neto dobiti i
akcijskog kapitala bank e.
Indikator AU pokazuje procentualno učešće ukupnih prihoda u odnosu na ukupnu
aktivu.
Indikator EM predstavlja odnos između ukupne aktive i akcijskog kapitala banke.
8/13/2019 Uspjeh Banke
http://slidepdf.com/reader/full/uspjeh-banke 15/47
Grubiša Mirjana Specijalistič ki rad
14
3. FAKTORI PROFITABILNOSTI
3.1. Mikroekonomski faktori profitabilnosti
3.1.1. Kvalitet menadžmenta
Značajan faktor profitabilnosti banke je kvalitet menadžmenta. Menadžment u bankarstvu
podrazumjeva pojedinca ili grupu pojedinaca koji su odgovorni za proučavanje tržišta i
formulisanje odluka, kao i iniciranje odgovarajućih aktivnosti u korist banke. Zadatak
menadžmenta banke odnosi se na sprovođenje poslovne politike banke i maksimalno korišćenje
performansi banke.
Osnovne funkcije bankarskog menadžmenta su: planiranje, organizovanje, kadrovanje,
upravljanje i kontrola.10 Sastavni dio strategije menadžmenta banaka je stvaranje strateških
profitnih centara (filijala). Precizno definisani i organizovani profitni centri omo gućavaju da se
izvrši racionalna alokacija raspoloživih sredstava kako bi se maksimizirao profit banke kao
cjeline.Što je finansijski sistem složeniji i što je veća konkurencija na finansijskom tržištu i zahtjevi
koji se postavljaju pred bankarskog menadžera su veći. Savremeni tržišni uslovi privređivanja
zahtjevaju od menadžera banke, ne samo stručno znanje i profesionalni rad, nego i preduzetnički
osjećaj.
Kvalitetan bankarski menadžer, kao preduzetnik, je u stanju da procijeni dalji razvoj
finansijskog tržišta i konkurentnost finansijskih institucija, a sve kako bi povukao prave poteze u
banci kojom rukovodi.
Profesionalna obaveza menadžmenta banke je da stalno ispunjava nove zahtjeve vezane za
kvalitet upravljanja. Menadžerski profesionalizam se posebno ističe kod: a) strategijskog
planiranja, b) planiranja tehnologije i njenih primjena u banci, v) upravljanja aktivom i pasivom,
g) obezbjeđenja f inansijske kontrole u banci.11
10 M. Ћировић. Банкарство. Београд: Bridge Company, 2001. стр.69.11 Н. М. Вуњак, Љ .Д. Ковачевић. Банкарство. Бечеј: Пролетер а.д., Суботица: Економски факултет, 2006.стр. 439.
8/13/2019 Uspjeh Banke
http://slidepdf.com/reader/full/uspjeh-banke 16/47
Grubiša Mirjana Specijalistič ki rad
15
Sposobnosti koje treba da odlikuju menadžera u bankarstvu su liderstvo,
komunikativnost, sposobnost da uspješno sastavlja stručne timove, da upravlja odnosima u
grupama, sposobnost odlučivanja, poređenja sa inferiornim i supriornim grupama, te da
usp ostavlja odnose sa okruženjem itd.
Zadatak menadžera je i da u što većoj mjeri koristi skrivene rezerve zaposlenih tzv.
diskrecioni napor. Diskrecioni napor je napor zaposlenih iznad prihvatljivog minimuma, kao
norme za svakog zaposlenog. Sposobni menadžeri su u stanju da pomjere granicu prihvatljivog
minimuma ka maksimumu, odnosno p oželjnoj normi.
Menadžment banaka se često susreće sa pitanjem: "Kako u uslovima neizvjesnosti i
dinamičkih promjena odrediti kapacitet rizika koji može banka podnijeti, a da pri tome ostvariočekivani profit"? Kapacitet banke za preuzimanje rizika je ograničen veličinom kapitala kojim
banka raspolaže, obimom depozita, očekivanom regulacijom, kreditnim rejtingom itd.
Značajn zadatak koji stoji ispred savremeno organizovane banke i njenog menadžmenta nije
samo kako ući u nove bankarske poslove, nego i kako izaći i rizičnih bankarskih poslova bez
većih posledica. Da bi mogao da napusti visoko rizične poslove neophodan mu je
profesionalizam u poslu, a on podrazumjeva agresivni marketing, strategijsko planiranje,
savremenu t ehnologiju, up ravljačko-informacioni sistem, finansijski menadžmen banke itd.
Najzad, bankarski menadžer kao preduzetnik treba da je sposoban da uvidi da li banka
treba da se razvija samo preko inretnog rasta i/ili preko fuzije i aktivizacije.12
Centralna banka Rusije odobrila je jednoj od najkrupnijih bankarskih grupacija Francuske
kupovinu 30% plus dvije akcije Rosbank, čime je francuska banka uspjela doći do kontrolnog
paketa od 50% plus jedna akcija. Po završetku transakcije, koju je ranije odobrila ruska Federalna
antimonopolska služba, Societe generale će postati vlasnik kontrolnog paketa banke sa mrežom
od 600 filijala, drugom po veličini u Rusiji.
12M. Ћировић. Банкарство. Београд: Bridge Company, 2001. стр.69.
8/13/2019 Uspjeh Banke
http://slidepdf.com/reader/full/uspjeh-banke 17/47
Grubiša Mirjana Specijalistič ki rad
16
3.1.2. Kvalitet aktive
Kvalitet aktive značajno utiče na sigurnost i profitabilnost banke. Najvažniji dio kreditnih
plasmana banaka čine zajmovi odobreni domaćinstvima i preduzećima, ali se i dio plasmana
banke drži u obliku kamatonosnih vrijednosnih papira. Prilikom plasmana zajmova banke moraju
da izvrše adekvatnu procjenu boniteta preduzeća i drugih korisnika.
Banke koje imaju nadprosječne stope neperformansnih zajmova gubitke pokrivaju iz rezervi ili
iz kapitala banke što dovodi do smanjenja profitabilnosti. Finansijski uspješne banke u cilju
smanjenja stope neperformansnih zajmova koriste različite modele za evaluaciju kreditnesposobnosti potencijalnih dužnika.
Banke takođe treba da formiraju odgovarajuće rezerve za pokriće očekivanih gubitaka kao i da
formiraju dodatne iznose kapitala za pokrivanje neočekivanih gubitaka. Kontaminirana aktiva
banke nosi sa sobom visok rizik i nedovoljnu profitabilnost. Realnom ocjenom kreditne
sposobnosti budućih dužnika, banka se štiti od budućih kreditnih rizika i njihovih uticaja na njenu
profitabilnost i likvidnost.
Bilans stanja pokazuje izvore novčanih sredstava i njihovo korištenje tj. obaveze i vlastiti
kapitali i imovinu b anke, na t ačno određeniu dan. Bilans stanja banke se bitno razlikuje u pogledu
strukture aktive (imovine) i pasive (obaveza) i kapitala u odnosu na bilans stanja proizvodnih,
trgovinskih i ostalih finansijskih inst itucija.
Osnovni zadatak banke je da pribavi potrebna novčana sredstva te da ih plasira pod što
povoljnijim uslovima u cilju ostvarenja određenog profita. Osnovni elementi ukupne aktive
banke su rezerve, novčani elementi u procesu naplate, depoziti kod drugih banaka, investicije uhartije od vrijednosti, zajmovi te ostala aktiva.13 Najveći procentualni udio po veličini se odnosi
na zajmove, efekte, gotovinu i ostalu aktivu.
Rezerve su dio depozita na računima centralne banke. Na rezerve se ne plaća kamata, a sastoji
se iz obaveznih i viška rezervi.
13 Р.Лукић. Банкарско Рачуноводство. Београд: Центар за издавачку дјелатност Економског факултета у Београду. стр.231.
8/13/2019 Uspjeh Banke
http://slidepdf.com/reader/full/uspjeh-banke 18/47
Grubiša Mirjana Specijalistič ki rad
17
Novčani elementi u procesu naplate se javljaju kada se kod banke izdaje ček na naplatu na
teret računa koji se vodi kod druge banke. Ovaj ček za našu banku predstavlja imovinu. Ona ima
potraživanje od druge banke koje će biti naplaćeno kroz nekoliko dana.
Depoziti kod drugih banaka su mali depoziti kod drugih banaka, koje male banke drže
kod velikih banaka za potrebe pružanja raznih usluga, kao što su : naplata čekova, transakcije sa
depozitima, pružanje pomoći prilikom kup ovine efekata - korespodentsko bankarstvo.
Efekti su dio imovine banke odnosno njeni izvori prihoda. Dijele se na: državne efekte-
obveznice, efekti lokalne vlasti i ostali efekti. Državni efekti su najlikvidniji, tj. mogu se lako
prodat i i konvertovati u gotovinu uz niske t roškove, poznati su kao sekundarne rezerve.Zajmovi predstavljaju glavni izvor prihoda (kamate banaka). Zajmovi su obično manje
likvidnosti od ostale imovine, jer se oni ne mogu konvertovati u gotovinu do roka dospijeća.
Zajam je za korisnika obaveza.
Aktivu banke možemo klasifikovati na rizičnu i nerizičnu. Rizična je ona kod koje postoji
rizik da se neće naplatiti nominalna vrijednost zajedno sa pripadajućom kamatom u roku
dospijeća (investicije u efekte i zajmove), dok kod nerizične aktive taj rizik ne postoji (rezerve,
novčani elementi u p rocesu naplate, depoziti kod drugih banaka).
Kamatonosna aktiva je ujedno i rizična aktiva. Kamatonosna aktiva je ona na koju se naplaćuje
kamata i banci omogućuje ostvarenje profita. Nekamatonosna aktiva je ona aktiva na koju se ne
naplaćuje kamata (sva aktiva osim invest icija u efekte i zajmove).
Upravljanje aktivom banke podrazumijeva alokaciju sredstava banke ka alternativnim
ulaganjima koja će maksimizirati profit uz minimiziranje rizika. Upravljanje aktivom banke u prvom redu podrazumijeva upravljanje sa gotovinom, kreditnim plasmanima, hartijama od
vrijednosti i ostalim oblicima aktive.
8/13/2019 Uspjeh Banke
http://slidepdf.com/reader/full/uspjeh-banke 19/47
Grubiša Mirjana Specijalistič ki rad
18
Up ravljanje aktivom banke o graničeno je ponašanjem klijenata banke jer je banka u obavezi
da drži određeni iznos likvidne rezerve (novčana sredstva i li kamatonosne kratkoročne hartije od
vrijednosti) kako bi se bez problema izvršili nalozi klijenata banke.
Osnovni problem upravljanja aktivom banke odnosi se na sukob između likvidnosti i
profitabilnost i banke. Akcionari banke vrše pritisak na menadžment da ostvari što veći profit po
osnovu plasmana uz povećani obim kreditnih aranžmana i plasmana u hartije od vrijednosti. Na
taj način se dir ektno ugrožava princip likvidnosti u banci.
Stopu rizičnosti aktive banke propisuje centralna banka, ona sva potraživanja klasifikuje u
sledeće kategorije: "A", "B", "C", "D", "E".14
Kategorija "A" obuhvata potraživanja od dužnika kod kojih se ne očekuju problemi
naplate potraživanja.
Kategorija "B" obuhvata potraživanja čiji su tokovi gotovine ocijenjeni kao adekvatni
ali finansijsko stanje dužnika nije zadovoljavajuće zbog problema u p oslovanju.
Kategorija "C" obuhvata potraživanja dužnika čiji tokovi gotovine nisu adekvatni sa
aspekta izmirenja obaveza.
Kategoriju "D" obuhvataju potraživanja od dužnika koji posluju sa gubitkom ili se
može predvidjeti da će poslovati sa gubitkom.
Kategorija "E" obuhvata potraživanja od dužnika za koja se smatra da neće biti
naplaćena.
14 Н. М. Вуњак, Љ .Д. Ковачевић. Банкарство. Бечеј: Пролетер а.д., Суботица: Економски факултет, 2006.стр.327.
8/13/2019 Uspjeh Banke
http://slidepdf.com/reader/full/uspjeh-banke 20/47
Grubiša Mirjana Specijalistič ki rad
19
Kao dopuna tekstu prikazan je bilans stanja Bobar banke iz Bijeljine, preuzet sa njihove
elektronske stranice.15
Tabela 2 - Bilans stanja Bobara banke za godine koje su se završile 31.12.2006 i 31.12.2007.
(000 KM)
Ukupne obaveze i kapital 31.12.2006 31.12.2005plan za2006
indeks indeks
1 2 3 4 6(2:3) 7(2:4)
1. KAP ITAL I REZERVE 17.353 16.893 18.433 103 94a. Akcijski kapital 16.748 16 .430 17 .000 102 99
b. Rezerve kap itala 10 2 113 12 6 90 81c. Neraspor. dobit prethodne godine 0 237 23 7 0 0
d. Neraspor.dobit teku će godine. 503 113 1.070 445 472. DEP OZITI I UZETI KREDITI 50.588 23.796 37.542 213 135a. Depo ziti 50.460 23 .386 37 .042 216 136
b. Krediti 12 8 410 50 0 31 26
3. OSTALE OBAVEZE 2.057 1.974 1.500 104 1374. REZERVE NA VANBILANS 132 249 250 53 53
I POSLOVNA PASI VA UKUPNO 70 .130 42 .912 57 .725 163 121
1. Novčana sredstva 22 .553 12 .517 14 .000 180 1612. Krediti i plasmani 39.454 23 .969 37 .140 165 106
3 Invest. u nekons.. preduz. 956 60 60 1.593 1.5934. Os tala aktiva 3.204 1.802 1 .940 178 165
5. Nekretnine i oprema 6.392 6.613 6.860 97 936. REZERVE ZA POTENCIJALNE GUBITKE 2.429 2.049 2.275 119 107II Ukupna neto aktiva 70.130 42.912 57.725 163 121III A ktiva bez umanjenja za rezerve 72 .559 44 .961 60 .000 16 1 12 1
IV Vanbila nsne pozicije 6.441 6.834 9.000 94 72
V Otpisana potraživ.-klasif . E 832 790 0 105 0VI Suspendovana potraživanja 1064 829 0 128 0
VII B roj radnika 129 129 137 100 94
15 www.bobarbanka.com
8/13/2019 Uspjeh Banke
http://slidepdf.com/reader/full/uspjeh-banke 21/47
Grubiša Mirjana Specijalistič ki rad
20
3.1.3. Ekonomija obima
Ekonomija obima je veoma važan faktor profitabilnosti. Postoji opšta ekonomska
zakonitost koja kaže da veći obim poslovanja smanjuje fiksne troškove po jedinici proizvoda, što
dovodi do povećanja profitabilnosti. Sa jačanjem konkurencije na bankarskom tržištu dolazi do
smanjenja kamatne marže i stope provizije.
Banke su prinuđene da povećavanjem obima poslovanja smanjuju fiksne troškove po jedinici
bankarskih proizvoda i na taj način povećavaju visinu profitne stope.
Banke u današnje vrijeme raspolažu sa skupocjenom elektronskom opremom koja stvara
visoke fiksne troškove, a oni se po jedinici proizvoda ili usluge mogu smanjiti samo ako se
ostvari visok obim poslovanja. Profitabilnost banke se povećava uvođenjem novih bankarskih
proizvoda i mreža distribucije samo ako se na strani tražnje pojavljuje dovoljan broj klijenata.
Ekonomija obima ostvaruje se i ukoliko banka obavlja transakcije sa klijentima u velikim
iznosima, jer su troškovi velikih transakcija relativno niži. S obzirom na specifičnosti bankarskog
mehanizma, efekte ekonomije obima ne treba apsolutizovati, jer je značajnija uloga kvaliteta
bankarskih transakcija.
Ipak, u slučaju da dvije banke imaju isti kvalitet plasmana, profitabilnija je ona banka koja
imaveći obim poslovanja. Za razliku od realnog sektora gdje je obim poslovanja obrnuto
proporcijalan nivou tehničke opremljenosti, kod banaka sa rastom tehničke opremljenosti ne
dolazi do smanjenja zaposlenog osoblja.16
S obzirom na veće manevarske mogućnosti velikih banaka u pogledu povoljnijih uslova zadopunsko apsorbovanje finansijskih resursa sa tržišta, kao i na veću mogućnost disperzije svojih
aktivnosti, veće banke su spremne da prihvate veći rizik i veći leveridž faktor u funkciji veće
profitabilnost i, što ističe relativno veći značaj kvaliteta menadžment ekipa u većim u odnosu na
male i srednje banke. 17
16 С.Комазец, Б. Крстић, А. Живковић, Ж. Ристић. Банкарски менаџмент. Београд: Чигоја штампа. стр. 917.17С.Комазец, Б. Крстић, А.Живковић, Ж. Ристић. Банкарски менаџмент. Београд: Чигоја штампа. стр. 917.
8/13/2019 Uspjeh Banke
http://slidepdf.com/reader/full/uspjeh-banke 22/47
Grubiša Mirjana Specijalistič ki rad
21
Veličina banke je faktor koji ukazuje, da su male banke manje profitabilnosti nego velike
banke. Smatra se da su banke sa aktivom manjom od 25 miliona $ premale za ostvarenje
efikasnosti (SAD).18
Kada se poslovni rezultati banke uporede jedni sa drugima, veličina postaje kritičan faktor.
Veličina koeficijenata kojima se mjeri poslovni uspjeh su osjetljivi na rangiranost kompanije po
kriterijumu veličine.
Rangiranje po veličini naročito je izraženo u bankarskoj djelatnosti. Glavna zarada i pokazatelji
rizika se značajno mjenjaju sa pomjeranjem od najmanjih ka najvećim bankama. (Tabela 3).
Tabela 3. -Uticaj veličine banke na njenu profitabilnost
Depozitne inst itucije poređane prema ukupnoj aktivi
indikatori poslovnog
uspjeha
ispod $ 100
mil.
od $ 100 mil.
do 1milijar
od $ 1
milijarde do
10 milij
više od $10
milijardi
ROA 1,02 1,19 1,33 1,44
ROE 8,95 11,93 13,23 16,42
Izvor:P.S.Rose: S.C.Hudgins.Bankarski menadžment i finansijske usluge. Beograd: Data status, 2005.
18 У. Н. Ћурчић, Банкарски портфолио менаџмент. Нови Сад: Фељтон,Графичко издавачко предузеће. стр 183.
8/13/2019 Uspjeh Banke
http://slidepdf.com/reader/full/uspjeh-banke 23/47
Grubiša Mirjana Specijalistič ki rad
22
3.1.4. Ekonomi ja okvira
Ekonomija okvira podrazumijeva diverzifikaciju proizvoda ili usluga koje banka pruža
svojim klijentima. U savremenom bankarstvu javlja se tendencija koja podrazumijeva proširenje
okvira poslovanja banaka, a to praktično znači diverzifikaciju programa aktivnosti koje banka
nudi svojim klijentima.
Na taj način se stvara mogućnost tzv. unakrsne prodaje svojih proizvoda ili usluga, što dovodi
do povećanog nivoa ukupne prodaje i prihoda s jedne strane, a sa druge strane povećanje
troškova banke je znatno niže.
Proširivanje tradicionalne lepeze aktivnosti komercijalnih banaka na poslove sa polisama
osiguranja ili sa vrijednosnim papirima znatno povećava ukupne prihode banke i pozitivno utiče
na njenu profitabilnost.
Diverzifikacijom ponude proizvoda i usluga od strane bankarskih institucija dolazi do
stvaranja univerzalnih banaka.
Proces diverzifikacije poslovnih aktivnosti bankarskih institucija je rezultat transformacionih
procesa, pokrenutih deregulacijom i uvođenjem elektronskog poslovanja. Kada komercijalna
banka izvrši akviziciju neke investicione banke stvaraju se mogućnosti formiranja povećanih
prihoda kombinovanih sa relativnim smanjenjem troškova kao rezultat efektne sinergije.
To isto važi i kada dođe do akvizicije osiguravajuće kompanije od strane komercijalne ili
univerzalne banke. Diverzifikovane finansijske institucije mogu da vrše unakrsnu prodaju raznih
finansijskih proizvoda ili usluga koristeći istu bazu komitenata koji su zainteresovani zakupovinu raznih finansijskih instrumenata.
Kod ekonomije na bazi diverzifikacije odnosno ekonomiji okvira, važan faktor predstavlja
korištenje jedinstvene filijalske mreže ili elektronskih sistema distribucije usluga.
8/13/2019 Uspjeh Banke
http://slidepdf.com/reader/full/uspjeh-banke 24/47
Grubiša Mirjana Specijalistič ki rad
23
"Finansijski supermarketi nastaju u procesu diverzifikacije finansijskih institucije kada
individualni klijenti mogu na jednom mjestu da obave široki spektar finansijskih aktivnosti. Tako
klijenti mogu da u jednoj univerzalnoj finansijskoj instituciji da otvore transakcione račune, drže
štedne i oročene depozite, koriste razne oblike potrošačkih kredita, dobiju hipotekarne kredite za
kupovinu stana, daju naloge za kupovinu i prodaju akcija i obveznica, kupovinu i prodaju akcija
invest icionoh fondova, kupovinu p olisa osiguranja itd.(Slika 3).
Na taj način se ostvaruje princip unakrsne prodaje, i to na jednom mjestu, što djeluje
multiplikativno na obim prodaje finansijskih usluga kao i na smanjenje troškova finansijskih
usluga."
19
Slika 3 – Struktura kredita građana
Međutim i nefinansijske korporacije mogu da formiraju svoje banke i da p reko njih
obavljaju poslove finansiranja kupaca. Kod velikih industrijskih kompanija to je slučaj naročito u
vezi sa finansiranjem prodaje skupljih proizvoda preko posredničke mreže.
19 M. Ћировић. Банкарство. Београд: Bridge Company, 2001. стр.11.
8/13/2019 Uspjeh Banke
http://slidepdf.com/reader/full/uspjeh-banke 25/47
Grubiša Mirjana Specijalistič ki rad
24
3.1.5. Vanbilansne operacije
Vanbilansne operacije su: strateške i savjetodavne usluge, konsalting, brokerske usluge,
poslovi platnog prometa, garancije, avali, agencijski poslovi, faktoring i forfeting poslovi, lizing
poslovi, poslovi osiguranja itd.20
Vanbilansne operacije su sve više naglašene u poslovanju banaka u zemljama sa
razvijenim tržišnim privredama. One mogu značajno da utiču na profitabilnost banaka. Neke od
vanbilansnih operacija znači, i preuzimanja određenih rizika za banke, iz tog razloga savremene
metodologije mjerenja adekvatnosti kapitala banke uzimaju u obzir i vanbilansne p ozicije.Banke u zemljama sa razvijenim finansijskim tržištem su prinuđene da se sve više
usmjeravaju na vanbilansne transakcije zbog jake konkurencije na tržištu zajmova. Takođe
banke rado ul aze u vanbilansne operacije jer im one donose velike prihode u vidu provizije.
Odnos između kamatnog i nekamatnog prihoda, pogotovo kod velikih banaka u razvijenim
tržišnim ekonomijama, značajno se mijenja u smijeru povećanja učešća nekamatnog dohotka.
"Neto nekamatni dohodak kod banaka u nekim zemljama u odnosu na bruto dohodak banaka
dost igao je stopu od 40% ili čak i više." 21
Poslovi forfetinga
Forfetiranje je oblik finansiranja izvoznih kredita koji se realizuju prodajom izvoznog
potraživanja banci il i specijalizovanoj inst ituciji, uz odbitak odgovarajućeg fiksnog iznosa, a na
osnovu prezentovanja dokumenata kojima uvoznik garantuje otplatu duga.22 Na ovaj način
izvoznik koji je prodao robu stranom kupcu na kredit stiče gotovinu, uz određeno umanjenje.
20 С.Комазец, Б. Крстић, А. Живковић, Ж. Ристић. Банкарски менаџмент. Београд: Чигоја штампа. стр. 917.21 M. Ћировић, Банкарство. Београд: Bridge Company, 2001. стр.71.22 В.Бјелица,Б. Раичевић, С. Радмиловић, Б. Бабић, М. Радичић,Финансије. Нови Сад: Будућност. стр.115.
8/13/2019 Uspjeh Banke
http://slidepdf.com/reader/full/uspjeh-banke 26/47
Grubiša Mirjana Specijalistič ki rad
25
Premda je ovaj posao sličan klasičnom eskontu mjenica kod komercijalnih banaka, njega
karakterišu duži rokovi otplate, koji se kreću i do sedam godina, kao i prenos cjelokupnog rizika
dužnikove obaveze na forfetera, odnosno banku ili finansijsku instituciju koja postaje novi
povjerilac.
Forfeter mora pažljivo da ocijeni kreditnu sposobnost uvoznika, a uobičajno je da za svoje
obezbjeđenje zahtjeva i garanciju prvoklasne banke, što povlači troškove bankarske provizije.
Pošto se forfetiranje najčešće ugovara prije zaključenja izviznog posla, to se i trošak forfetiranja
uključuje u ci jenu izvezene robe.
Poslovi faktoringa
Među novije oblike finansiranja, ubraja se faktoring kao oblik pribavljanja novčanih
sredstava putem prodaje kratkoročnog potraživanja. Privredno preduzeće nudi na prodaju
faktoru svoja kratkoročna potraživanja po osnovu isporuke proizvoda i usluga, ali prije njihovog
dospijeća.
Faktor prihvata ponudu, sa ili bez obavještavanja dužnika o prenosu potraživanja i isplaćuje
odmah dio potraživanja klijentu, odnosno privrednom preduzeću. (Najčešće do 70% od ukupne
vrijednosti potraživanja), a ostatak isplate izvršava se po okončanju naplate cjelokupnog
potraživanja.23
Ostatak potraživanja se ostavlja klijentu na raspolaganje, umanjen za ispravku vrijednosti i
proviziju i to kada se izvrši ukupna naplata istog. Za svoju faktorin uslugu, koja uključuje: rizik i
kamatu kreditiranja klijenta od momemta otkupa pa do naplate potraživanja, faktor naplaćuje
proviziju na iznos potraživanja, najčešće 2-4 %, ponekad i više.
Poslovi lizinga
Poslovi lizinga predstavljaju finansijske transakcije koje se najčešće organizuju kada se
roba koristi u zakup. Pri tome, poslovni subjekat kome je takva oprema potrebna, a nije u
mogućnost da je plati, koristi mogućnost da tu opremu iznajmi u zakup na korištenje.
23 Н. М. Вуњак, Љ .Д. Ковачевић. Банкарство. Бечеј: Пролетер а.д., Суботица: Економски факултет, 2006.стр. 531.
8/13/2019 Uspjeh Banke
http://slidepdf.com/reader/full/uspjeh-banke 27/47
Grubiša Mirjana Specijalistič ki rad
26
Posrednik u tom poslu je, po pravilu specijalizovana ustanova koja se bavi poslovima lizinga,
ili u tom poslu posreduje i banka. Plaćanjem zakupnine u formi lizinga, korisnik opreme u stvari
indirektno otplaćuje dio vrijednosti imovine koja je predmet zakupa.
Sa finansijskog aspekta, poslovi lizinga doprinose razvoju tržišta i boljem plasmanu robe, jer s
ovim načinom korisniku opreme omogućuje da je lakše pribavi, pošto je sukcesivno otplaćuje
kroz troškove poslovanja, u formi troškova zakup nine.24
Poslovi bankarskih garancija
Bankarska garancija prestavlja poseban instrument koji izdaje banka radi osiguranja
plaćanja i radi izvršenja ugovornih obaveza u roku i na način kako je to u ugovoru predviđeno.
Bankarska garancija po svom sadržaju i obavezi predviđa da će komitent banke izmiriti sve
preuzete obaveze prema kor isniku garancija, navedene u garancije, a ukoliko on to ne učini u
roku, takvu obavezu izvršava banka.
Kod bankarske garancije pojavljuje se više lica: nalogodavac garancije (dužnik), izdavalac
garancije (banka garanat), korisnik garancije ( povjerilac), posrednik u garantovanju
(koresp odent banka), izdavalac sup ergarancije (banka sup ergaranat).
Poslovi akceptiranja i avaliranja
Kao i kod drugih nekreditnih poslova, za banku je davanje akcepta i avala vrsta plasmana
u kojima se pojavljuje kao povjerilac. Akcept i aval predstavljaju oblike jemstva koje banka daje
kao garant po osnovi izdatih vrijednosnih papira (mjenica) koje je emitovao komitent banke.Akcept kao jemstvo ima jaču obligaciju za banku, jer je banka akceptant dužna da na prvi
poziv imaoca akceptirane hartije izvrši isp latu kao prvi dužnik, a da se naknadno registruje kod
svog dužnika. Kod datog avala primarnu obavezu za isplatu obaveza po dospjeloj hartiji od
vrijednost ima izdavalac te hartije, a tek ako povjerilac nije u mogućnost da naplati svoje
potraživanje od dužnika, tu obavezu isplaćuje banka, na osnovu datog avala.
24 В.Бјелица,Б. Раичевић, С. Радмиловић, Б. Бабић, М. Радичић,Финансије, Нови Сад: Будућност. стр. 116.
8/13/2019 Uspjeh Banke
http://slidepdf.com/reader/full/uspjeh-banke 28/47
Grubiša Mirjana Specijalistič ki rad
27
3.1.6. Troškovi poslovanja banke
Troškovi poslovanja banke značajno utiču na profitabilnost banke. Zadatak operativnogmenadžmenta u bankama je da minimizira troškove poslovanja pri datom obimu bilansnih i
vanbilansnih aktivnost i banke.
Operativni rashodi ili troškovi poslovanja sastoje se iz plata i benefita zaposlenih kao i
materijalnih troškova uključujući i amortizaciju. Plate i beneficije zaposlenih učestvuju sa
visokim procentom u strukturi rashoda kod malih banaka. One demonstriraju tradicionalnu
radno-intenzivnu prirodu banaka.
I pored toga što velike banke imaju razvijeno i elektronsko bankarstvo i što plate i beneficije
zaposlenih pokazuju postepenu tendenciju opadanja kod malih banaka primjenom nove
tehnologije u poslovanju, oni su još uvijek visoki u pogledu učešća u strukturi ukupnih rashoda
banke.
Ostali nekamatonosni troškovi poslovanja obuhvataju troškove amortizacije, propagande,
materijala i dr. Važno je naglasiti da savremene banke postaju sve više kapitalno-intenzivnedjelatnosti na bazi skupe telekomunikacione i kompjuterske opreme koja se s vremena na vrijeme
mora kompletna zamijeniti.
Profit banke je direktno uslovljen visinom troškova.25 Minimiziranjem troškova pri
određenom obimu bi lansnih i vanbilansnih aktivnosti banke, neto p rofit se maksimizira. Najčešće
se pred menadžmentom banke postavlja zadatak kako minimizirati troškove poslovanja banke.
Svako racionalno upravljanje troškovima banke ima za rezultat povećanje profita (neto dobit
banke).
25 Табела 4. - Биланс успјеха
8/13/2019 Uspjeh Banke
http://slidepdf.com/reader/full/uspjeh-banke 29/47
Grubiša Mirjana Specijalistič ki rad
28
Tabela 4. - Bilans usp jeha
U (000) KM
87,69%
2,63
9,68
100,00%
61,37%
6,74
15,53
16,36
100,00%
7,99%
Ukupni prihodi
Kamata
Provizija od depozita
Ostali prihodi
Ukupni prihodi
Ukupni rashodiKamata
Troškovi nenaplaćenog zajma
Plate i beneficije zaposlenih
Ostali nekamatonosni t roškovi poslovanja
Ukupni rashodi
Neto profit od poslovanja
Porez na profit
Zarade i gubici od efekata
Neto profit
1,99%
1,00
5,00%
Izvor: R.Lukić, Bankarsko računovodstvo. Beograd: Centar za istraživačku djelatnost Ekonomskog fakulteta u
Beogradu. 2004. godine.
8/13/2019 Uspjeh Banke
http://slidepdf.com/reader/full/uspjeh-banke 30/47
Grubiša Mirjana Specijalistič ki rad
29
3.1.7. Profitni centri
Organizacioni oblik minimiziranja troškova i maksimiziranja profita jesu profitni centri,
na taj način se omogućuje praćenje troškova ne samo na nivou b anke kao cjeline nego i u njenim
organizacionim dijelovima. Uspiješnosti funkcionisanja profitnih centara doprinosi primjena sve
savršenije informacione tehnologije u funkciji maksimiranja profita.
Međutim i sama oprema izaziva sve veće troškove njenog angažovanja i održavanja, što
zahtijeva angažovanje sve kvalifikovanijeg osoblja, koje može maksimalno koristiti tehničke
mogućnosti informacione opreme. Menadžment banke stalno donosi odluke o ukidanju ili
uvođenju novih organizacionih dijelova, kao i o ukidanju ili uvođenju novih i profitabilnih
aktivnosti.
Profitni centri omogućavaju p regled prihoda i rashoda ne samo za banku k ao cjelinu nego
i po pojedinim organizacionim dijelovima kao i p o funkcionalnim aktivnostima koje banke imaju.
Kompjuterska tehnologija omogućuje brzo dobijanje podataka o prihodima, rashodima i neto
profitu i to kako po organizacionim jedinicama tako i po bilansnim i vanbilansnim aktivnost ima
banke. Na osnovu analize podataka dobijenih iz svih profitnih centara, menadžment banke može
u cilju što većeg profita, ograničiti ili ukinuti neke aktivnosti banke koje negativno utiču na stopu
profita banke.
Veće banke po obimu poslovanja često se odlučuju za formiranje profitnih centara sa
ciljem da minimiziraju troškove poslovanja i povećaju profit poslovanja. Putem profitnih centaralakše se upravlja prihodima i rashodima po pojedinim dijelovima banke, grupama bankarskih
proizvoda, bankarskim linijama i samim bankarskim proizvodima.
8/13/2019 Uspjeh Banke
http://slidepdf.com/reader/full/uspjeh-banke 31/47
Grubiša Mirjana Specijalistič ki rad
30
3.2. Povezivanje mikroekonomskih faktora profitabilnosti
Od posebnog značaja za banke je da ostvare dovoljnu kamatnu marginu kao razliku
između kamate na plasmane i kamate na obaveze. Dodavanjem provizije na kamatnu marginu
dobija se operativni dohodak banke.
Drugi ključni agregat pri formiranju profitabilnosti banke su operativni rashodi banke koji se
sastoje iz dva dijela:
a) rashodi na plate i benefite zaposlenih b) materijalne rashode uključujući i amortizaciju.
Razlika između operativnog dohotka i operativnog rashoda predstavlja bruto profit banke.
Kada se od njega izdvoje sredstva koja odlaze u rezerve za pokriće gubitka i sredstva na ime
plaćanja poreskih obaveza dobije se neto dohodak (profit) banke kao konačno mjerilo
profitabilnost i banke.
"Da bi se dobila impresija o proporcijama na strani operativnih rashoda može se navesti
da su banke u Evropskoj uniji u 1997. godini imale učešće plata i benefita zaposlenih od 55% u
odnosu na ukupne operativne rashode, tako da su razliku od 45% činili materijalni rashodi
uključujući amortizaciju. Drugi način prikazivanja strukture operativnih rashoda je da se
posmatraju u odnosu na depozite kod banaka u zemljama EU.
Tada se dobija da su operativni rashodi u 1997. godini iznosili u prosjeku 3,7 % ukupnog
iznosa depozita kod banaka u EU, s tim da je najniža stopa zabilježena u Luksemburgu 1,3%, a
najviša u Italiji 4,9%. Troškovi plata sa benifitima u bankama EU iznosili su 2 % u odnosu na
depozite kod banaka. Materijalni rashodi banaka u EU u istoj godin i iznosili su 1,7% u odnosu na
depozite kod ovih banaka. Pri tome je u periodu 1990 - 1997. godine u češće troškova prema
operativnim rashodima smanjeno za 3%. U istom periodu su lični, materijalni i ukupni
operativni troškovi u odnosu na depozite banaka EU smanjeni za oko 11%."26
26 M. Ћировић. Банкарство. Београд: Bridge Company, 2001. стр.73.
8/13/2019 Uspjeh Banke
http://slidepdf.com/reader/full/uspjeh-banke 32/47
Grubiša Mirjana Specijalistič ki rad
31
Najznačajniju ulogu od svih mikroekonomskih faktora ima kvalitet menadžmenta u bankama.
Za ostvarenje prihvatljive stope neto prinosa potrebno je da banke dobro procijene kreditne rizike
i na taj način minimiziraju gub itke u kreditnom poslovanju čime se direktno smanjuju neto profiti
koje banke ostvaruju.
Za banke je potrebno da vrše adekvatno formiranje cijene kredita da bi pokrile troškove izvora
sredstava, troškove poslovanja banke i formirale od govarajući profit.
Za banku je veoma važno da bude sposobna da kontroliše troškove poslovanja imajući u vidu da
funkcioniše u konkurentskom tržišnom okruženju. Najveći dio troškova poslovanja predstavljaju
fiksni troškovi (plate, oprema i zakupnine) i zbog toga banke moraju obavljati dovoljan obim poslovne aktivnosti i na taj način pokriti troškove odnosno obezbijediti značajno sniženje
ukup nih troškova po jedinici bankarskih p roizvoda i usluga.
Visoki fiksni troškovi kao i visok stepen konkurencije između banaka i banaka i drugih
finansijskih institucija, utiču da banke teže da prošire okvir svog poslovanja čime stvaraju
sinergijske efekte koji podižu profitabilnost banaka.
Stoga ekonomija okvira i ekonomija obima igraju značajnu ulogu u formiranju profitabilnosti
kako pojedinačne banke tako i bankarskog sistema u cjelini.
8/13/2019 Uspjeh Banke
http://slidepdf.com/reader/full/uspjeh-banke 33/47
Grubiša Mirjana Specijalistič ki rad
32
3.3. Makroekonomski faktori
Kod velikih zemalja ili integrisanih regiona mikroekonomski faktori igraju presudnu
ulogu prilikom poređenja raznih banaka koje rade pod istim ili sličnim uslovima. U slučaju
poređenja performansi banaka koje rade u različitim regionima svijeta ili ako se posmatraju
karakteristike banaka u istoj zemlji, zapažaju se dosta jake razlike u performansama i
profitabilnost i koje su uglavnom makroekono mskog karaktera.
3.3.1. Faza ekonomskog ciklusa
Na p rofitabilnost i na stopu ekonomskih performansi jako utiče faza ekonomskog ciklusa
kroz koju zemlja ili regija prolazi. Na poboljšanje profita sektora banaka utiče visok nivo
privredne aktivnosti. Visok nivo privredne aktivnosti ima pozitivno dejstvo na veće performanse i
profitabilnost banaka i zbog toga što kompanije na realnom sektoru ekonomije u cjelini
funkcioniše efikasnije i profitabilnije nego u recesionim fazama cikličnog kretanja.Na primjer,
komercijalne banke u SAD su u velikom strahu izazvanim krizom hipotekarnih kredita.
U slučaju recesije u ekonomiji dolazi do negativnih kretanja u profitabilnosti i efikasnosti
banaka. U recesionim fazama ekonomskog ciklusa dolazi i do povećane stope bankrotstva
preduzeća, koja bi u slučaju povoljnih makroekonomskih uslova pokazivala bolje ekonomske i
profitne performanse. Negativno na banke djeluju i sektorske krize ukoliko te banke imaju
plasmane na kriznim sektorima. Kombinacija recesionih kretanja i visokih kamatnih stopa
posebno negativno utiče na performanse banke, jer tada dolazi do neperformansnih zajmova,
(povećanje stope neplaćanja kamata i otplate zajmova).
Ta kombinacija dovodi do formiranja povećanih gubitaka sa efektima na smanjenje stope
profitabilnost i, a u nekim slučajevima profitabilnost može biti sa negativnom stopom. Sa nivoa
banke najpovoljnije je takvo makroekonomsko okruženje koje osigurava dovo ljno visoke stope
ekonomskog rast, dovoljan stepen cjenovne i valutne stabilnosti,fiskalnu politiku koja ne guši
privredu kao i dovoljno poz itivne, ali ne i previsoke realne kamatne stope.
8/13/2019 Uspjeh Banke
http://slidepdf.com/reader/full/uspjeh-banke 34/47
Grubiša Mirjana Specijalistič ki rad
33
3.3.2.Okruženje banaka
Radi se o makroekonomskom faktoru koji utiče na profitabilnost bankarskog sektora kao
cjeline. U recesionim uslovima povećavaju se tzv. sistemski rizici koji prouzrokuju povećanja
bankrotstva preduzeća. U tim uslovima naročito je osjetljiva profitabilnost onih banaka koje
imaju dominantne plasmane u neku od kriznih privrednih oblasti, kao sto su: agrar, energetika,
stambeni sektor. Faza privrednog prosperiteta omogućuje rastuće stope profitabilnosti čak i kod
onih banaka koje bi u normalnim uslovima i male nenultne stope prinosa malo iznad nultog nivoa.
Iz navedenog proizlazi da makroekonomski faktori definišu ambijent relevantan za bankarskisektor kao cjelinu, dok je pozicija pojedinačnih banaka rezultat djelovanja mikrofaktora, prije
svega kvaliteta menadžmenta.
Okruženje kao faktor profitabilnosti banke je eksternog karaktera, te se menadžment
banke treba prema njemu što fleksibilnije prilagođavati. Faktori okruženja najčešće izazivaju:
sistemske rizike, stečajeve klijenata banke, povećanje kamatne stope, povećanje nenaplaćenih
potraživanja i smanjenu ukupnu stopu profitabilnosti.
Zaštita od mogućeg sistemskog rizika jedino je moguća putem prilagođavanja. Menadžment
banke treba da čini sve u pravcu smanjenja kreditnog, valutnog, kamatnog, garancijskog i
terminskog rizika. Na ovaj način menadžment banke može minimizirati gubitke, zaustaviti
smanjenje neto profita i ostvariti adekvatnu stopu svoje profitabilnosti.
8/13/2019 Uspjeh Banke
http://slidepdf.com/reader/full/uspjeh-banke 35/47
Grubiša Mirjana Specijalistič ki rad
34
4. UTICAJ FAKTORA PROFITABILNOSTI NA PRIMJERIMA
IZ PRAKSE
4.1. Bankarski sektor BiH
U poslovanju bankarskog sektora BiH u periodu januar - septembar 2007. godine
nastavljeni su trendovi rasta i iskazan je pozitivan rezultat poslovanja. Neto bilansna suma
bankarskog sektora u BiH iznosila je 18,55 milijardi KM, što je z a 3,85 milijardi KM više
odnosu na kraj 2006. godine. Novčana sredstva iznosila su 6,88 milijardi KM i u odnosu nakraj 2006. godine veća su za 1,62 milijarde KM, a u ukupnoj aktivi učestvuju sa 37%.
Krediti su iznosili 10,40 milijardi KM i veći su za 1,91 milijardu KM , a u ukupnoj aktivi
učestvuju sa 56%. Na strani pasive depoziti su iznosili 13,97 milijardi KM i veći su za 3,01
milijardu KM u odnosu na kraj 2006. godine i u ukupnoj pasivi učestvuju sa 75%. Kap ital
banaka iznosi 1,86 milijardi KM i veći je za 246 miliona KM u odnosu na kraj 2006. godine.
4.1.1. Kapital i aktiva komercijalnih banaka
Ukupni regulatorni kapital (osnovni plus dopunski ) u BiH, na dan 30. septembar
2007. godine, iznosio je 2,17 milijardi KM i veći je za 323 miliona KM ili za 17% u odnos
na stanje krajem 2006. godine. U strukturi ukupnog kapitala, osnovni kapital učestvuje sa
75%, a dopunski sa 25%. U odnosu na kraj 2006.godine, učešće osnovnog kapitala je povećano za jedan procentni poen. Bilansna aktiva banaka krajem septembra 2007. dost igla
je iznos od 18,55 milijardi KM i veća je za 3,85 milijardi KM ili za 26% više u odnosu na
kraj 2006. godine. Učešće kredita je smanjeno sa 58% na 56%, a povećano je učešće
novčanih sredstava sa 36% na 37%. Novčana sredstva su povećana za 1,62 milijarde KM, a
krediti su povećani za 1,91 milijardu KM.
8/13/2019 Uspjeh Banke
http://slidepdf.com/reader/full/uspjeh-banke 36/47
Grubiša Mirjana Specijalistič ki rad
35
Bilansna struktura aktive vidi se u sledećem pregledu (Tabela 5).
Tabela 5. - Aktiva banke
(000) KM
31.12.2006.
Iznos učešće
31.03.2007.
Iznos učešće
30.06.2007.
Iznos učešće
30.09.2007.
Iznos učešće
UKUPNA AKTIVA 14.689 100% 15.467 100 % 17.678 100 % 18.551 100 %
U tome:-Novčana sretstva 5.257 36 % 5.482 35 % 6.954 39 % 6887 37 %
-Plasmani dru gim bankama 130 1 % 108 1 % 107 1 % 388 2 %
-Kredit i 8.492 58 % 9.043 58 % 9.771 55 % 10.402 56 %
-Fiksna aktiva i poslovni
prostor499 3 % 502 3 % 517 3 % 531 3 %
-Vrijednosni papiri 54 73 1 % 58 58
-Ostalo 260 2 % 258 2 % 271 2 % 285 2 %
Izvor: izvještaj centralne banke za prvih 9 mjeseci 2007. godine.
Banke i dalje drže značajna sredstva na računima kod depozitnih institucija u
inostranstvu u iznosu od 2,8 milijardi KM, što je 41% u odnosu na ukupna nov čana sredstva.
U odnosu na kraj 2006. godine, ovo učešće je smanjeno za osam procentnih poene. Na
računima rezervi kod CB BiH, banke su držale 3,67 milijardi KM, što je 53% od ukupnih
novčanih sredstava. .
Stopa adekvatnosti kapitala na nivou BiH na kraju četvrtog kvartala 2006. iznosila je 17,7%
niža je od kraja predhode godine za 15 baznih poena, ali još uvijek je značajno viša od
zakonskog minimuma od 12%. Smanjenje stope adekvatnosti kapitala najviše je bilo izraženo
kod državnih banaka mada je na kraju 2006. najniža zabilježena stopa adekvatnosti kapitala
bila kod banaka većinskom stranom vlasništvu i iznosila 16,4%.27
27 Годишњи извјештај Централне банке за 2006. годину.
8/13/2019 Uspjeh Banke
http://slidepdf.com/reader/full/uspjeh-banke 37/47
Grubiša Mirjana Specijalistič ki rad
36
4.1.2. Krediti
Ukupno usmjereni krediti u periodu januar - septembar 2007. godine u BiH iznosili su10,81 milijardi KM i veći su za 1,95 milijardi KM ili za 22% u odnosu na kraj 2006. god ine.
U strukturi kredita najznačajni su krediti usmjereni stanovništvu 50%, zatim krediti privatnim
preduzećima 45%, javnim preduzećima 2%, vladinim inst itucijama 1% i ostalom sektoru 2%.
Krediti stanovništvu su se povećali za 23% ili u apsolutnom iznosu za 1,01 milijardu
KM. Krediti privatnim preduzećima povećani su za 20% ili za 814 miliona KM.
Struktura kredita vidi se u sledećem pregledu (tabela 6).
Tabela 6 - Struktura kredita po sektorima
(000) KM
31.12.2006.
Iznos učešće
31.03.2007.
Iznos učešće
30.06.2007.
Iznos učešće
30. 09.2007.
Iznos učešće
UKUPNI KRED ITI 8.859 100 % 9.427 100 % 10.171 100 % 10.812 100 %
U tome:
-Privatna preduzeća 4.063 46 % 4.328 46 % 4.601 45 % 4.877 45 %
-Javna preduzeća 240 3 % 254 3 % 252 2 % 255 2 %
-Stanovništvo 4.355 49 % 4.625 49 % 5.035 50 % 5.374 50 %
-Vladine institucije 67 82 103 1 % 112 1 %
-Ostali sektor 134 2 % 138 2 % 180 2 % 194 2 %
Izvor: Izvještaj centralne banke za prvih 9 mjeseci 2007. godine.
8/13/2019 Uspjeh Banke
http://slidepdf.com/reader/full/uspjeh-banke 38/47
Grubiša Mirjana Specijalistič ki rad
37
4.1.3. Finansijski rezultat i broj zaposlenih
Ukupan prihod banaka u BiH u periodu januar - septembar 2007. godine ostvaren je uuznosu od 1,1 milijardu KM i u odnosu na ostvareni prihod u istom periodu 2006. godine
veći je za 242 miliona KM ili za 28%. U strukturi prihoda, prihodi od kamata učestvuju sa
71%, a operativni prihodi sa 29%.
Ukupni rashodi bankarskog sektora BiH u p eriodu januar - septembar 2007. godine ostvareni
su u iznosu od 968 miliona KM i veći su za oko 195 miliona KM ili za 25% u odnosu na
ostvarene rashode u odnosu na isti period 2006. godine. U ukupnim rashodima, rashodi od
kamata učestvuju sa 31%, a nekamatni rashodi sa 69% Neto kamatni prihod na nivou bankarskog sektora BiH ostvaren je u iznosu od 473,5 miliona KM . Učešće neto kamatnog
prihoda u ukupnom prihodu je 59%, a nekamatnih prihoda 41%. Poslovanje bankarskog
sektora na nivou BiH u periodu januar - sep tembar 2007. godine je pozitivno. Ako napravimo
konsolidaciju ostvarenog dobitka i gubitka u bankarskom sistemu BiH, dolazimo do sledećih
pokazatelja. Pozitivan finansijski rezultat (dobit) iskazalo je 25 banaka u ukupnom iznosu od
146,6 miliona KM, (od toga u Federaciji BiH 18 banaka sa iskazanom dobiti od 117,4
miliona KM, a u Republici Srpskoj sedam banaka sa iskazanom dobiti od 29,2 miliona KM).
Negativan finansijski rezultat ( gubitak) iskazalo je sedam banaka u iznosu od 8,9 miliona
KM ( četiri banke iz Federacije BiH u iznosu od 4,0 miliona KM i tri banke iz Republike
Srpske u iznosu od 4,9 miliona KM). Konsolidovani finansijski rezultat banaka na nivou BiH
je pozitivan. Iskazana je dobit u iznosu od 137,7 miliona KM, što je za 45,3 mi liona ili za
49% više u odnosu na dobit ostvarenu u istom periodu 2006. godine. Na dan 30. septembra
2007. godine bankarski sektor u BiH zapošljavao je 9.986 radnika( u bankama Federacije
BiH 7.200 zaposlenih a u bankama Republike Srpske 2.786 zaposlenih). Broj zaposlenih u
odnosu na stanje krajem 2006. godine povećan je za 822 radnika ili za 9%. U periodu
1.1.2007. - 30.9.2007. godine bankarski sektor Republike Srpske nastavlja pozitivne
trendove u svim segmentima poslovanja. Banke konstantno rade na usklađivanju poslovanja
sa zahtjevima Zakona o spriječavanju pranja novca i finansiranja terorizma, tako da se može
reći da je postignuta sistematičnost u ovom poslu, a unapređena je i saradnja sa drugim
nadzornim i kontrolnim institucijama. U prvih devet mjeseci su takođe nastavljene aktivnost
banaka na širenju poslovne mreže i broja bankomata, kao i usluga elektronskog bankarstva.
8/13/2019 Uspjeh Banke
http://slidepdf.com/reader/full/uspjeh-banke 39/47
Grubiša Mirjana Specijalistič ki rad
38
4.1.4. Makroekonomsko okruženje bankarskog sistema BiH
Makroekonomska kretanja u 2006. godini pokazuju stabilan rast performansi i ukupnu
makroekonomsku stabilnost. Stopa rasta BDP od oko 6% u odnosu na 2005. godinu može se
ocjeniti zadovoljavajućom. Makroekonomski indikatori pokazuju stabilnost.
Kurs, devizne rezerve su stabilni. Cjenovna inflacija bilježi rast od 7,2% iz razloga uvođenja
PDV-a početkom godine, ali su se cijene tokom godine brzo stabilizovale. Jedinstvena stopa
PDV-a od 18% uticala je na povećanje javnih prihoda i smanjenje poreskih prevara koje su u
ranijem visoko decet ralizovanom sistemu imale negativni uticaj.
Pokazalo se da je i Bosna i Hercegovina manje osjetljiva na promjene cijena nafte nego na
što je to očekivano od strane ekonomskih analitičara. Povećanje izvoza bilježi stalni rast i
pokrivenost uvoza izvozom dostigla je nivo od nešto više od 50%. Centralna banka BiH p očela je
da mjeri efekte kartičnog poslovanja sa inostranim elementom, te druge važne pokazatelje koji
daju najpovoljniju sliku u pogledu platnog bilansa BiH. Spoljni dug zemlje može se ocjeniti kao
umjeren, dok je došlo do rasta privatnog duga. Postoji opasnost narušavanja fiskalne ravnoteže i
nastanka deficita javnog sektora do oko 1% BDP u 2007. godini. Tome je doprinijela i izborna
godina i mogićnost realizacije izbornih obećanja u 2007. godini. 28
Strane direktne investicije nastavljaju da blagotvorno utiču na sve pokazatelje poslovanja
u privredi i može se reći da k ljučno utiče na pozitivni razvoj situacije. Prodaje Telekoma Srpske,
Rafinerije Nafte Brod i Modriče, te ulaganja u Elektoprivredu dovele su do velikog jačanja
aktivnosti na tržištu kapitala, p osebno na Banjalučkoj berzi.
Poslednjih godina došlo je do razvoja i poboljšanja makroekonomskog okruženja što jedovelo do stvaranja uslova za poboljšanje profitabilnost i.
28 Годишњи извјештај Нове банке а.д. Бијељина за 2006. године
8/13/2019 Uspjeh Banke
http://slidepdf.com/reader/full/uspjeh-banke 40/47
Grubiša Mirjana Specijalistič ki rad
39
4.2. Faktori profitabilnosti Balkan Investment banke
Balkan Investment Bank A.D. je u 2006. godini ostvarila zapažene rezultate, koji sunajbolje uočljivi ukoliko ih uporedimo sa prošlogodišnjim pokazateljima.
Tabela 7 - Najvažniji finansijski pokazatelji
2005.(u hiljadama
BAM)
2006.(u hiljadama
BAM)
Promijena u %
Operativni rezultatiPrihodi od kamataRashodi po kamatama Neto prihod od kamata Neto dobitPo akciji Neto prihod po akcijiKnjigovodstvena vrijednostkapitala
Stanja na kraju godineUkupna aktivaUkupni depozitiUkupni kreditiAkcijski kapital
4.3921.4062.986440
0,24
10,54
80.02860.05143.93918.000
4.6981.6153.083847
0,47
11,00
128.914107.20356.64918.000
7,0%14,9%3,2%
92,5%
95,8%
4,4%
61,1%78,5%28,9%0,0%
Izvor: Godišnji izvještaj Balkan Investment Banke AD za 2006. god.
Prema godišnjem finansijskom izvještaju, krediti su prošle godine zabilježili rast od 29%,
ukupni depoziti 79%, ukupna aktiva 61%, dok je neto dobit uvećana za 93%, u odnosu na 2005.
godinu. 29
29 Годишњи извјештај Балкан Инвестмент Банке АД за 2006. год.
8/13/2019 Uspjeh Banke
http://slidepdf.com/reader/full/uspjeh-banke 41/47
Grubiša Mirjana Specijalistič ki rad
40
U 2006. godini učinjene su značajne promjene u organizacionoj strukturi Balkan
Investment Bank AD u cilju prilagođavanja izazovima trž išta, kao i u cilju povećanja efikasnosti
poslovanja. Povećan je broj sektora i odjeljenja, pri čemu je vođeno računa o strateškim pravcima
razvoja banke u narednih pet godina, kao i bilansu između širenja obima poslovanja i povećanja
broja zaposlenih.
Posebno treba izdvojiti uspostavljanje Sektora za razvoj banke, kao i Odjeljenja za kastodi
poslove, čime je jasno iskazano snažno opredjeljenje banke da se posveti sopstvenom rastu i
razvoju, te širenju svoje djelatnosti.
Takođe, teritojalni sistem organizovanja je proširen, uvođenjem predstavništava uinost ranstvu kao novog elementa u organizacionoj strukturi banke, pored klasičnih filijala i
šaltera. Na ovaj način stvoreni su preduslovi za ubrzan rast i razvoj banke u narednom periodu.
Balkan Investment Banka AD omogućava svojim klijetima sve vrst e deviznih arbitraža:
• Mjenjački poslovi na blagajni,
• Konverzija svih valuta na računu komitenta,
• Spot poslovi,
• Switch poslovi,
• FORWARD poslovi,
• SWAP poslovi.
Akreditivi i devizne garancije su veoma značajni instrumenti plaćanja i obezbjeđenja
plaćanja u međunarodnom platnom prometu. Sa ubrzanim privrednim rastom i povećanjem nivoarazmjene domaće privrede sa inostranstvom, sve veći broj domaćih klijenata koristi navedene
instrumente. Iznos odobrenih akreditiva u 2006. godini iznosio je 1,5 miliona BAM, a najveći dio
tog iznosa činili su akreditivi odobreni nerezidentim klijentima.
8/13/2019 Uspjeh Banke
http://slidepdf.com/reader/full/uspjeh-banke 42/47
8/13/2019 Uspjeh Banke
http://slidepdf.com/reader/full/uspjeh-banke 43/47
Grubiša Mirjana Specijalistič ki rad
42
ZAKLJUČAK
Banke predstavljaju najznačajniju grupu depozitnih finansijskih institucija. Po klasičnom
shvatanju banka je finansijska institucija koja do sredstava dolazi prikupljanjem depozita na
osnovu kojih će kasnije odobriti kredite. Ukoliko sakupi više depozita moći će odobriti i više
kredita. Pri tome obavlja i neke druge poslove poput plaćanja, davanja garancija i slično. Smisao
bankarskog poslovanja je da kamate koje banke plaćaju na primljene depozite budu manje od
kamata koje naplaćaju za date kredite.
Banke obavljaju različiti broj aktivnosti koje možemo svrstati u tri različite grupe: aktivnosti
na prikupljanju sredstava, aktivnosti na plasiranju sredstava i aktivnosti pružanja usluga iz
oblasti investicionog bankarstva.
Osnovni motiv poslovanja svake banke je da ostvari što veći profit kako bi preko profita
povećala dividendu svojim akcionarima, a reinvestiranjem u kapital banke (akcije) stvorila uslove
za povećanje kreditnog i finansijskog potencijala. S obzirom na svoju specifičnost, banka kao
preduzeće transformiše sopstvenu funkciju cilja od maksimizacije profita ka obezbjeđenjudovoljne stope prinosa po jedinici akcijskog kapitala. Veća stopa prinosa po jedinici akcijskog
kapitala u dužem vremenskom periodu ima za rezultat povećanje tržišne vrijednosti banke.
Zbog toga se može reći da je suštinska funkcija cilja upravo povećanje tržišne vrijednosti
banke, dok je maksimiranje stope prinosa po jedinici akcijskog kapitala pojavni oblik ciljne
funkcije banke.
Faktore koji utiču na profitabilnost banke možemo podijeliti na kvalitet aktive, kvalitet
menadžmenta, ekonomiju obima, ekonomiju okvira, troškove poslovanja, vanbilansne operacije,
profitne centre, fazu ciklusa ekonomije, okruženje. Značajan faktor profitabilnosti banke je
kvalitet menadžmenta. Zadatak menadžmenta banke odnosi se na sprovođenje poslovne politike
banke i maksimalno korišćenje performansi banke. Osnovne funkcije bankarskog menadžmenta
su: planiranje, organizovanje, kadrov anje, upravljanje i kontrola.
8/13/2019 Uspjeh Banke
http://slidepdf.com/reader/full/uspjeh-banke 44/47
Grubiša Mirjana Specijalistič ki rad
43
Kvalitet aktive značajno utiče na sigurnost i profitabilnost banke. Najvažniji dio kreditnih
plasmana banaka čine zajmovi odobreni domaćinstvima i preduzećima, ali se i dio plasmana
banke drži u obliku kamatonosnih vrijednosnih papira. Banke koje imaju nadprosječne stope
neperformansnih zajmova gubitke pokrivaju iz rezervi ili iz kapitala banke što dovodi do
smanjenja p rofitabilnosti.
Za banku je veoma važno da bude sposobna da kontroliše troškove poslovanja imajući u
vidu da funkcioniše u konkurentskom tržišnom okruženju. Najveći dio troškova poslovanja
predstavljaju fiksni troškovi (plate, oprema i zakupnine) i zbog toga banke moraju obavljat i
dovoljan obim poslovne aktivnosti i na taj način pokriti troškove odnosno obezbijediti značajnosniženje ukupnih troškova po jedinici bankarskih proizvoda i usluga. Visoki fiksni troškovi kao i
visok stepen konkurencije između banaka i banaka i drugih finansijskih institucija, dovode da
banke teže da prošire okvir svog poslovanja čime stvaraju sinergijske efekte koji podižu
profitabilnost banaka.
Stoga ekonomija okvira i ekonomija obima igraju značajnu ulogu u formiranju profitabilnosti
kako pojedinačne banke tako i bankarskog sistema u cjelini. Vanbilansne operacije su: strateške i
savjetodavne usluge, konsalting, brokerske usluge, poslovi platnog prometa, garancije, avali,
agencijski poslovi, faktoring i forfeting poslovi, lizing poslovi, poslovi osiguranja itd. Banke u
zemljama sa razvijenim finansijskim tržištem su prinuđene da se sve više usmjeravaju na
vanbilansne transakcije zbog jake konkurencije na tržištu zajmova.
Takođe banke rado ulaze u vanbilansne operacije jer im one donose velike prihode u vidu
provizije. U slučaju poređenja performansi banaka koje rade u različitim regionima svijeta ili ako
se posmatraju karakteristike banaka u istoj zemlji, zapažaju se dosta jake razlike u performansama i profitabilnost i koje su uglavnom makroekonomskog karaktera. Na
profitabilnost i na stopu ekonomskih performansi jako utiče faza ekonomskog ciklusa kroz koju
zemlja ili regija prolazi. Na poboljšanje profitabilnosti sektora banaka utiče visok nivo privredne
aktivnosti.
8/13/2019 Uspjeh Banke
http://slidepdf.com/reader/full/uspjeh-banke 45/47
Grubiša Mirjana Specijalistič ki rad
44
Na osnovu analize bankarskog sektora BiH saznali smo da postojeći mikroekonomski i
makroekonomski faktori profitabilnosti pozitivno utiču na profitabilnost banaka, o čemu nam
govore pokazatelji o relativnom porastu profitabilnosti u posmatranom periodu 2006 - 2007
godine.
Primjer Balkan Investment banke govori o pozitivnim uticajima promjene
mikroekonomskih i makroekonomskih faktora profitabilnosti banke. Balkan Investment banka je
izvršila proširenje asortimana proizvoda, poboljšala je organizacionu strukturu uvođenjem
Odjeljenja za kastodi poslove i Odjeljenja za razvoj banke i predstavništava u inostranstvu, čime
je p ovećala i broj zaposlenih. Na ovaj način se uspješno prilagodila izazovima tržišta što seodrazilo na povećanje profitabilnosti za 92,5% u 2006. u odnosu da 2005. godinu.
8/13/2019 Uspjeh Banke
http://slidepdf.com/reader/full/uspjeh-banke 46/47
Grubiša Mirjana Specijalistič ki rad
45
LITERATURA
• Milutin,Ćirović. Bankarstvo. Beograd: Bridge Company , 2001.
• Peter, S. Rose; Sylvia C.Hudgins. Bankarski menadžment i finansijske usluge, Beograd:
Data status, 2005.
• Novo, Plakalović. Mon etarna ekonomija: teorija institucije i politika. S.Sarajevo: Zavod
za udžbenike i nastavna sredstva.
• Nenad, M. Vunjak; LJubomir, D. Kovačević. Bankarstvo: bankarski menadžment. Bečej:
Proleter a.d., Subotica: Ekonomski f akultet, 2006.
• Dejan, D, Erić. Finansijska tržišta i instrunti. Beograd: Č igoja štampa, 2003.
• Radojko, Lukić. Bankarsko rač unovodstvo. Peto dopunjeno izdanje. Beograd: Centar za
izdavačku djelatnost Ekonomskog fakulteta u Beogradu. 2004.
• V. Bjelica; B. Raičević; S. Radmilović; B. Babić; M. Radičić. Finansije: teorija i praksa.
Novi sad: Budućnost, Novi Sad: Ѕtulos. 2001.
• Uroš, N. Ćur čić. Bankarski portfolio menadžment: strategijsko upravljanje bankom,
bilansom i portfolio rizicima banke. Novi Sad: Feljton, Grafičko izdavačko preduzeće sar.o. 1995.
• S. Komazec; B. Krstić; A. Živković; Ž. Ristić. Bankarski menadžment:upravljanje
savremenim bankarstvom. Beograd: Čigoja štampa. 1998.
• Gordana, Čenić-Jotanović. Međ unarodni ekonomsk i odnosi. Banja Luka: Ekonomski
fakultet. 1999.
• Godišnji izvještaj za 2006. godinu. Centralna banka BiH.
•
Izvještaj o p oslovanju za prvih devet mjeseci 2007. Centralna banka BiH. • Godišnji izvještaj za 2006. godinu. B alkan Investment banka.
• Godišnji izvještaj za 2006. godinu. Nova banka a.d. Bijeljina.
• Godišnji izvještaj za 2006. godinu. Bobar banka a.d. Bijeljina.
• Informacija o bankarskom sektoru Republike Srpske za period 01.01.2007. - 30.09.2007.
Agencija za bankarstvo RS.
• Nezavisne novine. Dnevne novine. Iz danja iz 2007/08.
8/13/2019 Uspjeh Banke
http://slidepdf.com/reader/full/uspjeh-banke 47/47
Grubiša Mirjana Specijalistič ki rad
• www.nezavisne.com
• www.bankamagazin.hr
• www.24x7.co.yu.
• www.cbbh.ba
• www.abrs.ba
• www.Bobarbanka.com
• www.novabanka.com
• www.bib.ba
Recommended