16
SVEUČILIŠTE U SPLITU FILOZOFSKI FAKULTET Odjel za povijest umjetnosti MARCUS VITRUVIUS POLLIO (VITRUVIJE) dent: Marija Matijašević Profesor: prof. dr. sc. Jasna Jeličić - Radonić Split Akademska godina 2014. / 2015.

Marcus Vitruvius Pollio

Embed Size (px)

Citation preview

SVEUČILIŠTE U SPLITUFILOZOFSKI FAKULTET

Odjel za povijest umjetnosti

MARCUS VITRUVIUS POLLIO(VITRUVIJE)

Student: Marija Matijašević Profesor: prof. dr. sc. Jasna Jeličić - Radonić

Split Akademska godina 2014. / 2015.

„Arhitektovo znanje rese mnogobrojne struke i različite učenosti, jer ono prosuđuje o svim djelima što ih dogotavaju druga umijeća. Ono se rađa iz građenja i iz proučavanja. Građenje je neprekidna i naporna vježba u praksi kojoj se od tvari koje je god vrste potrebno, rukama dogotavlja u skladu sa zacrtanim oblikom. Proračunavanje je pak ono što brižnim izračunom razmjera može pokazati i izložiti sagrađene stvari” ( Vitruv. De arch. I, 1,1 )

Crtež iz 1684. godine na kojem je prikazan Vitruvije (desno) kako pokazuje svoje djelo De architectura caru Augustu

TEORIJA I PRAKSA- U posljednja dva stoljeća pr. Kr. rimska je arhitektura

pomalo asimilirala helenističke tekovine.- Uvode se nove kategorije građevina, rađa se nova teorija i

praksa, a otprije postojeći urbani prostori i pojedine građevine doživljavaju transformaciju u smislu nove discipline.

- Vitruvije precjenjuje značenje i ulogu svojeg traktata o arhitekturi kada smatra da će postavke, preporuke i pravila (kanoni) bitno utjecati na razvitak arhitekture u metropoli i provincijama.

- Provode se modularna istraživanja koja su veoma korisna na građevinama i urbanom prostoru antičkog graditeljstva u Hrvatskoj.

RASTER:-Izbjegavanje posve ortogonalnih planimetrija gradskog areala (lakša obrana od neprijatelja)-Consuetudo Italica („kastrizam”)-Od Vitruvijeva vremena aksijalnost i simetrija postaju glavne odlike rimskog grada i građevina.

Ljubljana (Emona), Slovenija

FORUM

(Jader)• Vitruvije preporučuje da se forum planira tako da mu odnos širine prema dužini bude u relaciji 2:3.

• Jaderski forum- širina 45m, dužina 90m • Odnos dimenzija 1:2

Gradski raster, Duklja (Doclea) kod Podgorice, Crna Gora

Forum- širina- 48,50 m -dužina-50,70 m ¸Odnos 1: 1

Forum, Podgrađe kod Benkovca (Asseria) a) pločnik foruma; b) trijem oko foruma; c) bazilika sa polukružnim nišama; d) naknadno izgrađena cisterna; d)srednjovjekovna crkvica sv. Duha

Širina malog trga okruženog trijemom – 22 m, dužina 27 mOdnos dužina 1 : 1

Autohtone predaje u organizaciji naselja, Pula (Pola)

Forum- širina 37 m -dužina 81 m Odnos dimenzija 1:2,2

Forum, Vid kod Metkovića (Narona)

Širina - 38 mDužina –55 mTlocrtni odnos 1:1,4

HRAMOVI

Hram Rome i Augusta, Pula

-Vitruvije donosi i posve određene tlocrtne proporcije u kojima se trebaju graditi hramovi. - Širina hrama mora izositi polovicu dužine, tlocrtno dakle moraju biti u odnosu 1:2.

Širina - 8, 05 mDužina - 17,63 m- Najbliži je Vitruvijevu klasičnom modulu

Salona, tlocrt hramova južno od teatra, razvojne faze od I - III

Hram, Duklja (Doclea), Crna Gora; cela sa plitkom polukružnom nišom, trijem među antama, pristupno stubište- Izrazita disproporcija u smislu Vitruvijevih postavki

Zadarski hram, prema M. Suiću

Rekonstrukcija i tlocrt hrama, Nin (Aenona)

BAZILIKE

Bazilika, Zadar (Jader), Severijanska bazilika uz jugoistočni trijem foruma ; a) trijem oko foruma s ostatkom ranijeg zida; b) srednja lađa, c) bočne lađe; d) tribunal

Bazilika, Duklja (Doclea)

- Vitruvije za bazilike pripisuje tlocrtne proporcije po kojima širina bazilike mora iznositi jednu trećinu njezine dužine

ANASTILOZA

Anastiloza, Zadar (Jader), forumski trijem, pogled i presjek i detalj pluteja

Za provjeru modula i međusobnih relacija u trodimenzionalnoj arhitektonskoj izgradnji potrebno je analizirati anastiloze na objektima koji su dovoljno sačuvani ili na onima na kojima je moguće provesti egzaktnu rekonstrukciju na temelju raspoloživih elemenata (npr. Salona).

- Po klasičnim modulima visina kapitela mora iznositi koliko i debljina stupa pri dnu (dijametar, odnosno dva modula).

- Visina arhitrava ovisi ponajprije o visini stupa: što je vitkiji, to se u proporciji smanjuje visina arhitrava.

- Istaknuta tri polja na vanjskom i unutrašnjem licu arhitrava također imaju svoje omjere.

- Za utvrđivanje visine friza nema posve određenih relacija; ona u načelu iznosi 3/4 visine arhitrava, no ako je friz imao plastični dekor, kao što je to bilo nafrizu hrama i trijema u Zadru visina može biti veća, do 5/4 arhitrava.

Literatura:

• Suić, Mate, Antički grad na istočnom Jadranu, 2003, Institut za arheologiju, Zagreb

• Cambi, Nenad, Antika, 2002, Zagreb