View
4
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
_____________________________________________________________ Бања Лука, Видовданска 43, tел.: +387 51 218 299, 218 318, факс: +387 51 218 322, e-mail: ekoinstitut @ inecco.net
ZP „RUDNIK I TERMOELEKTRANA GACKO “A.D.RJ RUDNIK
GACKOAKT O PROCJENI RIZIKA
NA RADNOM MJESTU I U RADNOJ SREDINI
-RUKOVOĐENJE I ZAJEDNIČKI POSLOVI RJ--SLUŽBA ZAŠTITE NA RADU-
Gacko, novembar, 2011.god.
РЕПУБЛИКА СРПСКА HАУЧНА УСТАНОВА ИНСТИТУТ ЗАШТИТЕ, ЕКОЛОГИЈЕ И ИНФОРМАТИКЕ научно-истраживачка организација
БАЊА ЛУКА
REPUBLIC OF SRPSKA SCIENTIFIC-RESEARCH INSTITUTE OF PROTECTION, ECOLOGY AND INFORMATICS scientific-research organization BANJA LUKA
BAWA LUKA
PREDMET: Izrada Akta o procjeni rizika na radnom mjestu i u radnoj sredini
NARUČILAC:
„RUDNIK I TERMOELEKTRANA GACKO“a.d
GACKO
NOSILAC IZRADE: Institut zaštite, ekologije i informatikeVidovdanska 43, Banja Luka
BR. RADNOG NALOGA: 326/11
BROJ UGOVORA: 02-2294 od 02.03.2011.god.
UČESNICI U IZRADI:
Račić Miroslav, dipl.inž.maš.
Dr Vesna Paleksić, specijalista med.rada
Svitlica Sreto, dipl.inž.maš.
Šumonja Slobodan, dipl.inž.ZNR
Tubin Bogdanka, dipl.inž.rud.
Čeprnja Rade, dipl.inž.rud.
Velimir Milaković, dipl.inž.el.
RUKOVODILAC SLUŽBE ZNR
RJ „RUDNIK“Desanka Krstojević, dipl.ing.rud.
KOORDINATOR POSLOVA ZNR, ZŽS I UPRAVLJANJE
OTPADOMZP“R I TE“ GACKO
Petar Petrović, dipl.ing.rud
VD DIREKTOR
Dr sci. Predrag Ilić
2
SadržajI. UVOD 7II. CILJ DONOŠENJA AKTA O PROCJENI RIZIKA 9III. PRAVNI OSNOV 11IV. OPŠTI PODACI O POSLODAVCU I PROCJENJIVAČIMA RIZIKA 134.1. OPŠTI PODACI O POSLODAVCU 144.2. PODACI O PROCJENJIVAČIMA RIZIKA 15V. OPIS TEHNOLOŠKOG I RADNOG PROCESA, SREDSTAVA ZA RAD, OPREME ZA LIČNU ZAŠTITU 165.1. GATAČKI UGLJENI BAZEN 17
5.1.a) Geografski položaj Gatačkog bazena 175.2. ZEMLJIŠNO-KNJIŽNA DOKUMENTACIJA 19
5.2.1. Posjedovni listovi nepokretnosti 195.2.2. Knjižna dokumentacija i podobnost objekata (rješenja) 19
5.3. PROJEKTNO-TEHNIČKA DOKUMETACIJA OBJEKATA 205.3.1. Tabelarni prikaz projektno-tehničke dokumentacije 205.3.2. Objekti 235.3.2.1. Stanje i raspored transportnih komunikacija i građevinskih objekata 23
5.4. RJ RUDNIK 245.4.1. Ekploatacija otkrivke i uglja na površinskom kopu 255.4.2. Transportne komunikacije na površinskom kopu 265.4.3. Elektroenergetski objekti na površinskom kopu 27
5.5. OPIS TEHNOLOŠKOG I RADNOG PROCESA RJ 315.5.1. Proizvodnja otkrivke 315.5.2. Proizvodnja uglja 325.5.3. Deponija pepela i šljake 335.5.4. Kamenolom 36
5.6. ORGANIZACIJA RADA I RUKOVOĐENJA U RJ RUDNIK 395.6.1. Rukovođenje i zajednički poslovi RJ 395.6.2. Služba zaštite na radu 405.6.3. Sektor za tehnološku za pripreme rudarskih radova 415.6.4. Sektor proizvodnje 425.6.5. Mašinska služba 465.6.6. Elektro služba 47
5.7. SREDSTVA I OPREMA ZA RAD 485.7.1. Služba za koordinaciju i kontrolu rudarskih radova 485.7.2. Specifikacija mehanizacije za kontinualni rad 485.7.3. Specifikacija mehanizacije za diskontinualni rad 485.7.4. Mašinska služba 505.7.5. Elektroenergetska oprema 505.7.6. Stanica za istakanje goriva 505.7.7. Oprema koju koriste radnici u kancelariji 50
5.8. SIROVINE I MATERIJALI U PROCESU RADA 505.8.1. Osnovne sirovine 505.8.2. Pomoćne sirovine 525.8.3. Ostali materijali 55
5.9. PODACI O SREDSTVIMA I OPREMI ZA LIČNU ZAŠTITU 565.9.1. Rukovođenje i zajednčki poslovi i ZNR 565.9.2. Sektor za tehnološku pripremu rudarskih radova 575.9.3. Sektor proizvodnje 585.9.4.Služba mašinskog održavanja 645.9.5. Služba elektroodržavanja 65
VI. PREGLED ORGANIZACIJE RADA 676.1. ORGANIZACIJA RUKOVOĐENJA U ZP "RUDNIK I TERMOELEKTRANA GACKO " 68
6.1.1. Šema organizacije R i TE 686.1.2. Šema organizacije RJ Rudnik 69
3
6.2. STRUKTURA ORGANIZACIJE RADA-USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA RJ RUDNIK 70
6.2.1. Rukovođenje i zajednički poslovi RJ 706.2.2. Sektor za tehnološku pripremu proizvodnje 716.2.3. Sektor proizvodnje 726.2.4. Mašinska služba 776.2.5. Elektro služba 79
VII. PREPOZNAVANJE I UTVRĐIVANJE OPASNOSTI I ŠTETNOSTI NA RADNOM MJESTU I U RADNOJ SREDINI 817.1. SPISAK KORIŠĆENE DOKUMENTACIJE O POSTOJEĆEM STANJU ZAŠTITE I ZDRAVLJA NA RADU 82
7.1.1. Pregledi i ispitivanja sredstava rada 827.1.2. Ispitivanja uslova radne sredine 837.1.3. Pregledi i ispitivanja elektroenergetskih i gromobranskih instalacija 857.1.4. Pregledi i ispitivanja elektro-izolacione zaštitne opreme 867.1.5. Organizovanje i pružanje prve pomoći 867.1.6. Obuka radnika 867.1.7. Podaci (dokumentacija) o zaštiti od požara 1057.1.8. Podaci o izvršenim ljekarskim pregledima 1057.1.9. Povrede na radu, profesionalna oboljenja, bolesti u vezi sa radom 1067.1.10. Inspekcijski nadzori 1127.1.11. Podaci (dokumentacija) o zaštiti na radu 1127.1.12. Podaci o uputstvima za bezbjedan rad 1137.1.13. Podaci (dokumentacija) o zaštiti životne sredine 114
7.2. PREPOZNATE I UTVRĐENE OPASNOSTI 1177.3. PREPOZNATE I UTVRĐENE ŠTETNOSTI 118VIII. IZBOR METODE (METODOLOŠKOG POSTUPKA) PROCJENE RIZIKA NA RADNOM MJESTU I RADNOJ SREDINI 119IX. PROCJENJIVANJE RIZIKA U ODNOSU NA OPASNOSTI I ŠTETNOSTI 126 RUKOVOĐENJE I ZAJEDNIČKI POSLOVI RJ ERROR: REFERENCE SOURCE NOT FOUND
9.1. Rukovodilac radne jedinice Error: Reference source not found 9.2. Glavni tehnički rukovodilac radne jedinice Error: Reference source not found 9.3. Sistem inženjer za rekonstrukcije, unapređenje, modernizaciju i nove tehnologije za mašinsku opremu Error: Reference source not found 9.4. Sistem inženjer za rekonstrukcije, unapređenje, modernizaciju i nove tehnologije za elektro opremu Error: Reference source not found 9.5. Rukovodilac smjene rudnika Error: Reference source not found 9.6. Smjenski inženjer održavanja rudnika Error: Reference source not found 9.7. Planer Error: Reference source not found
SLUŽBA ZAŠTITE NA RADU Error: Reference source not found 9.8. Rukovodilac službe zaštite na radu Error: Reference source not found 9.9. Inspektor ZNR za rudarske poslove Error: Reference source not found 9.10. Inspektor ZNR za mašinske poslove Error: Reference source not found 9.11. Inženjer ZNR i zaštite životne sredine Error: Reference source not found 9.12. Referent ZNR za elektro poslove Error: Reference source not found
9.13. R eferent za ličnu zaštitnu opremu i sredstva ERROR: REFERENCE SOURCE NOT FOUND X. UTVRĐIVANJE NAČINA I MJERA ZA OTKLANJANJE, SMANJENJE ILI SPREČAVANJE RIZIKA U ODNOSU NA UTVRĐENE OPASNOSTI I ŠTETNOSTI 194XI. Z A K L J U Č A K 196
11.2.Radna mjesta na kojima nije izvršena procjena rizika 19711.3.radna mjesta koja su utvrđena kao radna mjesta sa povećanim rizikom 19711.4 Sadržaj prethodnog i periodičnog ljekarskog pregleda za radna mjesta sa povećanim rizikom 19811.5. Planirane aktivnosti za otklanjanje ili smanjenja rizika sa prioritetima za otklanjanje rizika i
rokovima za izvršenje planiranih aktivnostI 206
4
11.6. Zdravstveni uslovi radnika na radnim mjestima sa povećanim rizikom 218XII. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 219
12.1.Izmjene i dopune akta o procjeni rizika 22012.2.Provjera efikasnosti primjene akta o procjeni rizika 22012.3.Stupanje na snagu 220
I Z J A V A P O S L O D A V C A 221
5
Na osnovu člana 13.Zakona o zaštiti na radu (Sl.glasnik RS broj:1/08), a u skladu sa odredbama Pravilnika o procjeni rizika na radnom mjestu i u radnoj sredini (Sl.glasnik broj:66/08) direktor ZP „RUDNIK I TERMOELEKTRANA GACKO “ a.d. RJ RUDNIK sa sjedištem u Gacku, dana ______________ 2011.godine donosi
AKT O PROCJENI RIZIKA NA RADNOM MJESTU I U RADNOJ SREDINI
Ovim aktom sagledava se organizacija i proces rada sa procjenom rizika od povrede, oboljenja i oštećenja zdravlja na radnom mjestu i radnoj sredini RJ RUDNIK i utvrđuju se mjere za otklanjanje ili smanjenje
rizika u obimu kojim se sprječava povreda na radu, oštećenja zdravlja ili oboljenja zaposlenog.
Obuhvat procjene rizika
Procjena rizika zasniva se na sistematskom evidentiranju i procjenjivanju svih faktora u procesu rada, mogućih vrsta opasnosti i štetnosti na radnom mjestu i u radnoj okolini koje mogu da prouzrokuju povredu na radu, oštećenje zdravlja, radni procesi, radna mjesta, sredstva za rad, sirovine i materijal koji se koristi u tehnološkom i radnim procesima , kao i drugi faktori koji mogu izazvati rizik od povrede na radu, oštećenje zdravlje ili oboljenje zaposlenog.
Procjena rizika obuhvata:
1. opšte podatke o poslodavcu;
2. opis tehnološkog i radnog procesa, opis sredstava za rad , njihovo grupisanje i opis sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu;
3. pregled organizacije rada;
4. prepoznavanje i utvrđivanje opasnosti i štetnosti na radnom mjestu i u radnoj okolini i definisanje njihovih karakteristika;
5. procjenjivanje rizika u odnosu na opasnosti i štetnosti;
6. utvrđivanje načina i mjera za otklanjanje, smanjenje ili sprječavanje rizika;
7. zaključak;
8. izmjena i dopuna akta o procjeni rizika.
6
I. UVOD
7
Procjena rizika izrađuje se na osnovu člana 13.Zakona o zaštiti na radu (Sl.glasnik RS br.1/08) i Pravilnika o procjeni rizika na radnom mjestu i u radnoj sredini (Sl.glasnik RS br.66/08)Procjena rizika je postupak kojim se utvrđuje nivo rizika od nastanka povrede na radu, profesionalne bolesti ili bolesti u vezi sa radom na radnom mjestu i u radnoj sredini za RJ RUDNIK te poremećaje u procesu rada koji bi mogli izazvati opasnosti i štetne posledice po zaštitu i zdravlje radnika zaposlenih u RJ RUDNIK.
Na osnovu procjenjenih rizika na radnom mjestu i u radnoj sredini, poslodavac utvrđuje način i mjere za sprječavanje, otklanjanje ili smanjenje rizika na najmanju moguću mjeru i to:
a) preventivne mjere koje se mogu koristiti za smanjenje rizikab) održavanje u ispravnom stanju i vršenje pregleda i ispitivanja sredstava za radc) obezbjeđivanje propisanih uslova za bezbjedan i zdrav rad u radnoj sredinid) utvrđivanje metodologije i programa osposobljavanja radnika za bezbjedan rad za sva radna mjesta,
a u skladu sa specifičnostima radnog mjesta i rizicima na pojedinim radnim mjestimae) osposobljavanje zaposlenih za bezbjedan i zdrav radf) utvrđivanje sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu na radnom mjestug) obezbjeđivanje sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu, njihovo održavanje i ispitivanjeh) utvrđivanje posebnih zdravstvenih uslova koje moraju da ispunjavaju zaposleni za obavljanje
određenih poslova na radnom mjestu u radnoj sredini ili za upotrebu pojedine opreme za ličnu zaštitu na radu, a na osnovu ocjene službe medicine rada
i) utvrđivanje rokova za periodične provjere osposobljenosti za bezbjedan i zdrav rad radnika koji rade na radnom mjestu sa povećanim rizikom
j) upućivanje zaposlenih na prethodne i periodične ljekarske preglede u skladu sa ocjenom službe medicine rada i relevantnim propisima
k) zaustavljanje svake vrste rada koja predstavlja neposrednu opasnost za život ili zdravlje radnika
Akt o procjeni rizika podliježe naknadnim revizijama (član 16.Pravilnika o procjeni rizika na radnom mjestu i u radnoj sredini) i to :
a) u slučaju smrtne povrede na radu i teške povrede na radub) u slučaju pojave svake nove opasnosti ili štetnosti, odnosno promjene nivoa rizika u procesu radac) kada mjere koje se utvrde za sprečavanje, otklanjanje ili smanjenje rizika nisu odgovarajuće ili ne
odgovaraju procjenjenom stanjud) kada je procjena zasnovana na podacima koji nisu ažurnie) kada postoje mogućnosti i načini za unapređenje, odnosno dopunu procjenjenih rizika, f) istekom roka od tri godine od dana vršenja prethodne procjeneg) na osnovu naložene mjere inspektora rada.
8
II. CILJ DONOŠENJA AKTA O PROCJENI RIZIKA
9
Osnovni cilj procjene rizika na radu je zaštita i zdravlje zaposlenih.
Osnovni cilj izrade akta o procjeni rizika na ranom mjestu i u radnoj sredini je unaprjeđenje uslova rada i radne sredine, prevencija povreda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi sa radom. Na osnovu procjenjenih rizika sprovode se konkretne preventivne mjere za otklanjanje i smanjenje rizika na najmanju moguću mjeru, što zapravo predstavlja proces upravljanja rizikom.
Opšta direktiva 89/391/EEZ o bezbjednosti i zdravlju na radu, sadrži opšte principe u vezi sa prevencijom rizika na radnom mjestu, sprovođenjem bezbjednosti i zdravlja na radu, eliminisanjem rizika koji mogu da izazovu nesrećne slučajeve, navodi zatim principe informisanja, konsultovanja, balansiranog učešća u skladu sa nacionalnim zakonom, principe obuke zaposlenih i njihovih predstavnika za samostalan rad kao i opšte smjernice za primjenu pomenutih principa.
Procjena rizika na radnom mjestu kao obaveza zemalja članica EU uvedena je pomenutom Direktivom 89/391/EEZ. Smjernicama za procjenu rizika iz 1996. godine dato je detaljno uputstvo za primjenu u nacionalnim uslovima.
U Republici Srpskoj Zakon o zaštiti na radu („Sl. Glasnik RS“ br.1/08), je stupio na snagu 4.januara 2008. godine, i njime je uređen sistem bezbjednosti i zdravlja na radu. Tim zakonom je započeo proces usklađivanja nacionalnog zakonodavstva sa propisima EU. Novim zakonodavnim pristupom oblasti bezbjednosti i zdravljana radu uveden je princip prevencije povreda na radu, profesionalnih oboljenja i oboljenja u vezi sa radom.
Zakon je baziran na obavezama i odgovornostima poslodavca. Poslodavac je dužan da obezbijedi zaposlenom rad na radnom mjestu i u radnoj sredini gdje su, na osnovu procjene rizika sprovedene mjere bezbjednosti i zdravlja U tom smislu poslodavac je dužan da obezbjedi preventivne mjere prije početka rada zaposlenog, u toku rada i kod svake izmjene tehnološkog postupka, u skladu sa propisima iz oblasti zaštite i zdravlja na radu, radnog prava, tehnoloških postupaka i standarda, propisa u oblasti zdravstvene zaštite, higijene rada, zdravstvenog, penzijskog i invalidskog osiguranja i druge oblike zaštite.
Prema Zakonu akt o procjeni rizika osnovni je dokument koji se odnosi na utvrđivanje mogućih opasnosti i štetnosti na svim radnim mjestima i u radnoj sredini, na osnovu čega se procjenjuje rizik od nastanka povreda na radu i oštećenja zdravlja zaposlenih. Definiše se kao akt koji sadrži opis pocesa rada, procjenu rizika od povreda i /ili oštećenja zdravlja na radnom mjestu i u radnoj sredini i prijedlog mjera za otklanjanje ili smanjenje rizika. Na osnovu Zakona izrađen je Pravilnik o procjeni rizika na radnom mjesti i u radnoj sredini („Sl. glasnik RS“ broj 66/09).
Prema Pravilniku procjena rizika predstavlja sagledavanje organizacije rada, radnih mjesta, sredstava za rad, sirovina koje se koriste, sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu, kao i drugih elementa koji mogu da izazovu rizik od povreda na radu, oštećenja zdravlja ili oboljenja zaposlenog, odnosno mogu da izazovu rizik po bezbednost i zdravlje na radu.
Shodno tome, bitno je da se procjeni opasnost, odnosno suštinsko svojstvo radnog materijala i opreme, kao i metoda rada, koji potencijalno mogu prouzrokovati povredu, vjerovatnoću da će se to desiti, kao i stepen povrede i procjenu tog rizika.
10
III. PRAVNI OSNOV
11
Propisi u oblasti zaštite i zdravlja na radu Zakon o zaštiti na radu (“Sl.glasnik RS”, br.1/08) Zakon o rudarstvu („Sl. gl. RS“, br. 107/05) Zakon o zaštiti od požara (“Sl. glasnik. RS”, br. 6/09) Zakon o radu (“Sl. glasnik RS”, br.55/07) Zakon o prometu eksplozivnih materija i zapaljivih tečnosti i gasova (Sl. gl. RS, br. 16/96, 110/03 i 67/05). Pravilnik o procjeni rizika na radnom mjestu i u radnoj sredini (“Sl.glasnik RS”, br.66/08) Pravilnik o prethodnim i periodičnim ljekarskim pregledima radnika na radnim mestima sa povećanim
rizikom (“Sl.glasnik RS”, br.68/08) Pravilnik o postupku i rokovima preventivnih i periodičnih pregleda i ispitivanja opreme za rad i preventivnih
i periodičnih ispitivanja uslova radne okoline ("Sl.glasnik RS", br.66/08) Pravilnik o postupku utvrđivanja ispunjenosti propisanih uslova u oblasti zaštite i zdravlja na radu ("Sl.
glasnik RS“, br.70/08) Pravilnik o merama i normativima zaštite na radu na oruđima za rad („Sl.list SFRJ“, br.18/91) Pravilnik o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona ("Sl. list SFRJ", br.53/88 i 54/88 i
"Sl. list SRJ", br.28/95) Pravilnik o opštim merama zaštite na radu od opasnog dejstva električne struje u objektima namenjenim za
rad, radnim prostorijama i na radilištima ("Sl. glasnik SRS", br.21/89) Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu objekata od atmosferskog pražnjenja (“Službeni list SRJ”,
br.11/96) Pravilnik o izgradnji postrojenja za zapaljive tečnosti i o uskladištenju i pretakanju zapaljivih tečnosti (Sl. list
SFRJ, br. 20/71 i 23/71). Pravilnik o pružanju prve pomoći u slučaju povreda i oboljenja radnika na radu (Sl. list. SR BiH, br. 38/86) Pravilnik o tehničkim normativima za površinsku eksploataciju ležišta mineralnih sirovina (Sl. list SFRJ, br.
4/86 i 62/87) Pravilnik o tehničkim mjerama i o zaštiti na radu pri radu na površinskim otkopima uglja, metaličnih i
nemataličnih mineralnih sirovina (Sl. list SFRJ, br. 18/1961, 37/64i 6/1967) Pravilnik o tehničkim mjerama za prevoz transporterima sa trakom u rudarstvu (Sl. list SFRJ, br. 5/73 i 12/74) Pravilnik o tehničkim normativima za električna postrojenja i uređaje u rudnicima sa površinskom
eksploatacijom mineralnih sirovina (Sl. list SFRJ, br. 66/87) Pravilnik o tehničkim normativima za elektro-energetska postrojenja napona iznad 1000V (Sl. list. SFRJ, br.
4/74, i 13/78) Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu elektroenergetskih postrojenja i uređaja od požara (Sl. list SFRJ,
br. 18/1961, 37/64i 6/1967) Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elktroenergetskih vodova nazivnog napona od
1kV do 400kV (Sl. list. SFRJ, br. 65/88) Pravilnik o tehničkim normativima za pumpe i kompresore (Sl. list. SFRJ, br. 34/74) Pravilnik o zaštitnim mjerama pri rukovanju eksplozivima i lagumanju (miniranju) u rudnicima i
kamenolomima, kao i pri drugim radovima (Službeni list FNRJ, br. 98/49) Pravilnik o zaštiti na radu pri izvođenju građevinskih radova ("Sl.glasnik RS“, br.53/97) Pravilnik o opštim mjerama zaštite na radu za građevinske objekte namijenjene za radne i pomoćne prostorije
i radne prostore("Sl.list SRBIH ", br.5/88) Pravilnik o tehničkim normativima za viseće skele na električni pogon ("Sl.list SFRJ", br.19/86) Pravilnik o zaštiti na radu pri utovaru tereta u teretna motorna vozila i istovaru tereta iz takvih vozila ("Sl.list
SFRJ", br.17/66) Pravilnik o sredstvima lične zaštite na radu i ličnoj zaštitnoj opremi ("Sl. list SFRJ", br.35/69) Pravilnik o jugoslovenskim standardima za protiveksplozijsku zaštitu ("Sl.list SFRJ", br.18/81, 54/91, 62/91,
70/91, 10/92) Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu od statičkog elektriciteta ("Službeni list SFRJ”, br.62/73) Pravilnik o tehničkim propisima za gromobrane (“Sl. list SFRJ”, br.13/68) Pravilnik o opštim mjerama i normativima zaštite na radu od buke u radnim prostorijama ("Sl. list SFRJ",
br.21/92) Opšti pravilnik o higijenskim i tehničkim zaštitnim mjerama pri radu ("Sl. list FNRJ", br.16/47, 36/50 osim
članova: od 26 do 37, od 50 do 75, od 78 do 86, od 88 do 99, od 104 do 151 i od 184 do 186) Pravilnik o opremi i postupku za pružanje prve pomoći i organizovanju službe spasavanja u slučaju nezgode
na radu ("Sl. list SFRJ", br.21/71) Nacionalni i međunarodni standardi
12
IV. OPŠTI PODACI O POSLODAVCU I PROCJENJIVAČIMA RIZIKA
4.1. OPŠTI PODACI O POSLODAVCU
13
Preduzeće je registrovano kao ZP "RUDNIK I TERMOELEKTRANA GACKO", a.d. GACKO. Ovakav oblik organizovanja je utvrđen na Nadzornom odboru na sjednicama održanim 03.06.2005. godine, br. odluke 01-NO-2255/11 i 26.07. 2005. godine, br. odluke 01-NO-3040/6.
Naziv, sjedište i adresa: ZP "RUDNIK I TERMOELEKTRANA GACKO "a.d. GACKO
Adresa: Gacko, Gračanica bb, 89240
Registarski uložak br.: RU-1-559-00, Osnovni sud u Trebinju
Matični broj: 1083619
Djelatnost od opšteg interesa koje obavlja preduzeće je:
10.201 -vađenje i briketiranje lignita40.112 -proizvodnja termoelektrične energije40.130 -prodaja električne energije
Preduzeće obavlja i slijedeće djelatnosti:14.110 -drobljenje i lomljenje kamena14.121 -vađenje krečnjaka i krede28.520 -osnovni mašinski radovi40.300 -proizvodnja i snabdijevanje parom I toplom vodom45.110 -rušenje i razbijanje objekata, zemljani radovi45.120 -ispitivanje terena bušenjem i sondiranjem45.241 -izgradnja hidrograđevinskih objekata45.250 -ostali građevinski radovi koji zahtjevaju specijalno izvođenje ili opremu45.310 -postavljanje električnih instalacija i opreme45.500 -iznajmljivanje opreme za izgradnju ili rušenje sa rukovaocem50.200 -održavanje i opravka motornih vozila51.510 -trgovina na veliko, čvrstim , tečnim i gasovitim gorivima i sličnim proizvodima51.900 -ostala trgovina na veliko isključivo za sopstveni račun52.630 -ostala trgovina na malo izvan prodavnica52.740 -opravka d.n. (na drugom mjestu napomenuto)55.101 -hoteli i moteli sa restoranom55.300 -restorani60.240 -prevoz robe u drumskom saobraćaju63.400 -djelatnost drugih posrednika u saobraćaju65.230 -ostalo finansijsko posredovanje D.N.70.120 -kupovina i prodaja nekretnina za sopstveni račun71.210 -iznajmljivanje ostalih kopnenih saobraćajnih sredstava71.320 -iznajmljivanje mašina i opreme za građevinarstvo71.340 -iznajmljivanje ostalih mašina i opreme d.n.72.400 -izrada i upravljanje bazama podataka73.101 -istraživanje i eksperimentalni razvoj u prirodnim naukama73.102 -istraživanje i eksperimentalni razvoj u tehničkim i tehnološkim naukama74.140 -poslovni i menadžment konsalting74.200 -arhitektonske i inženjerske djelatnosti i tehničko savjetovanje74.300 -tehničko ispitivanje i analize85.121 -direktna medicinska praksa85.130 -stomatološka praksa90.010 -prikupljanje i obrada voda90.020 -prikupljanje i obrada ostalog otpada
v.d.Direktor: Dragoljub Mučibabić
14
4.2. PODACI O PROCJENJIVAČIMA RIZIKA
Za vršenje procjene rizika poslodavac je angažovao Institut zaštite, ekologije i informatike, Vidovdanska br.43, Banja Luka, kao pravno lice sa licencom br.1/09 koja je izdata dana 18.03.2009. godine i lica zaposlena u Institutu sa položenim stručnim ispitom
1. Račić Miroslav, dipl.inž.maš., licenca br.1/2009
2. Dr Vesna Paleksić, specijalista medicine rada , licenca br.01-285
3. Šumonja Slobodan, dipl.inž.ZNR; licenca br.5/2009
4. Svitlica Sreto, dipl.inž.maš., licenca br.9/2009 5. Tubin Bogdanka, dipl.inž.rud.; stručni ispit br. 01-31-166-19/07
6. Čeprnja Rade, dipl.inž.rud.; stručni ispit br. 08-1378/83
7. Velimir Milaković, dipl.inž.el.; stručni ispit br. 15-153-105/08-E-419/08
Lica iz reda zaposlenih koji učestvuju u davanju podataka i izradi akta
Lica koja je odredio poslodavac iz reda zaposlenih za kontakte i davanje podataka za procjenu rizika:
1. Petar Petrović, dipl.ing.rud.
2. Desanka Krstojević, dipl.ing.rud.
U procjeni rizika učestovali su svi radnici RJ RUDNIK davanjem informacija o rizicima na radnom mjestu i radnom okruženju. Pri sprovođenju postupka procjene rizika prikupljane podataka obavljeno je neposrednim razgovorom radnika sa procjenjivačima i popunjavanjem anketnog lista.
15
V. OPIS TEHNOLOŠKOG I RADNOG PROCESA, SREDSTAVA ZA RAD, OPREME ZA LIČNU ZAŠTITU
16
5.1. GATAČKI UGLJENI BAZEN5.1.a) Geografski položaj Gatačkog bazena
Rudnik i Termoelektrana Gacko se nalaze u Gatačkom energetskom bazenu u jugoistočnom dijelu Republike Srpske. Gacko je povezano asfaltnom putnom mrežom u svim pravcima sa rastojanjima do važnijih gradova kako sledi: Trebinje - 75 km, Mostar - 90 km, Dubrovnik - 107 km, Herceg Novi - 110 km, Sarajevo - 140 km, Podgorica - 160 km, Banja Luka - 350 km, Beograd - 420 km. Gatački ugljeni bazen je smješten u Gatačkom polju u sjeveroistočnom dijelu Hercegovine. Prostire se na površini od oko 40 km2 na nadmorskoj visini od oko 940 m, u tipičnom kraškom području. Područje se odlikuje veoma karakterističnim klimatskim uslovima, gdje se temperature kreću od -30 do +370 C, sa prosječnim atmosferskim padavinama od 1.750 mm godišnje.
Slika br. 1. Geografski položaj Gatačkog bazena
17
b) Situaciona karta eksploatacionih poljaTeren je uglavnom ravničarski. Basen je podijeljen na četiri eksploataciona polja: Zapadno
eksploataciono polje, Centralno eksploataciono polje, Istočno eksploataciono polje i Povlatna ugljena zona. Prvi radovi na eksploataciji uglja u Gacku su počeli 1954. godine na izdancima glavnog ugljenog sloja, a 1982. godine je pušten u rad rudnik lignita "Gračanica" sa godišnjim kapacitetom od 1.800.000 tona uglja i 3.200.000 m otkrivke, na prostoru Zapadnog eksploatacionog polja. Na PK "Gračanica" je primjenjena kontinualna i diskontinualna tehnologija rada kojom su postignuti zadovoljavajući rezultati na proizvodnji otkrivke i uglja, što svrstava Gatački bazen u jedan od najvećih u Republici Srpskoj.
Slika br. 2. Situaciona karta PK “Gračanica” prostor polja A i B dijela Polja C
Rezerve uglja u Gacku procjenjuju se na preko 300 000 000 tona, a smatra se da te rezerve obezbjeđuju rad 1-nog bloka snage 300 MW za narednih 100 godina. Istraživanja su pokazala da je gatački ugalj viskog kvaliteta i da ga je isplativo eksploatisati. U poslednje vrijeme promjenila se tehnologija dobijanja uglja , maksimalno se ide na selektivno otkopavanje, pa je sada ugalj na deponiji dosta čistiji, bez jalovine.
Površinski kop Gračanica-Gacko, ulazi u završnu fazu eksploatacije na polju „A“ i „B“. Selektivna eksploatacija orjentisana je na Polje „B“. Na Polju „A“, predstoji otkopavanje zaostalih dijelova ležišta po obodu površinskog kopa, izgradnja stacionarnih kaseta za deponovanje pepela i formiranje unutrašnjeg odlagališta jalovine. Pored iskorišćenja smještajnog prostora, namjena unutrašnjeg odlagališta na Polju „A“ je za izmještanje korita reke Gračanice da bi se oslobodio prostor za otvaranje Centralnog polja (Polje „C“). Lokacija prostora Centralnog polja su krajnji jugoistočni dijelovi Polja A i zapadni dio nalazi se između sadašnjeg površinskog kopa Gračanica i Centralnog eksploatacionog polja, odnosno budućeg površinskog kopa Gacko.
Za odlaganje jalovine se koristi otkopani prostor polja „B“ i spoljašnja odlagališta Istočno i Zapadno koja se trenutno nalaze u ograničenju (raspoloživog vlasništva R i TE Gacko).
18
5.2. ZEMLJIŠNO-KNJIŽNA DOKUMENTACIJA 5.2.1. Posjedovni listovi nepokretnosti
Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove, Banja Luka, PJ Gacko izdalo je posjedovne liste nepokretnosti-prepis :
Opština Katastarski srez Katastarska opština Broj Datum
Gacko Gacko Gacko 21.0-0-188/2011 14.03.2011.god
Gacko Gacko Kula 1 21.17-952.1-1-57/2009 17.02.2009.god
Gacko Gacko Jasenik 2 21.17-952.1-1-61/2009 17.02.2009.god
Gacko Gacko Dražljevo 1 21.17-952.1-1-63/2009 17.02.2009.god
Gacko Gacko Avtovac 21.17-952.1-1-65/2009 17.02.2009.god
Gacko Gacko Rudo Polje 21.17-952.1-1-24/2011 07.03.2011.god
Gacko Gacko Jasenik 1 21.17-952.1-1-1/2009 17.02.2009.god
5.2.2. Knjižna dokumentacija i podobnost objekata (rješenja)
Red.br.
Naziv objekta i lokacija
Rješenje izdaoVrsta upotrebne dozvole (navesti
upotrebnu,namjenu)
Svrha u koju se u stvarnosti
koristi objekat B
espr
avno
izgr
ađen
obj
ekat
(DA
ili N
E)
Nen
amje
nsko
ko
rišć
enje
obj
ekta
(D
A-N
E)
Pote
nenc
ijaln
aop
asno
st (D
A-N
E)
1.TE i Rudnika Gacko
Republički sekretarijat za urbanizam, stambene i komunalne poslove Sarajevo, SR BiH.
Posebna saglasnost za izdavanje urbanističke saglasnosti za izgradnju Broj: 06/1-361-584; 18.12.1976. god.
Namjenski NE DA DA
2.TE i Rudnika Gacko
Republički sekretarijat za unutrašnje poslove Sarajevo, SR BiH
Urbanističkoj saglasnosti za izgradnju objekataBroj: 13-215-41729.01.1980. god
Namjenski NE DA DA
3.TE i Rudnika Gacko
Republički komitet za urbanizam, građevinarstvo, stambene i komunalne poslove Sarajevo, SR BiH.
Rješenje o odobrenju izgradnje objekata Broj: 03-361-356/83.23.09.1983. god.;
Namjenski NE DA DA
4.TE i Rudnika Gacko
Republički komitet za urbanizam, građevinarstvo, stambene i komunalne poslove Sarajevo, SR BiH..
Rješenje o saglasnosti na lokaciju objekata Broj: 03-361-356/83.23.09.1983. god.;
Namjenski NE DA DA
19
5.TE i Rudnika Gacko
Rješenje izdao: Republički komitet za urbanizam, građevinarstvo, stambene i komunalne poslove Sarajevo, SR BiH.
Rješenje o odobrenju upotrebe izgrađenih objekata Broj: 03-361-498/87. Datum: 22.12.1987. god.
Namjenski NE DA DA
6.TE i Rudnika Gacko
Rješenje izdao: Republički komitet za urbanizam, građevinarstvo, stambene i komunalne poslove Sarajevo, SR BiH.
Rješenje o odobrenju upotrebe izgrađenih objekata Broj: 03-361-498/87. Datum: 22.12.1987. god.;
Namjenski NE DA DA
7.TE i Rudnika Gacko
Republički komitet za zdravstvo i socijalnu zaštitu Sarajevo, SR BiH.
Rješenje o sanitarnoj saglasnosti na glavne projekte za objekte Broj rješenja: 06-510-1215/83 13.06.1983.godine
Namjenski NE DA DA
8.TE i Rudnika Gacko
Republički sekretarijat za unutrašnje poslove, Sektor za poslove i zadatke suzbijanja kriminaliteta, zaštitu od požara i eksplozija, putne isprave i strance, Inspektorat za zaštitu od požara i eksplozija Sarajevo, SR BiH.
Saglasnost na mjere i normative zaštite od požaraBroj: 13-215-389;01.12.1982. god;
Namjenski NE DA DA
5.3. PROJEKTNO-TEHNIČKA DOKUMETACIJA OBJEKATA 5.3.1. Tabelarni prikaz projektno-tehničke dokumentacije
Red.br.
Projektno-tehnička dokumentacija (naziv projekta-objekta) Broj brojekta Projekat
uradio Datum
1.Dopunski rudarski projekat površinskog kopa „Gračanica“-Gacko do kraja eksploatacije, projekat zatvaranja kopa
Knjiga I-opšti dio
“Centar za površinsku
eksploataciju“ d.o.o. Beograd.
2005.godine
2.Dopunski rudarski projekat površinskog kopa „Gračanica“-Gacko do kraja eksploatacije, projekat zatvaranja kopa
Knjiga II-1, Tehnički projekat eksploatacije
“Centar za površinsku
eksploataciju“ d.o.o. Beograd.
2005.godine
3.Dopunski rudarski projekat površinskog kopa „Gračanica“-Gacko do kraja eksploatacije, projekat zatvaranja kopa
Knjiga II -2, Tehnički projekat eksploatacije
“Centar za površinsku
eksploataciju“ d.o.o. Beograd.
2005.godine
20
4.Dopunski rudarski projekat površinskog kopa „Gračanica“-Gacko do kraja eksploatacije, projekat zatvaranja kopa
Knjiga III -1, Tehnički projekat odbrane
površinskog kopa od voda
“Centar za površinsku
eksploataciju“ d.o.o. Beograd.
2005.godine
5.Dopunski rudarski projekat površinskog kopa „Gračanica“-Gacko do kraja eksploatacije, projekat zatvaranja kopa
Knjiga III -2, Tehnički projekat odbrane
površinskog kopa od voda
“Centar za površinsku
eksploataciju“ d.o.o. Beograd.
2005.godine
6.Dopunski rudarski projekat površinskog kopa „Gračanica“-Gacko do kraja eksploatacije, projekat zatvaranja kopa
Knjiga IV, Tehnički projekat odbrane
površinskog kopa od voda-mašinski dio
“Centar za površinsku
eksploataciju“ d.o.o. Beograd.
2005.godine
7.Dopunski rudarski projekat površinskog kopa „Gračanica“-Gacko do kraja eksploatacije, projekat zatvaranja kopa
Knjiga V 1-, Tehnički projekat snabdijevanja električnom energijom
“Centar za površinsku
eksploataciju“ d.o.o. Beograd.
2005.godine
8.Dopunski rudarski projekat površinskog kopa „Gračanica“-Gacko do kraja eksploatacije, projekat zatvaranja kopa
Knjiga V 2-, Tehnički projekat odbrane
površinskog kopa od voda-elektro dio;
“Centar za površinsku
eksploataciju“ d.o.o. Beograd.
2005.godine
9.Dopunski rudarski projekat površinskog kopa „Gračanica“-Gacko do kraja eksploatacije, projekat zatvaranja kopa
Knjiga V 3-, Tehnički projekat drobiličnog
postrojenja-elektro dio
“Centar za površinsku
eksploataciju“ d.o.o. Beograd.
2005.godine
10.Dopunski rudarski projekat površinskog kopa „Gračanica“-Gacko do kraja eksploatacije, projekat zatvaranja kopa
Knjiga VI-, Tehnički projekat rekultivacije i zaštite životne sredine
“Centar za površinsku
eksploataciju“ d.o.o. Beograd.
2005.godine
11.Dopunski rudarski projekat površinskog kopa „Gračanica“-Gacko do kraja eksploatacije, projekat zatvaranja kopa
Knjiga VII-, Tehno-ekonomska ocjena rada
površinskog kopa;
“Centar za površinsku
eksploataciju“ d.o.o. Beograd.
2005.godine
12.Dopunski rudarski projekat površinskog kopa „Gračanica“-Gacko do kraja eksploatacije, projekat zatvaranja kopa
Knjiga VIII-, Idejno rješenje mašinsko i elektro održavanje
Centar za površinsku
eksploataciju“ d.o.o. Beograd.
2007.godine
13.Dopunski rudarski projekat eksploatacije polja „C“ površinskog kopa „Gračanica“-Gacko
Knjiga I.1-opšti dio-tekst
“Centar za površinsku
eksploataciju“ d.o.o. Beograd.
2010.godine
14.Dopunski rudarski projekat eksploatacije polja „C“ površinskog kopa „Gračanica“-Gacko
Knjiga I-2, opšti dio-prilozi
“Centar za površinsku
eksploataciju“ d.o.o. Beograd.
2010.godine
15.Dopunski rudarski projekat eksploatacije polja „C“ površinskog kopa „Gračanica“-Gacko
Knjiga II -2, Tehnički projekat eksploatacije-
tekst
“Centar za površinsku
eksploataciju“ d.o.o. Beograd.
2010.godine
21
16.Dopunski rudarski projekat eksploatacije polja „C“ površinskog kopa „Gračanica“-Gacko
Knjiga II -2, Tehnički projekat eksploatacije-
prilozi
“Centar za površinsku
eksploataciju“ d.o.o. Beograd.
2010.godine
17.Dopunski rudarski projekat eksploatacije polja „C“ površinskog kopa „Gračanica“-Gacko
Knjiga III -1, Tehnički projekat odbrane
površinskog kopa od voda-tekst
“Centar za površinsku
eksploataciju“ d.o.o. Beograd.
2010.godine
18.Dopunski rudarski projekat eksploatacije polja „C“ površinskog kopa „Gračanica“-Gacko
Knjiga III -2, Tehnički projekat odbrane
površinskog kopa od voda-prilozi
“Centar za površinsku
eksploataciju“ d.o.o. Beograd.
2010.godine
19.Dopunski rudarski projekat eksploatacije polja „C“ površinskog kopa „Gračanica“-Gacko
Knjiga IV, Tehnički projekat -elektro dio
“Centar za površinsku
eksploataciju“ d.o.o. Beograd.
2005.godine
20.Dopunski rudarski projekat eksploatacije polja „C“ površinskog kopa „Gračanica“-Gacko
Knjiga V -, Tehnički projekat –mašinski dio
“Centar za površinsku
eksploataciju“ d.o.o. Beograd.
2010.godine
21.Dopunski rudarski projekat eksploatacije polja „C“ površinskog kopa „Gračanica“-Gacko
Knjiga V 2-, Tehnički projekat odbrane
površinskog kopa od voda-elektro dio;
“Centar za površinsku
eksploataciju“ d.o.o. Beograd.
2010.godine
22.Dopunski rudarski projekat eksploatacije polja „C“ površinskog kopa „Gračanica“-Gacko
Knjiga VI-, Tehnički projekat rekultivacije i zaštite životne sredine
“Centar za površinsku
eksploataciju“ d.o.o. Beograd.
2010.godine
23.Dopunski rudarski projekat eksploatacije polja „C“ površinskog kopa „Gračanica“-Gacko
Knjiga VII-, Tehno-ekonomska ocjena rada
površinskog kopa;
“Centar za površinsku
eksploataciju“ d.o.o. Beograd.
2010.godine
24.Glavni projekat deponije pepela TE Gacko na unutrašnjem odlagalištu PK „Gračanica“
Tehnološki projekat Rudarski institut Beograd
Jun 1990. godine
25.
Glavni projekat deponije pepela TE Gacko na unutrašnjem odlagalištu PK „Gračanica“-Deponija pepela,
kaseta II Projekat stabilnosti inicijalnog
nasipa i deponije pepela
Rudarski institut Beograd
Maj 2002. godine
26.Glavni projekat deponije pepela TE Gacko na unutrašnjem odlagalištu PK „Gračanica“-Deponija pepela,
kaseta II Tehnološki projekat, Mašinski
projekat, građevinski projekat pumpne stanice;
Rudarski institut Beograd
Maj 2002. godine
27.
Glavni projekat deponije pepela TE Gacko na unutrašnjem odlagalištu PK „Gračanica“-Deponija pepela,
kaseta II Elektro projekat; Rudarski institut Beograd
Maj 2002. godine
28.Glavni projekat deponije pepela TE Gacko na unutrašnjem odlagalištu PK „Gračanica“-Deponija pepela,
kaseta II Hidrograđevinski
projekat-trasa razvoda, formiranje i nadgradnja
deponije;
Rudarski institut Beograd
Maj 2002. godine
22
Poslodavac posjeduje projektno-tehničku dokumentaciju i za ostale objekte u vlasništvu preduzeća a ista se nalazi u Arhivi za tehničku dokumentaciju.
5.3.2. Objekti5.3.2.1. Stanje i raspored transportnih komunikacija i građevinskih objekata Sve transportne komunikacije na površinskom kopu Gračanica koje imaju karakter stalnih transportnih komunikacija su sa makadamskim zastorom, a koje imaju karakter privremenih transportnih komunikacija (unutar površinskog kopa i na odlagalištima) su bez ikakvog zastora i održavaju se grejderima i buldozerima po postojećoj prirodnoj podlozi.
Slika br. 3. Šematski prikaz transportnih komunikacija i građevinskih objekata na površinskom kopu "Gračanica"
Upravna zgrada je površine 2 960 m2, prizemlje i dva sprata koji su izvedeni u skeletnom armirano betonskom sistemu, su sa plitko fundiranim temeljima.
Zgrada tehničke uprave je sa tri etaže, armirano betonski objekat, skeletnog nosećeg sistema, plitko je fundiran, sa ravnim krovom i klasičnom hidroizolacijom, ukupne površine 3 000 m2.
Dispečerski centar je objekat čvrste gradnje od armiranog betona, skeletnog nosećeg sistema, sa svim sadržajima (sanitarni čvor, kafe kuhinja, ...) neophodnim za rad Službe za koordinaciju i kontrolu rudarskih radova. Grijanje objekta centralno, ventilacija prostorija vještačka-prirodna, i klime u pojedinim prostorijama objekta.
Centralna radionica je prizemni čvrsti objekat od armiranog betona, skeletnog nosećeg sistema, površine 8 994 m2. Unutar objekta smještena je služba za mašinsko i elektroodržavanje. U srednjem dijelu objekta
23
smještene su kancelarije za rukovodno osoblje. Objekat sadrži higijensko sanitarane prostorije koje su u lošem stanju. Grijanje je centralno, a provjetravanje radionice vrši se prirodno i prinudno.
Servis mehanizacije je montažni objekat metalne konstrukcije. Unutar objekta urađen kanal za servisiranje, kancelarija za boravak radnik.a. Nije riješeno grijanje radionce, ventilacija, a po podu radionice voda i istrošeno ulje. Nisu riješene prostorije higijensko-sanitarne. Rukovodno osoblje koristi kancelariju u čvrstom objektu pored kapije III.
Kontejneri služe za smještaj rukovodnog proizvodnog osoblja na rudniku (poslovođa, smjenski nadzor, radnici). Grijanje u kontejnerima je na struju, ventilacija prirodna, a u ljetnom periodu nije riješeno hlađenje (nema ugrađenih klima uređaja). Nisu riješeni higijensko-sanitarni uslovi (loše snadbjevanje vodom, nema ugrađenih mokrih čvorova).
Kontejnerski smještaj na rudniku koristi dio radnika:- kontinualne i diskontinualne proizvodnje,- proizvodnje uglja,- službe odvodnjavanja,- službe odlaganja pepela i šljake,- službe za kamenolom,- službe za pomoćnu mehanizaciju i održavanje puteva,
održavanje i servis mehanizacije,- mašinke službe, i - elektro službe.
Vatrogasna stanica je prizemni objekat od armiranog betona, skeletnog nosećeg sistema, površine 428 m2 sa ravnim krovom i ispunom zidova od fasadne opeke.
Garderoba sa ambulantom je prizemni armirano betonski objekat, plitko fundiran.
Portirnica-kapija br.1 glavni ulaz, kao i portirnice uz kapiju 2 i 3 su prizemni objekti, površine oko 35 m2.
Svi objekti su povezani asfaltnim putevima i platoima površine oko 70 000 m2 sa postavljenim drenažnim cijevima ukupne dužine oko 4 500 m, prečnika od 150 mm do 1 000 mm. Oko objekata je postavljena metalna ograda visine 2,2 m i ukupne dužine 3 730 m.
Vodovod protivpožarne vode je postavljen u dužini od 5 300 m, sa čeličnim cijevima prečnika od 100 do 300 mm i sa 52 nadzemna hidranta. Fekalna kanalizacija je ukupne dužine oko 2 000 m. Na Rudniku i Termoelektrani postoji postrojenje za prečišćavanje fekalnih i zauljenih voda, ali to postrojenje nije u funkciji.
5.4. RJ RUDNIK
Površinski kop „Gračanica“ Gacko, konstruisan je na ležištu Gračanica (Zapadno polje) gatačkog ugljenog basena kao objekat površinske eksploatacije uglja.
Položaj površinskog kopa je u pravcu JI-SZ po dužoj osi koja iznosi 3300 m, preko Polja A u dužini od 1700 m i Polja B u dužini od 1600 m. Po kraćoj osi dimenzija površinskog kopa je 900 m na Polju A i 1150 m na Polju B. Sjeveroistočna granica površinskog kopa je po izdanačkoj zoni ležišta. Sjeverozapadna granica površinskog kopa je privremena po Konturi Glavnog rudarskog projekta (Energoinvest-Sarajevo, RI Tuzla, 1978.). Privremeni karakter ove granice je zbog toga što se ugljeni sloj pruža dalje na zapadnu stranu do isklinjenja. Postojeće stanje radova na zapadnoj strani površinskog kopa karakteriše i potreba intenzivnijeg odlaganja jalovine u cilju formiranja sanacionog nasipa na zapadnoj kosini. Funkcija sanacionog nasipa je sprečavanje daljeg klizanja masa otkrivke i uglja u površinski kop. Sanacioni nasip je neophodno uraditi zato što je utvrđenom predisponiranom kliznom površinom zahvaćeno korito Gojkovića potoka. Voda iz korita Gojkovića potoka očigledno prodire u površinski kop po formiranim pukotinama i povećava priliv vode u vodosabirnik VS-B1.
24
Klizanje masa u ovom dijelu površinskog kopa prekinulo bi korito Gojkovića potoka tako da bi sve vode iz potoka prodirale u površinski kop i što može izazvati potapanje površinskog kopa, prekid u proizvodnji uglja i snabdjevanje TE Gacko.
Jugozapadna granica površinskog kopa koncepcijski se poklapa sa prostiranjem ugljenog sloja na ovoj strani ležišta, odnosno sa eksploatacionom granicom. Eksploataciona granica je definisana prema isklinjenju ugljenog sloja, rasjednoj zoni, kvalitetu uglja i izrazitom raslojavanju ugljenog sloja.
Jugoistočna granica površinskog kopa je definisana prema centralnom polju (Polje C), gatačkog ugljenog basena i ima privremeni karakter.
Po dubini ležište je zahvaćeno do podine ugljenog sloja koji ima tipičan sinklinalni oblik i po padu i po pružanju ugljenog sloja. Dubina površinskog kopa kreće se do 120 m .
5.4.1. Ekploatacija otkrivke i uglja na površinskom kopu Površinski kop "Gračanica" eksploatacija površinskog kopa, u početnom stanju, podeljena je na dva polja: Polje "A" , "B" Početno stanje masa na polju A i B je bilo sljedeća:POLJE “A”- otkrivka 26.920.000 m3
- rovni ugalj (proslojci do 0,5 m) 24.480.000 t- koeficijent otkrivke 1,1:1 m3/t
POLJE “B”- otkrivka 51.350.000 m3
- rovni ugalj (proslojci do 0,5 m) 16.970.000 t- koeficijent otkrivke 3,03:1 m3/t
Početno stanje masa na ograničenom površinskom kopu polja C je bilo sljedeća:POLJE “C”- otkrivka 47,556,724 m3
- rovni ugalj (proslojci do 0,5 m) 11,624,977 t - koeficijent otkrivke 4,09:1 m3/t
Na proizvodnji otkrivke se primjenjuje kontinualna i diskontinualna tehnologija eksploatacije.Kontinualna tehnologija eksploatacije se vrši u Polju "B" sa dva BTO sistema (I i II BTO sistem): I BTO sistem kapaciteta 1.800.000 m3/god. otkrivkeII BTO sistem kapaciteta 1.800.000 m3/god. otkrivkeBageri na otkrivci rade sa po jednim visinskim i dubinskim zahvatom ukupne visine 16+12 = 28 m. Diskontinualno otkopavanje otkrivke vrši se sa hidrauličnim bagerima kašikarima KOMATSU PC 2000 i RH 90, a transport kamionima DAMPERIMA BELAZ 75135 i 7555. Navedena diskontinualna oprema se angažuje prema zahtjevima tehnološkog procesa i na proizvodnji uglja. Odlaganje otkrivke se vrši na Zapadno spoljašnje odlagalište Jasike i na Unutrašnja odlagališta u polju A i polju B. Na proizvodnji uglja se primenjuje kombinovana tehnologija selektivnog otkopavanja.Otkopavanje uglja se hidrauličnim bagerom CAT 385B i CAT 365V, transport uglja otkopanog se vrši do deponije termoelektrane, a transport uglja otkopanog hidrauličnim bagerima do primarnih drobilica SB 1315 i SB 1515, kaminoma CAT 769D i CAT 769C. Od primarne drobilice ugalj se transporterima trakom transportuje do sekundarne drobilice termoelektrane.
Sistem eksploatacije uglja i otkrivke na površinskom kopu Gračanica u delu Polja “C”, definisan je u funkciji geološko-strukturnih uslova, inženjersko-geoloških i hidrogeoloških karakteristika radne sredine,raspoloživog kompleksa opreme i opštih uslova eksploatacije. Na proizvodnji otkrivke se primenjuje trenutno diskontinualna tehnologija eksploatacije a otvaranjem eksploatacionog polja koristit će se kontinualna tehnologija za eksploatacije. Kontinualna tehnologija eksploatacije će se vrši sa dva BTO sistema (I i II BTO sistem).Kombinovana tehnologija eksploatacije podrazumjeva diskontinualno otkopavanje otkrivke sa hidrauličnim bagerima kašikarima Komatsu PC 2000, Terex RH 90 C, CAT 385B, CAT 385CL i CAT 365 B, utovaračem Komatsu WA700 , kao i kontinualno otkopavanje čvrstih delova s kombajnom Wirtgen SM2500 i unutrašnji
25
transport kamionima tipa Belaz 75135, Belaz 7555 i CAT 769 D do dorobiličnih postrojenja za jalovinu (utovarnog bunkera na veznom transporteru II BTO sistema u slučaju kombajna).
Dio navedene diskontinualne opreme se angažuje prema zahtevima tehnološkog procesa i na proizvodnji uglja, i to se odnosi na hidraulične bagere tipa CAT 385 i 365. Odlaganje otkrivke se vrši na Zapadnospoljašnje odlagalište i na unutrašnje odlagalište Polja B površinskog kopa.
Na proizvodnji uglja se primenjuje kombinovana tehnologija selektivnog otkopavanja.Otkopavanje uglja se vrši hidrauličnim bagerima kašikarima tipa CAT 385 B i CAT 365 B. Transport uglja otkopanog hidrauličnim bagerima do primarnih drobilica je kamionima. Od primarnih drobilica, ugalj se transporterima sa trakom transportuje do sekundarne drobilice termoelektrane.
Kapacitet površinskog kopaGodišnji kapacitet površinskog kopa iznosi 2 180 000 tona uglja . Maksimalna godišnja proizvodnja
otkrivke je 6 800 000 čm3, a međuslojne jalovine oko 740 000 čm3. Maksimalni godišnji kapacitet koji treba ostvariti na uglju i međuslojnoj jalovini iznosi 2 460 000 čm3.
Godišnji kapacitet površinskog kopa na eksploataciji uglja usaglašen je sa potrebama TE Gacko, a godišnji kapacitet otkopavanja otkrivke i jalovine definisan je po dinamici eksploatacije u odnosu na srednji koeficijent otkrivke.U okviru radne jedinice Rudnik realizuju se planirane aktivnosti na proizvodnji otkrivke i eksploataciji uglja. Pri provođenju svojih aktivnosti u ostvarenju rudarske proizvodnje, zaposleni u radnoj jedinici moraju se pridržavati zakonskih propisa, kontrolisati proces rada, provoditi mjere zaštite ljudi, imovine i životne sredine.
5.4.2. Transportne komunikacije na površinskom kopuSve transportne komunikacije na površinskom kopu "Gračanica" koje imaju karakter stalnih
transportnih komunikacija su sa makadamskim zastorom, a koje imaju karakter privremenih transportnih komunikacija (unutar površinskog kopa i na odlagalištima) su bez ikakvog zastora i održavaju se grejderima i buldozerima po postojećoj prirodnoj podlozi.
Saobraćajnice na površinskom kopu služe da povežu mjesto otkopavanja sa mjestom odlaganja otkrivke na unutrašnjem odlagalištu Polja B i Polja A, kao i mjesto eksploatacije uglja sa drobiličnim postrojenjem. Diskontinualni transport se vrši kamionima nosivosti od 25 do 120 t različitih tehničkih i tehnoloških karakteristika.
Širina transportne trase za dvosmjerni saobraćaj je sračunata na osnovu obrasca:Š = 2B+4 m
gdje je B širina transportnog sredstva. Maksimalna širina transportnog sredstva iznosi 6,1m pa širina puta iznosi 16,1 m. Maksimalni podužni nagib puta iznosi 8% na prelaznim rampama na radilištu i odlagalištima, s tim
što su između dvije prelazne rampe predviđeni horizontalni dijelovi čija dužina nije manja od 30 m. Na krivinama treba predvidjeti proširenje puta koje je za dvosmjerne saobraćajnice jednako širini transportnog sredstva, a u slučaju jednosmjernih puteva iznosi 0.5xB.
Prema usvojenoj tehnologiji i projektovanoj dinamici razvoja površinskog kopa i odlagališta izvršena je kategorizacija putnih trasa prema vijeku trajanja i obimu prevezenih masa:
- stalni (stacionarni),- privremeni (polustacionarni),- etažni i- promjenljivi (nestacionarni) putevi.
Stalni (stacionarni) putevi su oni koji su u eksploataciji više godina i preko kojih se transportuju veće količine otkrivke. Kod ove vrste puteva kolovozna konstrukcija se izrađuje od tucanika, a debljina je proračunata prema vrsti opterećenja i frekvenciji saobraćaja.
26
Privremeni (polustacionarni) putevi su oni koji su u eksploataciji u kraćem vremenskom periodu. U toku ekpsploatacije put se stalno popravlja grejderom, a oštećena mjesta se nasipaju kvalitetnim materijalom.
Etažni putevi u kopu i odlagalištu izrađuju se buldozerom i grejderom. Kod ovih puteva planum puta je materijal otkrivke, u samoniklom stanju, odnosno odložena otkrivka. Etažni putevi se ne nasipaju, osim na mjestima gdje se nalaze neravnine ili materijal sa manjom sposobnošću nošenja.
Promjenljive (nestacionarne) puteve čine one saobraćajnice koje se nalaze u neposrednoj blizini otkopa i mjesta odlaganja, a koji se mijenjaju u skladu sa dinamikom razvoja rudarskih radova na površinskom kopu i odlagalištu.Odvodnjavanje kolovoza se vrši odvodnim kanalima trougaonog poprečnog presjeka.
5.4.3. Elektroenergetski objekti na površinskom kopu Od elektro energetskih objekata na površinskom kopu se nalaze: glavna transformatorska stanica 1
(GTS1), glavna transformatorska stanica 2 (GTS2), dalekovod 6 kV (DV1) dužine 650 m, dalekovod 6 kV, dalekovod 6 kV (DV3) dužine 2700 m, trafostanice 6/04 kV, kablovska mreža 6 kV, razvodna postrojenja.U GTS1 i GTS2 električna energija se transformiše na 6 kV, a zatim se električna energija dalekovodima DV1 i DV2 odvodi dalje do potrošača
5.4.3.1. Opis pripremnih radova za bezbjedan rad u VN (visoko naponskim) postrojenjima
Dokumentacija za rad na visoko naponskim postrojenjima
a) Dozvola za ulazDozvola za ulaz je službena dozvola izdata od uprave RJ u čijem se krugu nalaze postrojenja. Ispunjava se u dva primjerka od kojih jedan ostaje u knjizi a drugi se daje primaocu.
b) Nalog za radNalogom za rad nadležni rukovodilac obezbjeđuje stručnu osobu za izvršenje konkretnog radnog zadatka. Nalog za rad treba da postoji za sve radove na objektu.Nalog za rad može se izdati:
- pismeno preko određenog obrasca,- usmeno ako postoji mogućnost snimanja govora.
Nalog za rad treba da je dat tako da je izvršiocu jasan zadatak gdje i šta treba da radi.
c) Dozvola za radDozvola za rad izdaje se za radove u beznaponskom stanju u zonama opasnosti ako je porostor oko dijelova pod naponom na udaljenosti manjoj od sigurnog razmaka i za radove u blizini napona ako se radi omogućavanja sigurnog rada mora promjeniti bilo koja mjera osiguranja mijesta rada. Dozvola za rad se izdaje prije početka radova.
d) Obaviještenje o završetku radovaPrijavu završetka radova podnosi rukovodilac radova izveštavajuću ovlašćenu osobu da su radovi završeni, uklonjen sav alat, materijal i zaštitna oprema i da su radnici udaljeni sa mijesta, te da je obijekat spreman za stavljnje u pogon.
e) DepešaDepešom se daju kratka i važna obaviještenja, zatim zahtijev i odobrenje pogonskog značaja. Depeša se obavezno i obostrano upisuje u knjigu depeša.
f) Program radaZa složenije radove u kojima učestvuje više radnih grupa može se izraditi program rada. Ovim programom se obijedinjuje rad grupa i određuje kordinacija radova.Osnovni principi sigurnostiObzirom na stepen opasnosti, a u cilju regulisanja pristupa, uvedena je podijela obijekata
27
visokog napona na tri zone i to:I zona- Zona slobodnog kretanja, odnosno zona u kojoj nisu potrebna posebna upozorenjao ponašanju, ni mijere zaštite. U I zonu spadaju na primjer pogonska postrojenja.II zona- Zona manipulisanja i kontroleU II zonu spadaju električne pogonske prostorije.III zona- Zona opasnosti je prostor oko dijelova pod naponom na udaljenosti manjoj odsigurnosnog razmaka.
Pristup i kretanje u gore navedenim zonama mora biti u skladu sa sledećim: - u I zoni dozvoljeno je kretanje svim radnicima sa radnim zadatkom. Za posijetioce je obavezna pratnja. - u II zoni je dozvoljeno slobodno kretanje radnika elektro struke vlastite radne organizacije, koji dolaze po radnom zadatku. Za sve ostale radnike u zavisnosti od stepena njihove obučenosti iz područija sigurnosti na radu i stepenu opasnosti u dijelu obijekta u koji dolaze, ocijeniće se u kom slučaju je potrebna, pratnja nadzor i primjena odgovarajućih zaštitnih mijera. - pristup u III zoni dozvoljen je kod radova u beznaponskom stanju.
Rad u beznaponskom stanjuPrije početka rada u beznaponskom stanju sprovode se mijere osiguranja mijesta rada i to:
- I – Isključenje – vidljiv prekid,- II – Sprečavanje slučajnog ponovnog uključenja,- III – Utvrđivanje beznaponskog stanja,- IV – Uzemljenje i kratko spajanje,- V – Ograđivanje od dijelova pod naponom.
Postupak osiguranja rada treba sprovesti prema datom redosljedu:
I – Isključenje – vidljiv prekidObijekti, odnosno dijelovi obijekata na kojim će se raditi, moraju biti odvojeni od napona sa svih strana odakle bi mogao doći napon.Pri tome moraju biti uspostavljeni sigurnosni razmaci:Isključenje – vidljiv prekid ostvaruje se :
- rastavljačem,- sklopka – rastavljač,- vađenjem uložaka niskonaponskih osigurača,- rastavljanjem provodnika.
Izvodi se na jedan ili više načina u zavisnosti od izvedbe postrojenja i to:- zaključavanjem ili blokiranjem pogonskih mehanizama,- isključivanjem komandnog napona,- blokiranjem izvora energije za pogon aparata,- uklanjanjem topljivih umetaka osigurača,- uklanjanjem poluga i ručica za vršenje manipulacije,- stavljanjem izolacionih umetaka.
II - Sprečavanje slučajnog ponovnog uključenjaPostavljanjem tablica zabrane na mijestima upravljanja dijelom postrojenja.Prema potrebi postavljaju se:
-na spremnosti pogon rastavljača sa kojima se zabranjuje manipulacija,-na mehanizam za ručno isključenje – isključenje prekidača i na komandnom – potvrdni prekidač za
uključenje – isključenje preko elektromagnetnog pogona,-na komandno – potvrdni prekidač za daljinsko upravljanje - na vrata ćelije,-na mjestima gdje je rastavljanjem došlo do namijernog prekida provodnika voda itd.
III – Utvrđivanje beznaponskog stanjaBeznaponsko stanje treba utvrditi prije uzemljenja i kratkog spajanja i to na svim provodnicima koji se uzemljuju.Beznaponsko stanje se utvrđuje:
28
- indikatorom napona,- mijernim instrumentima,- nabacivanjem puškom kod jednosistemskih vodova,- uređajem ili alatom sa izolacionom drškom za mehaničko probijanje kabla,- sklopkom za uzemljenje.
Indikator napona treba ispitati neposredno prije korištenja.
IV – Uzemljenje i kratko spajanjeVrši se na mijestu rada i to na svim provodnicima koji su u normalnom pogonu pod naponom (na niskom naponu uključujući i neztralni provodnik).
V – Ograđivanje od dijelova pod naponomOgrađivanje se sprovodi na mijestima gdje se radovi izvode u blizini napona.Ograđivanje od dijelova pod naponom se izvodi:
- sa izolacionim zaštitnim pločama, pregradama, prekrivačima i sl- ogradama i oznakama upozorenja
5.4.4. Objekti za odbranu površinskog kopa od voda Sistem zaštite površinskog kopa „Gračanica“ od površinskih i podzemnih voda sastoji se iz standardnih objekata odvodnjavanja: obodnih kanala, zaštitnih nasipa, etažnih kanala, vodosabirnika, pumpnih stanica, injekcione zavjese i vodonepropusnog ekrana.Postojeće stanje zaštite površinskog kopa Gračanica od voda
29
KLZ 900
KLZ 1000
D E P O N I J A Š LJ A K E I P E P E L A
U N U T R A Š NJ E O D L A G A L I Š T E
VODOSABIRNIKVSB1
VODOSABIRNIK
VSA1
U N U T R A Š NJ E
O D L A G A L I Š T E
V. O. J A S I K E
SJEVERNO VANJSKO
MALO ODLAGALIŠTE
B2
1
24
5
3
6
7
8
9
10
11
12
13
14
17
18
15
16
21
19
20
22
Slika br.4. Postojeće stanje zaštite površinskog kopa Gračanica od voda
1 – Obodni kanal A 2 – Obodni kanal K-23 – Obodni kanal K-2“ 4 – Pumpna stanica PS-25 – Potisni cevovod od PS-2 6 – Obodni kanal K-17 – Pumpna stanica PS-1 8 – Potisni cevovod od PS-19 – Obodni kanal K-3 10 – Pumpna stanica PS-311 – Potisni cevovod od PS-3 12 – Vodosabirnik VS-A1 u Polju A13 – Pumpna stanica PS-A1 14 – Linija potisnih cevovoda od PS-A115 – Vodosabirnik VS-A2 u Polju A 16 – Pumpna stanica PS-A217 – Linija potisnih cevovoda od PS-A2 18 – Etažni kanal za prihvat vode iz VS-A219 – Vodosabirnik VS-B1 u Polju B 20 – Pumpna stanica PS-B121 – Linija potisnih cevovoda od PS-B1 22 – Ispust drenaže pepelišta
Zaštita površinskog kopa „Gračanica“ od površinskih voda sa istočne, južne i zapadne strane kopa, izvršena je izmještanjem i regulacijom rijeka Gračanice i Mušnice i Gojkovića potoka. Uz regulisana korita izgrađeni su i odbrambeni nasipi sa ciljem da spriječe prodor površinskih voda u kop u vrijeme visokih
30
vodostaja. Zaštita površinskog kopa od površinskih voda sa sjeverne strane kopa izvršena je obodnim kanalima A, B, 1 i 2.
Zaštita površinskog kopa od atmosferskih voda koje padnu na prostor između rijeke Mušnice, Gojkovića potoka i površinskog kopa vrši se obodnim kanalom do pumpne stanice PS-3 i dalje prepumpava u rijeku Mušnicu.
Zaštita površinskog kopa od podzemnih voda je izvršena izradom injekcione zavjese i vodonepropusnog ekrana sa sjeverne strane kopa. Svrha izrade injekcione zavjese je bila da se u potpunosti ili djelimično zatvori sistem pukotina i kaverni koji predstavljaju privilegovane pravce kretanja podzemnih voda u površinski kop.
Injekciona zavjesa je izvedena kao jednoredna, a samo na manjim dionicama kao dvoredna zavjesa. U vertikalnom profilu, zavjesa počinje od kvartarnih naslaga, a završava se u vodonepropusnim dijelovima neogenih tvorevina. Dužina zavjese je 2 020 m, a dubina 20-50 m.
Vodonepropusni ekran je izrađen paralelno injekcionoj zavjesi sa sjeverne strane kopa i dubine je 8 m. Svrha ekrana je da se spriječi dotok podzemnih voda iz kvartarnih naslaga u površinski kop. Ekran je izveden kao tankostijeni ekran debljine 6-8 cm i izrađen je od kamenog brašna, cementa i bentonita.
Zaštita površinskog kopa od atmosferskih voda i podzemnih voda koje dođu u otvorenu konturu površinskog kopa vrši se prikupljanjem tih voda etažnim kanalima do vodosabirnika VS A1 i VS B1.
Voda iz vodosabirnika VS A1 se prepumpava direktno u rijeku Mušnicu. Voda prikupljena u vodosabirniku VS B1 se prepumpava direktno u Gojkovića potok.
Na površinskom kopu za odbranu od voda predviđene su dvijei pumpne stanice (PS 1 i PS 3) i vodosabirnici (VS A1 i VS B1).
Pumpna stanica PS 1 je projektovana za prepumpavanje vode iz kanala 1 u rijeku Gračanicu. Kanal 1 je predviđen za prihvat oborinskih i plitkih podzemnih voda. U pumpnoj stanici su ugrađena tri pumpna agregata tipa AVZ proizvođača Jugoturbina Karlovac. Pumpe AVZ spadaju u propelerne pumpe aksijalnog tipa i namijenjene su za dobavu velikih količina vode pri malim visinama dobave.
Pumpna stanica PS 3 je izgrađena na početku eksploatacije na površinskom kopu, služi za prepumpavanje vode iz sopstvenog vodosabirnika u Gojkovića potok. Površinske vode u vodosabirnik se dovode izgrađenim kanalima.
Vodosabirnik VS A1 je predviđen za odbranu površinskog kopa od voda u krilu A. U vodosabirniku VS A1 instalirana su 2 pumpna agregata DH 86-50 i 12 pumpnih agregata BS 2250.
Vodosabirnik VS B1 će u narednom periodu biti glavni vodosabirnik na površinskom kopu. Samo će se s vremenom, s povećanjem otvorenosti kopa u polju B i povećanjem dubine kopa, instalisati pumpni kapaciteti. Vodosabirnik VS B1 u toku 2006. godine sastojao se od 6 pumpnih agregata DH 34,5-25, osam pumpnih agregata BS 2400 i osam pumpnih agregata BS 2250.
5.5. OPIS TEHNOLOŠKOG I RADNOG PROCESA RJ
Površinski kop uglja "Gračanica" je smješten na prostoru Zapadnog eksploatacionog polja i ograničen je regulisanim koritima rijeka Gračanice sa istoka, Mušnice sa juga i Gojkovića potoka sa zapada, te obodnim kanalima koji štite kop od površinskih voda sa sjevera.
Površinski kop zauzima površinu od oko 3,5 km2 i uglavnom je pravougaonog oblika. Teren je uglavnom ravničarski.
Površinski kop "Gračanica" se nalazi u neposrednoj blizini Termoelektrane Gacko i udaljen je od Gacka oko 2,5 km, a podijeljen je na dva eksploataciona polja: Polje "A" i Polje "B".
5.5.1. Proizvodnja otkrivke Na proizvodnji otkrivke je primijenjena i kontinualna i diskontinualna tehnologija eksploatacije.Kontinualna tehnologija eksploatacije se vrši sa dva BTO sistema (I i II BTO sistem) u Polju "B".
31
Struktura opreme BTO sistema :Oprema I BTO sistem II BTO sistemRotorni bager ER-1250 · 17/1,5 ER-1250 · 16/1,5Samohodni pretovarnitransporter BRs-1200 · 29/32 P-1600 · 21/50
Samohodni utovarni bunker BS-120 BS -120
Transporteri sa trakom
KLZ-900 (L=726 m)KLZ-300 (L=258 m)KLZ-1000(L=816 m)KLZ-800 (L=774 m)KLM-500 (L=240 m)KLM-800 (L=774 m)KLM-250 (L=228 m)KLM-93 (L=318 m)KLO-750 (L=726 m)
KLZ-1000 (L=960 m)KLM-400 (L=375 m)KLM-500 (L=605 m)KLM-8001 (L=610 m)KLM-8002 (L=610 m)KLM-8003 (L=935 m)KLM-250 (L=250 m)KLM-93 (L=495 m)KLO-500 (L=815 m)
Odlagač OŠ-1600/(40+110) ARs-1200/(20+50)x21
Rotorni bager ER 1250 17/1,5 I BTO sistema otkopava otkrivku na niveleti 920 m. Tehnološki parametri bloka su: širina bloka 30 m, visina bloka 16 m, nagib čeone kosine preko 80° i bočne kosine preko 80°. Transport otkrivke se vrši transporterima sa trakom za Zapadno spoljašnje odlagalište transporterima sa trakom ukupne dužine 4 860 m. Odlaganje otkrivke se vrši odlagačem OŠ -1600 (40+110) u visinskoj etaži visine 25 m.
Rotorni bager ER 1250 16/1,5 II BTO sistema otkopava otkrivku na niveleti 905 m. Tehnološki parametri bloka su: širina bloka 30 m, visina bloka 16 m, nagib čeone kosine preko 80° i bočne kosine preko 80°. Transport otkrivke se vrši transporterima sa trakom za Istočno spoljašnje odlagalište transporterima sa trakom ukupne dužine 6 555 m. Odlaganje otkrivke se vrši odlagačem ARs 1200/(20+50)x21.
U dosadašnjem periodu na spoljašnjim odlagalištima jalovina je odlagana kontinualno odlagačima i to na Zapadnom spoljašnjem odlagalištu odlagačem OŠ 1600 i na istočnom spoljašnjem odlaglištu odlagačem ARs 1200. U narednom periodu odlaganje jalovine sa II BTO sistema je projektovana na unutrašnje odlagalište krila A, dok se jalovina koja se otkopava I BTO sistemom odlaže na spoljašnje odlagalište. Prilikom dimenzionisanja prostora za odlaganje jalovine sa I BTO sistema na spoljašnjim odlagalištima razmatrana su varijante odlaganja na Istočnom i Zapadnom spoljašnjem odlagalištu. Potencijalni prostor odlagališta na Istočnom spoljašnjem odlagalištu
Ukupan smještajni prostor na Istočnom spoljašnjem odlagalištu iznosi 5.332.267 m3, što omogućava smještanje otkrivke u količini 3.949.827 čm3.
Ukupno raspoloživ prostor za odlaganje na zapadnom spoljašnjem odlagalištu, u ovoj varijanti iznosi 7.987,177 m3, što omogućava smještaj 5.916.427 čm3 jalovine. Ovaj raspoloživ prostor je dovoljan za ukupne količine jalovine koje će se otkopati I BTO sistemom.
Za transport otkrivke do odlagača na Zapadnom odlagalištu koriste se vezni transporteri KLM-250 i KLO-93 i odlagališni transporter KLO-750.
Diskontinualno otkopavanje otkrivke vrši se sa hidrauličnim bagerima kašikarima KOMATSU PC 2000 i RH 90, a transport kamionima DAMPERIMA BELAZ 75135 i 7555.
Otkopana otkrivka se transportuje i odlaže na Zapadno spoljašnje odlagalište "Jasike" i na Unutrašnja odlagališta, a odlaganje se vrši kamionima i buldozerima.
5.5.2. Proizvodnja uglja
Tehnološki sistem selektivne eksploatacije uglja na površinskom kopu Gračanica-Gacko zasnovna je na selektivnom radu hidruličnih bagera kašikara.Hidraulični bageri kašikari su otkopne rudarske mašine, po konstrukciji donjeg stroja slični buldozerima. Takva konstruktivna sličnost omogućava im dobre manevarske sposobnosti i prilagodljivost zahtevima površinske eksploatacije.
32
Hidraulični bager kašikar sve radne operacije postiže hidrauličnim prenosom snage za razliku od užetnih koji to rade sistemom užetnog prenosa snage.Na taj način hidraulični bageri kašikari ostvaruju:- otkopavanje materijala- podizanje i spuštanje katarke- pomeranje nosača kašike- zaokretanje kašike u vertikalnoj ravni- otvaranje i zatvaranje kašike Radni priključci hidraulike kod hidrauličnih bagera konstruktivno su rešeni na takav način da je kašikom bagera kao radnim organom moguće otkopavati materijal iz etaže prema operativnim i ukazanim potrebama. Na taj način hidraulični bageri ispunjavaju osnovne zahteve u procesu selektivnog otkopavanja na površinskim kopovima. To znači da rukovaoc bagera ima mogućnost kombinovanog aktiviranja hidrauličnih cilindara katarke, hidrauličnih cilindara nosača kašike i hidrauličnih cilindara kašike. Sve ove kombinacije odvijaju se uz mogućnost aktiviranja više hidrauličnih cilindara istovremeno. Otvaranje i zatvaranje kašike vrši se prema zahtevu i potrebi, što omogućava smanjenje radnog ciklusa bagera, povećanje koeficijenta punjenja kašike i minimalne udare materijala u sanduk kamiona. Zubi kašike bagera mogu se direktno usmeravati u kontakt sa uslojenoscu materijala bilo da se radi o nivou ispod, iznad ili sa nivoa stajanja bagera. Na ovaj način se najracionalnije koristi sila rezanja na zubu kašike. Selektivno otkopavanje je najveća konstruktivna prednost hidrauličnih bagera kašikara i to na bilo kojoj visini etaže u okviru visine kopanja bagera, što je od presudnog značaja za postizanje maksimalnog kvaliteta uglja.Zbog slobodne trajektorije kopanja sa hidrauličnim bagerima moguće je otkopavanje etaže u najpovoljnijem mestu po visini u odnosu na lučnu trajektoriju užetnih bagera. Na ovaj način se može održati željeni ugao nagiba etaže, što je veoma važno na etažama sa ugljevito - glinovitim proslojcima. Tehnologija rada hidrauličnih bagera kašikara je standardna u dubinskom i visinskom bloku sa utovarom ispod i na nivou stajanja Otkopavanje uglja se hidrauličnim bagerom CAT 385B i CAT 365V,transport uglja otkopanog se vrši do deponije termoelektrane, a transport uglja otkopanog hidrauličnim bagerima do primarnih drobilica SB 1315 i SB 1515, kaminoma CAT 769D i CAT 769C.
Kombajn Wirtgen 2500 SM prvenstveno je namenjen za otkopavanje otkrivke i međuslojne jalovine. Izuzetno se kombajn Wirtgen 2500 SM može koristiti za otkopavanje uglja i slojne jalovine. U torn slučaju, utovar otkopanog materijala se vrši direktno u kamione namenjene za transport uglja i slojne jalovine.
Rad kombajna na otkopavanju uglja i slojne jalovine vrši se po istoj tenološkoj šemi kao i za otkopavanje i utovar otkrivke i međuslojne jalovine.Upotreba kombajna za otkopavanje uglja i slojne jalovine opravdan je u slučajevima zastoja na transportnom sistemu za transport uglja transporterima sa trakom ili zastoja na drobiličnim postrojenjima Transport uglja do drobiličnih postrojenja za ugalj i slojne jalovine do drobiličnih postrojeja za jalovinu vrši se postojećim kamionima tipa CAT 769D (5 komada) i Belaz 7555 (6 komada). Pored ovih kamiona, u cilju postizanja projektovanog kapaciteta, projektovano je angažovanje još 16 kamiona u klasi kamiona tipa Belaz 7555. Od drobilica ugalj preuzima skraćeni i izmešteni transporter KLM 400 i predaje ga na transporter u objektu "DOPREME".Transport selektivno izdvojene jalovine kod proizvodnje uglja se vrši kamionima do unutrašnjih odlagališta, a planiranje odloženih masa se vrši buldozerima. Diskontinualna oprema, u zavisnosti od potreba proizvodnje naizmjenično radi na otkopavanju otkrivke i uglja.
33
5.5.3. Deponija pepela i šljake
a) ŠljakaOsnovni podaci o šljaciProdukcija šljake iznosi oko 6.5 t/h, što na godišnjem nivou iznosi oko 39000 t šljake računajući na efektivno radno vreme bloka od 6000 h/god.
Granulometrijski sastav šljake Hemijski sastav šljake
Klasa krupnoće (mm) % odseva Komponenta Sadržaj, %
- 9 + 5 2,0 SiO2 18,12- 5 + 3,3 2,0 Al2O3 2,65
- 3,3 + 1,4 11,4 Fe2O3 4,59- 1,4+ 0,833 26,1 CaO 56,25
- 0,833 + 0,417 18,5 MgO 4,38- 0,417 + 0,208 20,8 TiO2 0,86- 0,208 + 0,104 7,6 K2O 1,32
- 1,04 + 0 11,6 Na2O 0,51SUMA 100,00 SO3 10,11
Gubitak žarenjem 1,21b) Pepeo
Osnovni podaci o pepelu Produkcija pepela postojećeg bloka, snage 300 MW, iznosi oko 58.5 t/h, odnosno maksimalno 71 t/h. Uzimajući u obzir efektivno godišnje radno vreme TE od 6000 h, godišnje se proizvede oko 350000 t pepela, odnosno maksimalno 426000 t. Korisna zapremina obe ćeije silosa iznosi oko 3400 m 3, odnosno mogu da prime oko 3100 t pepela, što znači da imaju rezervu za oko 50 h rada TE pri nominalnoj produkciji pepela, odnosno za oko 44 h za maksimalnu produkciju pepela.
Granulometrijski sastav pepela Hemijski sastav pepela
Klasa krupnoće (mm) % odseva Komponenta Sadržaj, %
- 0,147 + 0,104 7,78 SiO2 8,08- 0,104 + 0,074 6,33 Al2O3 6,69- 0,074 + 0,053 7,75 Fe2O3 2,00- 0,053 + 0.043 4,91 CaO 66,25- 0,043 + 0.037 4,29 MgO 3,50
- 0,037 + 0 68,94 TiO2 0,49SUMA 100,00 K2O 0,95
Na2O 0,32SO3 7,91
Gubitak žarenjem 3,17
Mineraološka analiza pepela
Mineraološke analize pepela TE Gacko ukazuju da u njegovoj građi preovladava aktivna materija CaO uz prisustvo minerala cementa, kalcijum silikata i određenog sadržaja anhidrita.
5.5.3.1. Sistem za trasnport i odlaganje šljake
Pepeo koji nastaje sagorijevanjem uglja u Termoelektrani spada u grupu kalcijskih pepela. U pepelu preovlađuje učešće CaO koji u kontaktu sa vodom prelazi u CaCO3. Proces je egzoterman, što znači da se oslobađa toplota. Brzina hemijske reakcije zavisi od masenog odnosa pepela i vode.
34
Za odlaganje pepela i šljake iz termoelektrane se od 1995. godine se koriste kaseta I deponije pepela smještene u otkopanom prostoru površinskog kopa „Gračanica“. Deponija pepela, odnosno kaseta I je izvedena po Glavnom projektu deponije pepela TE Gacko na unutrašnjem odlagalištu površinskog kopa „Gračanica“ (projektant Rudarski institut Beograd-Zemun, 1990. godine). RiTE Gacko nisu u potpunosti realizovali navedeni projekat, tako da se u procesu pripreme hidromješavine pepela nije ostvarivao projektovani odnos pepela i vode 1:1,5 do 1:0,67. Umjesto projektovanog TE uvela je pneumatski transport pepela od međubunkera do improvizovanog uređaja (čelična cijev ø 1 500 mm) na obodu površinskog kopa.
Kaseta II je locirana južno od kasete I, odnosno nadovezana je na kasetu I. Kaseta II zahvata površinu od oko 170 000 m2 (17 ha), na koju je planirano da se odloži 4 523 020 m3.
Doprema pepela iz termoelektrane do prostora unutrašnjeg odlagališta površinskog kopa vrši se pneumatskim putem kroz čelične cjevovode. U blizini prostora za odlaganje hidromješavine na obodu površinskog kopa postavljen je uređaj za pripremu hidromješavine. U ovaj uređaj pored pepela, dovodi se i voda (svježa voda, kao i povratna voda) tako da se stvara hidromješavina sa oko 33% čvrstog, koja odlazi do šahta, a zatim se pomoću HDPE cjevovoda DN 250 odvodi gravitacijski do podkasete, gdje se vrši istakanje pepela kroz dva istakačka mjesta. Pored radnog postavljen je i identičan rezervni cjevovod. Hidromješavina se odlaže u tankim slojevima, a slobodne vode se iz deponije odvode u taložni šaht, a dalje uz pomoć čeličnog cjevovoda u pumpnu stanicu povratne vode. Transport povratne vode se vrši uz pomoć tri pumpe i odgovarajuće armature kroz dva HDPR cjevovoda DN 100 do uređaja za pripremu hidromješavine.
Svaki put po prestanku rada postrojenja za pripremu i transport hidromješavine kompletan sistem, odnosno sva oprema koja je bila u kontaktu sa hidromješavinom se ispira. Ispiranje se vrši tako da se na kraju radnog dana kada prestaje doziranje pepela u kondicioner, nastavlja rad samo sa vodom. Kada rukovalac utvrdi da je sistem ispran, zaustavlja se voda za ispiranje u kondicioneru za pripremu hidromješavine, a preostala količina vode u cjevovodu od oko 50 m3 otvaranjem ventila preusmjerava u drenažnu kasetu. Drenažna kaseta se nalazi sa spoljne strane deponije, zapremine 250 m 3 povezana je sa pumpnom stanicom procjedne i drenažne vode.
Deponija pepela na kaseti II je približno pravougaonog oblika, dimenzija 515x265 m i jednim dodatkom 210x130 m, formirana je u nastavku kasete I prema transporteru za ugalj, tako da je deponija okonturena sa južne strane postojećim transporterom, sa sjeverne strane postojećom deponijom, a sa istočne strane geološkim profilima 5 i 17.
Kaseta II kao i kaseta I je formirana na sedimentima neogene starosti koji su po svojoj građi hidroizolacioni. U sektoru gdje je locirana deponija nije zabilježena pojava većih i dubljih rasjeda, odnosno rasjedi koji su konstatovani prilikom eksploatacije uglja su plitki i nisu povezani sa velikim dinarskim rasjedom. Preko ovog podinskog sloja ugrađen je sloj laporca debljine 50 cm. Ovaj sloj laporca predstavlja dobar hidroizolacioni sloj, s obzirom da je ranijim ispitivanjima određeno da je njegov koeficijent vodopropustljivosti reda veličine 10-8 cm/s. Uvaljani sloj laporca predstavlja dobru podlogu za postavljanje vodonepropusne folije. Hidroizolaciona folija koja se postavlja na deponiji prije odlaganja pepela je folija debljine 1 mm. Ova folija je namijenjena za oblaganje hazardnih materijala, tako da se odlikuje izuzetnom elastičnošću čime se sprečava njeno oštećenje u slučaju slijeganja deponovanog materijala kroz vrijeme.
Folija je postavljana po osnovama kasete II/1, na unutrašnjim kosinama početnog obodnog nasipa i po spoljnoj kosini i kruni početnog nasipa kasete I uz povezivanje sa postojećom folijom na unutrašnjoj kosini početnog nasipa kasete I, čime je izvršeno potpuno razdvajanje deponije od prirodne osnove.
Postavljanje folije je izvedeno u dvije faze, tako da se u prvoj fazi folija postavila po osnovi deponije i unutrašnjim kosinama početnog obodnog nasipa podkasete II/1. U drugoj fazi, nakon prelaska sa odlaganjem pepela u podkasetu II/1, izvršilo se oblaganje kosine postojećeg obodnog nasipa kasete I, oblaganje njegove krune i povezivanje sa postojećom folijom.
Nepovoljan uticaj podzemne vode na deponiju pepela ogleda se u mogućnosti podizanja nivoa podzemne vode i stvaranja uzgona koji može negativno da utiče na stabilnost samog objekta. Detaljnom prospekcijom terena locirana su izvorišta podzemne vode koja su zahvaćena izradom kaptažnih objekata i kontrolisano se odvode van konture deponije do postojećeg vodosabirnika.
U cilju postavljanja kontrole svih voda iz i oko deponije izrađen je drenažni sistem za prihvat i evakuaciju filtracionih voda iz tijela deponije. U slučaju da u hidromješavini pepela koja se dovodi na deponiju ima više vode nego što je potrebno za odvijanje hemijskog procesa očvršćavanja pepela i njegovog
35
pretvaranja u CaCO3 doći će do stvaranja viška slobodne vode. Zajedno sa dijelom voda od atmosferskih padavina koje se infiltriraju i koje se prolaskom kroz pepelnu masu kontaminiraju, ovaj višak tehnološke
vode bi se kretatao ka dnu deponije i s obzirom na nepropusnost dna i strana deponije tu zadržavao, umanjujući u određenom stepenu stabilnost deponije. Da do toga ne bi došlo, unutar deponije je ugrađen još jedan drenažni sistem sa zadatkom da prihvati i evakuiše sve procjedne vode iz deponije.
Za evakuaciju slobodne vode, bilo iz tehnološkog procesa, bilo od atmosferskih padavina projektovan je sistem za njenu evakuaciju koji se sastoji od prelivnih cijevi postavljenih na tri visinska nivoa, rigola u koji se izlijeva voda iz prelivnih cijevi i kojim se odvodi do taložnog šahta, odakle se cijevima odvodi u pumpnu stanicu povratne vode. Iz taložnog šahta se cijevima prelivna voda transportuje do pumpne stanice za povratnu vodu.
Zaštita deponije od površinskih voda podrazumijeva zaštitu od voda nastalih od atmosferskih padavina. Da bi se spriječilo nepotrebno doticanje tih voda u nožicu nasipa, kao i njihovo zadržavanje, pa čak i stvaranje manjih akumulacija, a što bi imalo negativan uticaj na stabilnost deponije, izgrađena su dva kanala koji štite deponiju sa sjeverne i južne strane. Obodni kanal OK1 polazi od nožice kosine deponije pepela i šljake i vodi se paralelno obodnom nasipu podkasete II/1 do tjemena Tk1 gdje skreće pod uglom 75o i dalje se vodi u pravcu još oko 60 m, gdje se slobodno izlijeva na niži teren.
a)Drenaža deponije
U cilju uspostavljanja potpune kontrole svih voda iz i oko deponije, izrađen je drenažni sistem za prihvat i evakuaciju filtracionih voda iz tijela deponije. Naime, ukoliko u hidromješavini koja se dovodi na deponiju ima više vode nego što je potrebno za potpunu solidifikaciju, doći će do pojave viška vode koja će zajedno sa atmosferskim vodama biti prihvaćena i evakuisana sa deponije drenažnim sistemom.
Drenažni sistem u kaseti II obuhvata jedan krak, dužine oko 607 m koji je postavljen preko folije. Poprečni presjek drenaže se sastoji od dvoslojnog drenažnog tijela, odnosno iz drenažne ispune od krupnog šljunka, širine 6 i debljine 1,8 m, preko koga je postavljen filterski sloj debljine 0,2 m. Zbog efikasnijeg odvođenja filtracionih voda unutar tijela drenaže, postavljene su dvije PVC cijevi, prečnika 160 mm. Nagibi kosina su 1:1. Ovaj drenažni krak se vodi uz nožicu nasipa do stacionaže km 0+134 m, a zatim sredinom kasete duž linije najniže podine. Na stacionaži km 0+607 m, drenažni krak se spaja sa drenažnim nasipom koji je postavljen tako da zajedno sa obodnim nasipom obezbjeđuje stvaranje akumulacionog prostora. Ovaj akumulacioni prostor služi za prikupljanje filtracionih voda. Drenažni nasip, dužine 209 m, postavljen je po površini folije, a poprečni presjek se sastoji od dvoslojnog drenažnog tijela, odnosno iz drenažne ispune od krupnog šljunka, širine 6 i debljine 5,8 m, preko koga je postavljen filterski sloj debljine 0,2 m. Zbog efikasnijeg odvođenja filtracionih voda unutar tijela drenaže, postavljene su dvije PVC cijevi, prečnika 160 mm. Nagibi kosina su 1:1.
Evakuacija procjednih voda iz deponije se obavlja PVC kanalizacionim cijevima 2 x 200, koje prolaze ispod početnog obodnog nasipa i ulivaju se u drenažne šahtove Š1 i Š2. Šahtovi su urađeni od armirano-betonskih cijevi 1000 koje će sukcesivo nadgrađivati do ukupne visine od 18 m. Od drenažnih šahtova do pumpne stanice, cijevi su ukopane u teren i imaju pad od 3,7%.
b)Drenažna kaseta
Za prikupljanje vode nakon ispiranja cjevovoda hidromješavine urađena je drenažna kaseta na istočnoj strani deponije. Oko drenažne kasete napravljen je nasip od laporca sa površinskog kopa, a kaseta je obložena hidroizolacionom folijom koja je položena preko sloja šljunka, debljine 0,2 m.
Prema tehnološkom projektu predviđeno je pražnjenje drenažne kasete preko pumpne stanice, locirane u njenoj neposrednoj blizini. Voda se odvodi PVC kanalizacionim cijevima 150, ukopanim u zemlju na sloju pijeska, debljine 0,1 m, u dužini od 25 m sa padom od 1%.
c)Trasa razvoda cjevovovoda po deponiji
Razvodne cijevi po deponiji se nadovezuju na magistralni cjevovod, koji se vodi od zgrade silosa do oboda deponije. Cjevovodi se razvode po kruni nasipa i kako se deponija nadvišava tako se vrši i
36
premještanje cjevovoda na više etaže. U početnoj fazi, cjevovodi će se razvesti po istočnoj i južnoj strani deponije. Razvodni cjevovodi imaju postavljene istakače kojima se hidromješavina odlaže u deponiju.
5.5.4. Kamenolom
Osnovni poslovi koje obavlja su:a) Eksploatacija tehničkog građevinskog kamena sa lokakiteta „Ponikve”.b) Organizacija utovara, transporta i ugradnje kamenog agregata na puteve RJ Rudnik.
Ležište kamena - krečnjaka na lokalitetu ''Ponikve'' je presječeno putnom komunikacijom Gacko - Dražljevo, sa koje će i biti otvoren površinski kop ''Ponikve'' kod Gacka sa njegove desne strane pravca Gacko - Dražljevo. Površinski kop je povezan tim rudničkim putem sa R i TE Gacko, odnosno PK ''Gračanica''. Putna komunikacija je izrađena od strane R i TE za potrebe odlagališta pepela ''Dražljevo'', a koja će u narednim decenijama služiti za dopremu miniranog ili drobljenog kamena na PK ''Gračanica'' i novi površinski kop ''Gacko'' (Centralno polje), čija će eksploatacija trajati u narednim decenijama eksploatacije uglja.Put R i TE Gacko - Dražljevo je širine ~ 6 m, asfaltiran i u dosta dobrom stanju. Na putu će se za potrebe Rudnika uraditi određena proširenja gdje je to moguće bez većih zahvata put će se redovno održavati od strane Rudnika.S tim u vezi organizovana je služba na nivou Rudnika čiji zadatak će biti da održava sve puteve koji pripadaju ili služe za potrebe R i TE Gacko.Površinski kop se otvara usjekom sa asfaltnog puta ''Ponikve'' - ''Rudnik i Termoelektrana'', sa kote 1132 m.n.v. Ostali prateći poslovi : rad buldozera na prikupljanju minirane mase kamena, ripovanje masa kamena radi pripreme etaže za miniranje i povoljnijeg rada hidrauličnog bagera ili utovarivača, te pripremi etaže za bušenje minskih bušotina. Bušenje i miniranje se izvodi u skladu sa propisima o tehničkim normativima pri miniranju i ovom rudarskom projektu, za čiju izradu su korišteni podaci dobiveni pri probnim miniranjima izvedenim u 2005. godini. Usitnjavanje krupnih komada, tzv. vangabarita, dobijenih pri masovnom miniranju, obavlja se nakon bušenja i miniranja, naljepnim eksplozivnim punjenjima ili mehanički pomoću udarnog uređaja montiranog na bageru. Oboreni minirani materijal se prikuplja nakon miniranja radi zaštite guma utovarivača i kamiona i efikasnijeg rada.
Uklanjanje razbacanog materijala sa asfalta vrši se grejderom ili turno dozerom. Utovar miniranog materijala vrši se sa hidrauličnim bagerima ili utovarivačima CAT - 988, CAT - 966 ili CAT - 983.Na projektovanoj lokaciji eksploatacije tehničkog kamena nema čvrstih objekata, te sa te strane je olakšano izvođenje radova, posebno bušačko-minerskih.Istina, na ob jektu se predviđaju locirati mobilni kontejneri za smještaj zaposlenih radnika koji će raditi na PK ''Ponikve'' (garderoba i kontejner za nadzorno osoblje).Predviđena su tri kontejnera, čija će lokacija biti data na situacionoj karti površinskog kopa, čija udaljenost od radilišta mora iznositi min. 300 m, radi eventualnih odbačenih komada kamena pri miniranju.
a) Eksploatacija tehničkog građevinskog kamena se sastoji iz sljedećih faza rada: uklanjanje otkrivke, bušenje i miniranje, utovar kamena, transport kamena do deponije kamena na PK ''Gračanica''. drobljenje kamena, utovar i transport do PK ''Gračanica''.
Na površinskom kopu ''Gračanica'' predviđena je deponija kamena odakle se kameni agregat razvozi na puteve površinskih kopova (privremene i stalne saobraćajnice i druge objekte).
Proces bušenja se obavlja sa bušilicama na vlastiti pogon sa gusjeničnim podstrojem sa kosim bušenjem bušotina do 75o. Prečnik bušenja se kreće u granicama 76 do 114 mm.
37
Miniranje krečnjaka se izvodi sa masovnim miniranjem, sa više redova i milisekundnim usporivačima, pri čemu se vrči i primjena sekundarnih miniranja negabarita.
Utovar kamena vrši se sa utovarivačima na točkovima ili gusjenicama ili hidrauličnim bagerima.Drobljenje kamena doziranog bilo hidrauličnim bagerom ili utovarivačem u mobilnu drobilicu na gusjenicama, kapaciteta 50 ÷ 60 m3/h vršić se na etažnoj ravni uz minirani kamen, a gotovi proizvod se odvoze sa damperima ili kamionima do deponije kamena unutar kruga R i TE ili direktno na lice mjesta na kopu.
Odvoz kamena vrši se sa kamionima i damperima nosivosti od 15 do 35 tona.Limitiranje nosivosti transportnih jedinica diktira širina pristupnog puta PK ''Gračanica'' ili PK
''Gacko'' - površinski kop krečnjaka ''Ponikve'', koji je širine ~ 6 m, pa će transport morati da se obavlja po posebnom režimu regulisanim Uputstvom rada na PK ''Ponikve''.
Za navedene radove na kopu neophodan je jedan buldozera, eventualn dozer, te povremeno rad gredera u zimskom periodu. Od ostalih mašina koristi se kamion za dovoz eksploziva, cisterna za vodu, cisterna za snabdijevanje gorivom, pokretna radionica za servise i intervencije na mašinama i sl.
b)Radovi na otkrivci
Otkrivku na površinskom kopu ''Ponikve'' čine glinovito - zemljane mase, manjeg obima sa degradiranim masama krečnjaka, prosječne debljine do 0,30 m.
Ukupne količine masa otkrivke iznose do 56.000 m3 ili 2 ÷ 3 %, što bi dovodi odnos koeficijent otkrivke i krečnjaka od 0,030 m3/m3 krečnjaka.
Na godišnjem nivou mase otkrivke iznose 2700 m3č.m.Tehnološki proces otklanjanja otkrivke bi se sastojao u skupljanju humusno-glinovitih masa,
pomiješanim sa degradiranim krečnjakom na kamare etažnog platoa gdje se utovaraju bilo hidrauličnim bagerom, ili utovarivačem predviđenim projektom.
Na rubnim dijelovima kopa postojaće mogućnost direktonog uklanjanja jalovog materijala buldozerskim guranjem van zone radnog platoa u okolnu uvalu. Ovo se odnosi na prvi radni plato na K-1130 m.n.v.
c)Bušenje i miniranjeU ovoj fazi rada PK ''Ponikve'' bušačko-minerske radove izvode ''Eksterni'' Izvođači, koji imaju
odgovarajuću licencu Republike Srpske za ovu vrstu poslova.
1)Proces bušenja i miniranjaProces se sastojati od pripreme lokacije za bušenje u vidu omogućavanja prilaza bušaćoj garnituri
svakoj od predviđenih lokacija bušotina.Svaka minska bušotina mora biti primljena od strane nadzornika bušenja i miniranja a njena dubina i
sva bitna zapažanja unešena u dnevnik bušenja.Prvi red bušenja uvijek izvoditi za vrijeme dnevne svjetlosti, radi opasnosti koje se mogu pojaviti
kod bušenja (strm teren, potkopana etaža itd.).
Obaveza nadzornika bušenja je određivanje lokacije svake bušotine na budućem minskom polju, kontroliše dubinu bušotine, vrši prijem bušotine, vodi računa o sprovođenju mjera zaštite na radu, na kraju smjene pravi skicu izbušenih bušotina sa svim neophodnim podacima za proces miniranja (kaverne, proslojci mekših stijena i sl.).
Za izvođenje minerskih radova neophodno je pridržavati se projektom predviđenih parametara počev od vrste eksploziva, geometrije parametara, izbora usporenja retardera, šema miniranja itd.
Miniranje se mora izvoditi u definisanom terminu, najbolje pauze za rad I smjene 1030 do 1100 h i na kraju smjene 1430 do 1500 h, a što se definiše Uputstvom za rad, izdatim od strane tehničkog rukovodioca PK ''Ponikve''.
2)Štetni i opasni efekti kod miniranja
Sigurnosna zona za zaštitu ljudi, opreme i objekata određuje se na osnovu: seizmičkog dejstva, rasprskavajućih odnosno odbačenih komada miniranog materijala, djelovanja vazdušnog udarnog talasa, kao
i djelovanja otrovnog i zagušljivog dejstva gasovitih produkata eksplozije.
38
d)Mobilno drobilično postrojenje
Za površinski kop krečnjaka ''Ponikve'' postavljeno je mobilno drobilično postrojenje na dizel pogon, kapaciteta do 200 t/h, visokih tehničkih performansi sa hidraulički pogonjenim dodavačem, šasija je montirana na 3,75 m tvrde gusjenice sa daljinskim ili pomičnim upravljačem za rad. kompaktne konstrukcije, pogodno za vlastiti transport i transport na vučnoj prikolici. To je čeljusne- udarne drobilice. RK 1012 je rotaciona drobilica opremljena sa 4 rotacione udarne grede, 1000 mm. Ima otvor za punjenje 1020x780 mm i rotor dijametra 1200 mm. Sadrži dva pokrova i nosač koji se može podešavati 4-80 mm, zavinso od materijala i tražene redukcije. Pokreće se sa 8 V-remenja a u odjeljak se lako pristupa sa hidruličnom kontrolnom ručkom. Ulazni otvor postrojenja ovog kapaciteta je najčešće ~ 1000 x 600 mm, a širina otvora čeljusti 50 ÷ 150 mm. Veličina otvora rešetke je ~ 400 mm.Težina postrojenja se kreće od 15 do 35 t. Snaga motora od 186 do 220 KW. Motor je CAT C9 Power Pack radi lakšeg održavanja i unifikacije u R i TE Gacko.Bunker drobiličnog postrojenja, ovog kapaciteta je 5,5 do 6 m3, što bi odgovaralo utovarnim strojevima kojima raspolaže Rudnik:Dužina koša punjenja je do 3 m, širina koša punjenja ~ 2,5 m, a visina punjenja ~ 3,5 m.Vibrododavač je sa predprosijavanjem, širine ~ 1000 mm sa hidropogonom.Glavni tračni transporter je čelične konstrukcije, širina 1000 mm, na hidraulični pogon. Zbog lakšeg transporta gornji dio transportera se predviđa za preklapanje.Bočni transporter, čelične konstrukcije, širine trake 500 mm, visine pražnjenja ~ 2 m, sa hidrauličnim pogonom, takođe sa mogućnošću preklapanja.Drobilično postrojenje je sa gusjeničnim podstrojem, širine gusjenica, 350 mm. Pogon hidraulični.Postrojenje treba da ima stalni magnetni separator, pogon hidraulični.Postrojenja je sa daljinskim upravljanjem.Transportne dimenzije, nekih od proizvođača su ~ 10500 x 2550 x 3250 mm, a masa postrojenja 31,5 t.
5.6. ORGANIZACIJA RADA I RUKOVOĐENJA U RJ RUDNIK
U okviru radne jedinice Rudnik realizuju se planirane aktivnosti na proizvodnji otkrivke i eksploataciji uglja. Pri provođenju svojih aktivnosti u ostvarenju rudarske proizvodnje, zaposleni u radnoj jedinici moraju se pridržavati zakonskih propisa, kontrolisati proces rada, provoditi mjere zaštite ljudi, imovine i životne sredine. U radnoj jedinici Rudnik organizovane su sljedeće organizacione jedinice:
5.6.1. Rukovođenje i zajednički poslovi RJ
U okviru službi obavljaju se sljedeći poslovi:- organizuje rad, koordinaciju i upravljanje radom u RJ RUDNIK;- praćenje izvršenja poslova koje obavljaju rukovodni radnici na nižim organizacionim nivoima, - posebno u pogledu kvaliteta i ažurnosti obavljanja poslova;- saradnju sa ostalim radnim jedinicama (pogonima) i sektorima u okviru preduzeća;- organizacija, kontrola i koordinacija rad preduzeća koja pružaju usluge u RJ RUDNIK;- praćenje ostvarenje proizvodnje vodeći računa o ekonomskoj rentabilnosti i produktivnosti
poslovanja rudnika - organizacija efikasno korišćenje i održavanje opreme u RJ RUDNIK;- aktivnosti u provođenju mjera zaštite na radu i zaštite okoline;- obezbjeđenje uslove za izradu projektnih zadataka i revizije projektne dokumentacije koja se
izrađuje za potrebe rudnika;- izradu godišnjih planova rada i poslovanja uključujući i tehničke specifikacije za godišnje nabavke
opreme, materijala i usluga za potrebe rudnika; - planiranje razvojne i investicione aktivnosti vezane za RJ RUDNIK;- izrada izvještava o radu RJ RUDNIK;- obezbjeđenje uslova za izvođenje rudarskih radova na osnovu odobrenih projekata, tako da se - obezbjedi optimalno tehno-ekonomsko iskorištenje ležišta;
39
- obezbjeđnje uslova za organizovanje stalnog nadzora odgovarajućih struka, nad svim rudarskim radovima, postrojenjima, uređajima i instalacijama, u svim smjenama;
- obezbjeđenje uslove za organizovanje tehničkog rukovođenja odgovarajućih struka nad svim rudarskim radovima i objektima;
- obavještavanje nadležnog ministarstva-rudarsku inspekciju i organ uprave nadležan za unutrašnje poslove o svakom smrtnom slučaju, grupnoj povredi, težoj povredi na radu i udesu u preduzeću;
- obavještavanje nadležnog ministarstva-rudarsku inspekciju, o svakoj pojavi opasnosti pri izvođenju rudarskih radova, koje mogu ugroziti sigurnost ljudi i imovine;
- otvaranje uslova za osposobljavanje radnika za samostalan i bezbjedan rad;- otvaranje uslova za provođenje obuke i provjere znanja iz poznavanja propisa o tehničkim
mjerama i o ZNR, kao i plana odbrane i akcije spasavanja, kod nadzornog i tehničkog osoblja, - VKV i KV radnika čiji je rad neposredno vezan za rudarske radove i sprovođenje propisanih mjera
protiv radnika, koji ne pokaže zadovoljavajuće poznavanje propisa o tehničkim mjerama i ZNR, kao i plana odbrane i akcije spasavanja;
- praćenje preko službe ZNR, stanja i poduzimanja mjera iz oblasti ZNR, primjene tehničkih normativa i mjera ZNR, zaštite voda i životne sredine;
- organizuje otklanjanje nedostataka i postupanje po rješenju inspekcijskih organa, u predviđenim rokovima, kao i po zapisnicima Službe ZNR i u svom djelokrugu rada učestvuje u njihovom otklanjanju;
- otvaranje uslova, u slučaju vanrednog stanja, za postupa prema Planu odbrane i akcije spasavanja;- vršenje i drugih poslova predviđenih aktima preduzeća
5.6.2. Služba zaštite na radu
Na osnovu člana 74. Zakona o rudarstvu, u RJ Rudnik je organizovana Služba zaštite na radu, a u skladu sa članom 75. istog zakona.Osnovni zadaci Službe zaštite na radu su definisani članom 75. Zakona o rudarstvu:
- neposredna kontrola sprovođenja mjera zaštite na radu, zaštite voda i životne sredine;- vođenje evidencija o u oblasti zaštite i zdravlja na radu;- praćenje stanja u vezi sa povredama na radu i profesionalnim oboljenjima, kao i bolestima u vezi
sa radom i učestvuje u utvrđivanju njihovih uzroka i priprema izvještaje za njihovo otklanjanje;- praćenje zdravstvenog stanja radnika i davanje prijedloga za poboljšanje zdravstveno-higijenskih
uslova pri radu;- davanje prijedloga direktoru preduzeća i drigim rukovodnim organima preduzeća radi
preduzimanja mjera za obezbjeđivanje zaštite na radu, zaštite voda i životne sredine;- davanje stručnog mišljenja da li glavni, dopunski i uprošćeni rudarski projekti odgovaraju
standardima i propisanim mjerama zaštite na radu;- izrada šestomjesečnog izvještaja o stanju zaštite na radu, zaštite voda i životne sredine i dostava
na razmatranje nadležnoj rudarskoj inspekciji i nadležnim organima u preduzeću;- da vodi podatke o vrstama i količinama opasnih i štetnih materija, koje se koriste u vršenju
djelatnosti, odnosno da vodi podatke o vrstama i količinama opasnih, štetnih i i otpadnih materija koje se ispuštaju ili odlažu u životnu sredinu;
- učestvuje u pripremi akta o procjeni rizika;- organizuje preventivna i periodična ispitivanja uslova radne sredine;- organizuje preventivne i periodične preglede i ispitivanja sredstava za rad i sredstava i opreme za
ličnu zaštitu radnika;- priprema i sprovodi osposobljavanje radnika za bezbjedan i zdsrav rad;- priprema upustva za bezbjedan rad i kontroliše njihovu primjenu;- zabranjuje rad na radnom mjestu ili upotrebu sredstava za rad i sredstava i opreme za ličnu zaštitu
na radu, u slučaju kada utvrdi neposrednu opasnost po život ili zdravlje radnika;- sarađuje i koordinira rad sa službom medicine rada o svim pitanjima u oblasti zaštite i zdravlja na
radu;- vršenje i drugih poslova i ovlašćenja koja su joj data opštim aktom preduzeća.
Djelokrug rada i nadležnosti Službe je na nivou RJ Rudnik.
40
Djelokrug rada i nadležnosti pojedinih radnika u Službi je određen opisima poslova i radnih zadataka.
5.6.3. Sektor za tehnološku za pripreme rudarskih radova a) Služba pripreme rudarskih radova,
b) Geološka služba, c) Služba za rudarska mjerenja i geodeziju.
U okviru službi obavljaju se sljedeći poslovi:
a) Služba pripreme rudarskih radovaSlužba je organizovana u okviru Sektora za tehnološku pripremu rudarskih radova u RJ RudnikSlužba obavlja sljedeće poslove:
- Izrada tehničko-tehnoloških rešenja na PK, uprošćenih projekata, nužnih odstupanja od odobrenih projekata, razradi tehnologije itd;
- Izrada godišnjeg plana rudarskih radova i mjesečnih operativnih planova.- Izrada mjesečnih i godišnjih izvještaja o radu i proizvodnji. - Prikupljanje, evidentiranje i analiziranje podataka o zastojima u radu. - Prikupljanje, evidentiranje i analiziranje podataka o izvršenju operativnih i planskih zadataka.- Izrada projektnih zadataka i priprema podloge za projektovanje;- Čuvanje projektne i ostale tehničke dokumentacije.- Kontrola ažurnosti plana odbrane i akcije spasavanja i njegovo ažuriranje.
Djelokrug poslova je na nivou službe.
b) Geološka služba
Geološka služba je organizovana u sklopu Sektora za tehnološku pripremu rudarskih radova u RJ Rudnik, na osnovu Člana 20. Zakona o geološkim istraživanjima, (Sl.glasnik R S broj 51/04).Organizaciona šema Geološke službe je urađena u skladu sa Članom 15. Zakona o geološkim istraživanjima.Služba obavlja sljedeće poslove:
- poslove vezane za istraživanje, projektovanje, praćenje i nadzor, izvršenja planskih zadataka na otkrivci, uglju i ostalim geološkim poslovima;
- poslove ažuriranja geoloških, hidrogeoloških, geomehaničkih karti i profila u skladu sa Zakonima i propisima donesenim na osnovu Zakona;
- redovno praćenje projektovanih geoloških, hidrogeoloških i geomehaničkih parametara na otkrivci i dobijanju uglja, parametara na radnim i završnim kosinama, odlagalištima, klizištima i objektima za praćenje efekata zaštite površinskog kopa od voda, metereološkim parametrima itd;
- radi na geološkim, hidrogeološkim i geomehaničkim analizama podloga za odlagališta, trasa težih rudarskih mašina i dr;
- neposredno na terenu kontroliše da li se radovi na otkrivci, dobijanju uglja i eksploataciji drugih mineralnih sirovina, vrše u skladu sa važećim geološkim podlogama;
- izrađuje geološke, hidrogeološke, geomehaničke i metereološke podloge za potrebe projektovanja u Rudniku, a po potrebi i drugim objektima za preduzeće;
- učestvuje u izradi godišnjeg plana;- učestvuje u ažuriranju Plana odbrane i akcije spasavanja;- izrađuje Projektne zadatke prioritetnih geoloških istraživanja i priprema podloge za projektovanje;- izrađuje Projekte geoloških istraživanja i Elaborate o rezultatima geoloških istraživanja;- vodi knjigu rezervi mineralnih sirovina,i svake godine dostavlja nadležnom Ministarstvu na uvid
stanje rezervi Gatačkog ugljenog basena;- radi na poslovima geoloških istraživanja i ispitivanja kao i izradi i reviziji tehničke dokumentacije
tehničkog-građevinskog kamena krečnjaka na kamenolomu „Ponikve”;Djelokrug poslova:Geološka služba je organizovana u okviru RJ Rudnik ali obavlja i druge poslove u organizacijskoj strukturi ZP „Rudnik i Termoelektrana” Gacko i to:
41
- Za RJ Termoelektrana dostavlja podatke o meterološkim parametrima koji su izmereni na meterološkoj stanici;
- Za Sektor Investicija obavlja sve poslove koji su vezani za oblast geoloških istraživanja;- Na nivou ZP „Rudnik i Termoelektrana” Gacko učestvuje u izradi svih Projekata i Studija u kojima
se obrađuje mineralno sirovinska baza uglja i druge mineralne sirovine značajne za preduzeće.
c) Služba za rudarska mjerenja i geodeziju
Na osnovu člana 66 Zakona o rudarstvu u RJ Rudnik organizovana je Služba za rudarska mjerenja i geodeziju.Služba obavlja:
- Radove na redovnom praćenju izvršavanja planskih zadataka na otkrivci i dobijanju uglja, kao i drugim poslovima;
- Obavlja radove na poslovima ažuriranja mjeračkih knjiga i karata u skladu sa zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona;
- Obavlja radove na redovnom praćenju: projektovanih geometrijskih parametara na otkrivci i dobijanju uglja, etaža, klizišta, odlagališta, količina otkopanih masa, nagiba trasa, stanja objekata odbrane kopa od voda, stanje odbrambenih nasipa, regulisanih vodotoka, hidro objekata preduzeća itd;
- Obavlja radove na geodetskom snimanju pri montaži i generalnim remontima rudarskih mašina i uređaja;
- Obavlja radove kod izrade svih potrebnih rudarskih planova i blagovremeno ih dostavlja odgovornim radnicima RJ;
- Učestvuje u izradi godišnjih i organizuje izradu operativnih planova;- Učestvuje u reviziji projektne dokumentacije;- Učestvuje u ažuriranju Plana odbrane i akcije spasavanja i priprema potrebne podloge za njegovo
ažuriranje;- Obavlja radove u rješavanju imovinsko - pravnih odnosa i daje prijedloge odgovarajućoj službi
preduzeća;- Obavlja radove na izradi podloga za potrebe projektovanja;- Obavlja radove na otklanjanju nedostataka i postupa po rješenju inspekcijskih organa u
predviđenim rokvima i zapisnicima Službe ZNR i učestvuje u njihovom otklanjanju;- Obavlja sve geodetske radove u preduzeću pri remontnim i investicionim aktivnostima- Obavlja radove na oskultacijama hidro i termo objekata- Obavlja i druge poslove, predviđene aktima preduzeća i po nalogu neposrednog rukovodioca.
5.6.4. Sektor proizvodnje
Sektor proizvodnje je organizovan kao samostalna organizaciona cjelina u RJ Rudnik.Poslovi kojima se Sektor bavi su:
- Proizvodnja uglja za potrebe TE i široku potrošnju,- Eksploatacija otkrivke,- Koordinacija i kontrola proizvodnog procesa.
Kontinualna i Diskontinualna osnovna mehanizacija neophodna za obavljanje predviđenih poslova organizaciono su smještene u proizvodnim pogonima koji se nalaze u Sektor proizvodnje. Mašine za pomoćne radove, odnosno pomoćna mehanizacija organizaciono pripada posebnoj službi koja nije u okviru sektora Proizvodnje.
a)Služba za koordinaciju i kontrolu raudarskih radovaSlužba za koordinaciju i kontrolu rudarskih radova organizovan je kao organizaciona cjelina u
okviru Sektora proizvodnje RJ Rudnik. Poslovi koje Služba obavlja:
42
- Održavanje i korišćenje Centralizovanog sistema daljinskog nadzora kontrole na PK ”Gračanica” (Teleinformacioni sistem),
- Održavanje i korišćenje sredstava radio veze tipa Motorola, P-210, M-110 I CP-140,- Održavanje Sistema besprekidnog napajanja: TPA 48|25|60 (Tiristorski punjač akomulatora), TPA
220|5, INVERTOR SPIN 220|5- Održavanje Podstanice za klimatizaciju,- Održavanje energetskog dijela Dispečerskog centra sa vanjskom rasvjetom,- Održavanje Digitalnih vaga na tračnim transporterima na otkrivci i dobijanju uglja kao i u RJ
Termoelektrana na Dopremi uglja,- Održavanje i čuvanje garderobe za Rudnik koja služi za presvlačenje radnika koji rade u proizvodnji i
održavanju.
Djelokrug rada Službe je na nivou RJ Rudnik.
b)Pogon kontinualna otkrivkaPogon kontinualna otkrivka organizovan je u sklopu Sektora proizvodnje RJ Rudnik.Pogon sačinjavaju sljedeće operativne grupe:
1)Operativna grupa I BTO sistem2)Operativan grupa II BTO sistem
Osnovni poslovi koje pogon obavlja su:- Organizacija i izvođenje rudarskih radova na proizvodnji otkrivke kontinualnom tehnologijom u
skladu sa odobrenim projektima, tako da se obezbjedi optimalno tehno - ekonomsko iskorištenje ležišta.
- Učestvovanje u izradi godišnjeg plana i razrada planskih zadataka, nedeljnih i mjesečnih operativnih planova.
c) Pogon diskontinualna otkrivka
Pogon Diskontinualna otkrivka organizovana je u sklopu Sektora proizvodnje RJ Rudnik.Pogon sačinjavaju sledeće organizacione grupe:
1)Operativna grupa za proizvodnju otkrivke diskontinualni sistem I2)Operativna grupa za proizvodnju otkrivke diskontinualni sistem II3)Operativna grupa za proizvodnju otkrivke diskontinualni sistem III4)Operativna grupa za proizvodnju otkrivke diskontinualni sistem IV5)Operativna grupa za proizvodnju OTKRIVKE mašinom WIRTGEN
Osnovni poslovi koje Pogon diskontinualna otkrivka obavlja su:- Organizacija i izvođenje rudarskih radova na diskontinualnoj otkrivci u skladu sa odobrenim
projektima, tako da se obezbjedi optimalno tehno - ekonomsko iskorištenje ležišta.- Koordinacija i kontrola rada izvođača radova angažovanih na otkopavanju diskontinualne otkrivke.- Učestvovanje u izradi godišnjeg plana i razrada planskih zadataka, nedeljnih i mjesečnih operativnih
planova.
d) Pogon za proizvodnju uglja1)Operativna grupa za proizvodnju uglja diskontinualni sistem I2)Operativna grupa za proizvodnju uglja diskontinualni sistem II3)Operativna grupa za proizvodnju uglja diskontinualni sistem IDTD SISTEM
Pogon za proizvodnju uglja organizovan je u sklopu Sektora proizvodnje RJ Rudnik.Poslovi koje pogon obavlja
a) Selektivno otkopavanje i transport uglja i međuslojne jalovine,- Ispod bagera kašikara ugalj se transportuje na primarnu drobilicu (DTD sistem), a
međuslojna jalovina na U.O
b) Primarno drobljenje uglja- Ugalj se drobi u primarnim IM drobiliciama SB 1315, SB1515 do GGK – 300 mm i
transportuje na Dopremu uglja
43
- Planiranje deponije uglja se vrši buldozerom, a doziranje na grabuljasti transporter (hranjenje drobilice) buldozerom i utovarivačem
c) Obezbjeđivanje uglja za široku potrošnju
Projektovani kapaciteti:- Eksploatacine rezerve u ''A'' i ''B'' polju do kraja eksploatacije iznose cca 2 000 000 tona i
11 000 000 tona u polju „C“.- Projektovana godišnja proizvodnja uglja je 2 180 000 t uglja.
Djelokrug poslova je na nivou pogona.
e) Služba za odvodnjavanje
Služba za odvodnjavanje je organizovana u sklopu Sektora proizvodnje RJ Rudnik.Služba odvodnjavanja realizuje plan zaštite tehnološkog procesa i objekata od površinskih, podzemnih i atmosferskih voda. Ova zaštita obezbeđuje se kroz odvodnjavanje kopa i ležišta putem sledećih aktivnosti:
- proučavanje tehničke dokumentacije zaštite kopa od voda i odvodnjavanja,- organizacija realizacije planova i projekata odvodnih i etažnih kanala, zaštitnih objekata od
površinskih i podzemnih voda, vodosabirnika , brana i sl.- Premještanje opreme odvodnjavanja u nove vodosabirnike,- Registracija i mjerenje vodostaja u vodosabirnicima i površinskim tokovima oko kopa ,- Pumpanje vode iz vodosabirnika i sabirnih kanala,- Mjerenje količina ispumpanih voda iz kopa i sabirnih kanala,- Sprovođenje mjera tehničke zaštite i kontrole tehnologije rada,- Intervencije na poslovima odvodnjavanja na poziv rukovodilaca smjena ,- Saradnja sa drugim organizacionim dijelovima preduzeća u cilju odbrane od površinskih i
podzemnih voda.
Projektovani kapaciteti:Po dopunskom rudarskom projektu, pumpni kapaciteti predviđeni za ispumpavanje vode iz kopa su projektovani na kapacitet od 3009,00 m3/s.Kapaciteti pumpnih stanica PS1 i PS3 su 3 m3/s.Djelokrug poslova službe odvodnjavanja je na nivou RJ Rudnik.
f) Služba za odlaganje pepela, šljake i rekultivaciju
Služba za odlaganje pepela, šljake i rekultivaciju je organizovana u Sektoru proizvodnje RJ Rudnik.Služba obavlja slijedeće poslove:
Utovar, transport, odlaganje i planiranje šljake na deponiju pepela i šljake u unutrašnjem odlagalištu PK „GRAČANICA”.
Odlaganje hidromješavine na deponiju pepela i šljake: - kanalisanje hidrosmjese;- sukcesivna nadgradnja obodnih i pregradnih nasipa na odlagalištu;- stvaranje uslova za završetak procesa očvršćavanja deponovane mase;- nastavljanje pijezometarskih cijevi (dubokih i plitkih) za potrebe oskultacije deponije pepela i
šljake; Tehnička i biološka rekultivacija deponija pepela i jalovine:
- obrada završnih kosina odlagališta;- odvodnja odlagališta; - nanošenje produktivnog sloja (humusa) na cijeloj površini odlagališta; - oplemenjivanje zemljišta (meliorativno đubrenje i dr.);- ozelenjivanje površina i sadnja šumskih kultura na odlagalištima.
Projektovani kapaciteti: Časovna produkcija šljake je oscilatorna kategorija. Dnevna produkcija šljake kreće se oko cca 250
m3.
44
Časovna produkcija elektrofilterskog pepela je promjenjiva i kreće se u dijapazonu 50 ¸ 80 m3/h. U literaturi se najčešće operiše sa cifrom od 75 t/h (1m3=0,888 t). Obzirom da je odlaganje na deponiji u vidu hidromješavine i da elektrofilterski pepeo veže vodu do masenog odnosa Č:T=1:1,5 časovna produkcija hidrosmjese je 120¸150 m3/h.
Djelokrug poslova: Djelokrug poslova Službe za odlaganje pepela, šljake i rekultivaciju odnosi se na RJ Rudnik:
- služba obavlja i druge poslove po nalogu neposrednog rukovodioca; - služba koordinira poslove na uređenju odlagališta zajedno sa tehničkim rukovodiocem
proizvodnje otkrivke;- raspoređivanje mehanizacije obavlja se u dogovoru sa drugim službama po prioritetima.
g) Služba za kamenolom
Služba za kamenolom organizovana je u sklopu Sektora proizvodnje RJ Rudnik.Osnovni poslovi koje služba obavlja su:
a) Eksploatacija tehničkog građevinskog kamena sa lokakiteta „Ponikve”.b) Organizacija utovara, transporta i ugradnje kamenog agregata na puteve RJ Rudnik.
Projektovani kapaciteti:- Prognozne geološke rezerve tehničkog građevinskog kamena na lokakitetu „Ponikve” su oko
1 000 000 m3. - Godišnje potrebe RJ Rudnik za kamenim agregatom su oko 50 000 m3
Djelokrug poslova je na nivou službe.
h) Služba za pomoćnu mehanizaciju i održavanje puteva 1) operativna grupa za pomoćnu mehanizaciju 2) operativna grupa za pumpu za gorivo 3) operativna grupa za puteve
Služba za pomoćnu mehanizaciju i održavanje puteva organizovana je u sklopu Sektora proizvodnje RJ Rudnik.Osnovni poslovi koje služba obavlja su:
- Usluge pomoćne mehanizacije za potrebe površinskog kopa;- Održavanje puteva, kanala za odvodnjavanje puteva kao i betonskih propusta na putevima u
RJ Rudnik
i) Služba održavanja i servisa mehanizacije
1) Operativna grupa tehnička priprema 2) Operativna grupa održavanje mehanizacije 3) Operativna grupa servis mehanizacije
Služba Održavanja i servisa mehanizacije obavlja sledeće poslove:- Servisno održavanje mašina i vozila mehanizacije RJ Rudnik- Tekuće održavanje mašina i vozila mehanizacije RJ Rudnik- Remontno održavanje mašina i vozila mehanizacije RJ Rudnik
Službu sačinjavaju sledeće organizacione cjeline:- Tehnička priprema održavanje mašina i vozila mehanizacije RJ Rudnik- Održavanje mašina i vozila mehanizacije RJ Rudnik – radionica- Servis mašina i vozila mehanizacije RJ Rudnik
Djelokrug poslova:Servisne aktivnosti, tekuće održavanje i remontne aktivnosti na mašinama i vozilima RJ Rudnik, kao i terenskim vozilima preduzeća.
5.6.5. Mašinska služba Sastoji se od:
45
a) Operativna grupa tehnička pripremab) Operativna grupa mašinsko održavanje i radionica
c) Operativna grupa smjensko održavanje
Mašinska služba je organizovana kao samostalna služba u sastavu RJ Rudnik.Poslovi koje obavlja mašinska služba:
- Organizacija rada, priprema i izvođenje radova na opremi i postrojenjima koji pripadaju sektoru proizvodnje;
- Organizovanje tekućeg i preventivnog održavanja;- Planiranje, organizovanje i izvršenje planiranih revizija i remonata mašinske opreme;- Planiranje i nabavka mašinske opreme, rezervnih dijelova, potrošnih materijala, alata i uređaja;- Aktivnosti na izradi i revizijama projektne dokumentacije;- Poslovi stalnog nadzora i pregleda u svim smjenama na mašinskoj opremi;- Poslovi na izradi tehničkih uputstava i ostale tehničke dokumentacije;- Sprovođenje mjera zaštite na radu;- Planiranje i praćenje mjera zaštite na radu;- Ppaniranje i praćenje troškova mašinske službe.
Organizacione cjeline koje sačinjavaju Mašinsku službu čine:
a) Operativna grupa Tehnička priprema:- Izrada i čuvanje tehničke dokumentacije,- Izrada operativnih planova (mjesečnih i godišnjih) održavanja mašinske opreme,- Praćenje ostvarivanja planova i projekata te vođenje istorijata postrojenja,- Planiranje i izrada tehničkih specifikacija rezervnih dijelova, alata, uređaja i potrošnog materijala za
mašinsko održavanje za određeni period,- Planiranje troškova za predhodnu stavku,- Učešće u organizaciji izvještavanja o troškovima te njihovo analiziranje, - Definisanje podloga za tekuće projekte i učestvovanje u reviziji dopunskih rudarskih projekata,- Izrada uputstava za rad i tehničke preglede za novokupljenu opremu,- Praćenje tehnoloških postupaka rada i preduzimanje korektivnih mjera sa aspekta mašinskog
održavanja opreme,- Organizacija rada i unapređenje metoda rada,- Koordinacija rada sa zajedničkim radionicama i po potrebi ostalim dijelovima preduzeća,- Praćenje realizacije ugovora sklopljenim sa drugim preduzećima.
b) Operativna grupa Mašinsko održavanje i radionice:- Vrši poslove tekućeg i preventivnog održavanja mašinske opreme,- Izvršava poslove u toku revizija, remonata kao i havarijskih stanja mašinske opreme,- Učestvuje u planiranju revizija i remonata,- Učestvuje u davanju baznih podataka o potrebama nabavke opreme, rezervnih dijelova i potrošnog
materijala,- Učestvuje u sprovođenju mjera zaštite na radu,
c) Operativna grupa Smjensko održavanje:- Vrši poslove rukovođenja i organizovanja kao i nadzora u svim smjenama na tekućem održavanju
mašinske opreme koja pripada sektoru proizvodnje,- Vrši organizovana otklanjanja nastalih kvarova u toku smjene na mašinskoj opremi,- Učestvuje u planiranju i organizovanju poslova tekućeg održavanja,- Učestvuje u planiranju, revizijama i remontima kao i opravkama,- Učestvuje u sprovođenju mjera zaštite na radu.
5.6.6. Elektro služba Sastoji se od:
a) Operativna grupa tehnička pripremab) Operativna grupa tehnološka elektro oprema i radionica
46
c) Operativna grupa elektro snabdjevanje i odvodnjavanje rudnika
Elektro služba u RJ Rudnik je organizovana kao samostalna služba.Služba obavlja sljedeće poslove:
- Održavanje postojeće mreže, trafostanica, razvodnih postrojenja, električnih mašina, uređaja i električnih instalacija u pogonski ispravnom stanju,
- Organizovanje tekućeg i preventivnog održavanja,- Planiranje, organizovanje i izvršenje planiranih revizija i remonata elektro opreme,- Planiranje nabavke elektro opreme, rezervnih dijelova, potrošnih materijala i zaštitne opreme radi
kontinualnog održavanja elektro opreme,- Aktivnosti na izradi i revizijama projektne dokumentacije za nova postrojenja i ažuriranje postojeće
tehničke dokumentacije,- Pregledi i ispitivanja elektroenergetskih postrojenja, instalacija i uređaja,- Poslovi stalnog nadzora u svim smjenama na elektroenergetskim objektima, postrojenjima i
instalacijama,- Poslovi rukovanja elektroenergetskim postrojenjima, instalacijama i uređajima,- Poslovi na izradi tehničkih uputstava i ostale tehničke dokumentacije,
a) Operativna grupa tehnička priprema obavlja sljedeće poslove:- Aktivnosti na izradi i revizijama projektne dokumentacije,- Ažuriranje postojeće tehničke dokumentacije,- Praćenje istorijata elektro opreme,- Planiranje preventivnog održavanja, revizija i remonata elektro opreme,- Planiranje nabavke elektro opreme, rezervnih dijelova, potrošnih materijala,- Kontrola tehničke ispravnosti električnih postrojenja i mašina,
b) Operativna grupa tehnološka elektro oprema i radionica obavlja sljedeće poslove:- Vrši poslove tekućeg i preventivnog održavanja elektroenergetske opreme, postrojenja, instalacija i
uređaja,- Izvršava poslove u toku revizija i remonata elektroenergetske opreme, postrojenja, instalacije i
uređaja,- Učestvuje u planiranju revizija i remonata,- Učestvuje u planiranju nabavki elektroenergetske opreme, rezervnih dijelova i potrošnih materijala,- Vrši poslove pregleda i ispitivanja elektroenergetske opreme, postrojenja, instalacija i uređaja.- Vrši poslove stalnog nadzora u svim smjenama na elektroenergetskim postrojenjima, objektima i
instalacijama,- Vrši otklanjanje kvarova u toku smjene na elektroenergetskim postrojenjima, objektima i
instalacijama,- Organizuje i vrši poslove pregleda opreme,- Učestvuje u poslovima tekućeg i preventivnog održavanja,- Učestvuje u poslovima revizija i remonata elektro opreme.
c) Operativna grupa elektrosnabdijevanje i odvodnjavanje rudnika obavlja sledeće poslove:- Obezbjeđuje neprekidno i kvalitetno snabdijevanje potrošača na Rudniku električnom energijom,- Vrši poslove neprekidnog nadzora na elektroenergetskim postrojenjima, objektima i instalacijama
koje pripadaju elektrosnabdijevanju Rudnika,- Vrši poslove tekućeg i preventivnog održavanja,- Učestvuje u vršenju revizija i remonata elektroenergetske opreme,- Učestvuje u planiranju revizija, remonata i nabavki opreme i rezervnih dijelova,- Organizuje i vrši poslove pregleda i ispitivanja elektroenergetske opreme i instalacija u okvirima
elektrosnabdijevanja.Djelokrug poslova Elektro službe je na nivou RJ Rudnik. Na površinskom kopu Gračanica – Gacko, proizvodnja na eksploataciji, odnosno otkopavanju otkrivke i uglja organizovana je četvorobrigadno u toku celog dana u tri radne smene u toku cele godine.
47
5.7. SREDSTVA I OPREMA ZA RAD 5.7.1. Služba za koordinaciju i kontrolu rudarskih radova
-Teleinformacioni sistem, - Motorola, P-210, M-110 I CP-140,
- Sistem besprekidnog napajanja: TPA 48|25|60 (Tiristorski punjač akomulatora), TPA 220|5,
5.7.2. Specifikacija mehanizacije za kontinualni rad
Red.br. Oprema Tip Količina
(kom) Stanje
1. Rotorni bager ER-1250*17/1.5 1 Ispravno2. Rotorni bager ER-1250*16/1.5 1 Ispravno3. Rotorni bager ER-1250*16/1.5D 1 Ispravno
4. Samohodni pretovarni transporter P-1600*21/50 2 Ispravno
5. Samohodni pretovarni transporter BRs-1200*29/32 1 Ispravno
6. Odlagač OŠ 1600/40+110 1 Ispravno7. Odlagač ARs 1200/(20+50)*21 1 Ispravno8. Pretovarna kolica TPS 1600/1,2 2 Ispravno9. Pretovarni bunker BS 120 M 3 Ispravno10. Drobilica DBT 1315 1 Ispravno
11.Transporteri sa trakom (ukupna dužina 9,401 m)
KLM 300-1000 18 Ispravno
5.7.3. Specifikacija mehanizacije za diskontinualni rad
Red.br. Oprema Tip Količina
(kom) Stanje
1. Kombajn Wirtgen 2500 SM 1 ispravno2. Drobilica Tesab1012 1 ispravno3. Hidraulični bager kašikar PC 2000 1 ispravno4. Hidraulični bager kašikar RH 90 1 ispravno5. Hidraulični bager kašikar CAT 385C 1 ispravno6. Hidraulični bager kašikar CAT 385B 1 ispravno7. Hidraulični bager kašikar CAT 365B 1 ispravno8. Hidraulični bager kašikar PC 450 1 ispravno9. Buldozer KOMATSU D475 2 ispravno10. Utovarač KOMATSU WA 700 1 ispravno11. Hidraulični bager kašikar RH-30 1 neispravno12. Bager dreglajn EŠ 6/45 1 neispravno13. Damper BELAZ 75135 16 ispravno14. Damper BELAZ 7555 5 ispravno15. Damper CAT 769C 1/1 Ispr./neispr.16. Damper CAT 769D 5 ispravno17. Damper CAT 725 3 ispravno18. Kamion Mercedes ACTROS 4141 4/2 Ispr./neispr.19. Utovarač CAT 966G 1 neispravno20. Utovarač CAT 988B 1 ispravno21. Utovarač CAT 983B 1 neispravno22. Utovarač CAT 955L 1 neispravno23. Utovarač ULT160 1 neispravno24. Utovarač ULT220 1 neispravno
48
25. Planer CAT 824H 1 ispravno26. Grejder CAT 16G - ispravno27. Buldozer CAT D8R 2 ispravno28. Buldozer CAT D8K 1 neispravno29. Buldozer TD25E 1 ispravno30. Buldozer KOMATSU D155 1 ispravno31. Cevopolagač TD25CS 2 ispravno32. Hidraulični bager BGH-1000 1 ispravno33. Hidraulični bager G-1000 1 neispravno34. Skip CAT438D 1 ispravno35. Cisterna za vodu TAM190 1 ispravno36. Cisterna za vodu MAN 1 ispravno37. Cisterna za gorivo TAM170 1 ispravno38. Cisterna za vodu FAP13/14 1 ispravno39. Valjak ATLAS AW 1120 1 ispravno40. Pokretna radionica TAM 190 15B 1 neispravno
41. Pokretna radionica za servisno održavanje Kamaz 43114 1 ispravno
42. Pokretna radionica za bravarsko održavanje Kamaz 43114 1 ispravno
43. Autodizalica MLT1040 1 ispravno44. Autodizalica LOCATELLI 1 ispravno45. Viljuškar Litostroj 1 ispravno46. Ter. vozilo za prevoz rad. UAZ 2 ispravno47. Minibus Gazela 2 ispravno48. Terenska vozila 25 ispravno49. Dizalica FASSI FASSI 2 ispravno50. Busilica stabilna "ELEKTROKOVINA" 1 ispravno51. Kompresor NL 1010 ( na VS1 ) 1 ispravno52. Kompresor stabini na ES PK - 175 M 1 ispravno
53. Aparat za zavarivanjeVARUS 450 W
VAREX 160/180 4/4 ispravno
54. Agregat dizel 3 ispravno55. Pumpa za vodu 45 ispravno56. Pumpna stanica za gorivo neispravno
57.Prelaz za transporter sa trakom preko rijecnog korita
2 ispravno
58. Brusilica stabilna DAC 300 1 Neispravno59. Presa hudraulicna DG 100-291 1 Neispravno
60. Dizalicakonzolna na rotornom
bageru 1 Neispravno
5.7.4. Mašinska služba
Od opreme u mašinskoj službi se koriste:- dizele agregati,- aparati za el.varenje,- aparati za autogeno varenje,- autodizalice nosivost 1,2t do 40t,- auto radione,- hidraulična pres,- stubne bušilice,- stubne brusilice.
49
5.7.5. Elektroenergetska oprema
Od elektro energetske opreme na površinskom kopu se nalaze: - glavna transformatorska stanica 1 (GTS1), - glavna transformatorska stanica 2 (GTS2), - dalekovod 6 kV (DV1) dužine 650 m, - dalekovod 6 kV (DV3) dužine 2700 m, - trafostanice 6/04 kV, kablovska mreža 6 kV, - razvodna postrojenja.
U GTS1 i GTS2 električna energija se transformiše na 6 kV, a zatim se električna energija dalekovodima DV1 i DV2 odvodi dalje do potrošača.
5.7.6. Stanica za istakanje goriva Distribucija D-2 se obavlja na stanici za istakanje koja se satoji od:- automata za istakanje 3kom- autocisterne za gorivo zapremine 11 000 l kojom se D-2 dovozi do mašine na površinskom kopu i istače. - rezervoara za gorivo preuzima D-2 iz nadzemnih zapremine 67 200 l (3 rezervoara = 16 000 l, 20 900 l i 30 300 l) koji su locirani u blizini dispečerskog centra, Stanica za istakanje goriva ne posjeduje tehničku dokumentaciju, nije urađen tehnički prijem objekta
sa pripadajućom opremom. Sve službe u Sektoru proizvodnje u svom radu koriste i mobilna sredstva za rad na terenu:
- ručne bušilice,- ručne brusilice,- mjernu opremu za el.i mašinske instalacije.- komplete bravarskog alata- komplete el.alata
5.7.7. Oprema koju koriste radnici u kancelariji
Od sredstava i opreme za rad, zaposleni radnici u kancelarijskim poslovima koriste: računare, telefone, fax aparate, kopir aparate i službena vozila.
5.8. SIROVINE I MATERIJALI U PROCESU RADA
5.8.1. Osnovne sirovine a) UgaljOsnovna sirovina kojom se manipuliše u tehnološkom procesu eksploatacije uglja predstavlja mineralna sirovina ugalj, a koji predstavlja i proizvod tehnološkog procesa eksploatacije na površinskom kopu „Gračanica“. Kvalitet uglja za cijeli sloj i cijelo ležište dobijen je ponderisanjem preko masa za sve vrste analiziranih parametara a rezultati proračuna kvaliteta čistog i rovnog uglja prema podacima laboratorijskih ispitivanja po kategorijama i klasama kvaliteta uglja. Pod terminom "čist" ugalj podrazumeva se ugljena supstanca koja daje toplotnu energiju veću od 5024 KJ/kg sa proslojcima jalovine debljine do 0.20 m.
Elementarni sastav uglja
Čist ugalj Rovni ugalj
Ukupno vlaga % 38,46 37,53Pepeo % 10,99 15,34
50
C % 35,22 29,26H % 2,12 2,23N % 0,44 0,40O % 12,39 14,87
S-sagoriv % 0,38 0,41
Iz datih uporednih prosječnih vrijednosti elementarnog sastava uglja uočljivo je da sagoriva supstanca u rovnom uglju u odnosu na čisti ugalj opada, a raste sadržaj štetnih komponenti. To je posebno izraženo kod ugljenika kao najvažnijeg sastojka sagorive sustance, što ukazuje da svako zahvatanje mineralne jalovine u procesu eksploatacije ima negativne posljedice na kvalitet uglja kao goriva.
Silikatno-hemijski sastav pepela uglja
Čist ugalj Rovni ugalj
SiO2 % 15,17 14,91TiO2 % 0,41 0,41Al2O3 % 8,83 7,88Fe2O3 % 5,17 4,65MgO % 1,66 2,03CaO % 51,16 52,75MnO % 0,08 0,11SO3 % 15,79 12,36
Na2O % 0,57 0,63K2O % 0,55 0,43P2O5 % 0,21 0,25
Ove prosječne vrijednosti hemijskog sastava pepela pokazuju da je glavna komponenta u sastavu pepela glavnog i prvog podinskog ugljenog sloja kalcijum oksid i da se njegov sadržaj povećava sa povećanjem učešća jalovih proslojaka u uglju. Kod ova dva ugljena sloja, isti potiče od kalcijum-karbonata, pa se može zaključiti da je u mineralnoj materiji u uglju veliko učešće CaCO3.
Prisustvo komponenata SiO2 i Al2O3 ukazuje da u mineralnoj materiji u uglju ova dva sloja imaju izvjestan procenat glinovite materije, najverovatnije izmješane sa karbonatom.. Međutim, hemijski sastav pepela uglja drugog podinskog i krovinskih slojeva izrazito se razlikuje od prethodna dva sloja. Preovladava glinovita, odnosno tufitična mineralna materija u uglju što potvrđuje i visok sadržaj komponenti SiO2 i Al2O3 dajući pepelu kiseo karakter.
Učešće SO3 komponente u pepelu u iskazanom odnosu pokazuje da ona, najverovatnije potiče od anhidrita (CaSO4), jer je učešće Fe2O3 komponente premalo da bi sumpor poticao od pirita.
Izražene razlike u hemijskom sastavu pepela uglja po ugljenim slojevima, ukazuju da se ovi pokazatelji moraju imati u vidu u korišćenju uglja u termoenergetske svrhe.
Petrografski sastav uglja
Čist ugalj Rovni ugalj
Tekstinit % 10,42 9,27Ulminit % 18,94 15,50
51
Atrinit % 16,79 20,18Densinit % 18,15 20,87Gelinit % 9,20 5,01Liptinit % 5,06 3,61Inertinit % 4,47 1,68Glina % 9,14 9,49
Karbonat % 5,39 12,93Pirit % 2,50 1,78
Dobijeni rezultati pokazuju dosta visok sadržaj ksilita (tekstinita i ulminita) u oba tipa uglja. Dok su kod čistog uglja prosječne vrijednosti sadržaja ksilita u uglju dosta ujednačene, dotle se kod rovnog uglja zapažaju osjetne razlike. Kod rovnog uglja najveći sadržaj ksilita imaju povlatni slojevi.
Tačka paljenja uglja
Temperature paljenja oC/vreme paljenja (minuti i sekunde)Čist ugalj 210/8'23" 220/7'25" 230/6'19"Rovni ugalj 220/8' 28" 230/6' 22"
Zapreminska masaOdređivanje zapreminske mase uglja i pratećih stjenskih masa unutar ugljenih slojeva izvršeno je na 2.731 uzorku. Postupak sračunavanja prosječnih vrijednosti zapreminskih masa proveden je ponderisanjem kao i za svaki drugi kvalitativni pokazatelj sagorive ugljene supstance. Prosječne vrijednosti sračunatih zapreminskih masa iznose 1.27 t/m3 za čist ugalj, odnosno 1.31 t/m3 za rovni ugalj.
b)Otkrivka-jalovina Na osnovu ispitivanja monolitne stenske mase sa terenskim ispitivanjima i na uzorcima u laboratoriji, dobijena fizičko – mehanička svojstva su pokazala heterogene rezultate. Istraživanjima je definisana otkrivka po parametru otpora pri rezanju u uslovima radne sredine. Dobijeni rezultati su korišteni prilikom definisanja radne sredine i tehnologije otkopavanja. Vrlo je važno pouzdano utvrditi otpor pri rezanju stenske mase pri projektovanju tehnologije eksploatacije na površinskim kopovima zbog drastične promjene tehničkog kapaciteta rotornih bagera u zavisnosi od specifičnog otpora kopanja (KF), odnosno otpora pri rezanju (KL).
Rezultati geoelektričnih istraživanja i istražnog bušenja omogućili su definisanje položaja i rasprostiranje (lateralno i po dubini) stjena unutar litostratigrafskog člana 8N, dok je laboratorijskim ispitivanjima izvršena preciznija determinacija stjenske mase prema svojim petrološkim, hemijskim i fizičko-mehaničkim svojstvima (sa posebnim osvrtom na otpor pri rezanju i brzini prostiranja Vp i Vs talasa).
Ovakav pristup rješavanja problema omogućio je rejonizaciju stjenskih masa unutar ovog člana prema parametrima dobijenim terenskim i laboratorijskim ispitivanjima. Kategorizacija stjenske mase otkrivke glavnog ugljenog sloja na PK "Gračanica" Gacko izvršena je u četiri kategorije prema otporu pri rezanju i brzini prostiranja elastičnih longitudinalnih talasa .
5.8.2. Pomoćne sirovineOd pomoćnih sirovina za rad u procesu eksploatacije uglja na površinskom kopu koriste se energenti
(električna energija i D-2), voda, ulja, maziva, benzin i acetilen za zavarivanje. 5.8.2.1.Energenti
a)Dizel gorivo D-2Energent D-2 se na površinskom kopu koristi za rad rudarske mehanizacije bagera kašikara,
kamiona, utovarača, buldozera, kombajna, cjevopolagača, turndozera, grejdera. Ukupna količina energenta
52
D-2 koja se utroši na godišnjem nivou iznosi 5 000 000 l. Potrošnja dizel goriva po jedinici proizvoda na godišnjem nivou iznosi 2,3 l.
Nafta i njeni derivati ako dospiju u površinske vodotokove toksično djeluju na ribe, fitozooplankton, zaustavljaju fotosintezu, sprječavaju apsorpciju kiseonika. Jedan ml nafte je u stanju da tankim slojem filma prevuče 12 m2 vodene površine. Granične koncentracije nafte iznad koje se u vodi osjeća miris zavisi od tipa nafte i kreće se od 0,05 do 1,6 mg/l. Nafta i njeni derivati, a i parafinski naftenski ugljovodonici razlažu se mikroorganizmima do ugljendioksida i vode, a kao intermedijarna jedinjenja kod ovog procesa se javljaju aldehidi, ketoni, organske kiseline i dr. Pod uticajem biosinteze u vodi dejstvom bakterija stvaraju se kancerogene materije. Anaerobne bakterije iz nafte stvaraju policiklične aromatične ugljovodonike, dok aerobne vrše njihovu razgradnju. Biološkim raspadanjem nafte se stvaraju materije koje su neprijatnog mirisa i koje se dugo zadržavaju u spoljnoj sredini. b)Električna energija
Električna energija na površinskom kopu se koristi za rad I i II BTO sistema, DTD sistema, za rad pumpi kojima se vrši odvođenje voda iz površinskog kopa i za osvjetljenje u objektu tehničke pripreme. Ukupna potrošnja električne energije na godišnjem nivou koja se utroši pri radu ovih sistema iznosi 30 107 490 kW. Potrošnja električne energije po jedinici proizvoda, odnosno po 1 t uglja iznosi 14 kW.
c)BenzinBenzin se na površinskom kopu koristi za rad rudarske mehanizacije a količina benzina koja se
utroši na godišnjem nivou iznosi 35 000 l. Potrošnja benzina po jedinici proizvoda na godišnjem nivou iznosi 0,016 l.
Benzin se u RJ Rudnik nabavlja na nekoj od benzinskih pumpi u okruženju, a distribucija se obalja na neuslovan način – svakodnevno dovoženje u plastičnim kanisterima u vozilu Lada niva. Iz kanistera se tenkuje u krugu preduzeća u priručnom limenom skladištu koje je locirano u neposrednoj blizini saobraćajnice i servisa mehanizacije. d)Ulja i maziva Maziva se dijele u dvije osnovne grupe: 1. maziva ulja i 2. mazive masti. Maziva ulja se proizvode od baznih ulja i odgovarajućih paketa aditiva. Mazive masti se proizvode od baznih ulja, odgovarajućih paketa aditiva te ugušćivača.
Ulja i maziva se koriste za rudarsku mehanizaciju koja se koristi pri radu na površinskom kopu. Ukupna potrošnja ulja i maziva na godišnjem nivou iznosi 108 456,24 kg. Potrošnja ulja i maziva po jedinici proizvoda, odnosno po 1 t uglja iznosi 0,049 kg.
Nabavka ulja i maziva vrši se u bačvama zapremine 200 l koje se skladište u servisu mehanizacije na površinskom kopu.
U vodama koje sadrže pijesak na dnu se stvaraju loptice ulja i pijeska usljed emulgovanih kapljica i miješanja sa pijeskom.
Masti za podmazivanje (tovatne – tot masti) su u stvari tiksotropni gelovi (gelovi koji se pri pokretanju ili miješanju pretvaraju u tečnost, ali ponovo očvršćavaju kada se miješanje zaustavi) u kojima su metalni sapuni „vlakanca“ strukturni elementi gela, a vezana tečnost je ulje za podmazivanje. Po hemijskom sastavu to su smjese mineralnih ulja i sapuna. Kao sapuni se koriste soli masnih, sulfonskih ili naftenskih kiselina kod kojih su najčešće kationi: Na, K, Li, Ca, Ba , Mg, Al i Sn. Osim sapuna i ulja u mast se unose i različiti drugi dodaci koji služe kao stabilizatori gela (npr. tutkalo, kazein, kaučuk i dr.) i kao punioci koji mogu biti organskog i neorganskog porijekla (prirodne smole, stearin, vosak, glicerol, gips, talk, bentonit, čađ i dr.), kao i aditivi koji usporavaju koroziju i starenje masti.
Ulja za podmazivanje u svom sastavu mogu da sadrže parafinske, naftenske i miješane destilate. Da bi se bazna ulja mogla primijeniti u smislu mazivih ulja, mora im se dodati izvjesna količina različitih jedinjenja koja popravljaju pojedine osobine maziva. Ova jedinjenja koja se dodaju u količinama od nekoliko promila do preko 20% od mase ulja poboljšavaju indeks viskoznosti, sniženje temperature tečenja, sprečavanje oksidacije i korozije. Od niza jedinjenja koja se koriste kao aditivi najznačajniji su: polimeri
53
izobutena, estri metakrilne kiseline, estri oksi i keto kiselina, derivati salicilne kiseline, površinski aktivna jedinjenja.
e) Transformatorsko ulje Transformatorsko ulje se koristi u transformatorima kao elektroizolacijsko i rashladno sredstvo. U uljnim prekidačima međusobno izolira vodljive dijelove i gasi električni luk. U transformatorima nalazi se transformatorsko ulje „Trafomol specijal H“ proizvođača rafinerije ulja Modriča. Ulje „Trafomol specijal H“ ne sadrži polihlorovane bifenile koji spadaju u drugu grupu kancerogena. f)Tehnički gasoviZa potrebe tehnološkog procesa na rudniku se koriste tehnički gasovi prikazani u tabeli:
Naziv tehničkog gasa Kvalitet po JUS-u
Ukupna količina potrošnje na
godišnjem nivou(kg)
Potrošnja po jedinici
proizvoda(g/1t uglja)
1 Vodonik HF 1.018 1000 0,45
2 Argon komprimovan u bocama HF 1.014 1000 0,45
3 Kiseonik komprimovan u bocama HF 1.011 20000 9,1
4 Acetilen komprimovan u bocama HF 1.020 10000 4,54
5 Azot komprimovan u bocama HF 1.013 1000 0,45
6 Ugljen dioksid komprimovan u bocama HF 1.016 8000 3,6
7 Propan butan komprimovan u bocama HF 1.015 500 0,22
Iz tabelarnog prikaza se vidi da u tehnološkom procesu na godišnjem nivou od tehnički gasova najviše se troši acetilena (10000kg) i kiseonik(20000kg)
Acetilen
Acetilen se koristi na površinskom kopu u mehaničarskoj radionici za proces zavarivanja. Po potrebi radovi zavarivanja se vrše i na terenu, odnosno na površinskom kopu.
Čist acetilen je bezbojni gas sa slabim mirisom etra, dok tehnički acetilen obično sadrži primjese kao što su fosfin, vodonik-sulfid i amonijak i daju mu karakterističan miris.
Acetilen nije otrovan. Fosfin koji je sadržan u sirovom acetilenu je veoma toksičan, ali je obično prisutan u suviše malim koncentracijama da bi se smatrao opasnim.
Acetilen obrazuje eksplozivnu smješu sa vazdunom, kiseonikom, hlorom, fluorom i nekim drugim gasovima, a pod nekim uslovima reaguje sa nekim metalima kao što je bakar, srebro, živa koji izloženi udaru, trenju ili povišenim temperaturama lako eksplodiraju.
Na visokoj temperaturi i pritisku može da se eksplozivno razloži na svoje sastavne elemente. Opasnost se povećava povećanjem pritiska. Prisustvo vode pare smanjuje granice eksplozivnosti. Zagrijavanje acetilena može da dovede do reakcija polimerizacije, koje su jako egzotermne.
Korišćenje acetilena može imati negativan uticaj na radnu i životnu sredinu, jer svako isticanje acetilena predstavlja potencijalnu opasnost od požara i eksplozije. Zbog karakterističnog mirisa gas koji iscuri lako je otkriti.
Acetilen se isporučuje u bocama i skladišti se u odvojenom objektu, odnosno u skladište tehničkih gasova koje se nalazi u krugu Rudnika i termoelektrane.
54
Kiseonik Koristi se sa acetilenom za gasno plamenu obradu metala (sječenje tabli lima) i za zavarivanje. To je gas bez boje, mirisa i ukusa. Pri kondenzaciji prelazi u svijetlo-plavu tečnost, ili plave kristale. Najrasprostranjeniji je element u prirodi. U slobodnom stanju nalazi se u atmosferi ili rastvoren u vodi rijeka, mora i okeana.Kada se rukuje sa kiseonikom koji se nalazi u bocama pod pritiskom neophodno je da se sprovode odgovarajuće mjere zaštite.Višak kiseonika ili njegov manjak može imati štetne posljedice po ljudsto zdravlje.Kiseonik se isporučuje u bocama.
g)Voda Izvori snabdijevanja površinskog kopa vodom su:
- gradski vodovod i- vještačko jezero Klinje (zapremina vode u jezeru ssa 2,5 miliona m3).
Voda iz gradskog vodovoda se koristi za piće i u sanitarne svrhe, u mokrim čvorovima u objektu tehničke pripreme u industrijskom krugu. Količina vode koja se utroši u pomenute svrhe iznosi 95 705 m3.
Industrijska voda koja se koristi iz vlastitog vodozahvata - vještačkog jezera Klinje je industrijska voda, gdje ne postoji uređaj za mjerenje potrošnje vode iz ovog izvora. Voda iz vodozahvata Klinje se doprema vodovodom do hidranta gdje se pune cisterne zapremine 8 m3, iz kojih se vrši obaranje prašine koja se javlja pri radu na površinskom kopu. Pored toga, voda se na površinskom kopu koristi i za pranje i čišćenje mašina i rudarske mehanizacije koja se koristi za rad na površinskom kopu. Količina vode koja se utroši za obaranje prašine na površinskom kopu, čišćenje i održavanje mašina i opreme iznosi 16 000 m 3. Pranje i čišćenje mašina i opreme se radi po potrebi, ne postoji za to određen raspored u toku godine. Aktivnosti vezane za obaranje prašine se vrše za vrijeme ljetnjeg perioda, kada su emisije prašine na površinskom kopu značajne, te se vrši njeno obaranje vodom, kako bi se smanjio negativan uticaj ove emisije na vazduh radne i životne sredine.
Prema tome, ukupna količina vode na godišnjem nivou koja se utroši za potrebe rada površinskog kopa iznosi 111 705 m3. Potrošnja vode po jedinici proizvoda za površinski kop iznosi 0,051 m3 po jednoj toni uglja.
5.8.3. Ostali materijali
Od materijala zaposleni u radu koriste: - kancelarijski - materijal, - eklektrode za varenje- razni proizvodi od čelika(profili, cijevi, ploče)- vijčana roba- rezervni mašinski i el.dijelovi- potrošni materijal el.i mašinski- proizvodi od gume (gume za točkove), - transportne trake- ljepila- boje- obloge za - kočnice na autima- hemijska sredstva za čišćenje.
5.9. PODACI O SREDSTVIMA I OPREMI ZA LIČNU ZAŠTITU
5.9.1. Rukovođenje i zajednčki poslovi i ZNR
Tabela 1-Sredstva i oprema za ličnu zaštitu
55
Naziv radnog mjesta
Rad
ni m
antil
Rad
no o
dije
lo
Prsl
uk
Futr
ovan
o od
ijelo
Kiš
no o
dije
lo
Kom
bine
zon
radn
i
Zim
ska
jakn
a
Cip
ele
dubo
ke
Čiz
me
gum
ene
Čiz
me
futr
ovan
e
Šlje
m z
aštit
ni
Pešk
ir
Ruk
avic
e ra
dne
Ruk
avic
e g
umen
e
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14Rukovodilac RJ 24 48 60 72 48 36 60 24Glavni tehn.rukov.R:J. 24 36 48 72 48 24 36 60 12Pomoćnik gl.teh.ruk. RJj .za inv.održ.. 24 36 60
Referent za pravneposlove 24Referent za ekonomske poslove 24
Rukovodilac smjene rudnika 24 24 48 36 60 36 12 36 60 6Smjenski inženjer održavanja rudnika 24 24 48 36 60 24 24 36 60 6
Referent za prijavu i evidenciju štete 24 48 60 48 36 60 12
Referent- administr. 24Planer 24Sekretarica 24Portir – tehnička zgrada 24 48Služba zaštite na raduRukovodilac službe zaštite na radu 24 48 60 72 48 36 60 24
Inspektor znr za rudarske poslove 24 36 60 72 36 24 60 12
Inspektor znr za elektro poslove 24 36 60 72 36 24 60 12
Inspektor znr za mašinske poslove 24 36 60 72 36 24 60 12
Inženjer znr i zaštite životne sredine 24 36 60 72 36 24 60 12
Referent znr za elektro poslove 24 24 48 60 24 24 60 6
Referent znr za mašinske poslove 24 24 48 60 24 24 60 6
Ref. Znr za ličnu zaš. Opremu i sredstva 24 12
9.2. Sektor za tehnološku pripremu rudarskih radova
Naziv radnog mjesta
Rad
ni m
antil
Rad
no o
dije
lo
Prsl
uk
Futro
vano
odi
jelo
Kiš
no o
dije
lo
Kom
bine
zon
radn
i
Zim
ska
jakn
a
Cip
ele
dubo
ke
Čiz
me
gum
ene
Čiz
me
futro
vane
Šlje
m z
aštit
ni
Pešk
ir
Ruk
avic
e ra
dne
Ruk
avic
e gu
men
e
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14Rukovodilac službe pripr. Rud. Radova 24 48 60 72 48 36 60
Referent pripreme rudarskih radova 24
Tehnolog za proizvodnju otkrivke 24 48 60 72 48 36 60
Tehnolog za proizvodnju uglja 24 48 60 72 48 36 60
Tehnolog za odvodnjavanje 24 48 60 72 48 36 60Teh.za odlaganje pepela, šljake i rekulti. 24 48 60 72 48 36 60
Tehničar za dokumentaciju 24
56
Geološka službaRukovodilac geološke službe 24 48 60 72 48 36 48 60 24
Vodeći inženjer za primi. Istraživanja 24 48 60 72 36 36 48 60 12
Inženjer za hidrogeologiju 24 36 60 72 36 36 48 60 12Inženjer za geomehaniku 24 36 60 72 36 36 48 60 12Vodeći inženjer za opšta istraživanja 24 48 60 72 36 36 48 60 12
Inženjer za geol.–ekono.istraživanja 24 36 60 72 36 36 48 60 12
Geološki tehničar 24 36 48 48 60 36 24 48 60 6Osmatrač - uzorkivač 24 48 36 48 36 24 36 60 6 6Hidrolog 24 36 60 72 36 24 48 60 12Meteorolog 24 60 72 36 12Geoekolog 24 36 60 72 36 24 48 60 12 6Smjenski meteorolog 24 60 72 36 12Pedolog 24 36 60 72 36 24 48 60 12 6Služba za rud. Mjerenja i geodezijuRuko.službe za rud.mjerenja i geodeziju 24 48 60 72 48 36 48 60 12
Vodeći inženjer za geodeziju 24 36 48 72 48 24 36 60 12
Rudarski mjerač I 24 24 48 60 36 24 36 60 6Rudarski mjerač II 24 24 48 60 36 24 36 60 6Figurant 24 48 36 48 36 24 36 60 4
5.9.3. Sektor proizvodnje-rukovodstvo, otkrivka, eksploatacija uglja
Naziv radnog mjesta
Rad
ni m
antil
Rad
no o
dije
lo
Prsl
uk
Futro
vano
odi
jelo
Kiš
no o
dije
lo
Kom
bine
zon
radn
i
Zim
ska
jakn
a
Cip
ele
dubo
ke
Čiz
me
gum
ene
Čiz
me
futro
vane
Šlje
m z
aštit
ni
Pešk
ir
Ruk
avic
e ra
dne
Ruk
avic
e gu
men
e
Ruk
avic
e va
rilač
ke
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15Rukovodilac sektora proizvodnje 24 48 60 72 48 36 60 24
Referent sektora proizvodnje 24
Služba za koord.i kontr. Rud.radovaTeh.ruk.sl.za koord.i kontr. Rud.radova 24 48 48 60 48 36 60 24
Poslovođa sl.za koord.i kontr. Rud.rado. 24 48 48 60 36 36 60 12
Elektromehaničar 24 48 48 48 36 36 60 6Dispečer 24 48 36 12Domar dc-a 24 48 36 6Čistačica u dc-u 12 48 6 2Grupovođa radnika u garderobi 24 48
Radnik u garderobi 24 48Pogon kontinualna otkrivkaTeh.ruko. Pog.kontinualne otkrivke 24 36 60 72 48 24 36 60 12
Referent proizvodnje otkrivke 24
I bto sistem
57
Poslovođa i bto sistema 24 24 48 48 60 24 12 24 60 6
Smjenski nadzornik i bto sistema 12 48 48 60 24 12 24 60 6
I rukovalac rotornog bagera 12 48 36 48 24 24 36 60 6
II rukovalac rotornog bagera 12 48 36 48 24 24 36 60 6
Rukovalac pretovarača 12 48 36 48 24 24 36 60 6Ruk.bs-a i pom.rukovaoca pretovarača 12 48 36 48 24 24 36 60 4
Rukovalac tračnih transportera 12 48 36 36 24 12 36 60 4
Rukovalac odlagača 12 48 36 48 24 24 36 60 6II bto sistemPoslovođa ii bto sistema 24 24 48 48 60 24 12 24 60 6
Smjenski nadzornik II bto sistema 12 48 48 60 24 12 24 60 6
I rukovalac rotornog bagera 12 48 36 48 24 24 36 60 6
II rukovalac rotornog bagera 12 48 36 48 24 24 36 60 6
Rukovalac pretovarača 12 48 36 48 24 24 36 60 6Ruk.bs-a i pom.rukovaoca pretovarača 12 48 36 48 24 24 36 60 4
Rukovalac tračnih transportera 12 48 36 36 24 12 36 60 4
Rukovalac odlagača 12 48 36 48 24 24 36 60 6Pogon diskontinualna otkrivkaTeh.ruk.pogona diskontinualna otkrivka 24 36 60 72 48 24 36 60 12
Referent diskontinualne otkrivke 24
Poslovođa diskontinualne otkrivke 24 24 48 48 60 24 12 24 60 6
Smj. Nadzornik diskontinualne otkrivke 12 48 48 60 24 12 24 60 6
Smjenski planer na odlagalištu 12 48 36 48 24 12 36 60 6
Rukovalac bagera dreglajna 12 48 48 60 24 24 36 60 6
Rukovalac turn - dozera 12 48 48 60 24 24 36 60 6Og– diskontinualni sistem iRuk.hidrauličnog bagera vk 6 – 11 m3 12 48 48 60 24 24 36 60 6
Vozač dampera ( v sanduka preko 50 m3 ) 12 48 48 60 24 24 36 60 6
Og– diskontinualni sistem IIRukovalac buldozera (snage > 500 w) 12 48 48 60 24 24 36 60 6
Rukovalac utovarača ( v k > 5 m3 ) 12 48 48 60 24 24 36 60 6
Vozač dampera ( v sanduka preko 50 m3 ) 12 48 48 60 24 24 36 60 6
Og– diskontinualni sistem IIIRuk. Hidrauličnog bagera vk 3 – 6 m3 12 48 48 60 24 24 36 60 6
Vozač dampera ( v sanduka 30- 50 m3 ) 12 48 48 60 24 24 36 60 6
Og– diskontinualni sistem IV
58
Ruk.hidrauličnog bagera vk 6 – 11 m3 12 48 48 60 24 24 36 60 6
Vozač dampera ( v sanduka preko 50 m3 ) 12 48 48 60 24 24 36 60 6
Pogon proizvodnja ugljaTeh.rukov.pogona proizvodnje uglja 24 36 60 72 48 24 36 60 12
Tehničar za proizvodnju uglja 24
Poslovođa proizvodnje uglja 24 24 48 48 60 24 12 24 60 6
Poslovođa prodaje uglja 24 24 48 48 60 24 12 36 60 6Smjenski nadzornik proizvodnje uglja 12 48 48 60 24 12 24 60 6
Og proizvodnja uglja mašinom wirtgenRukovalac wirtgena 12 48 48 60 24 24 36 60 6Vozač kamiona ( c kategorije ) 12 48 48 60 24 24 36 60 6
Og proizvodnja uglja – diskontinualni sistem iRuk. Hidrauličnog bagera vk 3 – 6 m3 12 48 48 60 24 24 36 60 6
Vozač dampera ( v sanduka do 30 m3 ) 12 48 48 60 24 24 36 60 6
Og proizvodnja uglja–diskontinualni sistem iiRuk.hidrauličnog bagera vk 3 – 6 m3 12 48 48 60 24 24 36 60 6
Vozač dampera ( v sanduka do 30 m3 ) 12 48 48 60 24 24 36 60 6
Og proizvodnja uglja–dtd sistemRukovalac drobilice 12 48 48 60 24 24 36 60 6Rukovalac tračnih transportera 12 48 36 36 24 12 36 60 4
Ruk.utovarača (v kašike od 3–5 m3 cat 966) 12 48 48 60 24 24 36 60 6
Rukovalac bagera rh 30 12 48 48 60 24 24 36 60 6
-služba odvodnjavanje, odlagnje pepela, kamenolom
Naziv radnog mjesta
Rad
ni m
antil
Rad
no o
dije
lo
Prsl
uk
Futro
vano
odi
jelo
Kiš
no o
dije
lo
Kom
bine
zon
radn
i
Zim
ska
jakn
a
Cip
ele
dubo
ke
Čiz
me
gum
ene
Čiz
me
futro
vane
Šlje
m z
aštit
ni
Pešk
ir
Ruk
avic
e ra
dne
Ruk
avic
e gu
men
e
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14Služba odvodnjavanjaTeh. Ruk. Službe za odvodnjavanje 24 36 60 72 48 24 60 12
Evidentičar 24Tehničar za objekte odbrane od voda 24
Poslovođa odvodnjavanja 24 36 48 60 72 36 24 36 60 6Smjenski nadzornik u službi odvodnjav. 24 48 48 72 36 24 24 60 6
Pumpar I 24 48 36 48 36 12 24 60 4Pumpar II 24 48 36 48 36 12 24 60 4Tehnolog za pumpna postrojenja 24 48 60 24 60 6
Služba za odl.pep., šljake i rekultiv.
59
Teh.ruko.sl.za odl.pepela, šljake i rek. 24 36 60 72 36 36 60 12
Inženjer za rekultivaciju 24 36 60 72 48 24 60 12Pos.odl. Pepela, šljake i rekultivacije 24 36 48 60 72 36 24 36 60 6
Smj.nadz.odlaganja pepela, šljake i rek. 24 48 48 72 24 24 36 60 6
Smjenski radnik na deponiji pepela 12 48 36 36 36 12 36 60 3
Služba za kamenolomTehn. Rukovodilac službe za kamenolom 24 36 60 72 36 36 60 12
Poslovođa kamenoloma 24 36 48 60 72 36 24 36 60 6Rukovalac bušaće garniture 12 48 48 60 24 24 36 60 6
Pomoćnik rukov. Bušaće garniture 12 48 48 60 24 24 36 60 4
Rukovalac drobilice 12 48 48 60 24 24 36 60 6
-Služba za pom.mehanizaciju i održavanje puteva
Naziv radnog mjesta
Rad
ni m
antil
Rad
no o
dije
lo
Prsl
uk
Futro
vano
odi
jelo
Kiš
no o
dije
lo
Kom
bine
zon
radn
i
Zim
ska
jakn
a
Cip
ele
dubo
ke
Čiz
me
gum
ene
Čiz
me
futro
vane
Šlje
m z
aštit
ni
Pešk
ir
Ruk
avic
e ra
dne
Ruk
avic
e gu
men
e
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14Teh. Ruk.sl.pomoć. Mehaniz.i održ. Puteva 24 48 60 72 36 36 60 12
Tehničar za pomoćnu mehanizaciju 24
Poslovođa za pomoćnu mehanizaciju 24 48 48 60 72 12 36 60 12
Smj.nadzornik za pomoćnu mehanizaciju 24 48 60 72 24 24 36 60 6
Rukovalac buldozera ( 200 - 500kw) 12 48 48 60 24 24 36 60 6
Rukovalac buldozera ( do 200kw) 12 48 48 60 24 24 36 60 6
Rukov. Utovarača ( vk od 5 m3) cat 988 12 48 48 60 24 24 36 60 6
Rukov. Utovarača ( vk od3- 5 m3) cat 983 12 48 48 60 24 24 36 60 6
Rukovalac utovar. ( vk do3 m3) ult160 i220 12 48 48 60 24 24 36 60 6
Rukovalac cijevopolagača 12 48 48 60 24 24 36 60 6Rukovalac rovokopača 12 48 48 60 24 24 36 60 6Rukovalac skip-a 12 48 48 60 24 24 36 60 6Poslovođa pumpe za gorivo 24 48 48 60 72 24 24 60 12 12Izdavač goriva na pumpi za gorivo 12 48 60 72 12 36 60 6 4
Rukovaoc cisterne za gorivo 12 48 48 60 12 36 60 6 4
Vozač kombija u smjeni 12 48 60 72 12 36 60 6Smjenski portir – čuvar mehanizacije 12 48 60 72 12 36 60 12
Grupa za održavanje putevaPoslovođa grupe za održavanje puteva 24 48 48 60 72 24 24 36 60 12
60
Rukovalac grejdera ( 200 w ) 12 48 48 60 24 24 36 60 6
Vozač cisterne za vodu 12 48 48 60 24 24 36 60 6Rukovaoc valjka 12 48 48 60 24 24 36 60 6Vozač kamiona ( vozač c kategorije ) 12 48 48 60 24 24 36 60 6
-Služba za održavanje i servis mehanizacije
Naziv radnog mjesta
Rad
ni m
antil
Rad
no o
dije
lo
Prsl
uk
Futr
ovan
o od
ijelo
Kiš
no o
dije
lo
Kom
bine
zon
radn
i
Zim
ska
jakn
a
Cip
ele
dubo
ke
Čiz
me
gum
ene
Čiz
me
futr
ovan
e
Šlje
m z
aštit
ni
Pešk
ir
Ruk
avic
e ra
dne
Ruk
avic
e gu
men
e
Ruk
avic
e va
rila
čke
Kec
elja
var
ilačk
a
Kam
ašne
var
ilačk
e
Mas
ka v
arila
čka
Nao
čari
e va
rila
čke
Nao
čale
zaš
titne
Štitn
ik z
a zg
lob
i kol
jeno
Gum
ena
kece
lja
Teh.ruk.službe za održ.i servis mehaniza.
24
48
60
72
24
36
60
12
Referent održavanja mehanizacije
24
Tehnička pripremaVodeći inž.održ. I servisa mehanizacije
24
48
60
72
24
36
60
12
Inženjer pripreme održavanja i servisa
24
48
60
72
24
36
60
12
Inženjer održavanja i servisa
24
48
60
72
24
36
60
12
Inženjer dijagnostičar
24
48
60
72
24
36
60 6
Tehničar defektator
24
36
48
60
24
36
60 4
Održavanje mehanizacijeRukovodilac održavanja mehanizacije
24
48
60
72
24
36
60
12
Poslovođa održavanja mehanizacije
24
36
48
60
72
24
36
60 6
Vođa grupe održavanja mehanizacije
12
48
36
60
12
24
24
36
60 6 4
I automehaničar
12
48
36
60
12
24
24
36
60 6 4
Iiautomehaničar
12
48
36
60
12
24
24
36
60 6 4
I autoelektričar
12
48
36
60
12
24
24
36
60 6 4
II autoelektričar
12
48
36
60
12
24
24
36
60 6 4
61
Mehaničar – hidrauličar
12
48
36
60
12
24
24
36
60 6 4
Bravar – zavarivač
12
48
36
60
12
24
24
36
60
12
12
12
12
12
12
12
12
12
Autolimar - lakirer
12
48
36
60
12
24
24
36
60 6 4 1
212
Smjenski automehaničar
12
48
36
60
12
24
24
36
60 6 4
Smjenski autoelektričar
12
48
36
60
12
24
24
36
60 6 4
Pomoćni radnik
12
48
36
60
12
24
24
36
60 6 4
Servis mehanizacijeRukovodilac servisa
24
48
60
72
24
36
60
12
Pom.ruk.servisa meh.za elektro poslove
24
48
60
72
24
36
60
12
Poslovođa servisa
24
36
48
60
72
24
36
60
12
12
Referent servisa
24
Tehničar u servisu
24
Automehaničar
12
48
36
60
12
24
24
36
60 6 4
Automehaničar - vozač
12
48
36
60
12
24
24
36
60 6 4
Bravar - varilac
12
48
36
60
12
24
24
36
60
12
12
12
12
12
12
12
12
12
Podmazivač - perač
12
48
36
36
12
24
24
36
60 6 4 6
Vulkanizer 12
48
36
60
12
24
24
36
60 6 4 1
2 6
Mašinska službaTehnički rukovodilac mašinske službe
24
48
60
72
36
36
60
24
Referent mašinske službe
24
Og tehnička pripremaVodeći inženjer mašinskih radova
24
48
60
72
36
24
60
24
Inženjer za kontinualnu opremu
24
36
60
72
36
24
60
12
Inženjer za diskontin. Opremu i dtd
24
36
60
72
36
24
60
12
Inženjer za radioničke radove
24
36
60
72
24
60
12
Inženjer za pumpna postrojenja
24
36
60
72
36
24
60
12
Inženjer za gumar.–vulkaniz. Radove
24
36
60
72
36
24
60
12
Inženjer za podmazivačke radove
24
36
60
72
36
24
60
12
62
Tehnolog za kontinualnu opremu
24
60
48
60
12
Tehnolog za diskontinualnu opremu
24
60
48
60
12
Tehnolog za radioničke radove
24
60
48
60
12
Tehničar 24
60
48
60
12
Tehnolog za gumar. – vulkaniz. Radove
24
60
48
60
12
5.9.4.Služba mašinskog održavanja
Naziv radnog mjesta
Rad
ni m
antil
Rad
no o
dije
lo
Prsl
uk
Futro
vano
odi
jelo
Kiš
no o
dije
lo
Kom
bine
zon
radn
i
Zim
ska
jakn
a
Cip
ele
dubo
ke
Čiz
me
gum
ene
Čiz
me
futro
vane
Šlje
m z
aštit
ni
Pešk
ir
Ruk
avic
e ra
dne
Ruk
avic
e gu
men
e
Ruk
avic
e va
rilač
ke
Kec
elja
var
ilačk
a
Kam
ašne
var
ilačk
e
Mas
ka v
arila
čka
Nao
čarie
var
ilačk
e
Nao
čale
zaš
titne
Štitn
ik z
a zg
lob
i
Gum
ena
kece
lja
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22Tehnički ruk. Mašin. Održav. I radion.
24 48 60 72 36 24 60 12
Pomoćnik teh.ruk.maš. Održav.i radionica
24 48 60 72 36 24 60 12
Glavni poslovođa mašinskog održavanja
24 36 60 72 24 24 60 6
Poslovođa održ. Kontinualne opreme
24 36 60 60 24 12 36 60 6
Poslovođa održavanja diskontin.opreme
24 36 60 60 24 12 36 60 6
Poslovođa radioničkih radova
24 36 60 60 12 60 6
Poslovođa održavanja dtd sistema
24 36 60 60 24 12 36 60 6
Poslovođa održ.pumpnih postrojenja
24 36 60 60 24 12 36 60 6
Vođa grupe za otkopne i pretov. Mašine
12 48 36 60 24 24 12 36 60 4
Vođa grupe za odlagajuće mašine
12 48 36 60 24 24 12 36 60 4
Vođa grupe za transportne sisteme
12 48 36 60 24 24 12 36 60 4
Vođa grupe za gum.-vulka.radove
12 48 36 60 24 24 12 36 60 4 12 12
Vođa grupe za podmazivačke radove
12 48 36 24 24 24 12 36 60 4 4 12 12
Nadzornik radioničkih radova
24 48 72 12 60 6
63
I bravar 12 36 36 36 12 24 12 36 60 3II bravar 12 36 36 36 12 24 12 36 60 3Hidrauličar – mehaničar 12 36 36 36 12 24 12 36 60 3 4
Bravar – zavarivač 12 36 36 36 12 24 12 36 60 3 12 12 12 12 12 12 12
Bravar – podmazivač 12 36 36 24 12 24 12 36 60 3 4 12 12
Bravar – vulkanizer 12 36 36 24 12 24 12 36 60 3 4 12 12
Rukovalac dizalice 40 t 12 48 48 60 24 24 36 60 6
Rukovalac dizalice 15 t 12 48 48 60 24 24 36 60 6
Rukovalac dizalice 3-5 t 12 48 48 60 24 24 36 60 6
Bravar – vozač radionice 12 48 36 36 24 12 36 60 3
Smjenski nadzornik mašinskih radova
12 48 60 72 24 12 36 60 6
Smj. Bravar za otkopne i pretov. Mašine
12 36 36 36 12 24 12 36 60 3
I smjenski bravar 12 36 36 36 12 24 12 36 60 3
II smjenski bravar 12 36 36 36 12 24 12 36 60 3
Smjenski bravar - zavarivač
12 36 36 36 12 24 12 36 60 3 12 12 12 12 12 12 12
5.9.5. Služba elektroodržavanja
Naziv radnog mjesta
Rad
ni m
antil
Rad
no o
dije
lo
Prsl
uk
Futro
vano
odi
jelo
Kiš
no o
dije
lo
Kom
bine
zon
radn
i
Zim
ska
jakn
a
Cip
ele
dubo
ke
Čiz
me
gum
ene
Čiz
me
futro
vane
Šlje
m z
aštit
ni
Pešk
ir
Ruk
avic
e ra
dne
Ruk
avic
e gu
men
e
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14Tehnički rukovodilac elektro službe 24 48 60 72 36 36 60 24
Tehničar za dokumentaciju 24Og tehnička pripremaVodeći inženjer elektro poslova 24 48 60 72 36 24 60 24Inženj. prip. elek.posl. na tehnol.opremi 24 48 60 72 36 24 60 12
Inženj. prip.el.ek.posl.na elek.snabd.i od. 24 48 60 72 36 24 60 12
Inženjer el. posl.za kamione sa el.pog. 24 48 60 72 36 24 60 12
Inženjer za prip. Radioničkih poslova 24 48 60 72 24 36 60 12
Tehnolog pripreme elektro poslova 24 48 60 12
Tehničar 24Teh.ruk.el.posl.na teh.opr.i radionici 24 48 60 72 36 24 60 12
Pom.teh.ruk.el.posl.na teh.opr.i rad. 24 48 60 72 36 24 60 12
Glavni poslov. el.posl. na teh.op.i rad. 24 36 60 72 24 24 60 6
Poslov. el.poslova na bto sistemima 24 36 60 60 24 12 36 60 6
64
Poslov.el.posl. na disk.opr.i dtd sist. 24 36 60 60 24 12 36 60 6
Pos.el.poslova za kam.sa el.mot.pogonom 24 36 60 60 24 12 36 60 6
Poslovođa el.poslova u radionici 24 36 60 60 12 60 6Vođa gr. za otk. I pret. Mašine i drobilice 12 48 36 60 24 12 36 60 6
Vođa grupe za tran.sisteme i odlagače 12 48 36 60 24 12 36 60 6
Elek. za otk.i preto.mašine i drobilice 12 36 36 36 24 12 36 60 4
Elek.za kamione sa ele. Motor.pogonom 12 36 36 36 24 12 36 60 4
Autoelektričar 12 48 48 60 12 24 12 36 60 6 4I električar 12 36 36 36 24 12 36 60 4II električar 12 36 36 36 24 12 36 60 4Smj.nadzornik ele. pos. na tehno. opremi 12 48 60 60 24 12 36 60 6
Smj. ele. za otk. I pret. mašine i drobilice 12 36 36 36 24 12 36 60 4
Smj.ele.za kamione sa ele. moto.pogonom 12 36 36 36 24 12 36 60 4
I smjenski električar 12 36 36 36 24 12 36 60 4I smjenski električar 12 36 36 36 24 12 36 60 4Teh.ruk.ele.snadbi. I odvodnj. Rudnika 24 48 60 72 36 24 60 12
Gl.posl.elektro snadb. I odvod. rudnika 24 36 60 72 24 24 60 6
Pos. elektro poslova u snabdjevanju 24 36 60 60 24 12 36 60 6
I električar elektro snabdjevanja 12 36 36 36 24 12 36 60 4II električar elektro snabdjevanja 12 36 36 36 24 12 36 60 4Pos. elektro poslova u odvodnjavanju 24 36 60 60 24 12 36 60 6
I električar u odvodnjavanju 12 36 36 36 24 12 36 60 4II električar u odvodnjavanju 12 36 36 36 24 12 36 60 4Sm. nadzornik elektro snabd.i odvod. 12 48 60 60 24 12 36 60 6
Uklopničar u elektrosnabdjevanju 12 36 36 36 24 12 36 60 4Smjenski električar u odvodnjavanju 12 36 36 36 24 12 36 60 4
65
66
VI. PREGLED ORGANIZACIJE RADA
67
6.1. ORGANIZACIJA RUKOVOĐENJA U ZP "RUDNIK I TERMOELEKTRANA GACKO "6.1.1. Šema organizacije R i TE
Slika br.5. Organizaciona šema R i TE
68
6.1.2. Šema organizacije RJ Rudnik
69
Slika br.6. Organizaciona šema RJ Rudnik
6.2. STRUKTURA ORGANIZACIJE RADA-USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA RJ RUDNIK
6.2.1. Rukovođenje i zajednički poslovi RJ
Tabela br.2.Struktura organizacije rada-uslovi za zasnivanje radnog odnosa
R.b. Naziv radnog mjesta stručna sprema
profil zanimanja
posebni uslovi
radno iskustvo
broj izvršilaca
stvarnibroj
1. Rukovodilac RJ VSS R/M/E/G 5 god 1 1
2. Glavni tehnički ruk.RJ VSS R Str.isp. za teh.ruk. 3 god 1
3a.
Sistem inženjer za rekonstrukcije, unapređenje,modernizacije i nove tehnologije za mašinsku opremu
VSS mašinski Str.isp. za teh.ruk. 5 god 1 1
3b.
Sistem inženjer za rekonstrukcije, unapređenje,modernizacije i nove tehnologije za elektro opremu
VSS elektro Str.isp. za teh.ruk. 5 god 1 1
4.
Pomoćnik glavnog tehničkog rukovodioca radne jedinice za investiciono održavanje
VSS Maš/elektro Str.isp. za teh.ruk. 3 god 1 -
4a Referent za pravne poslove VSS pravni 3 god 1 -
4b Referent za ekonomske poslove VSS ekonomski 3 god 1 -
5. Rukovodilac smjene rudnika VSS R Str.isp. za
teh.ruk. 3 god 5 3
6. Smjenski inženjer održavanja rudnika VŠS M/E Str.isp. za
teh.ruk. 3 god 5 6
7. Referent za prijave I evidenciju šteta SSS opš. 3 god 1 1
8. Referent-administrator SSS R/M/E/O 1 god 1 -9. Planer SSS R/M/E 1 god 1 110. Sekretarica SSS R/M/E/O 1 god 1 111. Portir –tehnička zgrada KV R/M/E/O 1 god 5 4
Služba zaštite na radu
12. Rukovodilac službe zaštite na radu VSS R Str.isp. za
teh.ruk. 3 god 1 1
13. Inspektor ZNR za rudarske poslove VSS R Str.isp. za
teh.ruk. 3 god 1 1
14. Inspektor ZNR za elektro poslove VSS E Str.isp. za
teh.ruk. 3 god 1 -
15. Inspektor ZNR za mašinske poslove VSS M Str.isp. za
teh.ruk. 3 god 1 1
16. Inženjer ZNR I ZŽS VŠS ZNR 3 god 1 1
17. Referent ZNR za elektro poslove SSS E Str.isp. za
teh.ruk. 5 god 1 1
17a Referent ZNR za mašinske poslove SSS M Str.isp. za
teh.ruk. 5 god 1 -
18.Referent ZNR za ličnu zaštitnu opremu i sredstva
SSS R/M/E Str.isp. za teh.ruk. 3 god 1 1
70
6.2.2. Sektor za tehnološku pripremu proizvodnje
SEKTOR ZA TEHNOLOŠKU PRIPREMU
R.b. Naziv radnog mjesta stručna sprema
profil zanimanja
posebni uslovi
radno iskustvo
broj izvršilaca
stvarnibroj
1. Rukov. Sektora za tehn.pripremu Mr,VSS R Str.isp. za
teh.ruk. 3 1 1
Služba pripreme rudarskih radova
2. Rukov. služ. pripr. rudarskih radova VSS R Str.isp. za
teh.ruk. 3 1 1
3. Referent pripreme rudarskih radova SSS R/M/E/O - 1 1 1
4. Tehnolog za proizvodnju otkrivke VSS R - 1 1 -
5. Tehnolog za proizvodnju uglja VSS R - 1 1 -
6. Tehnolog za odvodnjavanje VSS R - 1 1 -
7. Teh. za odl. pep.šlj. i rekult. VSS R - 1 1 -
8. Tehničar za dokumentaciju SSS R/M - 1 1 1
Geološka služba
9. Rukovodilac geološke službe VSS Geol.. Str.isp. za
teh.ruk. 3 1 1
10.Vodeći inženjer za primijenjena istraživanja
VSS Geol.. Str.isp. za teh.ruk. 3 1 -
11. Inženjer za hidrogeologiju VSS Geol. - 3 1 -
12. Inženjer za geomehaniku VSS Geol. - 3 1 -
13. Vodeći inženjer za opšta istraživanja VSS Geol. Str.isp. za
teh.ruk. 3 1 1
14. Inženjer za geološko–ekonomska istraživanja VSS Geol. - 3 1 1
15. Geološki tehničar SSS Geol. - 1 1 -16. Osmatrač - uzorkivač KV R/M/G/O - 1 4 217. Hidrolog VSS PMF/Geol. - 3 1
18. Meteorolog VSS PMF/Geol. Str.isp.za teh.ruk. 3 1 1
36. Geoekolog VSS PMF/Biol. - 3 1 1
19. Smjenski meteorolog SSS Hmet./O Posebna obuka 3 5 5
20. Pedolog VSS poljop. - 3 1 1 Služba za rudarska mjerenja i geodeziju
21.Rukovodil. službe za rudarska mjerenja i geodeziju
VSS Geod/R. Str.isp. za teh.ruk. 3 1 1
22. Vodeći inženjer za geodeziju VSS Geod. Str.isp.za
pos.mjer. 3 1 -
23. Rudarski mjerač I VŠS Geod./R Str.isp.za pos.mjer. 3 2 2
24. Rudarski mjerač II SSS Rud/Geod. Str.isp.za pos.mjer. 3 1 1
71
25. Figurant KV R/G/M/O - 1 3 3
6.2.3. Sektor proizvodnje
R.b. Naziv radnog mjesta stručna sprema
profil zanimanja
posebni uslovi
radno iskustvo
broj izvršilac
a
stvarnibroj
1. Tehnički rukovodilac sektora proizvodnje VSS R Str.isp. za
teh.ruk. 3 1 1
2. Referent sektora proizvodnje SSS R/M/O 1 1 0
Služba za koordinaciju i kontrolu rudarskih radova
3.Tehnički rukovodil. Službe za koordinaciju i kontrolu rudarskih radova
VŠS E Str.isp. za teh.ruk. 4 1 1
4.
Poslovođa službe za koordinaciju i kontrolu rudarskih radova
SSS E Str.isp.za pos.nadz.
2 posl. nad. 1 1
5. Elektromehaničar VKV E 2 2 16. Dispečer SSS R/M/E 2 5 67. Domar dc-a KV R/M/E 1 1 28. Čistačic u dc-u NK opšti 1 1 1
9. Grupovođa radnika u gardarobi KV 1 1
10. Radnik u garderobi KV R/M/E/O 1 5 6 - Kontinualna otkrivka
11.Tehnič. Rukov. Pogona kontinualna otkrivka
VSS R Str.isp. za teh.ruk. 3 1 1
12. Referent kontinualne otkrivke SSS R/M/E/O 1 1 1
Operativna grupa I bto sistem
13. Poslovođa i bto sistema SSS R Str.isp.za
pos.nadz.2 posl. nad. 1 1
14. Smjenski nadzornik i bto sistema SSS R Str.isp.za
pos.nadz. 2 5 6
15. I rukovalac rotornog bagera VKV R/M/E 2 9 12
16. II rukovalac rotornog bagera VKV R/M/E 2 9 6
17. Rukovalac pretovarača
VKV R/M/E 1 9 10
18.Rukovalac bs-a i pomoćnik rukovaoca pretovarača
KV R/M/E 1 9 3
19. Rukovalac tračnih transportera KV R/M/E 1 40 8
20. Rukovalac odlagača VKV R/M/E 1 5 4Operativna grupa II bto sistem
21. Poslovođa II bto sistema SSS R Str.isp.za
pos.nadz.2 posl. nad. 1 0
72
22. Smjenski nadzornik II bto sistema SSS R Str.isp.za
pos.nadz. 2 4 4
23. I rukovalac rotornog bagera VKV R/M/E 2 5 5
24. II rukovalac rotornog bagera VKV R/M/E 2 5 3
25. Rukovalac pretovarača VKV R/M/E 1 5 3
26.Rukovalac bs-a i pomoćnik rukovaoca pretovarača
KV R/M/E 1 5 0
27. Rukovalac tračnih transportera KV R/M/E 1 40 3
28. Rukovalac odlagača VKV R/M/E 1 5 5
-Diskontinualna otkrivka
29.
Tehnički rukovodilac pogona diskontinualna otkrivka
VSS R Str.isp. za teh.ruk. 3 1 2
30. Tehničar diskontin. otkrivke SSS R/M/O 1 0
31.Poslovođa diskontinualne otkrivke
SSS R Str.isp.za pos.nadz.
2 posl. nad. 1 1(2)
32.Smjenski nadzornik diskontinualne otkrivke
SSS R Str.isp.za pos.nadz. 2 5 5
33. Smjenski planer na odlagalištu KV R/M/G/O 1 10 2
34. Rukovalac bagera dreglajna VKV R/M/E 2 2 2
35. Rukovalac turn - dozera VKV R/G/M 2 5 4
Operativna grupa za proizvodnju otkrivke– diskontinualni sistem i
36.Rukovalac hidrauličnog bagera (vk 6 – 11 m3)
VKV R/G/M Str.isp.za pos.nadz. 2 5 5
37. Vozač dampera (v sanduka preko 50 m3) VKV R/S/G/M 2 27 27
Operativna grupa za proizvodnju otkrivke– diskontinualni sistem ii
38. Rukovalac buldozera (snage preko 500 kw) VKV R/G/M 2 5 10
39. Rukovalac utovarača (v kašike > 5 m3) VKV R/G/M Str.isp.za
pos.nadz. 2 5 5
40. Vozač dampera (v sanduka preko 50 m3) VKV R/S/G/M 2 27 23
Operativna grupa za proizvodnju otkrivke– diskontinualni sistem iii41. Rukovalac
hidrauličnog bagera (vk 3 - 6 m3 )
VKV R/G/M Str.isp.za pos.nadz.
2 6 6
42. Vozač dampera (v sanduka 30 -50 m3) VKV R/S/G/M 2 28 11
Operativna grupa za proizvodnju otkrivke– diskontinualni sistem iv
43.Rukovalac hidrauličnog bagera (vk 6 – 11 m3)
VKV R/G/M Str.isp.za pos.nadz. 2 5 5
44. Vozač dampera (v sanduka preko 50 m3) VKV R/S/G/M 2 18 18
Grupa za kombinovano otkopavanje otkrivke u okviru– diskontinualne otkrivke
73
45. Poslovođa Wirtgen-a SSS R Str.isp.za teh.ruk. 2 1 1
46. Rukovaoc Wirtgen-a SSS R/E/G/MOsposobljenost za samostalan I bezbjedan rad
2 8 7
47. Vozač dampera (v sanduka >50 m3 ) VKV R/S/G/M/E
Osposobljenost za samostalan I bezbjedan rad
2 18 1
-Proizvodnja ugljaPogon proizvodnja uglja
48.Tehnički rukovodilac pogona proizvodnja uglja
VSS R Str.isp.za teh.ruk. 3 1 1
49. Tehničar za proizvodnju uglja SSS R/M/E/O 1 1 1
50. Poslovođa proizvodnje uglja SSS R Str.isp.za
pos.nadz.2 posl. nad. 1 1
51. Poslovođa prodaje uglja SSS R/S Str.isp.za
pos.nadz.2 posl. nad. 1 0
52. Smjenski nadzornik proizvodnje uglja SSS R Str.isp.za
pos.nadz. 2 5 5
53. Vozač kamiona (vozač c kategorije) KV R/S/G/M
Osposobljenost za samostalan i bezbjedan rad
1 20 7
Operativna grupa za proizvodnju uglja –diskontinualni sistem I
54.Rukovalac hidrauličnog bagera (vk 3 - 6 m3 )
VKV R/G/M 2 5 8
55. Vozač dampera (v sanduka do 30 m3) VKV R/S/G/M 2 25 23
Operativna grupa za proizvodnju uglja-diskontinualni sistem ii
56.Rukovalac hidrauličnog bagera (vk 3 - 6 m3)
VKV R/G/M 2 4 8
57. Vozač dampera (v sanduka do 30 m3) VKV R/S/G/M 2 25 22
Operativna grupa za proizvodnju uglja– dtd sistem
58. Rukovalac drobilice VKV R/M/G/E 2 5 5
59. Rukovalac tračnih transportera KV R/M/E 2 15 3
60.Rukovalac utovarača (v kašike od 3 m3 do 5 m3) - CAT 966
SSS R/G/M 2 5 5
61. Rukovalac bagera RH 30
VKV R/M/G/E 2 5 1
-Služba odvodnjavanja, odlag.pepela i šljake, kamenolomSlužba za odvodnjavanje
R.b. Naziv radnog mjesta stručna sprema
profil zanimanja
posebni uslovi
radno iskustvo
broj izvršila
ca
stvarni
broj
1. Tehnički rukovodilac službe za odvodnjavanje VSS R/H.geol Str.isp. za
teh.ruk. 3 1 1
2. Evidentičar SSS opšti 1 1 -74
3. Tehničar za objekte odbrane od voda SSS R 1 1 1
4. Poslovođa odvodnjavanja SSS R Str.isp.za pos.nadz. 2 posl. nad. 1 1
5. Smjenski nadzornik u službi odvodnjavanja VKV M/E Str.isp.za
pos.nadz. 2 5 5
6. Pumpar I KV M/E/O 1 8 87. Pumpar II PK 1 4 -
8. Tehnolog za pumpna postrojenja VKV elektro 3 1 1
Služ.za odlaganje pep. ,šljake i rekultivaciju
10. Tehnič.ruk.služ. Za odl.pepel,šlj. I rekul. VSS R Str.isp. za
teh.ruk. 3 1 1
11. Inženjer za rekultivaciju VSS Šum./Polj. Str.isp. za teh.ruk. 3 3 3
12. Poslovođa odlaganja pepela , šljake i rekultivacije SSS R Str.isp.za
pos.nadz. 2 posl. nad. 1 1
13.Smjenski nadzornik odlaganja pepela , šljake i rekultivacije
SSS G/R Str.isp.za pos.nadz. 2 4 2
14. Smjenski radnik na deponiji pepela KV R/M/G/O 1 8 4
Služba za kamenolom
15. Tehnič.ruk. služ. za kamenolom VSS R Str.isp. za
teh.ruk. 3 1 1
16. Poslovođa kamenoloma SSS R/G Str.isp.za pos.nadz. 2 posl. nad. 1 1
16.a Smjenski nadzornik na kamenolomu SSS R/G Str.isp.za
pos.nadz. 2god. 1 1
17. Rukovalac bušaće garniture VKV R/M 2 1 -
18. Pomoćnik rukovaoca bušaće garniture KV R/M 2 1 -
19. Rukovalac drobilice VKV R/M 2 1 1
-Služba za pomoćnu mehanizaciju i održavanje putevaSlužba za pomoćnu mehanizaciju
R.b. Naziv radnog mjesta stručna sprema
profil zanimanj
a
posebni uslovi
radno iskustvo
broj izvrš.
Stvar.
broj
1.Tehnički rukovodilac službe pomoćna mehanizacija i održavanje puteva
VŠS M Str.isp. za teh.ruk. 3 1 1
2. Tehničar za pomoćnu mehanizaciju SSS M 2 1 1
3. Poslovođa za pomoćnu mehanizaciju SSS M Str.isp.za
pos.nadz.2 posl. nad. 1 1
4.Smjenski nadzornik za pomoćnu mehanizaciju i održavanje puteva
SSS S/M Str.isp.za pos.nadz. 2 5 5
5. Rukovalac buldozera (snage 200 - 500 kw) VKV R/G/M 2 22 18
6. Rukovalac buldozera (snage do 200 kw) KV R/G/M 2 3 -
7. Rukovalac utovarača (v kašike od 5 m3) - cat 988 VKV R/G/M 2 5 5
8. Rukovalac utovarača ( v kašike od 3 m3 do 5 m3) - cat
SSS R/G/M 2 6 -
75
983
9.Rukovalac utovarača (v kašike do 3 m3) - ult 160 i 220
KV R/G/M 2 4 -
10. Rukovalac cijevopolagača VKV R/G/M Ispit za dizaličara 2 3 3
11. Rukovalac rovokopača KV R/G/M 2 3 -12. Rukovalac skip-a VKV R/G/M 2 3 2
13. Poslovođa pumpe za gorivo VKV R/S/E/Mispit.za ruk.sa zap.teč.
2 1 1
14. Izdavač goriva na pumpi za gorivo KV R/S/E/M
ispit.za ruk.sa zap.teč.
2 3 4
18. Rukovaoc cisterne za gorivo VKV S/M ADR ispit 2 4 2
16. Vozač kombija (u smjeni) KV (D kategorija) 1 6
17. Smjenski portir-čuvar mehanizacije KV R/M/E/O 1 6 4
Operativna grupa za održavanje puteva
18. Poslovođa grupe za održavanje puteva SSS R/G
str.isp.za pos.nadz
.2 1 1
19. Rukovalac grejdera ( 200 kw ) VKV R/G/M 2 5 4
20. Vozač cisterne za vodu KV S/M 2 5 121. Rukovalac valjaka KV R/S/G/M 1 2 2
22. Vozač kamiona (vozač c kategorije) KV R/S/G/M 1 8 2
Služba održavanja i servisa mehanizacije
24.Tehnički rukovodilac službe za održavanje i servis mehanizacije
VSS M Str.isp. za teh.ruk. 3 1 1
25. Referent održavanja mehanizacije SSS M/E/O 1 2 -
Operativna grupa tehnička priprema
26.Vodeći inženjer održavanja i servisa mehanizacije
VSS M Str.isp. za teh.ruk. 3 1 -
27.Inženjer pripreme održavanja i servisa mehanizacije
VSS M 3 2 1
28. Inženjer održavanja i servisa VŠS M 3 2 2
29. Inženjer dijagnostičar VSS M/E 3 1 1
30. Tehničar defektator SSS M/S Specijalistički.isp. 1 1 1
Operativna grupa održavanje mehanizacije
31. Rukovodilac održavanja mehanizacije VŠS M Stručni
ispit 3 1 1
32. Poslovođa održavanja mehanizacije SSS M Str.isp.za
pos.nadz.2 posl. nad. 1 1
33. Vođa grupe održavanja mehanizacije VKV M/E Str.isp.za
pos.nadz. 3 5 5
34. I automehaničar VKV M 3 8 6
76
35. II automehaničar KV M 2 7 636. I autoelektričar VKV E 3 3 437. II autoelektričar KV E 2 2 138. Mehaničar – hidrauličar VKV M 3 2 239. Bravar – zavarivač VKV M 2 2 240. Autolimar-lakirer VKV M 2 1 -41. Smjenski automehaničar VKV M 3 4 242. Smjenski autoelektričar VKV E 3 4 -43. Pomoćni radnik PK 1 1 1
Operativna grupa servis mehanizacije
44. Rukovodilac servisa VŠS M Stručni ispit 3 1 1
45.Pomoćnik rukovodioca servisa mehanizacije za elektro poslove
VŠS E Stručni ispit 3 1 -
46. Poslovođa servisa SSS M Str.isp.za pos.nadz.
2 posl. nad. 1 1
47. Referent servisa SSS M/S 1 1 148. Tehničar u servisu SSS M/S 1 2 249. Automehaničar VKV M 3 3 250. Automehaničar - vozač VKV M 3 2 151. Bravar varilac KV M 1 1 152. Podmazivač – perač KV M 1 3 1
53. Vođa grupe vulkanizerskuh radova VKV M 1 1 1
54. Vulkanizer I VK M 2 255. Vulkanizer II-viljuškarista KV M 2 5
6.2.4. Mašinska služba
R.b. Naziv radnog mjesta stručna sprema
profil zanimanja
posebni uslovi
radno iskustvo
broj izvršil
aca
stvarnibroj
1. Tehnički rukovodilac mašinske službe VSS M Str.isp. za
teh.ruk. 3 god 1 1
2. Referent mašinske službe SSS M/O 1 god 1 1Operativna grupa tehnička priprema
3. Vodeći inženjer mašinskih radova VSS M Str.isp. za teh.ruk. 3 god 1 1
4. Inženjer za kontinualnu opremu VSS M 3 god 1 1
5. Inženjer za diskontinualnu opremu i DTD sistem VŠS M 3 god 1 1
6. Inženjer za radioničke radove VSS M 3 god 1 17. Inženjer za pumpna postrojenja VŠS M 3 god 1 1
8. Inženjer za gumarsko-vulkanizerske radove VŠS M 3 god 1 1
9. Inženjer za podmazivačke radove VŠS M 3 god 1 110. Tehnolog za kontinualnu opremu SSS M 1 111. Tehnolog za diskontinualnu opremu SSS M 1 112. Tehnolog za radioničke radove SSS M 1 113. Tehničar SSS M 1 god 1 1
77
14. Tehnolog za gumarsko-vulkanizerske radove VKV 3 god 2 1
Operativna grupa mašinsko održavanje i radionice
15. Tehnički rukovodilac mašinskog održavanja i radionica VŠS M Str.isp. za
teh.ruk. 3 god 1 1
16. Pomoćnik teh.ruk.maš.održavanja i radionica VŠS M Str.isp. za
teh.ruk. 3 god 1 -
17. Glavni poslovođa mašinskog održavanja SSS M
Str.isp.za pos.nadz.
2 posl. nad. 1 1
18. Poslovođa održavanja kontinualne opreme SSS M Str.isp.za
pos.nadz.2 posl. nad. 1 1
19. Poslovođa održavanja diskontinualne opreme SSS M Str.isp.za
pos.nadz.2 posl. nad. 1 1
20. Poslovođa radioničkih radova VKV M Str.isp.za pos.nadz.
2 posl. nad. 1 1
21. Poslovođa održavanja DTD sistema VKV meh.m
aš.alStr.isp.za pos.nadz.
2 posl. nad. 1 1
22. Poslovođa održavanja pumpnih postrojenja SSS M Str.isp.za
pos.nadz. 3 god 1 -
23. Vođa grupe za otkopne i pretovarne mašine VKV M Str.isp.za
pos.nadz. 3 god 2 2
24. Vođa grupe za odlagajuće mašine VKV M Str.isp.za pos.nadz. 3 god 2 2
25. Vođa grupe za transportne sisteme VKV M Str.isp.za pos.nadz. 3 god 2 2
26. Vođa grupe za bravarsko vulkanizerske radove VKV M Str.isp.za
pos.nadz. 3 god 2 2
27. Vođa grupe za podmazivačke radove VKV M Str.isp.za
pos.nadz. 3 god 1 2
28. Nadzornik radioničkih radova VKV M Str.isp.za pos.nadz. 3 god 1 1
29. I Bravar VKV M 3 god 10 1030. II Bravar KV M 2 god 12 431. Hidrauličar-mehaničar SSS M 3 god 1 1
32. Bravar-zavarivač VKV M atest za varioca 3 god 4 1
33. Bravar-podmazivač KV M 2 god 3 -34. Bravar-vulkanizer VKV M 3 god 6 2
35. Rukovalac dizalice 40 T VKV M/S/G Ispit za dizaličara 3 god 2 1
36. Rukovalac dizalice 15 T VKV M/S/G Ispit za dizaličara 3 god 1 1
37. Rukovalac dizalice 3-5 T KV M/S/G Ispit za dizaličara 3 god 2 2
38. Bravar-vozač radionice KV M 2 god 3 -Operativna grupa smjensko održavanje
39. Smjenski nadzornik mašinskih radova SSS M Str.isp.za
pos.nadz. 2 god 5 5
40. Smjenski bravar za otkopne i pretovarne mašine VKV M 2 god 10 10
41. I Smjenski bravar VKV M 3 god 12 942. II Smjenski bravar KV M 2 god 10 -
43. Smjenski bravar-zavarivač KV M atest za varioca 2 god 4 2
44. Smjenski nadzor SSS M 2 god 5 -78
maš.održ.kamenloma
6.2.5. Elektro službaR.b. Naziv radnog mjesta stručna
spremaprofil
zanimanjaposebni uslovi
radno iskustvo
broj izvršilaca
stvarnibroj
1. Tehnički rukovodilac elektro službe VSS Elektro Str.isp. za
teh.ruk. 3 god 1 1
2. Tehničar za dokumentaciju SSS Elektro 1 god 1 2
Operativna grupa tehnička priprema
3. Vodeći inženjer elektro poslova VSS Elektro Str.isp. za
teh.ruk. 3 god 1 -
4.Inženjer prip.elek.poslo.na tehnol.opr.
VSS Elektro 3 god 1 -
5.Inženjer prip.el.ek.posl.na elek.snab.i odvod.
VSS Elektro 3 god 1 -
6.Inženjer elek.posl.za kamione sa el.mot.pogonom
VŠS Elektro 3 god 1 1
7. Inženjer za prip.radioničkih poslova VŠS Elektro 3 god 1 -
8. Tehnolog pripreme elek.poslova SSS 1 god 1 2
9. Tehničar SSS Elektro 1 god 2 2 Operativna grupa tehnološka elektro oprema i radionice
10. Teh.ruk.el.posl.na teh.opr i radionici. VSS Elektro Str.isp. za
teh.ruk. 3 god 1 1
11. Pom. ruk.el. posl.na teh.opr i radionici.
VŠS Elektro Str.isp. za teh.ruk.
3 god 1 1
12. Gl.poslo. el.posl. na teh.opr i radionici. SSS Elektro Str.isp.za
pos.nadz. 2 god 1 2
13.Poslovođa elektro poslova na BTO sistemima
SSS Elektro Str.isp.za pos.nadz. 2 god 1 -
14.Poslovođa elek.poslova na disk.opremi i DTD sistemu
SSS Elektro Str.isp.za pos.nadz. 2 god 1 1
15.Poslovođa elek.poslova za kamione sa el.mot.pogonom
SSS Elektro Str.isp.za pos.nadz. 2 god 1 1
16. Poslovođa el.poslova u radionici SSS Elektro Str.isp.za
pos.nadz. 2 god 1 1
17.Vođa gr.za otkopne pretovarne maš. I drobilice
SSS Elektro Str.isp.za pos.nadz. 3 god 3 3
18.Vođa grupe za transportne sisteme i odlagače
SSS Elektro Str.isp.za pos.nadz. 3 god 3 1
79
19.Električar za otkop.pret.maš.i drobilice
SSS Elektro 3 god 4 -
20. Električar za kamione sa el.mot.pogonom SSS Elektro 3 god 3 -
21. Autoelektričar VKV Elektro 3 god 2 122. I Električar SSS Elektro 3 god 4 323. II Eelektričar KV Elektro 2 god 4 -
24. Smjenski nadzornik elek.posl.na tehnol.opr. SSS Elektro Str. ispit za
posl.nadz 2 god 5 6
25. Smjenski elek.za otkop. I pretov. maš. I drobilice SSS Elektro 3 god 12 12
26.Smjenski elek.za kamione sa el.mot. pogonom
SSS Elektro 3 god 5 3
27. I Smjenski električar SSS Elektro 3 god 8 629. II Smjenski električar KV Elektro 2 god 8 2
Operativna grupa elektrosnabdijevanje i odvodnjavanje rudnika
30. Teh.ruk.el.snabdj. i odvodnjavanja rud. VŠS Elektro Str.is. za
the.ruk. 4 god 1 1
31. Gl.posl.el.snabdije. i odvodnja. Rud. SSS Elektro St.isp.za
posl. Nadz. 2 god 1 1
32. Poslovođa el.poslova u snabdijevanju SSS Elektro St.isp.za
posl. Nadz. 2 god 1 1
33. I Električar elektro snabdijevanja SSS Elektro Ispit za
uklopničara 2 god 4 1
34. II Električar elektro snabdijevanja KV Elektro 2 god 3 2
35. Poslovođa elektro poslova u odvodnjavanju SSS Elektro Str.ispit za
pos.nadz. 2 god 1 1
36. I Električar u odvodnjavanju SSS Elektro Ispit za
uklopničara 3 god 3 2
37. II Električar u odvodnjavanju KV Elektro 2 god 2 -
38. Smjenski nadz.elektro snabdij. I odvod. SSS Elektro Strr.ispit za
posl.nad 2 god 5 5
39. Uklopničar u elektro snabdjevanju SSS Elektro Ispit za
uklopničara 3 god 4 3
40. Smjenski električar u odvodnjavanju
SSS Elektro Ispit za uklopničara
3 god 4 3
80
VII. PREPOZNAVANJE I UTVRĐIVANJE OPASNOSTI I ŠTETNOSTI NA RADNOM MJESTU I U RADNOJ SREDINI
81
7.1. SPISAK KORIŠĆENE DOKUMENTACIJE O POSTOJEĆEM STANJU ZAŠTITE I ZDRAVLJA NA RADU
7.1.1. Pregledi i ispitivanja sredstava rada
Tabela br.3. Podaci o izvršenom periodičnim pregledima i ispitivanju sredstava za rad
Red.br. OBJEKAT- POGON
Broj sredstava rada koja su pregledana
Naziv ustanove lica koja je
izvršila perioduični
pregled i ispitivanje
Broj stručnognalaza-datum
pregleda
Sredstva koja nemaju Upotrebnu dozvolu-koja nisu
pregledana
1. RJ Rudnik 37
Institut zaštite, ekologije i
informatike, B.Luka
Zahtjev br.747/08 od
10.11.2008.god.
Nema2. RJ Rudnik 2 RN br.696/09 od
11.08.2009.god.
3. RJ Rudnik 1RN br.1027/09
od 11.11.2009.god
4. RJ Rudnik 5 RN br.123/09 od12.02.2009.god.
5. RJ Rudnik 34 RN br.360/10 od 25.05.2010.god.
1kom
6. RJ Rudnik 1 RN br.559/10 od 27.07.2010.god.
Nema
7. RJ Rudnik 5 RN br.795/10
8. RJ Rudnik 5 Rudarski institut Tuzla
30-03-04-60/11, februar 2011 godine
9. RJ Rudnik 3 Institut za ekologiju, zaštitu na radu i zaštitu
od požara - Istočno Sarajevo
03-12500, 13.12. 2010
godine
10. RJ Rudnik 134
Institut zaštite, ekologije i
informatike, B.Luka
RN 839/11 od 07-11.11.2011. 11-sredstava nisu
pregledana(neispravna)
Poslodavac ima evidenciju o periodičnom pregledu i ispitivanju sredstava rada i opreme
82
Zaposleni u Službi rukovođenje i zajednički poslovi RJ i Službi zaštite na radu koriste sredstva rada i opremu koja ne podliježu periodičnim pregledima.
7.1.2. Ispitivanja uslova radne sredine
Tabela br.4.Podaci o uslovima radne sredine
Red.br.
LOKACIJA(pogon, prostorija,
radno mjesto)
Ispitivani parametri radne sredine (hemijski,biološk i
fizičke štetnosti , mikroklima,osvjetljenost)
ZadovoljavaDA/NE
Br.stručnog nalaza –datum
pregleda
Naziv ustanove koja je izvršila
pregled
1. RJ Rudnik-proizvodnja Ljetni period Ne 1185/08
09.09.2008.god.
Institut zaštite, ekologije i
informatike, B.Luka
2. RJ Rudnik-proizvodnja Zimski period NE 257/09 od
10.02.2009.
Institut zaštite, ekologije i
informatike, B.Luka
3. RJ Rudnik-proizvodnja
Ispitivanjima nejonizirajućih zračenja
na trafostanicama površinskog kopa
DA 20.10.2008.
Institut zaštite, ekologije i
informatike, B.Luka
4. RJ Rudnik-proizvodnja
Mjerenja radiaktivnog zračenja u radnoj i
životnoj sredini Rudnika i TE Gacko
DA 14.10.2004 Institut za nuklearne nauke
„Vinča“ Beograd
1-2.Nisu izvršena ispitivanja uslova radne sredine u skladu sa Pravilnikom o postupku i rokovima preventivnih i periodičnih pregleda i ispitivanja opreme za rad i preventivnih i periodičnih ispitivanja uslova radne sredine ("Sl.glasnik RS", br.66/08) za Službu rukovođenje i zajednički poslovi RJ i Službu zaštite na radu (zgrada Tehničke pripreme).
Komentar ispitivanja nejonizirajućih zračenja na trafostanicama površinskog kopaUzimajući u obzir rezultate mjerenja i analizu mjernih rezultata zaključuje se:
- Lokacije obuhvaćene ovim mjerenjem su kontinurano izložene zračenjima električnog i magnetnog polja, čiji je intenzitet u svim mjernim zonama višestruko ili značajno manji od propisanih graničnih vrijednosti.
- Pošto intezitet električnog i magnetnog polja ima relativno male vrijednosti, za prostorije stalnog boravka nije neophodno preduzimanje dodatnih mjera za zaštitu ljudi, u smislu zaštite od štetnog djelovanja elektromagnetnog polja.
- Za otvorene prostore oko i između transformatorskih postrojenja, takođe, nije potrebno preduzimanje dodatnih mjera za zaštitu ljudi, u smislu zaštite od štetnog djelovanja elektromagnetnog polja.
- U prostoru direktno uz transformatorske jedinice, na udaljenostima manjim od 50 cm, ne preporučuje se boravak duži od 2 sata. Boravak osoblja u ovim zonama u trajanju dužem od 2 sata,
83
kada su ova postrojenja pod naponom, nije zabranjen, ali treba biti regulisan posebnim internim pravilnikom.
Mjerenja radiaktivnog zračenjaMjerenja radiaktivnog zračenja u radnoj i životnoj sredini Rudnika i TE Gacko, koja je 2004. godine
izvršio Institut za nuklearne nauke „Vinča“ Beograd, obuhvatila su mjerenja jačine apsorbovane doze gama zračenja u krugu termoelektrane i okolini, spektrometriju gama emitera uzoraka uglja, jalovine, pepela, šljake, vatrostalnih opeka, otpadnog gvožđa, otpadnih voda, vode uzete iz rijeka Mušnice i Gračanice, zemljišta i bilja, kao i mjerenje ukupne alfa i beta aktivnosti vode.
Kontrola radioaktivnosti radne i životne sredine obuhvatila je spektrometriju gama emitera, 23 analiza, mjerenje jačine apsorbovane doze gama zračenja u vazduhu, mjerenja ukupne alfa i beta aktivnosti, 6 analiza i mjerenje radioaktivnosti otpadnog gvožđa.
Rezultati koji su tom prilikom dobijeni mjerenjima su upoređivani sa literaturnim podacima iz razloga nepostojanja zakonskih propisa o koncentraciji prirodnih i proizvedenih radionuklida u uzorcima za ispitivanje uzetim iz radne i životne sredine.Tabela br.5.Rezultati mjerenja radioaktivnog zračenja na kopu
Vrsta uzorkaBq/kg
226Ra 232Th 40K 235U 238U 137Cs 210PbUgalj komad kop krilo B 12±2 6,7±1,0 60±7 1,3±0,2 20±5 1,2±0,2 20±4Ugalj komad kop krilo B 449±31 7,6±2,3 <MDC 45±3 601±60 <MDC 529±74Pepeo sa deponije kod kaseta 67±7 13±2 101±12 8,6±0,9 169±37 <MDC 61±21
Pepeo sa stare deponije Dražljevo 186±15 15±2 23±5 18±2 257±36 <MDC 245±39
Ispitivanje voda obuhvatilo je nekoliko različitih lokacija. U većini uzoraka dobijene su vrijednosti ispod minimalne detekcione koncentracije. Rezultati mjerenja su prikazani u sljedećoj tabeli:
Tabela br.6.Rezultati mjerenja radioaktivnog zračenja vode
Vrsta uzorkaBq/l
226Ra 232Th 40K 235U 238U 137CsVode sa dna kopa 0,15±0,03 <0,02 2,8±0,5 <0,14 <0,01 0,013±0,006Vode iz rijeke Mušnice ispod izliva otpadnih voda <0,05 <0,02 <0,03 <0,14 <0,01 <0,008Voda izvorska, izvor Miloševac <0,05 <0,02 <0,30 <0,14 <0,01 <0,008Voda iz kanala oko deponije pepela 0,13±0,01 <0,02 0,23±0,06 <0,14 <0,01 <0,008Voda iz rijeke Gračanice iznad uliva otpadnih voda <0,05 <0,02 0,40±0,08 <0,14 <0,01 <0,008
U svim analiziranim vodama dobijene su vrijednosti ukupne alfa i beta aktivnosti su ispod granice detekcije. Rezultati mjerenja dati su u slijedećoj tabeli.
Tabela br.7.Rezultati mjerenja radioaktivnog zračenja vode(alfa i beta aktivnosti)
Mjerno mjesto Ukupna alfa aktivnost Ukupna beta aktivnost
Voda sa dna kopa 0,13±0,02 3,5±0,5Voda iz rijeke Mušnice ispod izliva <MDC 0,20±0,03Voda izvorska <MDC 0,19±0,03Voda oko deponije pepela <MDC 0,24±0,04Voda iz rijeke Gračanice <MDC <MDC
84
Istovremeno sa uzimanjem uzoraka za spektrometriju gama emitera izvršeno je mjerenje apsorbovane doze gama zračenja u vazduhu na 1 m iznad zemljišta. Mjerenjima su dobijeni slijedeći rezultati:Tabela br.8.Rezultati mjerenja radioaktivnog zračenja vazduha
Red. broj Mjesto mjerenja Doza nSv/h
1. Otprema pepela i šljake 502. Rijeka Mušnica ispod mosta na mjestu uliva otpadnih voda 703. Izlivna cijev vode sa dna kopa 604. Deponija jalovine 605. Kop krilo V 606. Kop krilo V 707. Deponija jalovine istočna strana 708. Deponija šljake 709. Deponija pepela kod kaseta 60
10. Srđevići 6411. Rijeka Mušnica, most u Srđevićima 6012. Izvor Miloševac 8013. Kanal oko deponije pepela i šljake OV1 8014. Rijeka Gračanica iznad mosta 7515. Stara deponija Dražljevo 9016. Selo Vrba 7017. Klinje kod brane 75
Na osnovu rezultata mjerenja radioaktivnosti utvrđeno je:- Da su koncentracije prirodnih radionuklida u uglju niže u odnosu na njihov sadržaj u pepelu.- Koncentracije prirodnih radionuklida u zemljištu su niže nego u pepelu i šljaci, samo su veće - vrijednosti za 40K, što je i očekivano.- Prirodni radionuklidi u vodama nisu zastupljeni u značajnijoj mjeri. Od svih analiziranih - uzoraka svi zadovoljavaju propisane vrijednosti, jedino uzorak vode uzet sa dna površinskog kopa nije zadovoljavao uslove propisane Pravilnikom o higijenskoj ispravnosti vode za piće (Službeni list SFRJ, br. 42/98).
Ukupna alfa i beta aktivnost u uzorku vode uzetom iznad i ispod uliva otpadnih voda u rijeku Mušnicu je značajno niža od graničnih vrijednosti. Mjerenja su pokazala da je eventualno zagađenje rijeke ispod granica detekcije.
U ispitivanim uzorcima detektovani su prirodni radionuklidi: 226Ra, 232Th, 40K, 235U, 238U, 210Pb i proizvedeni radionuklid 137Cs. Koncentracije prirodnih radionuklida u šljaci niže su u odnosu na njihov sadržaj u pepelu, što je posljedica koncentrisanja. Dobijene vrijednosti u šljaci i pepelu reda su veličine, kao i drugim zemljama. Sadržaj prirodnih radionuklida zavisi od geološkog porijekla i vrste uglja, tako da se vrijednosti mogu razlikovati npr. za mrki i kameni ugalj.
Na osnovu urađenih mjerenja radioaktivnosti i rezultata dobijenih mjerenjima zaključeno je da nema povećanja radioaktivnosti u okolini usljed rada Rudnika i termoelektrane Gacko.
7.1.3. Pregledi i ispitivanja elektroenergetskih i gromobranskih instalacija
Tabela br.9. Pregledi i ispitivanja elektroenergetskih i gromobranskih instalacija
Red.br.
LOKACIJA-OBJEKAT- POGON-KANCELARIJA
Vrsta pregleda instalacija (elektro-
gromobranske)
Zadovoljava DA/NE
Broj stručnognalaza-datum
pregleda
Naziv ustanove koja je izvršila
pregled i ispitivanje
85
Nije izvršen pregled i ispitivanje elektroenergetskih instalacija u objektima Rudnika.
Izvršena su ispitivanja gromobranske instalacije za sljedeće objekte:• Prostorija čete za spasavanje i ambulanta,• Garderoba rudara, lampara i garderoba elektrane,• Restoran,• Protivpožarna pumpna stanica i pumpna stanica rashladne vode,• Vatrogasni dom,• Rashladni toranj,• Tehnička priprema.
7.1.4. Pregledi i ispitivanja elektro-izolacione zaštitne opreme
Tabela br.10.Podaci o izvršenom periodičnim pregledima i ispitivanju sredstava za rad
Red.br.
Naziv zaštitne opreme
Broj sredstava rada koja su pregledana
Naziv ustanove lica koja je izvršila
perioduični pregled i
ispitivanje
Broj stručnognalaza-datum
pregleda
Sredstva koja nemaju
Upotrebnu dozvolu-koja nisu
pregledana1. Rukavice 40
„Institut zaštite , ekologije i
informatike“ Banja Luka
RN 291/10 od 23.04.2010.god.RN 779/10 od 15.10.2010.godRN 964/10 od 21.12.2010.god.RN 298/11 od 05.05.2011.god.
Nema
2. Čizme 403. Indikator 184. Elektro izolacione
motke 4
5. Izolaciona prostirka 50 m2
7.1.5. Organizovanje i pružanje prve pomoći
Poslodavac nema obučena lica u skladu sa članom 7. stav 1. Pravilnika o opremi i postupku za pružanje prve pomoći i o organizovanju službe spasavanja u slučaju nezgode na radu ("Sl.list SFRJ", br.21/71) za pružanje prve pomoći. U objekima/prostorijama preduzeća postoje sanitetski kompleti/ormarići sa sanitetskim materijalom i sredstvima za pružanje prve pomoći.Ormarići nisu kompletni.
7.1.6. Obuka radnika
Obuka radnika iz Zaštite na radu i zaštite od požarTabela br. 11.Podaci o izvršenoj obuci iz oblasti Zaštie na radu i Zaštite od požara
Red. Br.
LOKACIJA/KANCELARIJA/
POGON
Broj radnika koji su prisustvovali obuci i
provjeri znanja iz oblasti Zaštite na radu
Da li su zadovoljili na provjeri znanja
Naziv ustanove koja je izvršila obuku,
broj radnog naloga, datum
ZNR, ZOP(DA/NE)
86
1.
RJ RUDNIKGACKO1.Centar za koordinaciju i kontrolu rudarskih radova2.Geološka služba
3.Služba za rudarska mjerenja i geodeziju4.Služba za kamenolom5.Pogon kontinualna otkrivka6.Pogon diskontinualna otkrivka7.Pogon proizvodnja uglja8.Služba za odvodnjavanje9.Služba za odlaganje pepela, šljake i rekultivaciju10.Služba održavanja i servisa mehanizacije11.Služba održavanja i servisa mehanizacije12.Mašinska služba13.Elektro služba14.Službe pomoćne mehanizacije i održavanja puteva
DA
RJ Rudnik po Rešenju 03-I-10278
od 24.12.2010 godine
Poslodavac dao na uvid spiskove radnika po službama o izvršenoj obuci i ZNR i ZOP.
7.1.6.a. Položen stručni ispit za tehničko rukovođenje i nadzorTabela 12a-Podaci o položenom stručnom ispitu za tehničko rukovođenje i nadzor
Red. br.
Prezime, očevo ime i ime Radno mjesto
Stepen stručne spreme
Stručni ispit za
teh. ruk./nad
z.
Zahtjev
radnog mjesta
Osposoblje-nost/
Primjedba
1. Vuković Vidoje Bojo Ruk. RJ Rudnik MR, dip.inž.rud. DA NE
2. Blagojević Milan Brano Gl. Teh. Rukovo. RJ VSS - rudar DA DA
3. Govedarica Milan Dušan
teh.ruk. Sek.proizvod. VSS - rudar DA DA
4. Vuković Miloš Boško vodeći inženjer za O.I.
Mr/dip.inž.geo. DA NE
5. Bojović Milijan Dijana inž.za geol.ekon.istra. VSS - geolog DA NE
6. Vukotić Petar Vojin po.Gl.teh.ruk.RJ za inv.
DR,dip.inž.maš. DA NE
7. Vasiljević Milan Dragan ruk. smjene Rudnika VSS - rudar DA DA
8. Veselinović Božidar Rade
ruk. smjene Rudnika VSS - rudar DA DA
9. Spasojević Simo Milenko
ruk. smjene Rudnika VSS - rudar DA DA
10. Lopaćanin Alempije Zoran
ruk. smjene Rudnika VSS - rudar DA DA
11. Jegdić Staniša Marko sm.inž.održavanja Rud.
VŠS - inž. maš. DA DA
12. Davidović Branko Ognjen
sm.inž.održavanja Rud.
VŠS - inž. maš. NE DA ruk. buldozer
(200-500kw)
13. Mastilović Desko Mirko sm.inž.održavanja Rud.
VŠS - inž. maš. DA DA
87
14. Šolaja Mišo Miloš sm.inž.održavanja Rud.
VŠS - inž. maš. DA DA
15. Šuković Desimir Siniša sm.inž.održavanja Rud.
VŠS - inž. maš. NE DA
16. Krstojević Dušan Desanka ruk.Službe ZNR VSS - rudar DA DA audit OHSAS
18001
17. Tepavčević Svetozar Đorđije
Ins. ZNR za elektro po. VŠS - elektro DA DA raspored do
01.12. 2008
18. Koprivica Bogdan Zoran
Ins. ZNR za mašin. po. VSS - mašinac DA DA
19. Tomašević Todor Radojica Inž.ZNR i ZŽS VŠS- inž.zaš. NE DA
20. Milinković Radoš Radenko ref.ZNR za ele.posl. SSS - elektro DA DA SI za nadzor
21. Lasica Svetko Nenad ruk.Sl.prip.rud.rad. VSS - rudar DA DA22. Vuković Božo Vlajko Ref.prip.rud.rad. VKV - bravar NE NE invalid rada23. Cetić Bogdan Nada teh. za proiz.uglja VSS - rudar DA NE24. Vasiljević Marko Mara tehničar za dokum. SSS - rudar NE NE25. Divljan Danilo Boriša ruk.geološke sl. VSS - geolog DA DA
26. Jakšić Kosto Rajko meteorolog VSS – geogr. NE DA Potrebna Pos. obuka
27. Stajić Đole Vukota geoekolog VSS – geogr. NE NE
28. Koprivica Milko Slavoljub
ruk.Sl.za rud.mjerenja
Mr/dip.inž.geod. DA DA
29. Perišić Drago Branko ruk.cen. Za ko.iko.rud.r VŠS - elektro DA DA
30. Kovačević Maksim Milan
Teh.ruk.kont.otkrivke VSS - rudar DA DA
31. Stojanović Radoje Ranko
Teh.ruk.dis.otkrivke VSS - rudar DA DA
32. Šešlija Branko Miodrag Teh.ruk.OJ pro.uglja VSS-rudar DA DA
33. Milošević Ljubo Risto Teh.ruk.Službe odvod. VSS-geolog DA DA
34. Beatović Milorad Sreten tehn.rukov. OPŠ i reku. VSS- rudar DA DA
35. Stojanović Blažo Sreten teh.ruk.pom.meh.I od.pu. VŠS-inž.maš. DA DA
36. Savić Spasoje Željko teh.ruk.službe za odr. VSS-mašinac DA DA
37. Albijanić Todor Rajko te.ru.el.sna.i od.rud VŠS - elektro DA DA
38. Rogan Danilo Milan te.ruk.mašinske služ. VSS- mašinac DA DA
39. Ćurić Tomo Luka vod. inž. maš.radova VSS- mašinac DA DA
40. Perin Mirko Pero inž.za kontin.opremu VSS- mašinac DA DA
41. Ivković Rade Miljan inž.za disk.Opr.i DTD VŠS-mašinac DA DA
42. Čabrilo Ilija Dragan inž.za radion. radove VSS-mašinac DA DA
43. Ćorović (Ilija) Trifko inž.za pu. postrojenja VŠS-mašinac DA DA
44. Vuković Milovan Dušanka
inž.za gum.vul.radove VŠS - mašinac
45. Pješčić Maksim Rista inž.za podm- radove VŠS -mašinac
46. Aškrabić Bogdan Blagota
tehnič.ruko.održ.i rad. VŠS - mašinac DA DA
88
47. Škiljević Vukosav Marko ruk.održa.mehaniz. VŠS-
inž.metal. DA DA
48. Šolaja Milinko Zdenko teh.ruk.elektro sl. VSS - elektro DA DA
49. Miljuš Simo Jovo vod.inž.elektro posl. VSS - elektro DA DA
50. Mučibabić Nenad Veselin
p.teh.ru.na te.op.i ra.
VŠS – elektro NE NE Voz.kamiona.
51. Šolaja Dušan Dijana teh.ruk.na teh.op. i rad. VSS - elektro NE NE
52. Banaš Dobroslav Anto inž.prip.od.i servisa VSS-mašinac DA NE Voz.kamiona
53. Vasiljević Kosto Stanislav inž.za rekultivaciju VSS-poljopr. DA DA
54. Jovanović Miodrag Dragijana rud.mjerač I VŠS/
inž.geod.. DA DA St.is. za pos. Mjerenja
55. Kovačević Maksim Mileta ruk.servisa VŠS-inž.maš. DA DA
56. Milidrag Milorad Zorana inž.za rekultivaciju VSS-poljop. DA NE
57. Stajić Ljubomir Milijana vod.inž.od.i servisa VSS-mašinski DA DA
58. Aškrabić Đorđo Vidosava tehničar SSS -
el.tehničar NE NE
59. Adžić Radomir Biljana teh.prip.elekt.posl. SSS - el.tehničar NE NE
60. Bjelogrlić Todor Boško posl. disko. Otkrivke SSS-rud.teh. DA DA sindikat
61. Višnjevac Miloš Stojanka
teh.za pom. Mehaniz. SSS-maš.teh. NE NE
62. Vuković Danilo Cmiljana tehničar SSS -
el.tehničar NE NE
63. Vuković Obren Koviljka teh.za radio.radove SSS maš.teh. NE NE
64. Vuković Slavko Brana ref.elektro službe SSS - el.tehničar NE NE
65. Glogovac Dušan Draginja teh.za disk.opremu SSS - maš.teh. NE NE
66. Govedarica Jovan Dragoslav tehničar servisa VKV-bravar NE NE
67. Govedarica Milan Desanka ref.proiz.uglja SSS-maš.teh. NE NE
68. Koprivica Mladen Vesna ref.za lič.zaš.opr.i sr SSS -mašinac DA DA
69. Krstojević Radoslav Nada ref.proiz.otkrivke SSS - gimnaz. NE NE
70. Lažetić Obrad Slađana referent servisa SSS-maš.teh. NE NE71. Manjak Radivoje Željko rud.mjerač II SSS/geod.teh. NE DA St.is. za pos.
mjer.
72. Mastilović Dragoje Saša ruk.buldoz (200-500KW) VKV-bravar NE NE ruk.buldoz.
73. Milošević Vukota Mira čistačica u DC-u PK - kuvar NE NE74. Milošević Branko Vera sekretarica SSS - ekon. NE NE75. Okiljević Nikola Novka ref.održ.mehaniz. SSS-gimnazija NE NE
76. Pljevaljčić Lekso Momo,IR teh.za pu.postro. VKV-el.meh. DA NE
77. Simunović Tomo Dragan, IR ref.održ.mehaniz. SSS-maš.teh. DA NE
78. Stanjević Miloš Branislavka SSS NE NE
79. Supić Milimir Dobrila teh.zaobj.odb.kopa od v. SSS-rud.teh. NE NE
89
80. Crnogorac Vukota Milka domar DC-a PK - trgovac NE NE
81. Bošković Neđeljko Borislav pos.održ.pump.post. SSS maš.teh. DA DA
82. Budalić Radovan Svetozar
pos.održ.kont.opreme
VKV -meh.maš.ala. DA DA
83. Vuković Blažo Radovan gl.po.el.po.na t.op.i ra.
SSS - el.tehničar DA DA
84. Adžić Milosav Branko smj.nadzornik II BTO SSS-rud.teh. DA DA
85. Bjeković Špiro Miloš nadz.OPŠ i rek. SSS-rud.teh. DA DA
86. Bošković Aleksa Nikola sm.nad.za pom. Mehaniz. SSS-maš.teh. DA DA
87. Bošković Jovan Radomir sm.nad.maši.radova VKV - bravar DA DA
88. Bratić Mirko Bogoljub smj.nadz.proi.uglja SSS-rud.teh. DA DA
Ukupan broj radnika sa VSS, VŠ, SSS i VKV je 88 od toga položen stručni ispit za teh.rukovođenje i nadzor ima 58. Radnika.
7.1.6.b. Obuka za samostalan i bezbjedan rad
Tabela br.12.b Podaci o izvršenoj obuci za samostalan i bezbjedan rad
Red. br.
Prezime, očevo ime i ime Radno mjesto
Stepen stručne spreme
Stručni ispit za teh. ruk./nadzor
Zahtjev
radnog
mjesta
Osposobljenost/ Primjedba
1. Manjak Radivoje Željko rud.mjerač II SSS/
geod.teh. NE DA St.is. za pos. Mjerenja
2. Avdalović Đorđo Radenko
I ruk.rotornog bagera
VKV-meh.maš.al. NE NE I ruk. rotornog
bagera3. Guzina Obrad Miloš I ruk. Rot. Bagera VKV-bravar DA DA I ruk. Rot. Bagera
4. Avdalović Miloš Radovan ruko.dizalice 40 t VKV -
vozačruk.diz. 125 i 400
kN
5. Andrić Luka Momčilo
voz. dam. Vs=30-50 m3 KV-vozač NE NE vozač dampera
Vs<30m36. Andrić Milinko
Nebojšaruk.utovarača Vk3-
5 m3SSS-
građ.teh.NE NE ruk.utovarača Vk
dp 5m3/11.07.06
7. Antelj Danilo Aleksa ruk. BK Vk=3-6m3 VKV-bravar NE NE ruk.hid.bagera Vk
3-6m3 i Vk 6-12
8. Antelj Manojlo Miljan
voz. dam. Vs do 30 m3
KV-metalostrug. NE NE vozač kamiona
9. Antelj Miodrag Bogdan ruk. TT KV-bravar NE NE NE
10. Antunović Danilo Risto
sm.bra.zaot.i pre.maš.
VKV - bravar NE NE NE
11. Antunović Ljubenko Zoran rukovalac valjka VKV-bravar NE NE ruk. buldozer (200-
500kw)/12.07.06
12. Antunović Ljubenko Marko I barvar VKV -
bravar NE NE NE
13. Aprcović Vladimir Novak
vozač dam. (Vs < 30m3) KV vozač dam. (Vs <
30m3)14. Aprcović Milinko voz. dam. Vs do 30 VŠS- NE NE pumpar,voz.Dam.
90
Vladimir m3 poslovna Vs<30m3
15. Arsić Desimir Žarko II električar e.sna. KV - el.mehaničar NE NE NE
16. Aćimović Jovan Dejan
ruk.hid.bagera Vk 3-6m3
SSS/VKV meh.maš. NE NE ruk.hid.bagera Vk
3-6m3 i Vk 6-12
17. Adžić Borislav Srećko rukovaoc TT VKV-bravar NE NE ruk.tra. T. I
ruk.dam.Vs>50m3
18. Adžić Vlado Peko I električar e.sna. VKV - el.energetič. DA NE NE
19. Adžić Dragić Dragan ruk.pretovarača KV-trgovac NE NE NE
20. Adžić Đorđe Dušan ruk. Buld.W> 500kW
VKV-maj.gr.meh. NE NE ruk.Bul.200-500 i
>500kW,ruk.Uto.,
21. Adžić Zdravko Zoran, IR
voz. dam. Vs=30-50 m3 VKV-vozač NE NE vozač dampera (Vs
>30m3)/08.07.06
22. Adžić Luka Milimir vozač kamiona KV-vozač NE NE vozač kamiona/21.12.06
23. Adžić Nenad Slavenko
vozač damperaVs>50m3 VKV-vozač NE NE voz. Dam.
Vs<30>50m3
24. Adžić Šćepan Milorad
ruk.utova. Vk3-5 m3 KV-bravar NE NE ruk.utovarača Vk
dp 5m3/11.07.06
25. Adžović Lazar Miroslav VKV vozač NE NE
26. Babić Radoje Slaviša
vo.gr.za podm. radove
VKV - bravar DA DA
27. Babić Ratko Vladimir
vozač cisterne za vodu KV-bravar NE NE NE
28. Babić Ratko Slavko voz. Dampera Vs>50 m3 VKV-vozač NE NE voz. Dam. Vs>30 i
>50m3
29. Bajović Gavrilo Dušan bravar-vulkanizer VKV -
bravar NE NE NE
30. Bajović Ljubomir Žarko I smjenski bravar VKV -
meh.maš.ala. NE NE NE
31. Bajčetić Jovan Predrag
voz. dam. Vs do 30 m3
VKV-maš.brav. NE NE vozač
kamiona/04.01.07
32. Beatović Milovan Čedomir I bravar VKV -
bravar NE NE NE
33. Beatović Mitar Zoran
smj.el.u odvodnjavanju
SSS -el.tehničar NE DA Ispit uklopničara
34. Beatović Mihajlo Uroš
sm.el.za o.pr.maš.i dr.
VKV - el.mehaničar NE NE NE
35. Bejat Miloš Zdravko uklop. U ele.snad. VKV - el.mehaničar DA DA ispit uklopničara
36. Biberdžić Nenad Duško
voz.dampera Vs>50 m3
VKV-vozač NE NE voz. dam.Vs>50m3
37. Bjelica Anđelko Nebojša
sm.el.za o.pr.maš.i dr.
VKV - el.mehanič. NE NE NE
38. Bjelica Mijat Milorad I smjenski bravar VKV -
bravar NE NE NE
39. Bjeloglav Dragutin Željko
ruk.buldoz (200-500KW) VKV-bravar NE NE ruk.buldoz (200-
500KW)/12.07.06
40. Bjeloglav Jovan Dragutin ruk.pretovarača KV-bravar NE NE rukovalac
preovarača
41. Bjelogrlić Boško Bojan pumpar I KV-bravar NE NE pumpar
42. Bjelogrlić Milan Danko,IR
iz.gor.na pum.za gorivo
SSS-maš.teh. DA DA ispit za ruk.sa
zap.teč.
43. Bjelogrlić Pero Dragan
ruk. Buld.W>500kw
VKV-maj.gr.meh. NE NE NE
44. Bjelogrlić Radivoje tehničar-defektator SSS- DA DA spec.ispit
91
Jovo saob.teh.
45. Bjelogrlić Ves. Strahinja
sm.rad.na dep.pepela
KV-ruk.rud.meh. NE NE NE
46. Bogdanović Vidak Milimir ruk. Turn-Dozera VKV/SSS-
maš.teh. NE NE ruk.uto. Vk =5m3 i ruk.turndoz.
47. Božić Radislav Goran voz. dam.Vs>50m3 VKV/SSS NE NE voz.kam./21.12.06
i dam.Vs>50m3
48. Bovan Petar Njegoslav
voz. dam. Vs do 30 m3
VKV-meh.maš,ala. NE NE vozač dampera
49. Božović Gojko Milimir ruk. TURN-Dozera VKV-bravar NE NE ruk.rovo. I ruk.HB
Vk=3-6
50. Boljanović Aleksa Radomir
rad.načiš.odr.i upuš.tt *** nije
raspIKV NE
51. Boljanović Ilija Milosav I automehaničar VKV-
automehan. NE NE NE
52. Bošković Radojica Blažo, IN II bravar KV - trgovac NE NE NE
53. Bošković Radojica Miloš vozač kamiona KV-bravar NE NE vozač
kamiona/18.04.07
54. Bošković Ratomir Dragiša
voz. dam. Vs do 30 m3 VKV-bravar NE NE vozač dampera
55. Bratić Dragan Rodoljub
Ruk.utova. Vk do 3-5 m3
KV-ruk.rud.meh. NE NE
ruk.utovarača Vk dp 5m3/11.07.06,
vozač kamiona 21.12./06
56. Bratić Jovan Milimir
voz. dam. Vs do 30 m3 VKV vozač
kamiona/04.01.07
57. Bratić Miloš Boško vozač cisterne za vodu KV-bravar NE NE vozač kamiona,
voz.cist.
58. Budalić Gojko Dragan
II ruk. rotornog bagera VKV-bravar NE NE II ruk. rotornog
bagera
59. Budalić Spasoje Zoran ruk. pretovarača KV-
maš.brav. NE NE ruk. pretovarača
60. Bumbić Branko Nenad vozač kamiona KV-bravar NE NE vozač
kamiona/04.01.07,
61. Bumbić Radovan Radenko bravar-vulkanizer VKV-
meh.maš.al. NE NE NE
62. Buha Branko Milenko dispečer VKV -
bravar NE NE invalid rada
63. Buha Đole Milimir ruk.grejdera (200kw) VKV NE NE ruk.grejdera
200kW/11.07.06
64. Buha Kosto Zoran sm. automehaničar VKV-automehan. NE NE automehaničar
65. Buha Milorad Radoje
voz. dam. Vs=30-50 m3 VKV-bravar NE NE vozač
kamiona/21.12.06
66. Buha Radivoje Predrag
voz. dam. Vs do 30 m3 VKV-limar NE NE vozač dampera
(Vs<30m3)
67. Buha Radomir Vladimir
voz. dam. Vs=30-50 m3 VKV-bravar NE NE vozač dampera
68. Buha Radmilo Nenad
voz. dam. Vs=30-50 m3 VKV-vozač NE NE
vozač kamiona /04.01.07,dampera
30-50, dampera Vs>50 11.12.09
69. Vasiljević Marko Radivoje I ruko.rot.bagera VKV-bravar NE NE ruk. Rotornog
bagera
70. Vidaković Neđeljko Dragan
sm.bra.zaot.i pre.maš.
VKV - bravar NE NE NE
71. Vidojević Obren Aleksa vozač kamiona VKV-vozač NE NE vozač kamiona i
dam.Vs>50m3
92
72. Vilić Mihajlo Dragan II sm. Električar KV -
el.mehanič. NE NE NE
73. Vujičić Lazo Rajko voz. dam. Vs do 30 m3 VKV-vozač NE NE vozač kamiona
74. Vujičić Lazo Dragan
sm.bra.zaot.i pre.maš. VKV -bravar NE NE NE
75. Vujičić Petko Novica vozač kamiona KV-
metalostrug. NE NE vozač kamiona i Vs>50m3
76. Vukajlović Dragutin Ratko
ruk.buldoz (200-500KW)
VKV-maj.građ.me
h.NE NE ruk.buldoz (200-
500KW)
77. Vukajlović Dragutin Radovan
voz. dam. Vs do 30 m3 VKV-vozač NE NE vozač dampera
78. Vukajlović Mile Saša I smjenski bravar VKV -
bravar NE NE NE
79. Vuković Božo Desko I ruko.rot.bagera VKV/SSS DA NE ruk. Rotornog
bagera
80. Vuković Danilo Todor voz. dam.Vs>50m3 VKV-bravar NE NE voz.kam. i
dam.Vs>50m3
81. Vuković Danilo Mladen
voz. dam. Vs=30-50 m3 VKV-bravar NE NE vozač dampera
82. Vuković Ilija Mirko voz. dam. Vs do 30 m3 VKV-vozač NE NE vozač
kamiona/04.01.07
83. Vuković Milivoje Vlado
voz. dam. Vs do 30 m3 VKV-bravar NE NE pumpar
84. Vuković Milovan Veselin
ruk.grejdera (200kw) VKV-bravar NE NE ruk.grejdera
200kW/12.07.06
85. Vuković Nikola Milorad
voz. Dam. Vs >50 m3 VKV-vozač NE NE voz. Dam. Vs<30 i
>50 m3
86. Vuković Slavko Dragan ruk. Pretovarača KV-bravar NE NE ruk. Pretovarača
87. Vuković Slobodan Miladin
voz. Dam. Vs>50 m3 VKV-vozač NE NE voz. Dam. Vs>30 i
>50 m3
88. Vuković Aleksa Sreten
voz. Dam. Vs do 30 m3
voz. Dam. Vs do 30 m3
89. Vuković Čedo Radenko
voz. Dam. Vs>50 m3 SSS-rud.teh. NE NE voz. Dam. Vs<30 i
>50 m3
90. Vukosavljević Vas. Batrić ruk. Virtgena SSS-
ekol.teh. NE NE ruk. Virtgena i ruk.drobilice
91. Vulić Savo Saša ruk.grejdera (200kw)
SSS/VKV meh.maš.al. NE NE ruk.grejdera
200kW/12.07.06
92. Vučijak Mitar Dragan
ruk.buldoz (200-500KW)
VKV-metalost. NE NE ruk.buldoz (200-
500KW)12.07.06
93. Vučić Milan Slobodan SSS PENZIJA
94. Glušac Velemir Rade
ruk. Utova. Vk>5m3 VKV-vozač NE NE ruk. Utova.
Vkdo5m3
95. Govedarica Akim Milorad ruk. BK RH 30 VKV-
meh.maš.ala. NE NE NE
96. Govedarica Branko Nikola ruk. TT VKV- vozač NE NE ruk. TT i vozač
dam. Vs do 30m3
97. Govedarica Jovan Siniša
voz. dam. Vs do 30 m3 KV-bravar NE NE vozač kamiona
98. Govedarica Milija Stevo vozač kamiona SSS
PREŠAO U STRUČNE SLUŽBE
99. Govedarica Mirko Pero ruk.drobilice VKV-
automeh. NE NE ruko. Drobilice
100. Govedarica Radoslav Petar vozač kamiona KV-vozač NE NE vozač
kamiona/18.04.07
93
101. Govedarica Tomo Obrad
ruk.bagera dreglajna
VKV-maj.građ.me
h.NE NE rukovaoc drobilice
102. Govedarica Tomo Obren
voz. dam. Vs do 30 m3
SSS-maš.teh. NE NE vozač dampera
Vs<30 m3
103. Govedarica Đuro Maksim vozač dampera VKV
metalostr. NE NE vozač dampera Vsdo 30m3
104. Gojković Vojislav Jovo
voz. dam. Vs do 30 m3 VKV-bravar NE NE pumpar
105. Gojković Milorad Slavko
voz. dam. Vs do 30 m3
SSS-gimnazija NE NE vozač
kamiona/04.01.07
106. Golubović Dušan Sreten
vozač dampera Vs>50m3 KV-vozač NE NE vozač dampera (Vs
>30m3)/08.07.06
107. Goranović Radojica Branislav ruk. Odlagača VKV-
ruk.rud.meh. NE NE ruk. Odlagača
108. Grahovac Ratko Milan
ruk.utovarača Vk3-5 m3
SSS-maš.teh. NE NE ruk.uto.Vk = 5m3 i
II ruk.rot.bag.
109. Guzina Đorđo Dragoljub portir u teh.zgradi VKV -
automeh. invalid rada
110. Davidović Andrija Đorđe
voz. dam. Vs>50m3
VŠS/KV metalos. NE NE voz. Kam. i dam.
Vs>50m3
112. Davidović Radovan Slavko
ruk.utovar. Vk > 5 m3 VKV-vozač ruk.utovar. Vk do
5 m3
113. Damjanac Spaso Milko rukovaoc TT PK-
ruk.rud.meh. NE NE rukovaoc TT
114. Delić Gavrilo Miloš vozač kamiona VKV-bravar NE NE vo.kam.i vo.dam.(30-50)m3
115. Delić Gavrilo Petar voz. dam. Vs do 30 m3
VKV-automeh. NE NE
vozač dampera (Vs >30m3)/08.07.06,
vozač kamiona 21.12.06.
116. Divljan Ljubomir Radenko
ruk.buldoz>500KW SSS-rud.teh. NE NE
ruk.bul.200-500KW/12.07.06 i >500kW 29.04.10
117. Doderović Blažo Radisav
voz. dam. Vs=30-50 m3 VKV-bravar NE NE vo.Dam. Vs<30m3
i Vs>50m3
118. Doderović Radomir Radoman
rukov. Buld. W200-500kW
VKV-ruk.rud.meh. NE NE ruk.buldoz (200-
500KW)/11.07.06
119. Doknić Kostadin Rajko
ruk.buldoz>500KW
KV-ruk.građ.me
h.NE NE
ruk.bul.200-500KW/12.07.06 i >500kW 29.04.10
120. Došlo Pero Savo vođa grupe pumpara
SSS/VKV bravar NE DA pumpar
121. Dragumilo Božidar Radivoje
ruk.bagera dreglajna VKV-bravar NE NE II ruk.rotornog
bagera
122. Drakul Mile Radosav
voz. dam. Vs do 30 m3 VKV-vozač NE NE vozač dampera (Vs
>30m3)/08.07.06
123. Drakul Milan Dragan radnik u garderobi SSS-
maš.teh. NE NE Invalid rada
124. Drobnjak Ilija Zoran voz. dam.Vs>50m3 VKV-vozač NE NE NE
125. Dumnić Milan Mladen ruk.TT KV-bravar NE NE NE
126. Đerić Branko Gavrilo
voz. dam. Vs do 30 m3
VKV-metalostrug. NE NE vozač
kamiona/04.01.07
127. Đerić Milovan Sava ruk.utovar. Vk > 5 m3
KV-automeh. NE NE ruk.utovar. Vk do
5 m3
128. Đerić Stojadin Milosav ruk.drobilice VKV-bravar NE NE ruk. Drobilice
129. Đuričić Milorad Dejan voz. dam.Vs>50m3 VKV-bravar NE NE voz.kam./21.12.06
i dam.Vs>50m3
94
130. Đorđić Nedeljko Zdravko ruk TT SSS maš.teh. DA NE ruk.TT19.03.10
131. Elez Dušan Milorad ruk. BK Vk=3-6m3VKV-
maj.građ.meh.
NE NE ruk.HB Vk(3-6)m3
132. Elek Milan Milimir ruk. BK RH 30 KV-bravar NE NE ruk.hid.bagera Vk 3-6m3/11.07.06
133. Žarković Božo Dragomir ruk.TT PK-bravar NE NE ruk. TT
134. Žarković Božo Radomir ruk. Virtgena VKV-građ. NE NE ruk.Virtgena,2500
29.04.10
135. Žarković Krsto Milorad
voz. dam. Vs=30-50 m3 KV-vozač NE NE
vozač dampera (Vs >30m3)/08.07.06;
vozač kamiona 21.12.06
136. Žarković Krsto Milutin
voz. dam. Vs=30-50 m3 KV-bravar NE NE vozač dampera
Vs<30 i >50 m3
137. Žarković Milenko Dragan
voz. dam. Vs do 30 m3 KV-vozač NE NE vozač
kamiona/21.12.06
138. Žarković Milimir Milinko
Ruk.utova. Vk do 3-5 m3
SSS-maš.teh. NE NE ruk.utovarača Vk
dp 5m3/11.07.06
139. Žerajić Milorad Ranko voz.dam.Vs>50m3 VKV-vozač NE NE voz.dam. i
dam.Vs>50m3
140. Zelenović Vukašin Milorad ruk. BK Vk=3-6m3 VKV NE NE ruk.HB Vk(3-6)m3
141. Zelenović Milan Branislav
voz. dam. Vs do 30 m3 KV-vozač NE NE vozač dampera
Vs<30m3
142. Zelenović Milan Jovan
rukov. Buld. W200-500kW
VKV-maj.građ.me
h.NE NE ruk.buldoz.(200-
500)kW
143. Zelenović Radule Vladan voz. dam.Vs>50m3 VKV-vozač NE NE voz.dam. i
dam.Vs>50m3
144. Zirojević Ljubo Slaviša
I ruk.rotornog bagera
VKV-meh.maš.al. NE NE I ruk.rotornog
bagera
145. Zirojević Mitar Tomislav VKV ruk.buldoz.(200-
500)kW
146. Zurovac Mića Velislav
ruk.hid.bagera Vk 3-6m3
SSS/VKV meh.maš. NE NE ruk.hid.bagera Vk
3-6m3/11.07.06
147. Ivaniš Mitar Miroslav voz.dam.Vs>50m3 VKV-vozač NE NE voz.dam.Vs>50m3
148. Ivanišević Milan Denis voz.dam.Vs>50m3 KV-
automeh. NE NE vozač dampera Vs>30 m3
149. Ivković Lazar Ranko ruk.drobilice VKV-
meh.maš.ala. NE NE ruk. Drobilice
150. Ivković Ratomir Milan voz.dam.Vs>50m3 VKV-bravar NE NE voz.kam. i
dam.Vs>50m3
151. Ivković Savo Predrag
Ruk.utova. Vk do 5 m3
VKV-maš.bravar NE NE Ruk.ut.Vk do 5 m3
i rukHB Vk=3-6
152. Ilić Milorad Radenko voz.dam.Vs>50m3
KV-ruk.sre.unu.t
r.NE NE voz.kam./21.12.06
i dam.Vs>50m3
153. Janjić Kojo Šćepo ruk.buldoz (200-500KW) VKV-bravar NE NE ruk.buldoz (200-
500KW)/12.07.06
154. Janjić Ranko Ranko rukovaoc TT KV-maš.bravar NE NE rukovaoc TT
155. Jevremović Velimir Dragan ruk.turndozera VKV-bravar ruk.Gre.200 kW,
ruk turndozera
156. Jegdić Danilo Milenko
sm.nad.za pom. Mehaniz.
VKV-automeh. DA DA
157. Jegdić Milosav ruk. Odlagača KV - bravar NE NE ruk. Odlagača
95
Milen
158. Jeremić Drago Siniša voz.dam.Vs>50m3 SSS/KV
vozač NE NE vo.kam. i vo.dam.Vs>50m3
159. Jeremić Krsto Danilo voz.dam.Vs>50m3 VKV-bravar NE NE vozač
kamiona/04.01.07
160. Jeremić Blagoje Dušan
voz.kam. i dam.Vs>50m3
161. Jokšić Đoko Dragan voz.dam.Vs>50m3 VKV-meh.maš.al. NE NE voz.dam. i
dam.Vs>50m3
162. Jokšić Luka Branko voz.dam.Vs>50m3 VKV-vozač NE NE voz.dam. i dam.Vs>50m3
163. Kalem Radislav Stojan
ruk.buldoz (200-500KW)
VKV-meh.maš.ala. NE NE vozač kamiona
164. Kalem Rajko Ljubo voz. dam. Vs=30-50 m3 VKV-barvar NE NE voz.dam.i
Vs>50m3
165. Kekić Strahinja Rade vozač kamiona VKV-vozač NE NE vo.kam. i
vo.dam.Vs>50m3
166. Kovačević Gojko Jovan
voz. dam. Vs do 30 m3
KV-maš.brav. NE NE vozač dampera
167. Kovačević Dr. Veselin, IR
iz.gor.na pum.za gorivo KV-vozač DA DA ispit za ruk.sa
zap.teč.
168. Kovačević Dragiša Desimir
ruk.drobilice i ruk.HB 3-6 m3
VKV-meh.maš.ala. NE NE
ruk.drobilice i ruk.HB 3-6 m3
19.03.10
169. Kovačević Dragiša Ratko voz.dam. Vs>50 m3 KV-vozač NE NE voz.kam./21.12.06
I dam. Vs>50 m3
170. Kovačević Mihajlo Jovo
ruk.hid.bagera Vk 3-6m3
KV-ruk.rud.meh. NE NE ruk.HB Vk(3-6)m3
171. Kovačević Momčilo Aleksandar vozač kamiona VKV-vozač NE NE vo.kam. i
vo.dam.Vs>50m3
172. Kovačević Nikola Maksim voz.dam. Vs>50 m3 VKV-bravar NE NE vo.dam. i
vo.dam.Vs>50m3
173. Kovačević Nikola Miodrag ruk. Turndozera KV-vozač NE NE
vozač dam.Vs >30m3/08.07.06 i ruk.turn.29.04.10
174. Kovačević Nikola Njegoš
voz. dam. Vs=30-50 m3 VKV-barvar NE NE vo.dam.Vs< 30m3 i
Vs>50m3
175. Kovačević Obren Radule KV U PENZIJI
176. Kovačević Pero Dobriša
voz.dam. Vs>50 m3 VKV-bravar NE NE vo.dam. i vo.dam.Vs>50m3
177. Kovačević Radivoje Dušan voz.dam. Vs>50 m3 VKV-bravar NE NE vo.dam. i
vo.dam.Vs>50m3
178. Kovačević Ratomir Vladislav ruk. BK RH 30 VKV-
prec.meh. NE NE ruk.HB Vk(3-6)m3
179. Kovačević Slavko Obrad radnik u garderobi KV - bravar NE NE Invalid rada
180. Kovačić Anđelko Novica voz.dam. Vs>50 m3 VKV-vozač NE NE vozač dampera i
Vs>50m3
181. Kokotović Vlado Goran voz.dam. Vs>50 m3 VKV-vozač NE NE vo.kam. i
vo.dam.Vs>50m3
182. Kokotović Ljubomir Miroslav voz.dam. Vs>50 m3 VKV- vozač NE NE vo.dam.Vs>50m3
183. Koprivica Milko Mileta
poslo.odvodnjavanja SSS-rud.teh. DA DA
184. Koprivica Milosav Siniša
voz. dam. Vs=30-50 m3 VKV-vozač NE NE vo.dam.Vs >30m3
i Vs>50m3
185. Koprivica Momčilo Milorad ruk. Virtgena SSS/VKV NE NE ruk. Virtgena,2500
29.04.10186. Koprivica Peko grup.rad.u KV - bravar NE NE Invalid rada
96
Milan garderobi
187. Koprivica Peko Milimir
voz. dam. Vs do 30 m3 KV-bravar NE NE vozač kamiona
188. Koprivica Radivoje Predrag posl.proi.uglja SSS-rud.teh. DA DA
189. Koprivica Boro Goran ruk. Buld. 200-500 VKV
ruk.rud meh. NE NE ruk.buld. 200-500, 19.03.10
190. Kosović Dobrivoje Goran smj.nadz.proi.uglja SSS-rud.teh. DA DA
191. Kosović Momčilo Radoslav
sm.nad.el.snad.i odv.
VKV el.energet. DA DA
192. Kosović Radomir Mitar posl.prod.uglja SSS-
saob.teh. DA DA
193. Košutić Gavrilo Božidar vozač kamiona SSS-
maš.teh. NE NE vozač kamiona/04.01.07
194. Krstojević Jovo Radovan II ruk.rot.bagera SSS-el.tehn. NE NE II ruk.rot.bagera
195. Krstojević Mirko Ratko
ruk.utovar. Vk > 5 m3 VKV-bravar NE NE ruk.utovarača Vk
dp 5m3/11.07.06
196. Krtolica Vukota Sreten portir u teh.zgradi SSS - elektro NE NE invalid rada
197. Krtolica Todor Božidar pumpar I VKV-
zidar,fasad NE NE pumpar
198. Lažetić Vlado Mihajlo
voz. dam. Vs>50 m3 KV-maš.bra. NE NE voz.kam./21.12.06
I dam. Vs>50 m3
199. Lažetić Vojin Branislav
vođa grupe pumpara VKV DA DA pumpar
200. Lažetić Žarko Goran voz. dam. Vs=30-50 m3 VKV-bravar NE NE vozač dampera
201. Lisov Rade Milorad pumpar I IKV-pumpar NE NE pumpar
202. Lojović Jovo Aleksandar
voz. dam. Vs>50 m3
VKV-meh.maš.al. NE NE vozač dampera (Vs
>30m3)/08.07.06
203. Lojović Mijo Radovan vozač kamiona VKV-
metalostr. NE NE vozač kamiona/04.01.07
204. Lojpur Radenko Siniša ruk. BK Vk=3-6m3 VKV-bravar NE NE ruk.uto.Vk= 5m3 i
ruk.hb Vk=3-6
205. Lučić Novak Mitar uklop. U ele.snad. KV - el.mehaničar DA DA ispit uklopničara
206. Mandić Branko Slavo ruk.pretovarača SSS-
gimnazija NE NE ruk. TT i ruk. Pretova.
207. Mandić Milun Milorad
ruk.hid.bagera Vk 3-6m3
SSS-maš.teh. NE NE ruk.hid.bag. Vk 3-
6m3 i Vk 6-12m3
208. Mandić Mirko Radomir VKV
209. Mandić Rade Milorad ruk.cis.za gorivo KV-vozač DA DA ADR ispit
210. Manigoda Vlatko Svetislav
voz. dam. Vs=30-50 m3 VKV-vozač NE NE voz. Dam., voz.
Dam. Vs>50m3
211. Manojlović Gojko Miljan ruk.HB Vk(6-11)m3 VKV NE NE ruk.HB Vk(6-
11)m3
212. Marković Dušan Nikola I ruk.rot.bagera
VKV-ruk.građ.me
h.NE NE ruk. Drobilice i
rot.bag.
213. Marković Milan Milovan II ruk.rot.bagera VKV-bravar NE NE II ruk.rot.bagera
214. Marković Tihomir Mile
vođa grupe pumpara VKV DA DA pumpar
215. Marković Momčilo Goran
voz. dam. Vs=30-50 m3
VKV-meh.maš-al. NE NE vozač dampera i
(Vs >50m3)216. Marković Vuzkašin ruk.bul.200- VKV bravar NE NE ruk.bul.200-
97
Slaviša 500KW,19.03.10 spec. 500KW
217. Mastilović Branko Radivoje ruk. Virtgena VKV-bravar NE NE ruk. Virtgena,2500
29.04.10
218. Mastilović Drago Miodrag
voz. dam. Vs do 30 m3 VKV-vozač NE NE vozač dampera (Vs
>30m3)/08.07.06
219. Mastilović Drago Milenko
voz. dam. Vs=30-50 m3
VKV-meh.maš.al. NE NE vozač kamiona i
dampera
220. Mastilović Krsto Dragan
voz. dam. Vs>50 m3 VKV-bravar NE NE voz.dam. Vs<30
>50m3
221. Mastilović Mirko Dragan pos.OPŠ i rek. SSS-rud.teh. DA DA
222. Mastilović Obrad Sreten ruk. Virtgena VKV-bravar NE NE
ruk.Virt.i ruk.hid.bag.Vk(3-
6)m3
223. Mastilović Risto Krsto ruk. TT PK- bravar NE NE ruk. TT
224. Matković Jovan Siniša
sm.nad.za pom. Mehaniz.
SSS-maš.teh. DA DA
225. Medan Radovan Predrag vozač kamiona VKV-bravar NE NE vozač
kamiona/18.04.07
226. Miletić Dimitrije Srđan rukovaoc TT KV-
maš.bravar NE NE ruk. TT i ruk.utovarivača
227. Miletić Mileta Nebojša rukovaoc TT KV-
maš.bravar NE NE ruk. TT i voz.kamiona
228. Miletić Tomo Dragan dispečer SSS-
maš.teh. NE NE invalid rada
229. Milidrag Milorad Milan
sm.nad.el.po.na teh.op.
VKV - el.energetič. DA DA
230. Milidrag Petar Radenko
smj.nadz.dis.otkrivke SSS-rud.teh. DA DA
231. Milinić Simo Duško voz. dam. Vs=30-50 m3
VKV-metalost. NE NE vozač dampera i
(Vs >50m3)
232. Milinković Miladin Veselin I ruk.rot.bagera SSS-
gimnazija NE NE I ruk.rotornog bagera
233. Milinković Radoš Mitar
voz. dam. Vs do 30 m3 VKV-bravar NE NE vozač dampera
234. Milićević Anto Slavko dispečer VKV-el-
energetičar NE NE Invalid rada
235. Milićević Rajo Milutin
ruk.odlagača KV-el.mehaničar
NE NE NE
236. Milović Blažo Željko I bravar VKV -
bravar NE NE ruk.lan.diz. 5 kN
237. Milović Miladin Vitomir VKV NE NE ruk.buldoz (200-
500KW)/12.07.06
238. Milović Slavko Budislav
voz. dam. Vs=30-50 m3 VKV-vozač NE NE vozač dampera i
(Vs >50m3)
239. Milošević Danilo Velemir
rukov. Buld. W>500kW
VKV-automeh. NE NE ruk.buldozera
>500kW
240. Milošević Dušan Milan ruk. Odlagača KV-bravar NE NE ruk. Odlagača
241. Milošević Krsto Ilija ruk.cis.za gorivo KV-bravar DA DA ADR ispit
242. Milošević Slavko Dragan II ruk.rotornog bag. VKV-bravar NE NE II ruk.rotornog
bag.
243. Milošević Radovan Milimir
posl.cen.za ko.i kor.
VKV - el.mehaničar DA DA SI za nadzor
244. Milošević Radomir Velemir
voz. dam. Vs>50 m3
SSS/VKV-meh.ala. NE NE vozač dampera i
(Vs >50m3)
245. Milošević Slavko Srđan
ruk.bul. (200-500KW)
VKV bravar spec. NE NE ruk.bul.200-
500KW,19.03.10246. Mirić Zdravko ruk.turndozera VKV-bravar NE NE v.kam.i
98
Radivoje ruk.buldozera >500kW
250. Mirić Zdravko Ivan voz. dam. Vs do 30 m3 VKV -bravar NE NE vozač dampera
251. Mitrić Risto Aleksandar ruk. BK Vk=3-6m3 VKV-
meh.maš.ala. NE NE ruk.hid.bagera Vk 3-6m3/11.07.06
252. Mitrić Risto Duško ruk.buldoz >500KW VKV-bravar NE NE
ruk.bul.(200-500KW)/12.07.06
i >500kW 29.04.10
253. Mihić Tihomir Slavko
voz. dam. Vs=30-50 m3 VKV-vozač NE NE
vo. Dam.a (Vs >30m3)i (Vs
>50m3)
254. Mihojević Miho Neđo
voz. dam. Vs>50 m3 VKV-vozač NE NE vozač dampera (Vs
>50m3)
255. Mučibabić Vidak Đorđije
vođa grupe pumpara VKV DA DA pumpar
256. Mučibabić Gojko Milan, IR
I ruk.rotornog bagera
VKV-metalostr. NE NE I ruk. Rotornog
bagera
257. Mučibabić Marko Miljan
voz. dam. Vs=30-50 m3 VKV-vozač NE NE vozač dampera
258. Mučibabić Jovan Marko ra.na rekultivaciji VKV NE NE ruk. Drobilice
259. Mučibabić Mil. Slobodan
ruk.grejdera (200kw) VKV-vozač NE NE ruk.grejdera
200kW/12.07.06
260. Mučibabić Radenko Bogdan vozač kamiona KV-bravar NE NE voz.kam. i
voz.dam.30-50 m3
261. Mučibabić Jefto Milanko vozač kamiona KV vozač NE NE voz.kamiona
19.03.10
262. Nenadić Veljko Radmilo sm.nad.maši.radova VKV -
meh.maš.ala. DA DA
263. Nenadić Lazar Vojin radnik u garderobi NK NE NE U PENZIJI
264. Nikitović Radomir Dragiša
ruk.buldoz (200-500KW) KV-tesar NE NE ruk.buldoz (200-
500KW)/12.07.06
265. Nikolić Danilo Tomislav
smj.nadz. I BTO sistema
VKV-ruk.rud.meh. DA DA
266. Nikolić Đorđo Dragutin - VKV -
el.mehaničar DA DA
267. Nikolić Lazar Radomir
voz. dam. Vs do 30 m3 KV-vozač NE NE vozač dampera
Vs< 30m3
268. Nikolić Ljubomir Vlastimir ruk. Virtgena SSS-
maš.teh. NE NE ruk. Virtgena i ruk.HB Vk=3-6m3
269. Nikolić Rade Novo ruk.hid.bagera Vk 3-6m3
VKV-meh.maš.ala. NE NE
ruk.bul.200-500KW/12.07.06 i ruk.HBK 3-6 m3
29.04.10
270. Nikolić Radovan Vladimir
ruk.grejdera (200kw) VKV-bravar NE NE ruk. Grejdera 200
kW
271. Ognjenović Miljan Zoran ruk. BK Vk=3-6m3 VKV-
metalostr. NE NE ruk.HB Vk(3-6)m3
272. Okiljević Vukota Dragan ruk.HB Vk=3-6m3 VKV-bravar NE NE
vozač dampera i ruk.HB Vk=3-6m3, 19.03.10
273. Okiljević Slobodan Predrag voz. Dam.>50 m3 VKV
voz. Dam.Vs<30i>50
m3
274. Omerović Dževdet Saša rukovaoc TT KV-
maš.bravar NE NE ruk. TT
275. Osmajić Milorad smj.nadz. I BTO SSS-rud.teh. DA DA
99
Radoš sistema
276. Pantelić Nikola Jovo ruk.pretovarača KV-zavarivač NE NE ruk.pretovarača
277. Pantić Svetko Davor ruk.buldoz (200-500KW)
VKV-meh.maš.ala. NE NE ruk.buldoz. (200-
500)kW
278. Pantović Žarko Nenad ruk. Virtgena SSS-rud.teh. DA NE ruk. Virtgena
279. Papović Rade Novica ruk.pretovarača KV-
maš.bravar NE NE ruk. Pretovarača
280 Papović Radivoje Budimir ruk.pretovarača SSS-
maš.teh. NE NE ruk. Pretovarača
281. Papović Radoš Dalibor
Ruk.utova. Vk do 5 m3
VKV-meh.maš.al. NE NE ruk.utovar. Vk do
5 m3
282. Pecelj Neđeljko Miroslav
voz. dam. Vs=30-50 m3
VKV-ruk.rud.meh. NE NE vozač dampera i
Vs>50m3
283. Perović Radmilo Momčilo voz. Dam.>50 m3 VKV,vozač NE NE vozač dampera
Vs>50m3
284. Perović Radovan Dušan
sm.nad.el.po.na teh.op.
VKV - el.mehaničar DA DA
285. Petrović Radoje Mileva planer SSS - maš. NE NE
286. Piljević Veljko Slobodan
voz. dam. Vs do 30 m3
VKV-maš.bra. NE NE vozač dampera Vs
>30m3 i Vs>50
287. Pištalo Stojan Goran voz. dam. Vs=30-50 m3 VKV-bravar NE NE vozač dampera i
Vs>50m3
288. Pješčić Božo Milovan
voz. dam. Vs do 30 m3
KV-maš.bravar NE NE vozač
kamiona/04.01.07
289. Pješčić Milun Željko ruk.pretovarača KV-
metalostrug. NE NE ruk.pretovarača
290. Pojužina Vlado Miladin vo.gr.za odl.mašine VKV -
mašin bravar DA DA
291. Poldruhi Elemir Zvonko nadz.OPŠ i rek. SSS-
građ.teh. DA DA
292. Popadić Marko Dragan
voz. dam. Vs do 30 m3 VKV-vozač NE NE vozač
kamiona/04.01.07
293. Popović Marko Vukašin
vođa gr.za trans.sist.
VKV - bravar Da DA
294. Popović Mile Boško voz. dam. Vs do 30 m3
SSS-maš.teh. NE NE vozač
kamiona/04.01.07
295. Prstojević Novak Veselin ruk. BK Vk=3-6m3 VKV-
maš.bra. NE NE ruk. HB Vk(3-6)m3
296. Prstojević Novak Predrag
voz. dam. Vs>50 m3 KV-vozač NE NE voz.kam./21.12.06
I dam. Vs>50 m3
297. Prstojević Slavko Boško
II ruk.rotornog bagera
VKV/SSS-rud.teh. DA NE II ruk.rotornog
bagera
298. Pušara Boriša Vlajko vozač kamiona KV-vozač NE NE NE
299. Pušara Boriša Radenko posl.održ.mehaniz. SSS-rud.teh. DA DA
300. Pušara Boriša Ranko
sm.nad.za pom. Mehaniz. SSS-rud.teh. DA DA
301. Pušara Danilo Milivoje vozač kamiona VKV-vozač NE NE vozač
kamiona/21.12.06
302. Pušara Danilo Miloš voz. dam. Vs do 30 m3 VKV-vozač NE NE pumpar
303. Pušara Danilo Mirko ruk.cjevopolagača VKV-
meh.maš.ala. NE NE ruk.diz.cjev. I ruk.buld.12.07.06
304. Pušara Milorad Mile voz. dam. Vs>50 m3
VKV-automeh. NE NE vozač dampera i
Vs>50m3
305. Pušara Momčilo voz. dam. Vs>50 VKV-bravar NE NE vozač dampera (Vs
100
Milutin m3 >30m3)/08.07.06
306. Pušara Trifko Boriša ruk.BS-a i pom.pretova.
KV-maš-bravar NE NE ruk.BS-a i
pom.pretova.
307. Pušara Radomir Dragan - SSS-
maš.teh. NE NE
308. Radan Branko Radovan
II ruk.rotornog bagera KV-el.meh. NE NE II ruk.rotornog
bagera
309. Radan Sreten Pero vozač dampera Vs>50 VKV vozač NE NE voz.dampera
Vs>50m3
310. Radić Svetko Miloš voz. dam. Vs do 30 m3 VKV-bravar NE NE vozač kamiona
311. Radovanović Vidak Milimir - VKV-
automeh. NE NE ruk.diz. KAMAZ
312. Rajković Ratko Njegoslav vozač kamiona SSS-
maš.teh. NE NE vozač kamiona/21.12.06
313. Ratković Gojko Neđo
voz. dam. Vs=30-50 m3 VKV-vozač NE NE vozač dampera i
Vs>50m3
314. Rašović Milovan Veselin
ruk.hid.bagera Vk 3-6m3
SSS-maš.teh. NE NE ruk.hid.bagera Vk
3-6m3/11.07.06
315. Rašović Milovan Milivoje
voz. dam. Vs do 30 m3
SSS/VKV meh.maš.al. NE NE vozač dampera (Vs
>30m3)/08.07.06
316. Rebić Milivoje Miloš
vođa gr.odr.mehaniz.
VKV-autoele. DA DA
317. Rebić Miloš Milimir voz. Dam.>50 m3 VŠS-inž.maš. NE NE vozač dampera i
Vs>50m3
318. Rebić Pavle Miodrag II ruk.rot.bagera SSS-
maš.teh. NE NE II ruk.rot.bagera
319. Rebić Miloš Ranko voz. dam. Vs=30-50 m3
VŠS-inž.maš. NE NE vozač dampera
320. Rebić Andrija Miloš ruk.buld.200-500 kW
VKV majs.građ.m
eh.NE NE ruk.buld.200-500
kW, 29.04.10
321. Rončević Milovan Zdravko ruk. TT NK NE NE ruk. TT
322. Rončević Mihajlo Milorad
ruk.utovar. Vk > 5 m3
VKV-el.energ. NE NE ruk.utovar. Vk do
5 m3
323. Rudan Čedo Dragan ruk.buldoz>500KW VKV-bravar NE NE
ruk.bul.200-500kW i
>500kW29.04.10
324. Rudović Danilo Veselin
voz. dam. Vs do 30 m3
KV-ruk.građ.me
h.NE NE vozač
kamiona/01.02.07
325. Savić Rajko Zoran posl.grupe za puteve
SSS-građ.teh. DA DA
326. Savić Spasoja Miro - SSS-maš.teh. NE NE
327. Samardžija Gojko Milenko -.
VKV-metalostruga
rNE NE ruk. Autodizalice
50 kN
328. Samardžić Vaso Siniša pumpar I KV-
automehan. NE NE pumpar
329. Samardžić Sv. Radislav, IR
voz. dam. Vs do 30 m3
VKV-autoelek. NE NE vozač dampera
330. Samardžić Milovan Neđeljko voz.dam. Vs>50 m3 VKV vozač NE NE voz.dampera
Vs>50
331. Svorcan Blagoje Zoran smj.nadz. II BTO SSS- rud.teh. DA DA
332. Simić Jovo Miodrag ruk. TT KV-metalostrug. NE NE rukovaoc TT
333. Skoko Aćim Ljubiša voz.dam. Vs>50 m3 KV-vozač NE NE voz.kam/21.12.06 I
101
dam. Vs>50 m3
334. Slijepčević Jovan Krsto ruk. TT KV-
maš.bravar NE NE ruk. TT
335. Slijepčević Miljan Petar ruk.cjevopolagača
VKV-maj.građ.me
h.NE NE ruk.grej. I
cjevopol.
336. Slijepčević Ma. Mihajlo,IR
iz.gor.na pum.za gorivo PK - bravar NE DA ispit za ruk.sa
zap.teč.
337. Slijepčević Milutin Blagoje ruk.hid.BK 3-6 m3 VKV bravar
spec. NE NE ruk.hid.BK 3-6 m3, 29.04.10
338. Spremo Božo Mladen
voz. dampera Vs>50 m3 VKV-vozač NE NE voz.dampera
Vs>50
339. Stajić Blagoje Čedomir
voz. dam. Vs do 30 m3 KV-vozač NE NE NE
340. Stajić Vidak Čedo voz. dampera Vs>50 m3 VKV-vozač NE NE vo. Dam.Vs<30 m3
i Vs>50
341. Stanić Milijan Igor nadz.OPŠ i rek. SSS-rud.teh. DA DA ruk. HB Vk(3-6)m3
342. Stanić Danilo Saša - Pog.ele.za autom. NE NE
343. Stanjević Vukota Sreten - VKV
elektroener NE NE
344. Starović Gligor Radoslav
voz. dam. Vs=30-50 m3 VKV-vozač NE NE vozač dampera (Vs
>30 i >50)m3
345. Starović Drago Simo
Ruk.utova. Vk do 5 m3 KV-bravar NE NE ruk.utovarača Vk
dp 5m3/11.07.06
346. Starović Čedo Sava voz. dam. Vs do 30 m3
SSS-maš.teh. NE NE vozač kamiona
347. Subotić Milivoje Goran ruk. TT SSS-
maš.teh. NE NE ruk. TT
348. Subotić Petar Obren ruk.odlagača KV-bravar NE NE ruk.odlagača
348. Supić Bogdan Rade - VKV-automehan. NE NE autome. i ruk.diz.
KAMAZ
349. Supić Miloš Dobrivoje
voz. dam. Vs do 30 m3 VKV-bravar NE NE vozač dampera (Vs
>30m3)/08.07.06
350. Supić Miloš Radomir ruk.rovokopača VKV-bravar NE NE ruk.HB Vk(6-
11)m3
351. Sudžum Petar Dragan ruk.odlagača KV-
maš.brav. NE NE ruk. TT
352. Sušić Vukota Ljubiša
ruk.BS-a i pom.pretova.
KV-maš.brav. NE NE NE
353. Sušić Danilo Milimir ruk.cjevopolagača
VKV-maj.građ.me
h.NE NE ruk.grej. I
cjevopol.
354. Sušić Đorđije Milimir - VKV
el.energet. DA DA
355. Sušić Nikola Branislav ruk.TT KV-bravar NE NE rukovaoc TT
356. Sušić Simo Milimir smj.el.u odvodnjavanju
VKV - el.mehaničar NE DA Ispit uklopničara
357. Tepavčević Luka Milisav
smj.nadz.dis.otkrivke SSS-rud.teh. DA DA
358. Tepavčević Milovan Spasoje
pos.pumpe za gorivo VKV-vozač DA DA st.ispit za ruk
za.teč.
359. Tepavčević Miljan Milenko
vozač dampera Vs>50m3 VKV-bravar NE NE voz. dampera
Vs<30>50m3
360. Tepavčević Miljan Sava ruk.HB Vk(6-11)m3 VKV-vozač NE NE ruk.HB Vk(6-
11)m3
361. Tepavčević Radomir Ignjat ruk. TT KV-bravar NE NE ruk. TT
102
362. Tepavčević Radoslav Mladen
poslo. I BTO sistema SSS-rud.teh. DA DA
363. Tepavčević Spasoje Miloš
vozač dampera Vs>50m3 VKV-vozač NE NE
vozač dampera (Vs >30m3)/08.07.06;v
ozač kamiona 21.12.06
364. Tepavčević Radivoje Nešo
voz. dam. Vs=30-50 m3 VKV-bravar NE NE vozač dampera i
Vs>50m3
365. Tepavčević Peko Milan
voz. dam. Vs do 30 m3
VKV-meh.maš.ala. NE NE vozač dampera
366. Tepavčević Stanko Milorad pumpar I KV-
maš.bravar NE NE NE
367. Tepavčević Miljan Zoran
ruk.bul. 200-500kW VKV bravar NE NE ruk.bul. 200-
500kW,29.04.10
368. Tešević Ratko Zoran ruk. BK Vk=3-6m3 KV-
ruk.rud.meh. NE NE ruk.hid.bagera Vk 3-6 i 6-12m3
369. Tovarišić Radenko Ranko ruk. BK Vk=3-6m3 KV - tesar NE NE ruk.hid.bagera Vk
3-6m3 i 6-12m3
370. Todorović Milan Dragan ruk. BK RH 30
VKV-maj.građ-
meh.NE NE NE
371. Todorović Miroslav Srđan ruk.HB Vk(6-11)m3 VKV-vozač NE NE ruk.hid. Bagera
372. Tomanović Gligor Vukota
vozač dampera Vs>50m3
VKV-metalostr. NE NE
vozač dam. (Vs >30m3) i Vs>50m3
373. Trifković Luka Milan ruk.pretovarača
VKV-meh.maš.alat
.NE NE ruk.pretovarača
374. Trklja Vasilj Dušan voz. dam. Vs>50 m3 KV-metalos. NE NE voz.kam.21.12.06 I
dam. Vs>50 m3
375. Tunguz Janko Dragan ruk. Virtgena VKV-
automeh. NE NEruk. Virtgena,II
ruk.rot.bag. I 2500,29.04.10
376. Tunguz Sava Budimir
voz. dam. Vs=30-50 m3 VKV-bravar NE NE vozač dampera
Vs< 30 i >50 m3
377. Ćabak Radovan Manojlo ruk.TT KV-trgovac NE NE ruk. TT
378. Ćalasan Rajko Dragomir
ruk.bag.dreglajna VKV-ele.meh.
NE NE NE
379. Ćorić Miloš Radovan
sm.nad.el.snad.i odv.
VKV -el.energet. DA DA
380. Ćorić Radoslav Ranko ruk.pretovarača KV-
maš.brav. NE NE ruk.pretovarača
381. Ćorić Svetislav Dragomir
vozač dampera Vs>50m3 VKV-bravar NE NE vozač dampera i
Vs>50m3
382. Ćorović Dimitrije Radenko
voz. dam. Vs do 30 m3 KV-bravar NE NE vozač dampera
383. Ćorović Novak Božidar ruk. TT SSS-rud.teh. NE NE ruk. TT
383. Uljarević Dušan Radmilo
voz. dam. Vs do 30 m3
SSS-aviomeh. NE NE vozač kamiona
384. Uljarević Marko Radivoje ruk. Virtgena VKV-bravar NE NE ruk.Virtgena,2500
29.04.10
388. Ušćumlić Blažo Risto vozač kamiona KV-bravar i
vozač NE NE NE
389. Filipović Milovan Dušan
voz. dam. Vs do 30 m3 KV-vozač NE NE vozač dampera
390. Filipović Slobodan Čedo ruk. Odlagača KV-el.meh. NE NE ruk. Odlagača
103
391. Fržović Milan Ljubomir ruk.TT KV-bravar NE NE ruk. TT
392. Hrnjez Stevan Bojan vozač dampera Vs>50 m3 VKV-bravar NE NE vozač dampera
Vs>50 m3
393. Crnogorac Aleksa Nenad
I ruk.rotornog bagera VKV-bravar NE NE NE
394. Crnogorac Blagoje Nemanja ruk.pretovarača KV, SSS-
rud.teh. DA NE ruk.pretovarača
395. Crnogorac Veljko Lazar
pos.ele.posl.u odvod.
VKV - el.mehaničar DA DA
396. Crnogorac Žarko Igor
ruk.BS-a i pom. Pretova. KV-bravar NE NE ruk.BS-a i pom.
Pretova.
397. Crnogorac Jovan Dragoljub smj.nadz.proi.uglja SSS-rud.teh. DA DA
398. Crnogorac Lazar Mladen
smjenski meteorolog
SSS - maš.teh. NE - PO DA -
PO Invalid rada
399. Crnogorac Lazar Obren
vozač cisterne za vodu KV-bravar NE NE NE
400. Crnogorac Martin Ljubomir
Ruk.utova. Vk do 5 m3
VKV-maj.rud.meh. NE NE ruk. Utova.
Vkdo5m3
401. Crnogorac Milovan Vuksan ruk.odlagača
KV-ruk.građ.me
h.NE NE ruk. Odlagača
402. Crnogorac Novak Komnen
ruk.BS-a i pom. Pretova. KV-bravar NE NE ruk.BS-a i pom.
Pretova.
403. Crnogorac Pavle Todor ruk.odlagača KV-bravar NE NE rukovaoc TT
404. Crnogorac Radivoje Dragan ruk. BK Vk=3-6m3 SSS/VKV
bravar NE NE ruk.hid.bagera Vk 3-6m3 i 6-12
405. Crnogorac Rajko Radomir - VKV-
automehani. DA DA
406. Čabrilo Novica Ranko
voz. dampera Vs>50 m3 VKV-vozač NE NE voz.dam.Vs<30 i
Vs>50,
407. Šarenac Kosto Velibor ruk.HB Vk(6-11)m3 VKV-
meh.maš.ala. NE NE ruk.HB Vk(3-6)m3
403. Šarenac Mihajlo Anđelko
ruk.buldoz (200-500KW)
KV-ruk.građ.me
h.NE NE ruk.buldoz.(200-
500)kW
404. Šarenac Risto Pero voz. Dam. Vs>50 m3
VKV-vozač NE NE voz. Dam. Vs<30 i >50 m3/11.07.06
405. Šarović Velemir Vojin
ruk.buldoz.W>500 kW SSS-rud.teh. NE NE ruk.bu.(200-
500)kW i >500kW
406. Šarović Kostadin Zoran I rukoval.rot.bagera VKV-
meh.maš.ala. NE NE I ruk.rotor. Bagera
407. Šarović Milimir Radenko SSS vozač dampera
Vs<30 m3
408. Šarović Radovan Mitar ruk. Turndozera VKV-
meh.maš.ala. NE NE ruk.rov.i skip i turndozer
498. Šiljegović Miladin Miroslav
voz. dam. Vs do 30 m3
KV-metalostr. NE NE vozač
kamiona/04.01.07
499.. Šolaja Mišo Danilo smjenski meteorolog
VŠS- pravnik DA - PO DA -
PO
500. Šolaja Slobodan Siniša
voz. dampera Vs>50 m3 VKV-vozač NE NE voz.dam.Vs>30 i
Vs>50,
501. Šuković Milivoje Krsto I rukoval.rot.bagera VKV-bravar NE NE ruk.rotornog
bagera
502. Šuković Radomir Novak
II ruk.rotornog bagera
VKV-meh.maš.ala. NE NE II ruk.rotornog
bagera
503. Šumić Veljko Ratko ruk.buldoz.W>500 kW VKV NE NE ruk.buldoz. (200-
500)kW
104
504. Šupić Blagoje Dragan
voz. dam. Vs=30-50 m3 VKV-vozač NE NE voz.kam.,voz.dam.
Vs>30 i Vs>50,
505. Šupić Boriša Milutin rukovalac valjka
VKV-maj.građ.me
h.NE NE NE
506. Šupić Danilo Bojan - VKV - el.mehanič. NE NE NE
507. Šupić Danilo Ranko, IR
I ruk.rotornog bagera
VKV-maš.brav. NE NE I ruk.rotornog
bagera
508. Šupić Milinko Mirko
ruk.buldoz (200-500KW) VKV-bravar NE NE ruk.buldoz. (200-
500)kW
509. Šupić Milorad Ljubomir ruk. Virtgena
VKV-el.energetiča
rNE NE ruk.Virtgena,2500
29.04.10
510. Šupić Milorad Rajko
vozač cisterne za vodu
KV-ruk.rud.meh. NE NE vozač cisterne za
vodu
511. Šupić Radovan Dragiša - SSS-el-teh. NE NE NE
512. Šupić Radomir Dragan - SSS -
maš.teh. NE DA
513. Šupić Ljubomir Milenko ruk.HB Vk(3-6)m3 VKV
meh.maš.alat NE NE ruk. HB(3-6)m3 19.03.10
514. Šupljeglav Dim. Milidrag
voz. dam. Vs do 30 m3
KV-metalostr. NE NE vozač dampera (Vs
>30m3)/08.07.06
515. Šušić Milan Radomir
vođa grupe pumpara VKV DA DA pumpar
516. Šušić Milan Radul voz. dampera Vs>50 m3 VKV-vozač NE NE vo. dam. Vs<30 m3
i Vs>30 m3
517. Šušić Milivoje Igor ruk.utovarača Vk3-5 m3
VKV-meh.maš.ala. NE NE ruk.utovarača Vk
dp 5m3/11.07.06
Poslodavac dao na uvid spisak radnika (517radnika) sa radnim mjestima stručnom spremom i zahtjevi za radon mjest .Iz spiska se vidi da ima radnika da rade na radnim mjestima bez stručnog ispta.
7.1.7. Podaci (dokumentacija) o zaštiti od požara
Plan zaštite od požara za objekte R i TE izrađen novembra 1999. godine. Plan izradio "Institut zaštite, ekologije i informatike", Banja Luka.
Dopunu plana zaštite od požara, Operativno-taktički i Tehnološko-preventivni , radni nalog br.13/10, urađen maja 2010 godine "V&Z Zaštita" d.o.o. Banja Luka.
U sklopu R i TE postoji Služba zaštite od požara koja obuhvata Operativni dio službe-Preduzetna vatrogasno spasilačka jedinica i Preventivni dio službe.
7.1.8. Podaci o izvršenim ljekarskim pregledima
Izvještaj Službe medicine rada Banja LukaKrajem 2008. godine urađeni su periodični ljekarski pregledi 54 radnika RJ ZTP.
Preglede je izvršila JZU ''Zavod za medicinu rada i sporta'' Republike Srpske Banja Luka,služba medicine rada.Izvještaj broj 05 – J – 953 o periodičnim ljekarskim pregledima od 12.02.2009.godine.
Izvještaj o periodičnom pregledu radnika R i TE Gacko RJ rudnik
U periodu od 22.12 2008 do 29.12.2008.godine, od strane ZAVODA ZA MEDICINU RADA I SPORTA RS BANJA LUKA izvršen je periodični ljekarski pregled radnika RITE Gacko. Pregledu se odazvalo 855
105
radnika. Sadržaj pregleda određen je prema Elaboratu o radnim mjestima sa posebnim uslovima rada koje je dostavilo preduzeće i Pravilniku o prethodnim i periodičnim ljekarskim pregledima radnika na radnim mjestima sa povećanim rizikom (Sl. glasnik RS broj 68/08). Pregled je obavljen u prostorijama Doma zdravlja u Gacku.
Ukupno je pregledano 534 radnika RJ Rudnik i svi su muškog pola.Najveći broj pregledanih radnika pripada starosnoj grupi od 40 -50 godina, 39,8% (213), zatim starosnoj grupi od 30 – 40 godina, njih 28,6% (153), zatim grupi od 50 – 60 godina, sa 18,7% (100) i konačno starosnoj grupi od 30 – 40 godina, 12,7 % (68) pregledanih radnika. Starosna struktura je nepovoljna, jer većina radnika ima preko 40 godina starosti. Imajući u vidu stanje u RS kada je riječ o starosnoj strukturi zaposlenih, smatramo da je stanje i ovdje očekivano, ali obzirom na prirodu posla neophodno je podmlađivanje ljudskih resursa.Od ukupnog broja pregledanih njih 57,4% (307) je izjavilo da ne konzumira alkohol, a 42,5% (227), da konzumira različite količine alkohola. Uvažavajući sve običaje i navike podnebljana, brojke pokazuju da je stanje po ovom pitanju zabrinjavajuće.Od ukupnog broja pregledanih izjavilo je da puši njih 52,0% (278), a 48,0 % (256) da su nepušači. Najveći broj pušača puši od 20 do 60 cigareta dnevno što je takođe veoma zabrinjavajuće.U strukturi morbiditeta na prvom mjestu po učestalosti su oboljenja iz grupe XI Bolesti sistema za varenje (MKB-10) koja su registrovana kod 49,4% (264) sa vodećom dijagnozom zubnog karijesa, koja je registrovana kod 224 pregledanih radnika. Slijedeća grupa po učestalosti je grupa X Bolesti sistema za disanje koje su registrovane kod 44,1% (236) pregledanih radnika. Hronični bronhitis registrovan je kod 68 slučajeva, a najčešće su registrovana oboljenja gornjih respiratornih puteva koja su nađena kod 135 radnika. Obzirom na prirodu posla koji se obavlja na otvorenom prostoru i na veliki broj pušača ovakvo stanje je bilo za očekivati. Na trećem mjestu po učestalosti su oboljenja iz grupe IX Bolesti sistema krvotoka koja su nađena kod 41,9 % (224) pregledana radnika, od koji njih 136 ima povišen krvni pritisak. Način života, način ishrane, veliki broj pušača, dugotrajni stres uz sve druge faktore doprinijeli su ovakvoj distribuciji oboljenja. Na četvrtom mjestu po učestalosti su oboljenja iz grupe VII Bolesti oka i pripoja oka koja su nađena kod 23,7% (127) pregledanih radnika, sa refrakcionim anomalijama kao vodećim dijagnozama.Na petom mjestu po učestalosti su oboljenja iz grupe VIII Bolesti uva i mastoidnog nastavka koje su registrovane kod 16,2 % (87) pregledanih radnika i kod svih se radi o oštećenju sluha različitog stepena.Na šestom mjestu su oboljenja iz grupe IV Bolesti žlijezda sa unutrašnjim lučenjem, ishrane i metabolizma koja su nađena kod 11,2 % (60) pregledanih radnika. Sve ostale grupe oboljenja registrovane su u manjem procentu i njihova distribucija je prikazana u tabeli broj 2.
Prilikom ocjene radne sposobnosti zaključeno je da je 91,3% (488) pregledanih radnika sposobno za svoj posao. Nesposobnih za svoj posao je 0,9% (5), ograničeno sposobnih 0,5% (3), a privremeno nesposobnih 7,1% (38) i oni su upućeni na dodatne pretrage i dijagnostičke procedure.Nije zabilježen ni jedan slučaj profesionalnog oboljenja, niti su verifikovani znakovi profesionalnih oboljenja.
7.1.9. Povrede na radu, profesionalna oboljenja, bolesti u vezi sa radom Poslodavac je dao na uvid tabelarni pregled povreda na radu za poslednje četiri godine u RJ Rudnik
Tabela br.13. Starosna struktura povrijedjenih radnika
Godine starosti
Godina Godina Godina Godina2007 2008 2009 2010
lakša teža smrtna lakša teža smrtna lakša teža smrtna lakša teža smrtnaOd 19 –25Od 26 –35 1 1Od 36 –45 2Od 46 –55 1 1Ppreko 56 1
106
Ukupno- 1 - 4 - - 1 - - 1 - -
1 4 1 1
Tabela br.14. Kvalifikaciona struktura povrijedjenih radnika
Kvalifikaciona struktura
Godina Godina Godina Godina2007 2008 2009 2010
lakša teža smrtna lakša teža smrtna lakša teža smrtna lakša teža smrtnaNK 1KV 1 1
VKV 3 1
Tabela br.15.Radna mjesta povrijedjenih radnika
Radno mjesto
Godina Godina Godina Godina2007 2008 2009 2010
lakša
teža
smrtna
lakša
teža
smrtna
lakša
teža
smrtna
lakša
teža
ukupno
Metalostrugar 1 1Poslovođa maš.radionice 1 1
Elektro zavarivač 1
Bravar zavarivač 1Pomoćni radnik 1
Tabela br.16. Godine radnog staža povrijedjenih radnika
Godine radnog staža
Godina Godina Godina Godina2007 2008 2009 2010
lakša
teža
smrtna
lakša
teža
smrtna
lakša
teža
smrtna
lakša
teža
smrtna
do 1 godineod 1 – 3 godine 1 1od 3 – 5 godinaod 5 – 10 godina
od 10 – 15 godina 1
preko 15 godina 2 1 1
Tabela br.17. Izvor povrede
Izvor povrede
Godina Godina Godina Godina2007 2008 2009 2010
lakša
teža
smrtna
lakša
teža
smrtna
lakša
teža
smrtna
lakša
teža
smrtna
mašina 1 1teret 1
Radjeni komad 1pod - ponton 1betonski pod 1
107
čelični materijal 1
Tabela br.18. Uzrok povrede
Uzrok povrede
Godina Godina Godina Godina2007 2008 2009 2010
lakša
teža
smrtna
lakša
teža
smrtna
lakša
teža
smrtna
lakša
teža
smrtna
dotrajao suport struga 1
ranija povreda 1težina tereta 1
pregrijan komad 1klizav pod 1 1 1
Tabela br.19. Broj povreda po danima i smjenama
DanGodina Godina Godina Godina2007 2008 2009 2010
lakša
teža
smrtna
lakša
teža
smrtna
lakša
teža
smrtna
lakša
teža
smrtna
ponedjeljakutorak 1srijeda 2
četvrtak 1 1 1petak 1
Smjenaprva 1 4 1 1
Broj odrađenih sati
od 0 – 3 sata 1 2 1od 3 – 6 sati 2od 6 – 8 sati 1
Tabela br.20. Povrijeđeni dijelovi tijela
Povrijedjeni dio tijela
Godina Godina Godina Godina2007 2008 2009 2010
lakša
teža
smrtna
lakša
teža
smrtna
lakša
teža
smrtna
lakša
teža
smrtna
šaka lijeve ruke 1 1stomak 1
zglob desne ruke 1desna noga –
članak 1
čelo nos i lice 1prst od ruke 1
U periodu 01.01. - 30.06. 2010 godine na rudniku se dogodilo deset (10) povreda radnika, koje su razvrstane po strukturi, radnom mjestu, izvoru i uzroku povređivanja, kako slijedi:
Tabela br.21. Starosna struktura povrijeđenih radnika
Godine starosti Vrsta povredeLakše Teže Smrtne
Od 26-35 god. 1 - -
108
Od 36-45 god. 2 1 -Od 46-55 god. 4 2 -Preko 56 god. - - -
Tabela br.22. Kvalifikaciona struktura povrijeđenih radnika
Kvalifikaciona strukturaVrsta povrede
Lakše Teže SmrtneKV 1 2 -SSS 3 - -
VKV 3 1 -VŠS - - -
Tabela br.23. Radna mjesta povrijeđenih radnika
Radno mjestoVrsta povrede
Lakše Teže SmrtneRukovaoci mašina i uređaja 1 2 -
Nadzornik 1 - -Automehaničar 1 - -
Električar - 1 -Bravar 3 - -
Poslovođa 1 - -
Tabela br.24. Godine radnog staža povrijeđenih radnikaGodine radnog
stažaVrsta povrede
Lakše Teže SmrtneOd 1-5 god. 2 - -Od 5-10 god. - 1 -
Od 10-15 god. - - -Preko 15 god. 5 2 -
Tabela br.25. Izvor povrede
Izvor povrede Vrsta povredeLakše Teže Smrtne
Materija (led,beton,kamen,ugalj, izduvni
gasovi, vruća voda)4 3 -
Metalni (drveni) šliper, šina 1 - -Materijalno sredstvo, mašina - - -Ulazno stepenište kamiona,
željezna armatura stepeništa, metalna konstrukcija kolica
2 - -
Ručni alat - - -
Tabela br.26. Uzrok povređivanja
Uzrok povrede Vrsta povredeLakše Teže Smrtne
Nagla promjena položaja tijela pri prenosu tereta - - -Zamor radnika - - -Nesiguran rad na zaleđenoj ili zamašćenoj podlozi - 2 -Neispravno funkcionisanje i održavanje mašina,uređaja i transportnih puteva - 1 -
Nesiguran način rada 7 - -
109
Tabela br.27. Povrjeđeni dijelovi tijelaPovrjeđeni dijelovi
tijela Broj povreda
Ruka 4Noga 4
Noga i ruka 1Glava 1
Tabela br.28. Broj povreda po danima i smjenamaDan Ponedeljak Utorak Srijeda Četvrtak Petak Subota Nedelja
Br. Povr. 2 2 - 3 1 - 2
Smjena I II IIIBr. Povr. 10 - -
Broj odrađenih sati prije povrede
Na putu od kuće do
poslaDo 1h 1-2 h 2-3 h 3-4 h 4-5 h 5-6 h 6-7 h 7-8
h
Na putu od
posla do
kućeBr. Povr. 1 - 2 1 1 2 2 - - 1
Povrede su razvrstane na lakše i teže na osnovu procjene prijemnog ljekara o dužini trajanja odsustva sa posla zbog povrede (oko 30 dana bolovanja lakša povreda a više od 45 dana bolovanja teža povreda), s tim da nije bilo izuzetno teških i smrtnih povreda. Kod Izvođača radova/usluga desila se jedna smrtna povreda dana 26.06.2010 godine, pri čemu je Republički Rudarski Inspektor izvršio uviđaj na licu mjesta o ispitivanju uzroka nesreće, što je dokumentovano zapisnikom br. Up/I-26-070/311-145-1-1/10 od 28.06.2010 godine.
U periodu 01.07. - 31.12. 2010 godine na rudniku se dogodilo sedamanest (17) povreda radnika, koje su razvrstane po strukturi, radnom mjestu, izvoru i uzroku povređivanja, kako slijedi:
Tabela br.29. Starosna struktura povrijeđenih radnika
Godine starostiVrsta povrede
Lakše Teže SmrtneOd 26-35 god. 3 6Od 36-45 god. 1 2Od 46-55 god. 4Preko 56 god. 1
Tabela br.30. Kvalifikaciona struktura povrijeđenih radnikaKvalifikaciona
strukturaVrsta povrede
Lakše Teže SmrtneKV 2SSS 4VKV 4 7VŠS
Tabela br.31. Radna mjesta povrijeđenih radnika
Radno mjesto Vrsta povredeLakše Teže Smrtne
110
Rukovaoci mašina i uređaja 4 6Nadzornik 2
Automehaničar 3Električar
Bravar 1Vođa grupe mašinskih
poslova 1
Tabela br.32. Godine radnog staža povrijeđenih radnika
Godine radnog staža
Vrsta povredeLakše Teže Smrtne
Od 1-5 god. 1 2Od 5-10 god. 1 1Od 10-15 god. 1Preko 15 god. 2 9
Tabela br.33.Izvor povrede
Izvor povrede Vrsta povredeLakše Teže Smrtne
Materija (led,beton,kamen,ugalj, izduvni gasovi, vruća voda)
3 5
Metalni (drveni) šliper, šina -Materijalno sredstvo, mašina 1 7Ulazno stepenište kamiona, željezna armatura stepeništa, metalna konstrukcija kolica
1
Ručni alat
Tabela br.34. Uzrok povređivanja
Uzrok povrede Vrsta povredeLakše Teže Smrtne
Poremećaj u proizvodnom procesu 1 2Bježanje radnika od drugog lica 1Zaleđena, klizava ili zamašćena podloga 1 1Neispravno funkcionisanje i održavanje mašina,uređaja i transportnih puteva 2
Nesiguran način rada 2 7
Tabela br.35. Povrjeđeni dijelovi tijelaPovrjeđeni dijelovi
tijela Broj povreda
Ruka 6Noga 8Leđa 1Glava 2
Tabela br.36. Broj povreda po danima i smjenamaDan Ponedeljak Utorak Srijeda Četvrtak Petak Subota Nedelja
Br. Povr. 3 1 5 2 1 2 3
111
Smjena I II IIIBr. Povr. 10 4 3-
Broj odrađenih sati prije povrede
Na putu od kuće do posla
Do 1h 1-2 h 2-3 h 3-4 h 4-5 h 5-6 h 6-7 h 7-8 h
Na putu od
posla do
kućeBr. Povr. - 4 1 3 2 1 2 1 3 -
Povrede su razvrstane na lakše i teže na osnovu procjene prijemnog ljekara o dužini trajanja odsustva sa posla zbog povrede (oko 30 dana bolovanja lakša povreda a više od 45 dana bolovanja teža povreda), s tim da nije bilo smrtnih povreda. Ukupno u 2010 godini desilo se dvadeset sedam (27) povreda na radu od čega je: 11 lakših povreda i 16 težih povreda što je prouzrokovalo odsustva sa posla usled povrede u 2010 godini od 876 dana, ovaj broj nije konačan jer se bolovanja od povreda koje su se desile u 2010 godini nastavljaju i u 2011 godini (sedam radnika).
Tabela br.37. Podaci o profesionalnim oboljenjima
Red.br.
Ime i prezime oboljelog
Lokacija/pogon
Radno mjesto na kome je
oboljeli radio kada je
utvrđeno profesionalno
oboljenje
Dijagnoza- međunarodna šifra oboljenja
Naziv zdravstvene
ustanove koja je izvršila pregled
oboljelog
Stepen tjelesnog oštećenja
Preostala radna
sposobnos oboljelog
1.
Nema podataka o dijagnostikovanim profesionalnim oboljenjima
Tabela br.38. Podaci o bolestima u vezi sa radom
Red.br.
Ime i prezime oboljelog
Lokacija-pogon
Radno mjesto na kome je oboljeli
radio kada je utvrđeno oboljenje
Dijagnoza i
međunarodna šifra oboljenja
Naziv zdravstvene
ustanove koja je izvršila pregled
oboljelog
Stepen tjelesnog oštećenja
Preostala radna
sposobno oboljelog
1.
Nema podataka o dijagnostikovanim bolestima u vezi sa radom.
7.1.10. Inspekcijski nadzori
Tabela br.39. Podaci o inspekcijskim nalazima o izvršenom nadzoru
112
Red.br.
Nadležna inspekcija za: Datumpregleda
Vrste pregleda i nadzora Vrste zapisa
Redovni pregled
Kontrolni pregled
Inspekcijski zapisnik Rješenje
1. Rudarski inspektor odnosi se na PK „Gračanica“; 07.09.2010 + - 26.070/311-
145-20-2/10
2. Rudarski inspektor – odnosi se na PK kamenolom „Ponikve“; 07.09.2010 + 26.070/311-
145-21-2/10
3. Rudarski inspektor – odnosi se na PK kamenolom „Ponikve“ 19.11.2010 + 26.070/311-
145-21-6/10
4.Elektroenergetski inspektor – odnosi se na Službu „Odvodnjavanja“ RJ Rudnik
01.09.2010 + 26.070/311-136-53-2/10
5.Elektroenergetski inspektor – odnosi se na Pogone „Otkrivka i ugalj“ RJ Rudnik
31.08.2010 + 26.070/311-136-50-2/10
6.
Elektroenergetski inspektor – odnosi se na Službu „Elektrosnadbijevanja DV 35 kV i GTS 35/6 kV“ RJ Rudnik
31.08.2010 + 26.070/311-136-50-2/10
7.Vodoprivredni inspektor – odnosi se na PK kamenolom „Ponikve“
17.11.2010 + 26.060/338-128-89-2/10
Iz zapisnika se nije moglo pročitati zatečeno stanje i naložene mjere poslodavcu prilikom inspekcijskog pregleda (kopije rukopisa inspektora).
7.1.11. Podaci (dokumentacija) o zaštiti na radu
Tabela br.40. Podaci o zaštiti na raduRed. br. Vrsta dokumenta Broj dokumenta Ovlaštena ustanova
1. Pravilnik o zaštiti na radu 245.sjednica Uprave od 12.03. 2009. godine,
Uprava ZP R i TE Gacko, AD Gacko
2.
Plan odbrane i akcija spasavanja od udesa i prirodnih nepogoda površinskog kopa „Gračanica“-Gacko
03-J3177 od 26.07.2005.god.
ZP“Rudnik i termoelektrana Gacko“ ad, Gacko
7.1.12. Podaci o uputstvima za bezbjedan rad
Tabela br.41. Podaci o uputstvima za bezbjedan rad od prozvođača i korisnika opreme
R.B MAŠINA UPUTSTVO IZRADIO DATUM
1. Rotorni bager ER - 1250 održavanje RITE GACKO januar ( 2007 )2. Pretovarač BRS - 1200 29 / 32 održavanje RITE GACKO februar ( 2007 )3. Pretovarač P - 1600 50 / 21 m održavanje RITE GACKO februar ( 2007 )4. Transporter sa trakom održavanje RITE GACKO februar ( 2007 )5. „ rad i rukovanje RITE GACKO jul ( 2010 )6. Mala traka kod tačke Ao rad i rukovanje RITE GACKO decembar
113
(1999)7. Transportne trake održavanje i vulkanizacija RITE GACKO februar ( 2007 )
8. Samohodni pretovarni bunker BS 120 m održavanje RITE GACKO februar ( 2007 )
9. Samohodna pretovarna kolica TPS -1600/1,2 održavanje RITE GACKO februar ( 2007 )
10. Odlagač ARS - 1200 / 20 + 50 x 21 održavanje RITE GACKO februar ( 2007 )11. Odlagač OŠ - 1600 / 110 održavanje RITE GACKO februar (2007 )12. Drobilično postrojenje SB 13 15 održavanje RITE GACKO13. rad i rukovanje RITE GACKO septembar(2009)14. Drobilično postrojenje SB 15 15 rad i rukovanje PROIZVOĐAČ15. Drobilica tesab RK 1010 t rad i rukovanje i održavanje PROIZVOĐAČ januar ( 2005 )16. Bager EŠ 6 / 45 m održavanje RITE GACKO17. „ rad i rukovanje RITE GACKO avgust ( 1999 )18. Bager komatsu PC 2000 rad i rukovanje i održavanje PROIZVOĐAČ19. Bager CAT 365 b rad i rukovanje RITE GACKO oktobar ( 2009 )20. Bager komatsu PC 450 rad i rukovanje RITE GACKO jul ( 2009 )21. „ održavanje PROIZVOĐAČ22. Bager CAT 385 b rad i rukovanje RITE GACKO oktobar ( 2009 )23. „ rad i rukovanje i održavanje PROIZVOĐAČ24. Bager o&K RH 30 c rad i rukovanje PROIZVOĐAČ25. Damper CAT 725 rad i rukovanje RITE GACKO oktobar ( 2009 )26. „ rad i rukovanje i održavanje PROIZVOĐAČ27. Damper CAT 769 rad i rukovanje RITE GACKO oktobar ( 2009 )28. Damper CAT 769 d rad i rukovanje i održavanje PROIZVOĐAČ29. Damper belaz 75135 b rad i rukovanje RITE GACKO mart ( 2008 )30. Damper belaz 75135 b rad i rukovanje PROIZVOĐAČ31. Damper belaz 7555 b rad i rukovanje RITE GACKO maj ( 2008 )32. Kamion mercedes 4141 rad i rukovanje RITE GACKO oktobar ( 2009 )33. Kamion man TGM 26.280 rad i rukovanje PROIZVOĐAČ24. Cisterna za vodu TAM 190 t 15 rad i rukovanje RITE GACKO mart ( 2009 )35. Cisterna za vodu FAP 13 / 14 rad i rukovanje RITE GACKO mart ( 2009 )36. Cisterna za gorivo man TGA rad i rukovanje RITE GACKO mart ( 2009 )37. Cisterna za gorivo man TGA održavanje PROIZVOĐAČ38. Cisterna za vodu man LE 18.280 rad i rukovanje RITE GACKO mart ( 2009 )39. Grejder CAT 16 h rad i rukovanje RITE GACKO mart ( 2009 )40. Grejder MG - 145 rad i rukovanje i održavanje PROIZVOĐAČ41. Grejder komatsu GD 825 a rad i rukovanje RITE GACKO februar ( 2011 )42. „ rad i rukovanje i održavanje PROIZVOĐAČ43. Utovarač CAT 966 g rad i rukovanje RITE GACKO oktobar ( 2008 )44. Utovarač CAT 983 b rad i rukovanje RITE GACKO mart ( 2009 )45. Utovarač ult 160 rad i rukovanje RITE GACKO mart ( 2009 )46. Utovarač ULT 220 rad i rukovanje RITE GACKO mart ( 2009 )47. Utovarač CAT 988 b rad i rukovanje RITE GACKO mart ( 2009 )48. Utovarač CAT 955 l rad i rukovanje RITE GACKO mart ( 2009 )49. Utovarivač RD - 250 rad i rukovanje i održavanje PROIZVOĐAČ50. Buldozer komatsu D 475 a - 5 rad i rukovanje i održavanje PROIZVOĐAČ51. Buldozer komatsu D 155 ax - 6 rad i rukovanje i održavanje PROIZVOĐAČ52. Buldozer CAT d8l održavanje PROIZVOĐAČ53. Buldozer dressta TD - 25 m rad i rukovanje i održavanje PROIZVOĐAČ
114
54. Kombajn wirtgen SM 2100 rad i rukovanje RITE GACKO jul ( 2006 )55. „ rad i rukovanje PROIZVOĐAČ56. Kombajn wirtgen SM 2500 rad i rukovanje PROIZVOĐAČ57. Pumpa FLYGT rad i rukovanje RITE GACKO -200658. „ održavanje RITE GACKO59. Pumpa za dizel gorivo rad i rukovanje RITE GACKO mart ( 2009 )60. Dizalica locatelli GRIL 8125.4 rad i rukovanje RITE GACKO januar ( 2009 )61. „ rad i rukovanje PROIZVOĐAČ62. Dizalica MLT 1040 rad i rukovanje RITE GACKO januar ( 2009 )63. „ rad i rukovanje PROIZVOĐAČ64. Dizalica man 14 220 LE rad i rukovanje RITE GACKO januar ( 2009 )65. „ rad i rukovanje i održavanje PROIZVOĐAČ
66. Uređaj za vulkanizaciju REMA TIP TOP rad i rukovanje PROIZVOĐAČ
67. Držač za točkove OK 330 rad i rukovanje i održavanje PROIZVOĐAČ
68. Kompresor REMA 10+master STH 1200-15-500 rad i rukovanje i održavanje PROIZVOĐAČ
69. Valjak atlas AW 1120 rad i rukovanje RITE GACKO mart ( 2009 )70. „ rad i rukovanje i održavanje PROIZVOĐAČ71. Viljuškar HMT 120 održavanje PROIZVOĐAČ72. Rovokopač BGH - 1000 d rad i rukovanje RITE GACKO mart ( 2009 )73. Skip 438 d rad i rukovanje i održavanje PROIZVOĐAČ74. Cjevopolagač TD 25 cs rad i rukovanje RITE GACKO mart ( 2009 )75. „ rad i rukovanje i održavanje PROIZVOĐAČ76. Autobus MITSUBISHI rad i rukovanje RITE GACKO mart ( 2009 )
Poslodavac je obezbjedio za opremu i sredstva rada , odgovarajuća uputstva za bezbjedan rad i rukovanje i održavanje.
7.1.13. Podaci (dokumentacija) o zaštiti životne sredine
Na osnovu uvida u situaciju na terenu i priloženu projektnu dokumentaciju, zaključaka, Dokaza urađenih od ovlaštene institucije i Ekološke dozvole, konstatovano je da je na osnovu analiza relevantnih uticaja moguće donijeti generalni zaključak da su uticaji usvojenog tehnološkog postupka na životnu sredinu takvi da se specificiranim mjerama mogu svesti u prihvatljive okvire, pa se postojeći objekti i infrastruktura na navedenoj lokaciji mogu prihvatiti sa stanovišta mogućih uticaja na životnu srdinu.
Tabela br.42. Podaci (dokumentacija) o zaštiti životne sredine
Red.br. Vrsta dokumenta Broj dokumenta Ovlaštena ustanova Monitoring
1.
Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postepeno smanjenje emisija,odnosno zagađenja i za usaglašavanje sa najboljom raspoloživom tehnike
Juli, 2007Institut zaštite,
ekologije i informatike , Banja Luka
-
Dopunjeni plan aktivnosti sa mjerama i Januar 2008
Institut zaštite, ekologije i informatike
-
115
rokovima za postepeno smanjenje emisija, odnosno zagađenja i za usaglašavanje sa najboljom raspoloživom tehnike
, Banja Luka
2. Dokazi 392/0707.05.2007.год
Institut zaštite, ekologije i informatike
, Banja LukaTabelarni pregled
3.
Plan odbrane i akcija spasavanja od udesa i prirodnih nepogoda površinskog kopa „Gračanica“-Gacko
03-J3177 od 26.07.2005.god.
ZP“Rudnik i termoelektrana
Gacko“ ad, Gacko -
4. Ekološka dozvola 15-96-113/08 od 18.06.2008.god.
Ministarstvo za prostorno uređenje,
građevinarstvo i ekologiju Banja Luka
-
5. Analiza voda Februar, 2008.god.
„Institut za vode“d.o.o.
Bijeljina
Tabela br.43. Tabelarni pregled planiranih mjera za praćenje emisija unutar područja kopa na osnovu Plana aktivnosti i Ekološke dozvole
MonitoringMjesto
monitoringaParametri
monitoringaUčestalost
monitoringaRok za prva
naredna mjerenja
Monitoring vazduha
Imisija:u životnoj sredini
SO2, NOx, NO, NO2,LČ 10, CO, O3
Četiri puta godišnje Tokom mjeseca juna 2008. godine
Emisija:na površinskom kopu ULČ
Dva puta godišnje (ljetnji i zimski period) svake tri
godine.
U 2008. godini za ljetnji period
U 2009. godini za zimski period
Monitoringvoda
Na mjestima ispuštanja u krajnji recipijent
(prema Pravilniku o uslovima ispuštanja
otpadnih voda u površinske vode, Sl. gl.
RS, br. 44/01)
Fizičko-hemijski parametri uključujući i
teške metale
Analize 12 puta godišnje i određivanje
EBS 24 uzorka godišnje
01.06.2008. god.
116
Na površinskom kopu i u površinskim vodotocima
(prema Pravilniku o tehničkim normativima
za površinsku eksploataciju ležišta mineralnih sirovina
(Sl. gl. SFRJ, br. 4/86 i 62/87)
Tvrdoća, elektroprovodljivost, pH, p – alkalitet, m –
alkalitet, Cl, Ca, Mg, T i O3
Jedan put mjesečno u toku godine April 2008. godine
Monitoring zemljišta
U životnoj sredini (okolini površinskog
kopa)
pH, Si, Fe, Al,Ca i Mg Jednom u pet godina 1. jun 2012. god.
Monitoringbuke
U životnoj sredini(okolini površinskog
kopa)Ekvivalentni nivo buke Četiri puta godišnje Tokom mjeseca juna
2008. godine
Na površinskom kopu Ekvivalentni nivo bukeDva puta godišnje
(ljetnji i zimski period) svake tri godine
U 2008. godini (ljetnji period)U 2009. godini (zimski period)
Monitoring radioakti-vnosti
U uzorcima uglja, jalovine, pepela, šljake,
otpadnog gvožđa, otpadnih voda, vode iz
rijeka Mušnice i Gračanice, zemljišta i
bilja.
Jačina apsorbovane doze gama zračenja, spektrometrija gama
emitera i ukupna alfa i beta aktivnost
Jedan put godišnje 1. decembar 2009. godine
Monitoringpepela išljake Na mjestu nastanka
Svi parametri definisani u
prethodnim analizamaDva puta godišnje 01.06.2008. godine
Monitoring deponije pepela
Deponija pepela na površinskom kopu
„Gračanica“
Svi parametri definisani u Dnevniku oskultacija deponije
pepela
Permanentna aktivnost -
Podaci (dokumentacija) vezana za zaštitu životne sredine predočena os strane poslodavca:
1. Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postepeno smanjenje emisija, odnosno zagađenja i za usaglašavanje sa najboljom raspoloživom tehnike (juli 2007.god.)Spisak aktivnosti i rokovi za preduzimanje predviđenih aktivnosti:Aktivnosti vezane za mjerenje emisija u vazduh radne i životne sredine
- Ispitivanje uslova radne sredine za ljetnji i zimski period izvršiti 2009. godine.- Mjerenja koncentracije prašine u radnoj i životnoj sredini vršiti dva puta godišnje, svako mjerenje
koncentracije prašine da traje 30 dana kontinuirano.Aktivnosti vezane za analizu otpadnih voda
- Nastaviti redovno vršenje hemijskih analiza otpadnih voda koje se ispuštaju iz površinskog kopa u površinske vode, kao i monitoring voda u površinskim vodotocima koji se nalaze oko površinskog kopa.
- Nastaviti monitoring nivoa podzemnih voda na pijezometrima koji se nalaze oko površinskog kopa.
Aktivnosti vezane čvrsti otpad- Investitoru se nalaže da, u roku od 30 dana od dana odobravanja Plana aktivnosti, sklopi Ugovor
za otkup otpadnih i izrađenih mašinskih ulja sa institucijom koja ima dozvolu za upravljanje ovakvom vrstom otpada.
117
- Izraditi dokument Plan upravljanja čvrstim otpadom na površinskom kopu u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom (Sl. gl. RS, br. 52/02). Rok za izradu dokumenta je 15 dana od dana odobravanja Plana aktivnosti.
2.Dopunjeni plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postepeno smanjenje emisija,odnosno zagađenja i za usaglašavanje sa najboljom raspoloživom tehnike. (januar 2008.god.)
3.Zapisnik o mjerenju koncentracije prašine i buke u životnoj sredini(juli 2007.god. Mjerenja nivoa buke i koncentracije prašine u životnoj sredini su izvršena u naseljima koji se nalaze u okolini površinskog kopa: Srđevići, Rudo Polje, Gračanica, Kula i Grad Gacko. Izmjerene vrijednosti nivoa buke i koncentracije prašine i dozvoljene
Ukupni nivo buke na analiziranim mjernim mjestima u radnoj sredini ne prelazi maksimalnu dozvoljenu vrijednost nivoa buke za 8-časovno radno vrijeme u odnosu na zaštitu sluha propisanu Pravilnikom o opštim mjerama i normativima zaštite na radu od buke u radnim prostorijama (Sl. list SFRJ, br. 29/71).
Naselja u kojima su vršena mjerenja nivoa buke se nalaze neposredno uz industrijsku zonu. Prema Pravilniku o dozvoljenim granicama intenziteta zvuka i šuma (Sl. list SR BiH, br. 46/89) tabela 1. (dozvoljeni nivoi vanjske buke) za VI područje (zonu)-industrijsko, skladišno, servisno i saobraćajno područje bez stanova ekvivalentni nivo buke iznosi 70 dBA, a vršni nivo 85 dBA. Na osnovu naprijed navedenog zaključuje se da nivo buke prema pomenutom Pravilniku ne prelazi maksimalno dozvoljeni nivo.
Koncentracija prašine u uzorcima uzetim u zoni disajnih organa radnika, pri normalnom radu površinskog kopa (puni kapacitet), na svim mjernim mjestima u radnoj sredini prelazi dozvoljenu vrijednost prema MDK - JUS.Z.BO.001:1991. - Maksimalno dopuštene koncentracije škodljivih gasova, para i aerosola u atmosferi radnih prostorija i radilišta (Sl. list SFRJ, br. 54/91). Poslodavac u skladu sa naloženim mjerama i rokovima sprovodi monitoring za:
- mjerenje emisija u vazduh radne i životne sredine, - analizu otpadnih voda, - aktivnosti vezane za čvrsti otpad.
7.2. PREPOZNATE I UTVRĐENE OPASNOSTI
slobodno kretanje dijelova ili materijala koji mogu nanijeti povredu zaposlenom unutrašnji transport i kretanje radnih mašina ili vozila, kao i pomjeranje određene opreme za
rad nemogućnost ili ograničenost pravovremenog uklanjanja sa mjesta rada, izloženost
zatvaranju, mehaničkom udaru, poklapanju i sl. opasne površine (podovi i sve vrste gazišta, površine sa kojima zaposleni dolazi u dodir, a
koje imaju oštre ivice-rubove, šiljke, grube površine, izbočene dijelove) mogućnost klizanja ili spoticanja (mokre ili klizave površine) opasnost od indirektnog dodira struje
7.3. PREPOZNATE I UTVRĐENE ŠTETNOSTI
hemijske štetnosti, prašina i dimovi-udisanje, gušenje, unošenje u organizam, prodor u tijelo kroz kožu, opekotine, trovanje fizičke štetnosti (buka, vibracije, elektromagnetna zračenja i barometarski pritisak) štetni uticaji zračenja (toplotnog, jonizujućeg ili nejonizujućeg, laserskog)
118
štetni klimatski uticaji (rad na otvorenom) nefiziološki položaj tijela (dugotrajno stajanje, sedenje, čučanje, klečanje) naprezanje pojedinih organa i sistema (vid, sluh), mentalno naprezanje napori pri obavljanju određenih poslova koji prourokuju psihološka opterećenja (stres, monotonija ) odgovornost u primanju i prenošenju informacija, korišćenje odgovarajućeg znanja i sposobnosti, odgovornost u pravilima ponašanja, odgovornost za brze izmjene radnih procedura, intenzitet u radu, prostorna uslovljenost radnog mjesta, konfliktne situacije, rad sa strankama, novcem, nedovoljna motivacija za rad, odgovornost u rukovođenju) štetnosti u vezi sa organizacijom rada kao što su: rad duži od punog radnog vremena (projektovani rad), rad u smjenama, skraćeno radno vrijeme, rad noću, pripravnost za slučaj intervencije, terenski rad, dežurstva štetnosti usljed nedostatka tehničkih i sanitarnih uslova na radnom mjestu neodgovarajuće saobraćajnice, snabdjevanje vodom , odvoz otpada
119
VIII. IZBOR METODE (METODOLOŠKOG POSTUPKA) PROCJENE RIZIKA NA RADNOM MJESTU I RADNOJ SREDINI
120
Za procjenu rizika na radnim mjestima i u radnoj sredini RJ RUDNIK biće korišćena modifikovana AUVA metoda (metod Austrijske opšte ustanove za osiguranje od nesreća i metod Austrijske privredne komore).
Prema članu 12. Pravilnika o procjeni rizika na radnom mjestu i u radnoj sredini, procjena rizika zasniva se na analizi vjerovatnoće nastanka i moguće povrede na radu, oštećenja zdravlja, profesionalne bolesti i bolesti u vezi sa radom prouzrokovanih na radnom mjestu i u radnoj sredini.
Po AUVA metodi rizik se izražava kao proizvod vjerovatnoće nastanka nekog neželjenog efekta na zdravlje definisane populacije u određenom vremenskom periodu, s jedne strane i težine neželjenog efekta, s druge strane.Procjena rizika se vrši za svaku utvrđenu opasnost ili štetnost.
Vjerovatnoća da će povreda na radu, oštećenje zdravlja ili oboljenje zaposlenog u vezi sa radom nastati uslijed opasnosti i štetnosti na radnom mjestu i u radnoj sredini procjenjuje se na osnovu prethodne analize koja uzima u obzir učestalost i trajanje izloženosti zaposlenih opasnostima i štetnostima, vjerovatnoću nastanka opasnog događaja i tehničke mogućnosti za izbjegavanje, odnosno ograničenje djelovanja tih opasnosti i štetnosti.(stanje radne sredine). Težina moguće povrede na radu, oštećenja zdravlja ili oboljenja zaposlenog procjenjuje se na osnovu prethodne analize koja uzima u obzir vrstu očekivane povrede.
Tamo gdje se utvrdi da na radnom mjestu i pored potpuno ili djelimično primjenjenih mjera u oblasti bezbjednosti i zdravlja na radu, i drugih mjera, postoje štetnosti i opasnosti koje mogu izazvati povredu ili ugroziti zdravlje zaposlenog, zaključuje se da je to radno mjesto sa povećanim rizikom i isto se dokumentuje Aktom o procjeni rizika na radnom mjestu i u radnoj sredini.
Izloženost zaposlenih opasnostima i štetnostima rangira se na sledeći način:
Izloženost opasnostima i štetnostima tokom radnog
dana (nedjelje, meseca, godine) u %
Kvalitativno rangiranje izloženosti opasnostima i
štetnostima
Kvantitativno rangiranje izloženosti opasnostima i
štetnostima
< 20% Vrlo retko 1
21% - 40% Povremeno 2
41% - 60% Često 3
61% - 80% Pretežni deo radnog vremena 4
> 80% Sve radno vrijeme 5
Stanje radne sredine, odnosno postojeće stanje zaštite i zdravlja na radu, određeno je sledećim elementima:
Red.broj Elementi za ocjenu stanja radne sredine
Dokument/ osnov
Usklađenost sa zahtjevima/zadovoljava
DA NE
1. Radni prostor i radne površine
2. Sredstva i oprema za rad
3. Zaštita od udara električne struje
4. Grejanje i ventilacija
5. Mikroklima
121
6. Osvetljenost
7. Elektromagnetno zračenje
8. Buka i vibracije
9. Atmosferski i klimatski uticaji
10. Zaštita od požara i eksplozija
11. Putevi za prolaz, prilaz i evakuaciju
12. Sirovine, osnovni i pomoćni materijal
13. Organizacione mjere zaštite i zdravlja na radu
14. Sredstva i oprema za ličnu zaštitu
15. Osposobljenost za bezbjedan rad
16. Obavještenost iz oblasti zaštite i zdravlja na radu
17. Pružanje prve pomoći
18. Zaštita nepušača, zabrana uzimanja alkohola i drugih sredstava zavisnosti
19. Održavanje radnih prostorija
20. Stanje prostorija za ličnu higijenu
21. Inspekcijski nalazi o izvršenom nadzoru
22. Povrede, profesionalna oboljenja i oboljenja u vezi sa radom
Na osnovu nivoa usklađenosti sa zahtevima zaštite i zdravlja na radu određuje se rang stanja radne sredine na sledeći način:
Ispunjenost zahteva zaštite i zdravlja na radu (ZZR) u %
Kvalitativno rangiranje stanja radne sredine
Kvantitativno rangiranje stanja radne sredine
BZR >80% Zadovoljavajuće 1
60%<BZR≤80% Srednjeročno potrebne mjere 2
40%<BZR≤60% Kratkoročno potrebne mjere 3
20%<BZR≤40% Trenutno potrebne mjere 4
BZR≤ 20% Mjere za trenutni prekid radnog procesa 5
122
Proizvod ranga izloženosti i ranga stanja radne sredine određuje mjeru vjerovatnoće nastanka opasnosti, odnosno štetnosti:
Rang izloženosti
5 5 10 15 20 25
4 4 8 12 16 20
3 3 6 9 12 15
2 2 4 6 8 10
1 1 2 3 4 5
1 2 3 4 5
Rang stanja radne sredine
Rang vjerovatnoće nastanka opasnosti, odnosno štetnosti određuje se prema tabeli:
Mjera verovatnoće opasnosti i štetnosti
Kvalitativno rangiranje vjerovatnoće opasnosti i
štetnosti
Kvantitativno rangiranje vjerovatnoće opasnosti i štetnosti
1,2 Zanemarljiva 1
3,4,5 Mala 2
6,8,9 Srednja 3
10,12,15,16 Velika 4
20,25 Izrazito velika 5
Rang težine mogućih posledica određuje se prema tabeli:
Opis posledice Kvalitativno rangiranje težine moguće posledice
Kvantitativno rangiranje težine moguće posledice
Dovoljna samo prva pomoć Vrlo laka 1Medicinski tretman sa bolovanjem do 3 dana Laka 2
Lečenje koje uključuje i hospitalizaciju Srednje teška 3Trajno izmenjena radna sposobnost Teška 4
Kolektivna povreda i/ili trajno ugrožavanje životnih funkcija i/ili povreda sa smrtnim
ishodomSmrtna ili kolektivna 5
123
Rangiranje rizika
Mjera rizika se određuje kao proizvod ranga verovatnoće nastanka opasnosti, odnosno štetnosti i ranga težine mogućih posledica:
Rang vjerovatnoće
5 5 10 15 20 25
4 4 8 12 16 20
3 3 6 9 12 15
2 2 4 6 8 10
1 1 2 3 4 5
1 2 3 4 5
Rang težine posledice
Rangiranje rizika na petostepenoj skali:
Mjera rizika Kvalitativno rangiranje rizika Kvantitativno rangiranje rizika
1,2,3,4,5 Beznačajan I
6,8,9 Mali II
10,12 Srednji III
15,16 Visok IV
20,25 Ekstremni V
Rangiranje rizika na trostepenoj skali:
Mjera rizika Kvalitativno rangiranje rizika Kvantitativno rangiranje rizika
1,2,3,4,5,6,7,8,9 Prihvatljiv A
10,12 Srednji B
15,16,20,25 Visok C
Rang rizika se određuje za svaku identifikovanu, odnosno moguću opasnost i štetnost na radnom mestu i u radnoj sredini.
124
Identifikacija opasnosti i štetnosti na radnom mjestu i u radnoj sredini i moguće posledice
Red. broj Radne aktivnosti Moguće opasnosti ili štetnosti Moguće posledice
1.
2.
3.
4.
5.
Rangiranje rizika
Rangiranje rizika
R.br.
Šifra opasnosti
ili štetnosti
Rang izlože-nosti
Rangstanjaradne
sredine
Rang vjerovatnoć
Rang težine mogućih
posljedica
Mjera rizika
Rang rizika
Petoste-penaskala
Troste-penaskala
1.2.3.4.5.
Rang rizika radnog mesta određen je najvišim rangom rizika od pojedine opasnosti, odnosno štetnosti.
Interpretacija pojedinih nivoa rizika po petostepenoj i trostepenoj skali:
Petostepena skala
Vrijednost rizika Uslovi rada Nivo rizika Aktivnosti ili mjera
1,2,3,4,5 Optimalni Beznačajan (I) Nema ni jedne aktivnosti
6,8,9 Približno odgovaraju optimalnim uslovima Mali (II)
Nisu potrebne dodatne aktivnosti,dovoljan je stalan nadzor
uslova rada
10,12 Prevazilazi optimalne uslove Srednji rizik (III) Izvršenje mjere u smislu smanjenja rizika
15,16Teški uslovi rada, opasnost
od gubitka radne sposobnosti ili narušavanja zdravlja
Visok (IV)Rad se ne smije započeti,ako nisu primjenjene mjere za smanjenje
rizika
125
20,25Izrazito teški uslovi rada ,
neposredna opasnost za život i zdravlje radnika
Ekstremni (V)Rad se ne smije početi ili ga je
potrebno zaustaviti ili izdati zabranu rada
Trostepena skala
Vrijednost rizika Uslovi rada Nivo rizika Aktivnosti ili mjera
1,2,3,4,5,6,8,9
Optimalni/Približno odgovaraju optimalnim
uslovimaPrihvatljiv (A)
Nema ni jedne aktivnosti/Nisu potrebne dodatne
aktivnosti,dovoljan je stalan nadzor uslova rada
10,12 Prevazilazi optimalne uslove Srednji (B) Izvršenje mjere u smislu smanjenja rizika
15,16,20,25
Teški uslovi rada,opasnost od gubitka radne
sposobnosti ili narušavanja zdravlja.Izrazito teški uslovi rada , neposredna opasnost za život i zdravlje radnika
Visok (C)
Rad se ne smije započeti,ako nisu primjenjene mjere za smanjenje
rizika/Rad se ne smije početi ili ga je potrebno zaustaviti ili izdati
zabranu rada
Radna mesta sa rangom rizika I i II na petostepenoj skali, odnosno sa rangom A na trostepenoj skali, smatraju se radnim mestima sa prihvatljivim rizikom.
Radna mesta sa povećanim rizikom su radna mesta sa rangom rizika III, IV i V na petostepenoj skali, odnosno sa rangom rizika B i C na trostepenoj skali.
Šifre opasnosti i štetnosti su u skladu sa članom 10. i članom 11. Pravilnika o procjeni rizika na radnom mjestu i u radnoj sredini ("Sl.glasnik RS" broj 66/08) i tako su i nevedene u tabeli. Radi lakšeg evidentiranja opasnosti i štetnosti u procjeni rizika, opasnostima i štetnostima date su odgovarajuće šifre u desnoj koloni.
ŠIFRE OPASNOSTI I ŠTETNOSTI
Broj Opasnosti-štetnosti ŠifraO P A S N O S T I
a)Mehaničke opasnosti1. nedovoljna zaštita zbog ritirajućih ili pokretnih dijelova 012. slobodno kretanje delova iIi materijala koji mogu naneti povredu zaposlenom 023. unutrašnji transport i kretanje radnih mašina ili vozila, kao i pomeranje odredene opreme za rad 034. korišćenje opasnih sredstava za rad koja mogu proizvesti eksplozije ili požar 04
5. nemogućnost ili ograničenost pravovremenog uklanjanja sa mjesta rada, izloženost zatvaranju, mehanickom udaru, poklapanju i sl 05
6. drugi faktori koji mogu da se pojave kao mehaničkih izvora opasnosti 06b)Opasnosti koje se pojavljuju u vezi sa karakterisitkama radnog mjesta
1. opasne površine (podovi i sve vrste gazišta, površine sa kojima zaposleni dolazi u dodir,a koje imaju oštre ivice-rubove,šiljke,grube površine, izbočene dijelove) 07
2. rad na visini ili u dubini u smislu propisa o zaštiti na radu 08
3.rad u skučenom, ograničenom ili opasnom prostoru (između dva ili više fiksiranih dijelova, između pokretnih delova ili vozila, rad u zatvorenom prostoru koji je nedovoljno osvetljen i provjetren
09
4. mogućnost klizanja ili spoticanja (mokre ili klizave površine) 10
126
5. fizička nestabilnost radnog mesta 11
6. moguće posledice ili smetnje usled obavezne upotrebe sredstava ili opreme za ličnu zaštitu na radu 12
7. uticaji usljed obavljanja procesa rada korišćenjem neodgovarajućih ili neprilagođenih metoda rada 13
8. druge opasnosti koje se mogu pojaviti u vezi sa karakteristikama radnog mjesta i načina 14v)Opasnosti koje se pojavljuju korišćenjem elektične energije
1. opasnost od direktnog dodira sa dijelovima električne instalacije i opreme pod naponom 152. opasnost od indirektnog dodira 16
3. opasnost od toplotnog dejstva koje razvijaju električna oprema i instalacije ( pregrijavanje, požar, eksplozija,električni udar ili varničenje.) 17
4. opasnost usled udara groma i posledica atmosferskog pražnjenja 185. opasnost od štetnog uticaja elektrostatičkog naelektrisanja 196. druge opasnosti koje se mogu pojaviti u vezi sa korišćenjem električne energije 20
ŠTETNOSTIa)štetnosti koje se pojavljuju ili nastaju u procesu rada,
1. hemijske štetnosti, prašina i dimovi-udisanje, gušenje,unošenje u organizam,prodor u tijelo kroz kožu,opekotine,trovanje
21
2. fizičke štetnosti (buka, vibracije,elektromagnetna zračenja i barometarski pritisak) 223. biološke štetnosti (infekcije, izlaganje mikroorganizmima i alergentima); 234. stetni uticaji mikroklime (visoka ili niska temperatura, vlažnost i brzina strujanja vazduha) 245. neodgovarajuća ili nedovoljna osvetljenost 256. štetni uticaji zračenja (toplotnog, jonizujućeg ili nejonizujućeg, laserskog) 267. štetni klimatski uticaji (rad na otvorenom) 27
8. štetnosti koje nastaju korišćenjem opasnih materija pri proizvodnji, transportu, pakovanju, skladištenju i uništavanju
28
9. druge štetnosti koje se pojavljuju u radnom procesu,a koje mogu da budu uzrok povrede na radu zaposlenog,profesionalnog oboljenja ili oboljenja u vezi sa radom
29
b)štetnosti koje proističu iz zahtjeva rada ,a odnose se na fizičke, psihičkih ili psihofizioloških napora
1. napori ili telesna naprezanja (ručno prenošenje tereta, guranje ili vučenje tereta,razne dugotrajne povećane tjelesne aktivnosti) 30
2. nefiziološki položaj tela (dugotrajno stajanje, sedenje, čučanje,klečanje) 313. naprezanje pojedinih organa i sistema (vid,sluh), mentalno naprezanje 32
4. napori pri obavljanju određenih poslova koji prourokuju psihološka opterećenja (stres, monotonija ) 33
5.
odgovornost u primanju i prenošenju informacija,korišćenje odgovarajućeg znanja i sposobnosti,odgovornost u pravilima ponašanja,odgovornost za brze izmjene radnih procedura,intenzitet u radu,prostorna uslovljenost radnog mjesta,konfliktne situacije,rad sa strankama,novcem,nedovoljna motivacija za rad,odgovornost u rukovođenju)
34
6.štetnosti u vezi sa organizacijom rada kao što su:rad duži od punog radnog vremena (projektovani rad),rad u smjenama,skraćeno radno vrijeme,rad noću,pripravnost za slučaj intervencije,terenski rad,dežurstva
35
v)ostale štetnosti
1. štetnosti koje prouzrokuju druga lica (nasilje prema licima koja rade na šalterima,prema licima na obezbjeđenju) 36
2. rad sa životinjama 373. rad u blizini vode ili ispod površine vode 384. štetnosti usled nedostatka tehničkih i sanitarnih uslova na radnom mjestu 395. neodgovarajuća klimatizacija i položaj 406. neodgovarajuća kubatura prostora 417. neodgovarajuća ventilacija 428. neadekvatno zagrijavanje 439. neadekvatna osvjetljenost 4410. neodgovarajuće saobraćajnice,snabdjevanje vodom ,odvoz otpada 45
127
IX. PROCJENJIVANJE RIZIKA U ODNOSU NA OPASNOSTI I ŠTETNOSTI
128
Recommended