View
229
Download
4
Category
Preview:
Citation preview
ZAŠTITA NA RADU i
PRVA POMOĆ
Predavač: Mladen Palenkaš, bacc. ing. sec. prof.
Mail: info@fitnes-uciliste.hr
SADRŽAJ
• Što je Zaštita na radu (ZNR), koja joj je svrha
• Procjena opasnosti
• Zakoni i Pravilnici
• Relacija: poslodavac – djelatnik (prava i obaveze)
• Osnovna pravila ZNR
• Posebna pravila ZNR
• Priznata pravila ZNR
• Osobna zaštitna oprema
• Mjere ZNR
• Sudionici u provedbi ZNR
• Što je OPASNOST
• Što je RIZIK
• Što je preostali RIZIK
• Što je SIGURNOST
• Što je Menadžment sigurnosti, njegove funkcije
• Što suMetode sigurnosti
• „Šest prijatelja” u planiranju i organiziranju procesa
• Šest razloga ponavljanja revizije procjene opasnosti
• Priznate svjetske metode procjene opasnosti
• Uzroci nezgoda na radu
• OZLJEDA na radu
• PROFESIONALNA bolest
• Bolesti vezane UZ RAD
• INVALIDNOST
• OPĆA NESPOSOBNOST za rad
• PROFESIONALNA NESPOSOBNOST za rad
• Postupak prijave ozljede na radu
• Mehaničke opasnosti
• Fizikalne štetnosti
• Kemijske štetnosti
• Biološke štetnosti
• Napori
• Ventilacija - klimatizacija radnog prostora
• Prva pomoć
• ZAKLJUČAK
• Zaštita na radu (ZNR) je prvenstveno PREVENTIVNA djelatnost
• Svrha i cilj ZNR je sprječavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, drugih bolesti u svezi s radom, te zaštita radnog okoliša
• Ostvaruje se prvenstveno otkrivanjem i otklanjanjem opasnosti koje u određenim okolnostima mogu izazvati ozljede na radu, profesionalnu bolest ili drugu bolest u svezi s radom
Procjena opasnosti
• TEMELJNI i NAJVAŽNIJI dokument o ZNR
• Prilikom njezine izrade pristupa se analizi svih mogućih opasnosti na radnom mjestu
• Postupak kojim se utvrđuje razina rizika glede nastanka ozljede na radu, profesionalne bolesti ili bolesti u svezi s radom, te poremećajem u procesu rada koji bi mogao uzrokovati štetne posljedice po sigurnost i zdravlje djelatnika (pojedinca)
Zakoni i pravilnici
• Zakon o Zaštiti na radu (ZNR)
• Pravilnici o provedbi ZNR
• Pravilnik o osobnoj zaštitnoj opremi (OZO)
Obveze poslodavca
OSIGURATI I ORGANIZIRATI:
• Sigurne uvjete za rad djelatnika primjenom pravila ZNR
• Stručnjaka ZNR
• Službu ZNR
• Odbor ZNR
• Ovlaštenika
• Usku suradnju sa Medicinom rada
• Zdravstveno osiguranje i skrb djelatnika
• Izraditi Procjenu opasnosti
• Voditi ažurnu evidenciju u skladu sa Zakonom o ZNR
• Stručno osposobljavanje i edukaciju
Obveze djelatnika
POŠTIVATI I PROVODITI:
• ZNR na radnom mjestu
• Posebna pravila ZNR
• Priznata pravila ZNR
• Koristiti OZO
• Poštivati ispravan redoslijed radnih postupaka
• Prijaviti svaku nepravilnost ili ozljedu
Osnovna pravila ZNR
• Sadrže zahtjeve kojima mora udovoljavati sredstvo rada kada je u upotrebi
• Vezana su neposredno za SREDSTVO RADA, ovisno o kojoj se djelatnosti radi
Posebna pravila ZNR
• Sadrže zahtjeve kojima moraju udovoljavati osobe na radu, te način na koji se obavlja djelatnost (njihovi radni postupci)
Priznata pravila ZNR
• Primijenjuju se u slučaju ako ne postoje propisana pravila ZNR, a znanstveno su i u praksi dokazana i provjerena
Osobna zaštitna oprema
• Odjevni i drugi predmeti i uređaji koje na sebi nose osobe na radu, a služe za sprječavanje ozljeda, profesionalnih ili drugih bolesti, te drugih štetnih posljedica
Mjere ZNR
• Tehničko – tehnološke
• Organizacijsko – pravne
• Mjere usmjerene na subjektivne činitelje (osposobljavanje, informiranje)
Mjerezaštite imaju svoju HIJERARHIJU (redoslijed), jer je ona istodobno i stupanj kvalitete uvjeta rada
Redoslijed mjera ZNR
• 1. Potpuno otklanjanje opasnosti
• 2. Udaljenje djelatnika iz opasnog prostora
• 3. Ograđivanje opasnosti
• 4. Uporaba sredstava za osobnu zaštitu
Sudionici u provedbi ZNR
• Poslodavac• Ovlaštenik iz područja ZNR• Odgovorne osobe• Služba ZNR• Stručnjak za ZNR• Odbor za ZNR• Povjerenik radnika za ZNR• Radničko vijeće• Radnici• Specijalist Medicine rada
Što je OPASNOST
• Sva ona stanja koja mogu ugroziti život i zdravlje djelatnika na radu, te uzrokovati ozljede na radu, materijalnu štetu, te ugroziti radni okoliš
• Za svako radno mjesto je RAZLIČITA (ovisi o specifičnosti radnog mjesta i radnih operacija)
Što je RIZIK
• Vjerojatnost (mogućnost) da se opasnost koja vreba na radnom mjestu i REALIZIRA (stvarno i dogodi)
• Za svako radno mjesto je različit (ovisi o specifičnosti radnog mjesta i radnih operacija)
Što je PREOSTALI RIZIK
• Rizik od nastanka ozljede, profesionalne bolesti, ili bolesti vezane uz rad, koji je preostao nakon primjene:
• Osnovnih
• Posebnih pravila ZNR, te poduzetih organizacijskih mjera sigurnosti
Što je SIGURNOST
• Stanje u kojem je razina rizika prihvatljiva, to je stanje zaštićenosti od svih ugroženosti i opasnosti
• Ciljevi provođenja sigurnosti mogu biti:
• Dugoročni (strateški)
• Kratkoročni (kvartalni, godišnji)
• Moraju biti konkretni i mjerljivi, a svaki cilj mora pratiti odgovarajući program (na bazi tzv. „Šest prijatelja”)
Što je MENADŽMENT SIGURNOSTI i koje su njegove funkcije• Planiranje
• Organiziranje
• Upravljanje
• Poboljšavanje kvalitete rada
• Nadzor i vrednovanje postignutog
Što su METODE SIGURNOSTI
• Planski postupci, način rada za ostvarivanje cilja (sprječavanje ozljeda, profesionalnih bolesti, bolesti u svezi s radom)
• Gotov MODEL po kojemu se odvija neka praktična aktivnost
METODOLOGIJA sigurnosti može biti:• Opća (interdisciplinarnost područja sigurnosti)
• Posebna (multidisciplinarnost predmeta istraživanja)
• Ekologija
• Tehnika
• Ergonomija
• Psihologija
• Medicina rada
• Tehnologija
• Organizacija rada
Šest razloga ponavljanja(revizije) Procjene opasnosti• U slučaju smrtne, skupne ili teže ozljede na radu,
odnosno profesionalne bolesti
• U slučaju izmjena u procesu rada
• Na temelju izvršnog rješenja inspektora rada
• Nakon 2 godine
• Pri nezadovoljavanju kvalitete „nulte” procjene
• Ako nastupi promjena propisa koji utječu neposredno na sadržaj Procjene opasnosti
Priznate metode Procjene opasnosti u svijetu• BG
• AUVA
• SME
• WKO metoda
• Posebne metode (FMEA, HAZOP, SWIFT)
Uzroci NEZGODA na radu
• Neispravnost sredstava rada
• Neispravnost, klizavost ili zakrčenost radnih površina, površina za kretanje i prolaza
• Nedostatak ili neispravnost zaštitnih naprava na oruđima za rad
• Izvođenje radnih operacija protivno pravilima ZNR
• Izvođenje radnih operacija bez korištenja OZO ili pomoću neispravne OZO
• Rad djelatnika bez razrađene tehnologije rada i uputa o izvođenju složenih poslova
OZLJEDA na radu
Jest ozljeda izazvana neposrednim i kratkotrajnim:
• Mehaničkim
• Fizikalnim
• Kemijskim djelovanjem
• Naglim promjenama položaja tijela
• Iznenadnim opterećenjima tijela
• Drugim promjenama fiziološkog stanja organizma
To je OŠTEĆENJE INTEGRITETA TIJELA.
PROFESIONALNA bolest
• Bolest uzrokovana dužim, neposrednim utjecajem rada i uvjeta rada na poslovima na osnovi kojih oboljela osoba ima svojstvo osiguranika.
• Vezana je uz RAD.
Bolesti vezane uz RAD
• Multifaktorijalne bolesti, uzrokovane s više čimbenika, od kojih jedan može biti RADNI UVJET.
• Radno mjesto samo doprinosi bolestima, nije uzrok.
INVALIDNOST
• TRAJNO smanjena radna sposobnost, nastala zbog promjena u zdravstvenom stanju, koje se ne mogu otkloniti liječenjem.
• Odnosi se na TJELESNO oštećenje.
PROFESIONALNA NESPOSOBNOST za rad• Trajno smanjena radna sposobnost za više od
polovice u odnosu na tjelesno i psihički zdravog osiguranika iste ili slične izobrazbe i sposobnosti
Postupak prijave ozljedena radu• ODMAH PO NASTANKU OZLJEDE!!! Neposrednom
rukovoditelju, ovlašteniku ili poslodavcu
• Djelatnik osobno (ako je u mogućnosti)
• Drugi djelatnik, rodbina ili očevidac
• Neposredni rukovoditelj, ovlaštenik ili poslodavac ODMAH po saznanju obavještava ugovorenu pravnu osobu ovlaštenu za ZNR koja vrši potrebne radnje i obavještava nadležna tijela
Postupak u slučaju LAKŠE ozljede• Poslodavac je dužan voditi evidenciju o svakoj
ozljedi
• Sastaviti zapisnik o ozljedi i događaju koji ju je mogao izazvati
Postupak u slučajuTEŠKE ili SMRTNE ozljede• ODMAH telefonski obavijestiti nadležni Državni
inspektorat za ZNR
• U roku od 48 sati istom poslati pisani dopis (preporučeno) o nastanku teške ili smrtne ozljede
MEHANIČKE OPASNOSTI
• Udar o različite predmete i objekte
• Oštri predmeti i objekti
• Nekontrolirano odlijetanje predmeta
• Rukovanje ručnim alatima i strojevima
• Opasnosti u prometu (padovi na istoj razini, na nižu razinu)
MEHANIČKE OPASNOSTIOzljede• Nagnječenja
• Porezotine
• Rane
• Strane čestice u oku
• Prijelomi
• Amputacije
• Uganuća
• Iščašenja
FIZIKALNE ŠTETNOSTI
• Buka
• Vibracije
• Zračenja
• Rasvjeta
• Klimatski uvjeti (mikroklima radnog prostora)
• Atmosferski tlak (rad na otvorenom)
FIZIKALNE ŠTETNOSTIBuka• Konduktivna (provodna) nagluhost
• Perceptivna (osjetilna) nagluhost – pri dugotrajnoj izloženosti
• Nagluhost izazvana bukom
FIZIKALNE ŠTETNOSTIBuka• Prag sluha – prag pri kojem se zvuk jedva razlikuje
od tišine
• Prag nelagode i bola – između 110 i 130 dB
• Oštećenje sluha bukom – javljaju se pri zvukovima frekvencije od 4000 Hz na više
• Uho je najosjetljivije na frekvenciji od 4000 Hz na više, bitno je osjetljivije u visokim nego u niskim frekvencijama
FIZIKALNE ŠTETNOSTIVibracijeUgroženi dijelovi ljudskog organizma:
• Krvne žile
• Zglobovi i kosti
• Živci
• Probavni sustav
• Reproduktivni sustav u žena
• Ostali organski sustavi
FIZIKALNE ŠTETNOSTIZračenje• Ionizacijsko – vrlo opasno (rentgensko, gama)
• Neionizacijsko – manje opasno (radio valovi, elektromagnetska polja)
• Prirodni izvori zračenja (oko 80%)
• Ostali izvori zračenja (oko 20%)
FIZIKALNE ŠTETNOSTIZračenje - neionizacijsko• Prirodni izvori – statičko magnetsko polje Zemlje
• Artificijelni izvori – laseri, mikrovalovi, radari
FIZIKALNE ŠTETNOSTIZračenje – neionizacijskoMehanizam djelovanja
Ljudska osjetila nisu ih sposobna detektirati, osim:
-vidljivog svjetla
-pri velikom intenzitetu, gdje se najčešće doživljavaju kao osjećaj topline
Siguran učinak: zagrijavanje stanice
FIZIKALNE ŠTETNOSTIRasvjeta
• Nedovoljna rasvjeta
• Preintenzivna rasvjeta
Mogućnost događanja mehaničkih povreda uslijed nedovoljne rasvjete, odnosno zasljepljenja uslijed preintenzivne rasvjete
FIZIKALNE ŠTETNOSTIMikroklima radnog prostora
Sastav zraka pri normalnom atmosferskom tlaku:
• Dušik 78,09%
• Kisik 20,95%
• Argon 0,93%
• Ostali plinovi 0,03%
Najvažniji parametrimikroklime zatvorenih prostora
• Temperatura zraka
• Tlak zraka
• Vlažnost zraka
• Strujanje zraka (vjetar)
Optimalni mikroklimatski uvjeti su pri temperaturi 22 – 26 st.C i vlažnosti zraka 35 – 65%
Zone udobnosti
• Kombinacija takvih mikroklimatskih čimbenika pri kojima se toplinska ravnoteža između organizma i okoline uspostavlja bez fiziološkog napora
Različite su za različite osobe zbog subjektivnih čimbenika:
• Prehrana
• Odjeća
• Intenzitet rada
• Vrsta rada
Pri utvrđivanju zona udobnosti uzimaju se oni čimbenici pri kojima se većina zdravih ljudi osjeća udobno
Uzroci neudobnosti
• Visoke temperature
• Prevrući ili prehladni podovi
• Prevelika metabolička toplina
• Odjeća
• Hlađenje pojedinog dijela tijela zbog strujanja zraka
• Neravnomjerno toplinsko zračenje
• Velika temperaturna razlika između pojedinih dijelova tijela (npr. glave i gležnjeva)
Proizvodnja topline uorganizmu
• Omogućuje je stanični proces disanja (kisik) koji razgrađuje hranljive tvari u organizmu
Na proizvodnju topline u organizmu utječu
• Mišićna aktivnost
• Povećanje temperature stanica u tijelu
• Bazalni metabolizam svih stanica
KEMIJSKE ŠTETNOSTIPodjela• Korozivi
• Nadražljivci
• Zagušljivci (kemijski i inertni)
• Alergeni
• Fibrogeni
• Karcinogeni
• Mutageni
• Teratogeni
• Otrovi
KEMIJSKE ŠTETNOSTINadražljivci
Gornjih dišnih puteva (grlo, nos, sinusi, glasnice), kojima je topljivost u vodi (u organizmu) velika(sumpor dioksid, klor, klorovodik, fluor, brom, jod, amonijak)
Donjih dišnih puteva (dušnik, pluća, alveole)Kojima je topljivost u vodi (u organizmu) slaba(fozgen, nitrozni plinovi)
KEMIJSKE ŠTETNOSTIAlergeni
• To su štetne tvari koje uzrokuju alergijsku reakciju
Bolesti:
• Alergijske upale sluznice očiju i gornjih dišnih puteva
• Alergijska astma – bolest bronha karakterizirana napadajima suženja dišnih puteva
KEMIJSKE ŠTETNOSTIZagušljivci
• Inertni (ugljik dioksid, dušik, vodik, helij, argon, metan, etan, propan, butan)
• To su štetne tvari koje uzrokuju manjak kisika u UDAHNUTOM zraku
• Kemijski (ugljik monoksid, cijanovodik, sumporovodik)• To su štetne tvari koje uzrokuju nedostatak kisika u
ORGANIZMU
BIOLOŠKE ŠTETNOSTI
• Zarazne bolesti (prelaze sa čovjeka na čovjeka)
• Zoonoze (prelaze sa životinja na čovjeka)
• BIOLOŠKE ŠTETNOSTI su mikroorganizmi koji mogu uzrokovati zarazne bolesti
BIOLOŠKE ŠTETNOSTI
ZOONOZE:• Antraks – crni prišt• Listerioza• Bruceloza• Leptospirora• Q groznica• Rabies – bjesnoća• Psitakoza• Arboviroze
NAPORI
STATODINAMIČKI
• Teški fizički rad
• Repetitivni pokreti
• Neprirodan položaj tijela
PSIHOFIZIOLOŠKI
• Tjelesni i emocionalni odgovori organizma na radne zahtjeve koji nisu u skladu sa sposobnostima, mogućnostima i potrebama radnika
NAPORIStatodinamički
BOLNI SINDROMI SUSUTAVA ZA KRETANJE
• Kralježnica
• Ostali zglobovi
SINDROMI PRENAPREZANJA
• Upale tetiva
• Upale hvatišta mišića (epikondilitis)
• Sindrom sraza u ramenu
• Sindrom karpalnog tunela
NAPORIPsihofiziološki
RADNI IZAZOV
• Potiče psihički i tjelesno
• Motivira na učenje novih vještina i znanja
• Važan i neophodan za produktivan rad
POSLJEDICE STRESA NA ZDRAVLJE
• Smetnje (umor, zabrinutost, depresija, razdražljivort, tromost, iscrpljenost)
PSIHOSOMATSKE BOLESTI
• (povišen krvni tlak, srčane, probavne, kožne, alergijske bolesti, šećerna bolest, migrene)
VENTILACIJA ZATVORENOGRADNOG PROSTORA
PRIRODNA
• Infiltracija (kroz zazore na vratima, prozorima, poroznost zidova)
• Aeracija (kroz prozore – djelomično ili potpuno otvorene)
• Krovni elementi (razlika tlakova zbog razlike u visini)
• Posebni otvori (gore izlazi topli – lakši zrak, dolje ulazi hladan – teži zrak)
VENTILACIJA ZATVORENOGRADNOG PROSTORA
PRISILNA
• Lokalna – na mjestima gdje treba lokalno odvoditi zrak onečišćen štetnim tvarima kako se ne bi širio u ostale dijelove prostorije (odsisno ušće, kapa, digestor)
VENTILACIJA ZATVORENOG RADNOG PROSTORA
OPĆA
• Odsisna ventilacija zraka bez dorade kakvoće (podtlak)
• Tlačna ventilacija vanjskim zrakom bez dorade kakvoće (nadtlak)
• S optočnim zrakom bez funkcije ventilacije
• Ventilacija miješanim zrakom i doradom zraka s 2 ili 3 termodinamička postupka dorade zraka (djelomična klimatizacija)
• Tlačno – odsisni sustav ventilacije s doradom zraka sa sva 4 postupka dorade zraka (potpuna klimatizacija)
SUSTAVI KLIMATIZACIJEPrema smještaju sustava zapripremu zraka
CENTRALNI SUSTAVI
• Grijanje ili hlađenje – održavanje temperature
• Vlaženje ili sušenje zraka (ljeto – zima)
• Pročišćavanje zraka od kemijskih, fizičkih i bioloških štetnosti (filtriranje)
CENTRALNI SUSTAVI Zadaci
• Održavati adekvatnu temperaturu i relativnu vlažnost zraka
• Osigurati propisane vrijednosti kemijske i bakteriološke čistoće
• Održavati brzinu srujanja zraka i razinu buke u propisanim granicama
• Održavati potrebne razlike tlaka prema okolnim prostorijama
LOKALNI SUSTAVIZadaci i mogućnosti
• Grijanje
• Hlađenje
• Odvlaživanje (sušenje)
• Filtriranje (pročišćavanje)
• Ventilacija je prirodnim putem
• Ovlaživanje zraka se ne provodi
VAŽNI KLIMATIZACIJSKIPARAMETRI
• Dovođenjem topline vlažnom zraku rastu temperatura i entalpija, a smanjuje se relativna vlažnost
• Ako se poveća tlak zraka, povećava se i temperatura isparavanja
• Ako se smanjuje tlak zraka, smanjuje se i temperatura isparavanja
• Količina vlage (vodene pare) ovisi o temperaturi: što je viša temperatura, veća je i količina vlage koju zrak može primiti
ZRAK SE MOŽE OVLAŽIVATI
• Vodom
• Parom
• Miješanjem sa vanjskim zrakom
ZRAK SE MOŽE ODVLAŽIVATI (SUŠITI)
• Tzv. „lamelastim hladnjacima”
• Apsorpcijski (tvari koje na sebe preuzimaju vlagu)
PRVA POMOĆ
PODRAZUMIJEVA SLIJEDEĆE MJERE I POSTUPKE:
• Neodgodive mjere za spašavanje života
• Pozivanje pomoći
• Pružanje Prve pomoći
• Intervencija Hitne medicinske službe
• Bolničko zbrinjavanje
PRVA POMOĆ
OPĆI POSTUPAK NA MJESTU NESREĆE – REDOSLIJEDOM:
• Provjeriti sigurnost mjesta nesreće
• Osigurati mjesto nesreće
• Napraviti orijentacijski pregled ozlijeđenog
• Pozvati službu Hitne medicinske pomoći
• Pružiti neodgodivu Prvu pomoć
• Pružiti svu ostalu pomoć i ostati uz unesrećenog do dolaska Hitne pomoći
PRVA POMOĆ
ABC – POSTUPAK S ONESVIJEŠTENOM OSOBOM
• Airway (dišni put) – otvaranje dišnog puta
• Breathing (disanje) – provjera disanja
• Circulation (krvotok) – masaža srca i umjetno disanje
PRVA POMOĆKrvarenje
• Jest prvo hitno stanje, nastaje uglavnom u svezi s ozljedama
• Može se javiti i kao posljedica nekih bolesti
• Treba ga odmah zaustaviti, ranu sterilno zaviti, poduzeti mjere protiv šoka i pozvati liječnika
• Ozlijeđenu osobu prevesti u stacionarnu zdravstvenu ustanovu
PRVA POMOĆŠok
MJERE PRVE POMOĆI:
• Ako ozlijeđena osoba krvari – zaustaviti krvarenje, položaj „autotransfuzije”
• Bol – imobilizacija
• Opekline – previjanje i imobilizacija
• Hitan transport u stacionarnu zdravstvenu ustanovu
PRVA POMOĆImobilizacija
• Ozlijeđeni dio tijela „izolirati”, da bude nepokretan
• Imobiliziraju se dva susjedna zgloba
• Imobilizira se u „prirodnom” (zatečenom) položaju, NIKAKO NE namještati udove
• Koristiti Kramereove udlage ili priručna sredstva
PRVA POMOĆUdar električne struje
MJERE PRVE POMOĆI:
• Isključenje iz strujnog kruga
• Masaža srca i umjetno disanje
• Zbrinjavanje ozljeda
• Zbrinjavanje opekline
• Hospitalizacija
PRVA POMOĆGušenje inertnim i kemijskimzagušljivcima – mjere prve pomoći
INERTNI ZAGUŠLJIVCI – UGLJIKOV DIOKSID:
• Iznijeti unesrećenog na zrak
• Ako ne diše, primijeniti umjetno disanje
• Kisik
• Mirovanje i utopljavanje unesrećenog
• Prijevoz u stacionarnu zdravstvenu ustanovu
KEMIJSKI ZAGUŠLJIVCI – UGLJIKOV MONOKSID:
• Iznijeti unesrećenog na zrak
• Ako ne diše, primijeniti umjetno disanje
• Kisik – nekoliko sati nakon normalizacije COHb
• Mirovanje i utopljavanje unesrećenog
• Prijevoz u stacionarnu zdravstvenu ustanovu
Recommended