Click here to load reader

Visoka Renesansa - Bramante

  • View
    226

  • Download
    7

Embed Size (px)

Text of Visoka Renesansa - Bramante

  • VISOKA RENESANSAarhitektura

  • VISOKA RENESANSACINQUECENTO16.st.RIM krajem 15.st. postaje vano sredite pokroviteljstva umjetnosti. Dugo je bio zapostavljen zbog papina izgnanstva u Avignon.Povratkom pape u Rim, uljepava se grad i Vatikan1482. zapoinje oslikavanje zidova Sikstinske kapele s prizorima: Stari i Novi zavjet, Mojsije i KristPerugino (1482.Predaja kljueva), Botticelli, Signorelli, Ghirlandaio, Prostorna jasnoa postignuta je tonom matematikom perspektivomNajznaajnija umjetnika sredita: Firenza, Venecija

  • Visoka renesansaVeliki umjetnici 16. st.Arhitekti Bramante, Paladio, SansovinoSlikari: Leonardo,Michelangelo, RafaelGiorgione, Tizian,Tintoretto,Veronese

  • Donato BRAMANTE, 1444 1514.Graditeljstvo je uio u Urbinu kod Lucijana Laurane-Vranjanina. Na njegov rad utjecali su radovi Albertija, Bruneleschija, Mantegne i Ercole de Robertija.

    U poetku je djelovao u Milanu, gdje je izveo svoje glavno djelo, crkvu Sta Maria dele Grazie.

    1499. dolazi u Rim i stupa u slubu pape Aleksandra VII.

    Preavi u Rim razvio je svoj stil do istih arhitektonskih oblika karakteristinih za visoku renesansu.

    Za vrijeme pape Julija II. vodio je radove na dograivanju Vatikana, a izradio je i projekt za crkvu Sv. Petra u obliku grkog kria.

    Nijedno njegovo djelo nije izvedeno u cijelosti, mnoga su poruena i pregraena, a izvrio je presudan utjecaj na graevni stil visoke renesanse.

  • BramanteApsida crkve Santa Maria della Grazie, MilanoOvdje Bramante usvaja nova pravila renesansnog graditeljstva s peatom klasike i spaja ih s dozom vrstine svojstvene srednjovjekovnom graditeljstvuSpaja jasnou i red renesanse i srednjovjekovnu snaguPrva mu djela nastaju u Milanu, 1480-97.

  • BramanteCrkva Sta Maria dele Grazie u Milanu, 1481-97.

  • Donato BRAMANTE, 1444 1514.Tempietto, San Pietro in Montorio, Rim, 1502-11.U dvoritu crkveGraevina cilindrinog oblika, manjih razmjera, s kupolom i krunom kolonadom od 16 dorskih stupova iznad kojih tee dekorativna balustradaPrimjena izrazito antikih arhitektonskih elemenataOdbacivanje svih ukrasa osim arhitektonskih elemenataU savrenoj harmoniji svi dijelovi, kao na klasinom hramuLagani i ljupki karakter

  • Bramante, Tempietto, 1502-14.Podnoje od 3 stepenice i strogi dorski red kolonadeDorski red stvara efekte svjetla i sjene izmeu baze sa stepenicama i arhitrava s balustradom, iznad koje, na visokom tamburu s niama, stoji njena kupola, koja kruni centralnu cilindrinu masu, kompaktnu os vanjskog, dinaminijeg oblika

  • BramanteOriginalni tlocrt za baziliku sv. Petra, 1506.Sjajni projektIzradio osnovu u obliku gr. kria s velikom centralnom i etiri pobone kupole

  • Bramante, Sv.Petar, RimZamislio je i 4 jednaka proeljaIsti strogi klasini oblici kao na Tempiettu, kupole, polukupole, kolonade i zabatiGolema kupola kruni kriite bavasto nadsvoenih krakova grkog kria, a 4 manje kupole i visoki ugaoni tornjevi ispunjavaju kutove

  • Bramante, Studija za Tempietto (desno),Michelangelov projekt za baziliku Sv.Petra (dole)

  • Bramante, Sv.Petar, RimBronana medalja s prikazom Bramanteova projekta za crkvu sv. Petra

  • BRAMANTEPapinski arhitekt za vrijeme Julija II.1504. pristupa svojim kapitalnim radovima: IZGRADNJA VATIKANSKE PALAE I PROJEKTIRANJE BAZILIKE SV. PETRAPapa Julije II., velike vizije i zamisliStara crkva Sv.Petra bila je u izrazito loem stanju. Odluio je napraviti novu crkvu koja e zasjeniti sve spomenike carskog RimaPosao je povjerio Bramanteu, najuglednijem arhitektu u graduBramante rui staru crkvu sv. Petra - Bramante-ruinante

  • BRAMANTEOdbacuje 1000-ljetnu zap. tradiciju da je crkva duguljasta dvorana gdje vjernici gledaju prema istoku u smjeru gl. oltara gdje se ita misaU svojoj tenji prema pravilnosti i harmoniji koji su jedini mogli biti dostojni tog svetog mjesta, projektirao je crkvu kvadratnog oblika, tj. centralnu graevinu s upisanim grkim kriem i s kapelicama simetrino rasporeenima uokolo.Takoer crkva je trebala biti i okrunjena ogromnom kupolom oslonjenom na kolosalne lukove

  • Bramante - MichelangeloNadao se da e uspjeti spojiti dojmove Koloseja i Panteona, i prouavao ih1513. Bramante umire; crkva ostala nedovrena, veliki su novci trebali za taj projektPRODAJA OPROSTA GRIJEHA ZA PRIKUPLJANJE NOVCA ZA GRADNJU NOVE CRKVE (Petrov novi) izazvala otporReformacija, LutherNita od projektaU narednim desetljeima mijenja se Bramanteov izvorni projekt, tako da dananji Sv. Petar ima malo zajednikoga s originalnim projektom, osim svojih divovskih dimenzija

    Giovanni Gioconda iz Verone, Giuliano da Sangallo i Antonio da Sangallo mlai nastavljaju Bramanteov projekt mijenjajui ga i nagrujui ga kompromisnim rjeenjima

    1547. MICHELANGELO je od pape Pavla III. Dobiva nalog zavriti crkvu, vraa se na Bramanteov projekt i konstruira velebnu KUPOLU CRKVENakon Michelangelove smrti 1564., Giacomo della Porta 1573. nastavlja gradnju crkve poneto mijenjajui projekt.Kupolu su dovrili Michelagelovi nasljednici od 1588-1593.1606. na zahtjev pape Pavla VI. Carlo Maderno dograuje uzdunu lau katedrale (za dva traveja) i ini je crkvom u obliku latinskog kria, te izvodi baroknu fasadu i tako modificira cijeli odnos kupole i proelja.

  • ANDREA PALLADIO,1508-1580.

    1541. u rimu prouava antike spomenikePalae po VicenziElementi arhitektonskog klasinog izriajaSklad razmjera i upotreba klasinih stilova-teorije su mu sustavno izloene u etiri knjige o arhitekturi objavljene 1570.Uspjeh u Vicenzi otvorio mu je i vrata venecijeZa mletake patricije realizira vile u klasicistikom stiluSlubeni je arhitekt Republike Venecije nakon Sansovinove smrti 1570.

  • Andrea Paladio, Villa Rotonda, Vicenza, 1550.Villa Rotonda, zapoeta 1550.Na vrlo originalan nain usklauje klasini zabat s ostatkom arhitektureSvojom e kupolom i proeljem u obliku hrama silno utjecati na arhitekturu kasnijeg doba4 jednake fasade koje uranjaju u pejza

  • Paladio, Villa RotondaTlocrtistoa antikog hramaPotpuno simetrina centralna graevina s 4 portika kakve nalazimo na ant.hramovima, a koji su spojeni sa savrenim kvadratom sredine

  • A.Paladio, S. Giorgio Maggiore, Venecija, projektirano 1565.Fasada crkve S. Giorgio MaggioreProjektirano 1565.Poloio je nacrt visokog i uskog hrama preko drugog, nieg i ireg, tako da oni odraavaju razliitu visinu vieg glavnog broda i pobonih brodova

  • A.Paladio, S. Giorgio Maggiore, Venecija, projektirano 1565.

  • Jacopo sansovinoKnjinica sv. Marka, 1535-37.Bogat reljefni omotaPrizemlje-arkade rimskog drskog reda, nadahnute kolosejemPrvi kat-jonski kapiteliIznad je arhitrav, friz i vijenacNa vrhu je balustrada s kipovima u prirodnoj veliini, obelisci na u kutovimaPomalo ekstravagantna ornamentika proelja sugerira dojam izobilja koje navjetava kako je Venecija postala novim Rimom

  • Kovnica novcaLijevo od KnjiniceRustina fasadaMo i vrstoa dorskog stila u kontrastu je s bogatom kombinacijom dorskog i jonskog stila knjinice

  • Mala loa, 1537.Koriten dekorativni korintski stilBijeli istarski mramor u kombinaciji s drugim vrstama obojenog mramoraMladi patriciji se tu sastajaliSkulptorska dekoracija istie ugled i mo Venecije

Search related