ALBUM...2 KAIROS ALBUM SVEÄNO OTVORENJE NOVOG DIJELA SS− fiB. J. TROGIRANINfl 15.11.2007. KAIROS 3 UVODNIK KAIROS List SS− ‚ Blaž Jurjev Trogiranin Dr. Franje Tuðmana 1

KAIROSKAIROSKAIROSKAIROSKAIROS2

ALBUM

SVEÈANO OTVORENJE NOVOG DIJELA SS B. J. TROGIRANIN 15.11.2007.

KAIROSKAIROSKAIROSKAIROSKAIROS 3

UVODNIK

KAIROSKAIROSKAIROSKAIROSKAIROSList SS Bla Jurjev TrogiraninDr. Franje Tuðmana 1 - TROGIRTel.: 021/ 882 511

Glavna urednica: Josipa GrozdaniæVoditeljica: Zdravka Marjanica, prof.Urednitvo: Marija Mie, Ana Stipanoviæ,Daria Mrdakoviæ, Antonio oda, FranèeskaStojan, Elvira Vuèkiæ i Josipa NajevLektor: Jasna Bekavac, prof.Kompjutorska obrada i grafièka pripravaza tisak: Ivan Marjanica, dipl. ing.

Naslovna strana - kolaZadnja strana - tempera

Izdavaè: SS Bla Jurjev TrogiraninRavnatelj: Ivan Grga, prof.Naklada: 500 primjeraka

Tisak: Obrt za grafièku pripremu i tisak TECHNO, Seget Donji, Hrvatskih rtava 45, tel.: 021/ 880 678

Sponzor: ALPRO-ATT d.o.o. 21220 TROGIRtel.: 021/ 896 242 tel/fax: 021/ 896 243, 896 244e-mail: [email protected]

KAZALOSVEÈANO OTVORENJE KOLE.................................2

UVODNIK.......................................................................3

PROFESIONALAC U SVOM POSLU...........................4

SVEÈANO OTVORENJE NOVOG DIJELA KOLE....6

KOLA NEKADA I DANAS........................................8

KABINETSKA NASTAVA ..........................................10

AMATERSKO KAZALITE TROGIR.........................11

KLAPA RAPE............................................... ...............12

BOIÆ............................................................................14

STRANI JEZICI.............................................................16

IN MEMORIAM TOE PROESKI.............................18

ZANIMANJE: SLUAÈ................................................20

SLOBODNA SAM BITI DRUGAÈIJA......................21

HRVATSKA U EUROPI XXI. STOLJEÆA...................22

PREDSTAVA IVOTA..................................................23

RADNI USPJEH............................................................23

IZBORI 2007..................................................................23

SPILJA KAO BUDUÆA TUR. ATRAKCIJA...............24

ODIJEVANJE.................................................................26

POSJET ZAGREBU.......................................................27

SPORTSKO NATJECANJE...........................................27

SREDNJA KOLA I JA.................................................28

EPITAFI..........................................................................30

ALE..............................................................................30

UÈENICI U RAZNIM PRIGODAMA........................31

Dragi èitatelji,

elim vam sve najbolje u novoj 2008.godini!

Ponovno je za vas pripremljeno mnogozabave i onoga to nikad ne nedostaje ukolskom listu SS Bla Jurjev Trogiranin uèenja! U novom broju Kairosa nanizana sudogaðanja u naoj koli protekle godine; u slicii rijeèi doèarali smo metamorfozu same koletijekom godina; od njenog poèetka mnogo sepromijenila i dobila niz odlika moderneustanove za obrazovanje mladei.

Pronaæi æete i razgovore s profesorom tes novim uèenikom nae kole koji je povratnikiz daleke Amerike...

Klapa Rape koja je svojim nastupom naotvorenju novog dijela kole uvelièala tajsveèani trenutak za sve djelatnike i uèenike,primila je nagradu Grada Trogira, a o tome æeteèitati na narednim stranicama. U naoj koliimamo mnogo nadarenih uèenika o kojima semalo zna; npr. Ivana Zokiæ i Anðelo Bariiæaktivni su èlanovi Amaterskog kazalita Trogir,kao i mnogi drugi koji su svojim radovimapotpomogli i obogatili ureðenje Kairosa.

Takoðer æemo uèiti o jezicima te oblagdanu Boiæa koji je najljepi kræanskiblagdan!

Razne druge teme bit æe dotaknute: moda,sport, ale, mudre izreke te kratka reportaa suèenièkog izleta u Zagreb - glavni grad Lijepenae.

Takoðer u broju koji upravo drite predsobom, pronaæi æete duboke misli naihuèenika o potresnoj smrti Toe Proeskog kojaje obiljeila prethodnu godinu.

Dragi nai èitatelji, nadam se da æetemnogo nauèiti uz na list, a u predstojeæojkolskoj godini elim vam mnogo petica inaravno - zabave!

Vaa urednica


RAZGOVOR

Meðu kolegama profeso-rima i uèenicima dviju trogirskihsrednjih kola, profesor Ivanago na glasu je kao iznimnokomunikativna osoba s raz-vijenim osjeæajem za humor.Poznat je naratajima Trogira ibive opæine Trogir, ali i ire uSplitsko-dalmatinskoj upanijijer je niz godina predavao uSplitu. Profesor fizike koji uz toizraðuje ras-pored sati, a dobroga poznaju kao voditelja svipolaznici obrazovanja odraslih,stoga èujmo to nam kae:

Profesore, recite namneto o sebi!

Roðen sam1943. godine uTrogiru gdje ivim i radim.Zavrio sam srednju strukovnukolu strojarskoga smjera, uistoj zgradi u kojoj sadpredajem. Zaposlio sam se utrogirskom brodogradilitu gdjesam radio godinu dana prijeodlaska na studij. Na Pe-dagokom fakultetu u Rijecistudirao sam matematiku ifiziku te postao nastavnik, anakon toga sam upisao jo dvijegodine i i stekao zvanje pro-fesora fizike.

Jeste li radili neki hono-rarni posao u studentskimdanima?

Uèestalo sam radio tijekomstudiranja. Naime, nisam biodovoljno materijalno zbrinut dabih mogao plaæati sve trokoveizdravanja.

Otkad radite u ovoj koli?U ovoj koli radim od 17.

listopada 1987. Ujedno radim iu gimnazijskim odjeljenjimakole Ivana Luciæa. Prethodnosam radio u Tehnièkoj koli uSplitu nepunih 18 godina.Putovao sam, ali rad s uèeni-cima slièan mi je u obje sredine.Ne vidim bitnu razliku izmeðukola u Splitu i Trogiru, a pristupfizici je jednak. Radnog staa,dakle, imam malo vie od 38godina.

to nam moete reæi osvom predmetu?

Predajem fiziku - prirodnuznanost koja trai dobropoznavanje matematike. Ususjednoj koli Ivana Luciæa,gdje radim u gimnazijskimodjeljenjima, veoma sam za-dovoljan postignutim rezu-ltatima jer vie od treæineuèenika dobiva odlièan iz mogapredmeta, a preostale ocjenesu vrlo dobar i dobar. Veæinanjih uspjeno nastavi studirati.U SS «B. J. Trogiranin» imatakoðer uèenika koji vole fiziku

i matematiku i postiu dobrerezultate na natjecanjima tenastavljaju studirati na faku-ltetima na kojima su fizika imatematika primarne. Na pro-bleme nailazim jedino koduèenika koji dolaze s loimpredznanjem iz osnovne kole.

Kad biste se mogli vratitiu prolost, biste li odabraliisto zvanje?

Najvjerojatnije bih odabraoisto zbog toga to je dinamiènoi lijepo raditi s mladima.

to mislite, kakvi suuèenici ove kole - to imnajvie zamjerate?

Nemam to zamjeriti uèe-niku jer on nije kriv to jeuèenik. Kad bih bilo tozamjerio uèeniku, ne bih bioprofesionalac u svome zvanju.Osobno s uèenicima nemamproblema, oni se ponaajuprema meni korektno, a uèiti semora. Zadnjih deset godinaizraðujem raspored sati stoganisam razrednik pa ne ulazim uproblematiku uèenièkih izos-tanaka i ostaloga.

to nam moete reæi kaovoditelj obrazovanja od-raslih?

Kandidati su uglavnomosobe koje su pronale od-reðeni posao pa se eleprekvalificirati za njega. Ima ionih koji zbog lijenosti prekinusrednju kolu pa ju naknadnoele zavriti. Nekima pred krajkolovanja neto zapne iliiskrsne te im godina doðe u

PROFESIONALAC U SVOM POSLU


RAZGOVOR

pitanje pa se radije odluèe naovaj korak nego na redovnokolovanje.

Obrazovanje odraslih bitrebalo dovesti na razinu dos-tojnu polazniku i programu zakoji se obrazuje. To znaèi da bitrebalo uloiti minimalna sre-dstva u obrazovanje odraslihkoja nisu jo u podsvijestizakonodavca.

Kada ste kupili prvi au-tomobil i koje je bio marke?

Moj prvi automobil, kojegasam kupio 1973. godine, bio jelegendarni Fiæo. Vozio sam gasamo nekoliko mjeseci pa kupioPeugeot 304, a nakon njegaopet Peugeot 205.

Podravate li Zakon o 0.0promila za vozaèe?

To nema nikakve veze svozaèima nego s vlasnicimaosiguranja koji su na zakonitnaèin smanjili moguænost isp-late tete prilikom prometnihnesreæa na cestama. Tim po-tezom je ugroeno vinogra-darstvo koje treba poticati, a neosporavati.

Omoguæuje li nova kol-ska zgrada kvalitetniji rad?

Naravno da omoguæuje.Bilo bi idealno kad bismo sviradili u jednoj smjeni to iziskujejo ovoliko prostora, dakako iopreme. Uèenici imaju kabi-netsku nastavu koja im pruakvalitetnije obrazovanje. Svakiprostor je uèenicima i preda-vaèima ugodan za rad.

to bi trebalo promijenitiu kolstvu?

U bliskoj buduænosti bitrebali raditi samo u prvoj

smjeni, kao to sam veæ rekao,a popodne se posvetiti drugimkonstruktivnim sadrajima.Zatim bi valjalo smanjiti suvineprograme koji optereæujuuèenike i naruavaju kvalitetuobrazovanja.

to mislite koji su najveæiporoci uèenika ove kole?

Vjerujem u svijest uèenika ipreputam svakom pojedincuda sam sebi prizna svoj porok.Jedino sam siguran kako u dobiuèenika srednje kole jo nemoe biti poroka osim, ne dajBoe, bolesti. Uostalom, uèenikse ponaa onako kako jeodgojen i od njegove obiteljipotjeèu dobre i loe osobine.

to biste poruèili uèe-nicima i kolegama profe-sorima?

Da se mnogo vie pribliejedni drugima, jedino na tajnaèin mogu pronaæi sebe. ivotje jedan, a kako bi bio i vrijedanpotrebno je u njega unijeti tovie meðusobne komunikacije.

to Vam prua najveæezadovoljstvo u radu suèenicima?

Oni su cvijet mladosti iveliko mi je zadovoljstvo svako-dnevno biti uz njih jer to èovjekaèini mladim, a iz njihovih oèijuzraèi sjaj veselja i dobrihnamjera.

Imate li to posebnoistaknuti iz svoje dugogo-dinje prakse?

ivot mi je omoguæio dasteèeno jednogodinje radnoiskustvo uporno ponavljampunih 38 godina.

Kako gledate na odlazaku mirovinu i hoæe li Vam bitiao ostaviti ovaj posao?

Neæe mi biti ao otiæi uzasluenu mirovinu. Najprije senamjeravam odmoriti i napravitisebi to kvalitetniji dnevni plan,to æu rjeavati leerno i uhodu.

Znate li kakav vic, za kraj?Znam. Najveæi vic za mene

je to nema kraja humoru kojinasmijava gotovo sve ljude.

Razgovarao: DraganAlajbeg IV.e


DOGAÐANJA

Nakon zavretka radovadogradnje i nadogradnje teopremanja SS B. J. Trogiranin,dana 15. studenog 2007. upri-lièena je sveèanost kojoj sunazoèili: predstavnici upanijskogodjela za prosvjetu, predstavniciGrada Trogira, ravnatelji srednjihi osnovnih kola Trogira i biveopæine Trogir, djelatnici naekole, èlanovi kolskog odbora,

predstavnici roditelja i uèenika,mediji... Klapa Rape je svojimkulturno-zabavnim programomuvelièala ovu sveèanost. Svenazoène pozdravio je ravnateljIvan Grga kojemu je ovimsveèanim danom otpoèeo drugimandat. Program je vodila uèe-nica Ana Mariæ (4.b), a pjesme sukrasnoslovile Lucija Bojkiæ (4.a) iAna Kapetanoviæ (4.b).

Zdravko Omrèen - proèelnikupanijskog Upravnog odjela zaprosvjetu zahvalio je naempremijeru Ivi Sanaderu, Dal-matincu i Spliæaninu, to jeomoguæio realizaciju onoga to suu upaniji zamislili, ukljuèujuæinadogradnju SS B. J. Tro-giranin. U ovaj objekt uloeno jeoko est milijuna kuna, to jeupanija realizirala u suradnji sGradom Trogirom i izvoðaèima.

- Rekonstrukcijom te dog-radnjom i nadogradnjom dobilo seoko 1600 m èetvornih prostoragdje je smjeteno osam uèionica,radionica ruène i strojne obrade,vienamjenska dvorana, uredskeprostorije i sanitarni èvorovi.Sadanji ukupni prostor dugo æevremena zadovoljavati potreberada u dvije smjene. Meðutim, zarad u jednoj smjeni (to je plan ubliskoj buduænosti) trebalo bi namjo desetak uèionica. Trenutnokola ima dvadeset i jednuuèionicu, a nastava se odvija ukabinetima zahvaljujuæi pove-æanju broja uèionica, navodiravnatelj Ivan Grga.

SS Bla Jurjev Trogiraninosnovana je 1992. godine.Odgaja i obrazuje uèenike utrogodinjim i èetverogodinjimzanimanjima u strojarstvu,elektrotehnici, brodogradnji teugostiteljstvu i turizmu. kola imadvadeset pet razrednih odjeljenja,od èega esnaest èetvero-godinjih i devet trogodinjih,ukupno nastavu pohaða oko

eststo pedeset uèenika. Svakekolske godine upisuje sedamnovih odjeljenja. Prethodne trikolske godine pokrenuto jedeficitarno zanimanje brodo-graditelj u dogovoru s Brodotro-girom i Zavodom za zapo-ljavanje. Tako neki nai uèeniciimaju ugovor s Brodotrogiromgdje obavljaju i praktiènu nastavu.Pored redovnog obrazovanja,kola ima i obrazovanje odraslihu kojemu se godinje educiraèetrdesetak polaznika. Naa kolapostie veoma dobre odgojno-obrazovne rezultate, a pokazatelj

SVEÈANO OTVORENJE NOVOG DIJELA KOLE

Voditeljica Ana Mariæ IV.b

Zdravko Omrèen, upanijski proèelnikza prosvjetu

Krasnoslovica Lucija Bojkiæ IV.a

Ravnatelj Ivan Grga


DOGAÐANJA

tomu su visoki plasmani nanatjecanjima na upanijskoj idravnoj razini. Nai uèenicisuraðuju i u kolskom listu Kairoskoji izlazi dva puta godinje. kolaima izuzetno dobru suradnju sasvim ustanovama, drutvima iinstitucijama u gradu, kao i stvrtkama, obrtnièkim i ugosti-teljskim radnjama gdje naiuèenici obavljaju praktièni dionastave.

Osnivanjem kole 1992.godine nastale su tekoæe uorganizaciji i realizaciji odgojno-obrazovnog rada zbog nedo-voljnog broja uèionica i ugo-stiteljskog prostora, kao i njihovenedostatne opremljenosti. Stogasu pokrenute sve potrebne radnjeza rekonstrukciju dijela kolskezgrade - dogradnjom i nadog-radnjom koje su otpoèele 2003.godine, nakon imenovanja da-nanjeg ravnatelja Ivana Grge.Zahvaljujuæi Gradu Trogiru iupaniji splitsko-dalmatinskojdonesena je odluka o gradnji, afinancijska sredstva u potpunostije osigurala upanija splitsko-dalmatinska iz kapitalnih ulaganjaVlade RH.

Idejni, glavni i izvedbeniprojekt izradio je Mediteran projektiz Trogira. Radovi su zapoèeli ljeti2004., a zavrili tijekom kolskegodine 2006./2007., od kada seveæ odvija nastava u novom dijelukole. Nadzorne radove obavila

je tvrtka Raster d.o.o. Uslijedilo jeopremanje nastavnim i uredskimnamjetajem. U novom dijelukolske zgrade ugraðeno jecentralno grijanje i klimatizacija, akabineti su opremljeni raèunalnomopremom. U sijeènju 2007.obavljen je tehnièki pregledobjekta i zakljuèeno je kakozadovoljava sve uvjete za rad.

U ime svih djelatnika, rav-natelj Grga zahvalio je svima koji

su sudjelovali u gradnji, nado-gradnji i opremanju kole te namomoguæili bolje uvjete za rad, aposebno upaniji splitsko-dalmatinskoj /na èelu sa upanom- gospodinom Antom Sana-derom/, upanijskom proèelniku

Zdravku Omrèenu i njegovimsuradnicima, posebno gospoðiSlavki Antoniæ na suradnji ipomoæi, zatim Gradu Trogiru napotpori oko izgradnje, osloba-ðanju od komunalnog doprinosa idonaciji za opremanje kole.Ravnatelj Ivan Grga uruèio je uime kole gospodinu Omrèenureljef Kairosa.

- Nadam se da æe se dobrasuradnja nastaviti i oko opremanja

starog dijela kolske zgrade,naveo je ravnatelj. Sveèanost senastavila u kabinetu ugostiteljstvagdje su svi nazoèni bili pozvani nadomjenak.

Josipa Grozdaniæ III.a

Krasnoslovica Ana Kapetanoviæ IV.b

Ravnatelj Grga uruèuje reljef Kairosa gospodinu Omrèenu


KROZ KOLU

NAZIV KOLE - BLAJURJEV TROGIRANIN

kola je dobila naziv po

velikom gotièkom slikaru Blau

Jurjevu Trogiraninu. On je

najvjerojatnije roðen u Lici, u

Lapcu oko 1390. godine, a

umro je u Zadru 1450. godine.

Radio je u mnogim dalma-

tinskim gradovima: Dubrovniku,

Korèuli, Zadru, Splitu, a najvie

u Trogiru zbog èega je i dobio

naziv Trogiranin. Stvorio je

brojna umjetnièka djela slikajuæi

temperom na dasci, posebice

raspela i poliptihe, a neka od

njegovih djela mogu se vidjeti

u trogirskim crkvama.

KOLA NEKADA I DANAS

Bla Jurjev TrogiraninBOGORODICA U RUIÈNJAKU

oko 1433., tempera na drvuiz katedrale Sv. Lovre u Trogiru

Bla Jurjev TrogiraninSV. JAKOV I SVECI

poliptih, 1436., tempera na drvuiz crkve Sv. Jakova na Èiovu


KROZ KOLU

Srednje kolstvo nekadaJo za vrijeme Kraljevine Jugoslavije u Trogiru

je djelovala Puèka kola u trajanju od èetiri godinei Nia graðanska kola u trajanju od est godina.

Razvojem brodogradnje i osnivanjem brodogradilitau Trogiru se stvara potreba za struènim kadrom, pase 1946. osniva kola uèenika u privredi u kojusu se upisivali uèenici sa zavrenih est razredaosnovne kole.

kolske godine 1950./51. ova kola prerasta uIndustrijsku kolu Andrija Buble u koju seupisuju uèenici sa zavrenom osnovnom kolom.Brojnim reformama kolstva kola je mijenjalaobrazovnu strukturu i imena pa je tako jo bilaSrednjokolski centar Trogirski partizanskiodred i konaèno 1992. dobiva sadanji naziv.

kola danasSS Bla Jurjev Trogiranin osnovana je 01.

rujna 1992. kad od Centra odgoja i usm-jerenog obrazovanja nastaju dvije kole:Srednja kola Ivana Luciæa (gimnazija i

ekonomska) i Srednja strukovna kola BlaJurjev Trogiranin (podruèje ugostiteljstva iturizma, elektrotehnike, strojarstva i bro-dogradnje). Obje kole rade u istoj zgradi,gimnazija na katu, a naa kola u prizemlju. Zbognedostatka uèionica naa kola je bila upuæenaprije nekoliko godina iznajmljivati prostor Puèkoguèilita i Brodomerkura. Stoga je godine 2004.

pokrenut projekt izrade novog dijela zgrade, toje privedeno kraju prole kolske godine i kolaima dananji igled. U njoj se obrazuje zazanimanja: hotelijersko-turistièki tehnièar,raèunalni tehnièar u strojarstvu, elektrotehnièar,konobar, kuhar, instalater grijanja i klimatizacije,graditelj broda i autolimar. kola ima kabineteza sve predmete, a nastava TZK se izvodi ugradskoj sportskoj dvorani Vinko Kandija.

Naziv kolskog lista - KairosKao to znate, Kairos je kod starih Grka bio

bog sretnog trenutka, pravog èasa ili zgodneprilike. Kairos samo jedanput u ivotu proletipokraj svih nas na ovoj kugli i to je nasudbonosni trenutak koji moramo znatiprepoznati i uhvatiti Kairosa za èuperak kose.

No, Kairos je uvijek u letu, a èuperak nadèelom, na zatiljku je æelav, tj. neuhvatljiv je kaosretna prigoda. Reljef Kairosa izraðen je premaLizipovu predloku u 4.-3. stoljeæu prije Krista, au samostanskoj zbirci Sv. Nikole najvrjedniji jegrèki mramorni reljef s likom Kairosa koji je kopijanestalog Lizipovog djela.

Marija Mie II.b

MRAMORNI RELJEF KAIROSAiz samostanske zbirke Sv. Nikole u Trogiru


KROZ KOLU

KABINETSKA NASTAVA

Kabinet kuharstva Kabinet posluivanja

Kabinet ruène obrade Kabinet matematike

Kabinet novih tehnologija Kabinet strojarstva


DAN GRADA / DAN KOLE

Nakon provedne audicije,Amatersko kazalite Trogirzapoèelo je s radom 23. 11. 2003.godine pod vodstvom profesoriceLine Bujas. Probe se odravajudva do tri puta tjedno, a glazbu zapredstave priprema KatarinaBuble. Kako bi predstava bilauspjena, potrebno je mnogorada i vjebe, ali nije dovoljnasamo volja i upornost - primaranje talent. Povodom Dana grada,tj. blagdana naeg nebeskog

zatitnika blaenog Ivana Tro-girskog odrana je 12. studenogpredstava Trovatelji u upnojdvorani upe sv. Lovre. Trovateljisu ujedno predstava koju smoizvodili dva puta prethodnog ljetau prostorima Muzeja gradaTrogira te jedanput u KatelLukiæu.

U ovoj predstavi isprepliæu sedvije trogirske legende to je èiniiznimno zanimljivom. U jedanojod legendi po kojima je nastala

p r e d s t a v aopasni plemiæDamjan otrovaoje 3 sestre kakobi se domogaonjihova imanja, akuma Mila gacijelo vrijemep o k u a v arazotkriti predsestrama. U dru-gom se dijelugovori o èovjekukoji se oeniokako bi spasioobitelj od pro-padanja, unatoètome to je bio

AMATERSKO KAZALITE TROGIRzaljubljen u djevojku Joru. Kad jedoznala njegova supruga zavjeènu ljubav svog mua, ubila jedjevojku suparnicu. Na kraju i muzbog tuge sklopi oèi zauvijek.Glavna poveznica ovih dvijulegendi su sami trovatelji - brat isestra Dirson , koji su i Damjanu iljubomornoj supruzi nabavili otrov.

Sljedeæa predstava Ama-terskog kazalita pod nazivomPlava boja snijega odrana je 30.studenog u kinodvorani Domo-bran.

Nae kazalite èine: MarijanaMatija, Vinka Grga, Valentinapika, Ivana Zokiæ, AnðeloBariiæ, Jelena Radaèiæ, AnðelaMatijaeviæ, Ivan Èujiæ, BlankaVukeliæ, Linda Kovaèeviæ, KristinaBaiæ, Jasna Kozlica, Irena Ban,Ana Èarija, Damir Ðirliæ. Kakovidimo, neki od njih su sadanji ilibivi uèenici nae kole.

Tijekom protekle èetiri godinepripremili smo oko 10-ak pred-stava. Neke od njih su: 8. frlj,Sarkofag s milosrðem, Karme-lengova kæi, Legenda o blaenomAugustinu Kaotiæu, Bitkula iAgape, Legenda o sv. IvanuTrogirskom, Tridni, Bili cvit, Sretniprinc, Petrov Boiæ, Kraljevna nazrnu graka, Miss blesis,Trovatelji te Plava boja snijega.

Na probama ièitavamo tekst,vjebamo glas, redatelj nam dajeupute, rjeavamo reiju i sl. Vladaobiteljska atmosfera, svi smo kaojedno, ali, naravno, moramo bitiozbiljni kako bi to bolje odradilipredstavu. Scenu radimo sami.Svaka nova uloga doprinosinaem glumaèkom izrazu. Oivanju naih kostima brine segospoða Slavica Stankoviæ, afinancira nas Grad Trogir.

Ivana Zokiæ III.bPredstava Trovatelji - u mukoj ulozi Anðelo Bariiæ

Predstava Trovatelji - u enskoj ulozi Ivana Zokiæ (druga slijeva)



Ove godine Klapa Rapedobila je nagradu GradaTrogira u kategoriji skupnihnagrada za viegodinjekulturno djelovanje.

Svojim kulturno-zabavnimprogramom uljepala je isveèano otvorenje novog dijelanae kole 15. studenoga2007. godine.

U Klapi pjevaju: PaolaGlavurtiæ - sopran (kao I. tenor)/ Joko antiæ - II. tenor / DukoGeiæ bariton / VenkoCvitanoviæ bas / Jokoupanoviæ - bas i gitarist.Zanimljivo je naglasiti da suDuko Geiæ (sada umirovljenik)i Joko upanoviæ dugogodinjiprofesori u SS B. J. Tro-giranin.

Klapa Rape djeluje od1996. god. Njen osnivaè ivoditelj je maestro Duko Geiæ- trogirski pjesnik, melograf,angairani promicatelj i teènigovornik autentiène trogirske

cakavice. Pored izvorne pje-sme, Klapa njeguje jednu vrstudalmatinske balade. Atipièansastav klape u pjesmama kojeèine odmak od izvornog acapella pjevanja, ne disk-reditira ono dalmatinsko u pjevuveæ odaje diskretnu tenju kazabavnom. Uz mnoge nastupeu nas i u inozemstvu, Klapa jesnimila dva nosaèa zvuka:More ti si èenja (1999.) iDalmacijo, lipo ti je ime(2006.), a u albumu-kompilacijiTenori i tenorini o svomeTrogiru, zastupljena je s tripjesme.

Na repertoaru ima mnogonovokomponiranih pjesama,èak i lagera, no onog tipa kojiima dobar, snaan i bogat tekstte izvrsnu glazbu. Katkad teskladbe u izvedbi tzv. zaba-vnjaka i nisu prepoznate kaokvalitetne, ali ako ih se pre-mjesti u klapski milje, malodoradi i prilagodi vieglasnom

pjevanju, one dobiju umjetnièkuteinu i osebujnost. Te pjesmesu tipa ibenska balada, Mor-nareva ena, Vela Luka, Moreti si èenja, a klapski prila-goðene imaju posve drukèijuformu. Jo jedan odmak odizvornog je uvoðenje diskretneakordne gitaristièke pratnje.Izvorno dalmatinsko pjevanje acapella nema instrumentalnupratnju, ali ovdje je gitaranenametljivo pridruena, jerbalade koje se izvode zah-tijevaju takav oblik muziciranja.

Za razliku od veæine mukihklapa, klapa Rape umjestoprvog tenora ima enski vokal.Veoma je malo klapa koje tvoretakve vieglasne kombinacije.Za dalmatinsku klapu najvanijije prvi tenor, jer je sve glasoveu odnosu na njega relativnolako naæi. Broj pjevaèa je manjinego to obièavamo susrestikod drugih klapa. Zbog nastupai zahtjeva publike, Klapa seproirila i od kvarteta postala uzjo jedan pridrueni bas kvintetkoji je po broju i postavi glasovavrlo blizu izvornoj klapi.

- Kada su nai stari pjevali,nisu to bile klape od 10 do 12pjevaèa to danas nerijetkosusreæemo na pozornicama.Klapa je zapravo bila grupaprijatelja koja je znala lijepozapjevati. Teko je bilo naæidvanaest prijatelja koji su uz tojo i lijepo pjevali, pa je te klapeèinilo èetiri, pet ili moda estpjevaèa istièe maestro DukoGeiæ. Klapa Rape se sastajejednom tjedno na naèin na kojise okupljaju prijatelji koji ele

KLAPA RAPE



baciti na karte, na balote, ili elezaigrati na mali balun. No,drago im je nastupati to i jestsmisao bavljenja glazbom.Klapa voli i da je sluaju,premda vie pjeva radi sebe.

Nastupi nikada nisu biliprioritet ove klape iako suproteklih deset godina nep-restano prisutni na trogirskoj idrugim pozornicama, pa i uinozemstvu. U program suuvrtene i neke a capellapjesme, a neke od njih su praviizvorni trogirski napjevi iliobrada jedne pjesme PetraHektoroviæa èime se klapaRape profilira u vrsnog iozbiljnog a capella interpre-tatora. Kod ove klape do izra-aja dolazi sklonost truba-durskom, pomalo salonskommuziciranju. Stoga se na repe-rtoaru moe naæi uistinu nizprekrasnih pjesama i s dubro-vaèkog podruèja u kojima imamnogo zajednièkog s naimtrogirskim gradskim ambi-jentom.

Urednitvo

Duko Geiæ, voditelj klape Rape

Bronèana plaketa -ovogodinja nagrada GradaTrogira u kategoriji skupnih

nagrada za viegodinjekulturno djelovanje klape

Rape.


DOJMOVI

Boiæ, jedan od najveæihkræanskih blagdana, kalendarskije smjeten potkraj prosinca tetime okuplja mnogo drevnijemitoloke i folklorne tradicije. Ueuropskom kulturnom kruguèvrsto je povezan s ugoðajemsnijega i zime, s tmurnim kratkimdanima za kojih se Sunce povuklok jugu, s dugim hladnim noæima.Otud je Boiæ i blagdan kuænetopline, obitelji, uspomena izajednitva, predaka i djece, a naselu i domaæih ivotinja. Takvimslikama tradicionalno kræanstvoobogaæuje izvornu biblijsku prièuo Kristovom roðenju. No, ta jeprièa samo djelomice idilièna; unju se upliæe i motiv ljudskenevolje i beæutnosti. Njezinimjunacima uskraæeno je, bar isprva,sve ono to tvori ugodu Boiæa.

Uprizorenje Kristova roðenjau Betlehemu, u stajici doèa-ravamo pravljenjem jaslica kojenisu nastale za Isusova ivota.One potjeèu iz èetvrtoga stoljeæa,kada su bile klesane na kamenimkovèezima, slikane na zidovimarimskih katakombi ili izvezene naliturgijskoj odjeæi. Prizorom jaslicabio je fasciniran sveti Franjo Asikite je stoga napravio ive jaslice upeæini nedaleko od talijanskogagrada Greccija godine 1223., tj.nedaleko od svog rodnog mjesta.

Boiæno drvce - jedna je odnajpoznatijih i najpopularnijihtradicija koje se povezuju sproslavom Boiæa. To je obiènozimzeleno stablo koje se unosi udom ili se postavlja na otvorenom,a tijekom dana prije Boiæaureava se kuglicama, slasticamate boiænim ukrasima, malimraznobojnim svjetiljakama, dok suse prije pojave elektriène energijedrvca ukraavala svijeæama. Navrh drvca èesto se postavljaju

anðeo ili zvijezda repatica kojapredstavlja betlehemsku zvijezduiz prièe o roðenju Isusa Krista.

Boiæno drvce u Hrvatskoj- poèinje se pojavljivati tek 50-ihgodina 19. stoljeæa. Obièaj ukra-avanja boiænog drvca u nauzemlju prodro je iz Austro Ugarske Monarhije i njemaèketradicije te tadanjih prostorno -politièkih odnosa. No, èak i prijeirenja tog obièaja, domovi su naBadnjak bili ureeni cvijeæem,plodovima i zelenilom, za to sunajèeæe bila zaduena djeca. Uzto, u kuæu se unosio badnjak -debeli panj ili klada koji je na tunoæ, ali i kasnije, gorio na ognjitu.U poèetku su se kitila bjelogoriènastabla, a kasnije, uèestalim pou-mljavanjem, za ukraavanje sepoèinju koristiti crnogorièna stabla.

Boiæna drvca su se najèeæeukraavala voæem: jabukama,naranèama, ljivama, krukama,ali i raznim slasticama, arenimpapirnatim lancima te srebrnim izlatnim nitima, a rjeðe i staklenimfigurama. Èest su i lijep ukras bilipozlaæeni orasi i ljenjaci kojima

BOIÆ

Tradicionalno boiæno drvce

se kitilo drvce, a najèeæe su sestavljale svijeæe kao simbol nadei prisutnosti boanstva. Poslije suse postavljali i komadiæi vate,voska ili papira koji su ukraa-vajuæi ga simbolizirali snijeg naboru ili jeli. Dananja boiænadrvca mogu biti prirodna iumjetna.

Boiæna abeceda

Advent ili doaæe - oznaèavavrijeme: èetiri tjedna pred Boiæ,a znaèi dolazak Spasitelja.

Boiæ roðenje Isusa Krista uBetlehemu.

Cvijet prisutnost crvenog

boiænog cvijeæa u crkvama idomovima kao simbola ljubavi.

Èestitke - ovaj obiteljskiblagdan mnoge potakne napisanje èestitki, a u novijevrijeme se za èestitanje Boiæakoriste i drugi mediji: Internet imobitel.

Drvo tradicija kiæenja boiæ-nog drvca.

Egipat zemlja u koju bjeeJosip i Marija s novoroðenimDjetetom kako bi izbjegli srdbui opasnost koja je dolazila odkralja Heroda; pogubljenjenevine djeèice.

Franjo Asiki - svetac koji je


DOJMOVI

prvi postavio ive jaslice.

Hrvatski Boiæ vjernici Hrvatisu proslavi ovoga blagdanadodali mnogo toga vlastitogakao to su posebni boièniobièaji, jele i napose predivneboiæne pjesme.

Imela u zimskim danima, uzborove, jedini ukras koji semogao pronaæi u prirodi.

Jaslice izrada i postavljanje

jaslica jedan je od najpopu-larnijih kræanskih obièaja kojapredstavljaju Kristovo roðenje,a mnogi likovi ljudi i ivotinjaprava su umjetnièka djela.

Kraljevi mudraci s Istoka koji

se voðeni zvijezdom dolazepokloniti novoroðenom Djetetu,a to su: Gapar, Melkior iBaltazar.

Lamete èest ukras na boiæ-nim drvcima u kombinaciji sasvjetiljkama.

Magarac i vol prisutni su ujaslicama u kojima se rodioSpasitelj.

Nevina djeèica kralj Herodbolesno ljubomoran to jeroðen kralj idovski dajepoubijati svu djecu u Betle-hemu i okolici, od novoro-ðenèadi do navrene dvijegodine.

Obitelj - Sveta obitelj kojuèine:Blaena Djevica Marija,Isus kao djeèak i sveti Josip.

Penica - sije se na Svetu

Luciju, a za Boiæ se koristi uzzapaljene svijeæe kao simbolivota.

Radost - glavno obiljeje bet-lehemske noæi u kojoj se nebospaja sa zemljom.

Stjepan, prvomuèenik - jedanje od sedmorice ðakona upoèecima Crkve kojega sustarjeine zbog ugleda lanooptuili i kamenovali, a njegovblagdan se slavi dan poslijeBoiæa.

talica - simbol bijede i skro-mnosti po kojem Isus ulazi u jadi nevolju ovoga svijeta.

Tamjan, zlato i smirna darovisu trojice mudraca (kraljeva)novoroðenom Kristu.

Ukras predmet radosti koja

se za Boiæ iskazuje urea-vanjem domova, crkava itd.

Vijenac - adventski vijenac

izraðen od slame ili borovihgranèica sa èetiri svijeæe.

Xmas - kratica za Boiæ (engl.Christmas).

Zornice- rane mise koje seslave u zoru tijekom svih danaAdventa, osim nedjelja.

aruljice dio Boiænogugoðaja kada su mnogi gradovi,ulice, domovi i crkve okiæenimalim trepteæim, èak i gla-zbenim svjetiljkama.

Pripremila: Ana Stipanoviæ II.b


STRANI JEZICI

Vukovar - not to be forgotten

Small peacefull town on theDunav coast 16 years ago wasa living hell. Today it is alldenied and forgotten.

Images of horror circuledthe earth. The images of cryingboy which lost his parents wereon the covers of the allnewspapers in the world. Cityof Vukovar was totallydestroyed by the superiorenemy army. Many bravepeople stayed there to defendtheir homes or villages. Withvery few weapons theydefended city for three monthsand helped the Croatian armyto stand on their own feet. Butenemy was far more superiorand Vukovar had to fall. Terriblecrimes were commited in frontof the all world. Today its alldenied. War criminals arewalking as if their crimes hadnever happened. Memoriesfaded like everything thatpeople fought for. Though is nojustice we will not forget whathappened there. We won thewar, we deserve our freedombut the price we paid is too big.Vukovar presents our fight forfreedom and that will never beforgotten!

Alen Èaljkuiæ, III.f

Interview

A student who came from United States of America

Whats your name?- Roko Sokol.Hi! Whats up?- Nothing much, just chilling.So, you ve come to Croatia, why?- Im here because I wanted to start a new life.Is it better here than in USA?- Yeah, its all right, two totally different life styles and environment.Except for school, what else are you doing here?- At the moment I play a little basketball and video games. Im alsolooking for a job.What do you think about school system in Croatia?- I think that it is much better than in Los Angeles, it seems to bemore comple, but easier.Have you started to learn Croatian, or you dont care?- Yeah, I do what I can to learn, but, its not like I speak Croatian allday.Is Croatian difficult?- Yeah, very difficult.How are you communicating with people arround here?- I usually speak Croatian that I know, and English.What do you think about teachers?- I think that they are nice with a lot to teach.Are you going back to Los Angeles, or you are staying here forgood?- Well, if I do go back it wont be until after next summer, so thatsabout a year from now.And to end this conversation, what did you like best since youcame here?- I like the people Ive met, and the food Ive been eating.

Conversation: Antonio oda III.a

Josipa Najev I.a


STRANI JEZICI

Liebe

In wenigen Worten zu sagenLibe heisst das AufleuchtenIn Deinen Augen zu sehenUnd den KlangDeines hallen LachensZu hören.

Liebe ist die DuftIn Deinem Nacken undDeine aufgeregte Freude fühlenDie GeborgenheitDeiner Arme spürenUnd Dich niemals verlassen.

Liebe heisstAlles mit Dir zu teilenDu bist alles für michLeben und GlückNur mit DirBedeutet Liebe Ewigkeit.

Franèeska Stojan I.a

Noël

Tant quil y aura NoëlJe garderais lespoir.

Cest le plus beau cadeauQue lon puisse reçevoir.

Tant quil y aura NoëlJe sais que demain

Une étoile dans le cielGuidera mon chemin.

Tant quil y aura NoëlNous garderons lespoir.

Cest le plus beau cadeauQue lon puisse reçevoir.

Tant quil y aura NoëlJe sais que demain

Dans le ciel une étoileReviendra allumer nos âmes

Dans un monde illuminé d amour!

Franèeska Stojan I.a

Uno su millle...

Se sei a terra,Tu non strisciare mai.Se ti diranno sei finito,Tu non ci credere...

Ma quanto é dura la salita,Uno su mille ce la faIn gioco cè la vitaNon ti abattere maiE vai auanticon quella stessa grinta...

Che uno su mille ce la faPuoi non crederciMa devi andare avantiper la tua strada...

E sai sempre che cè qualcunoChe ti vuol beneE che con te quel percorso fará...

Devi crederci che proprio uno suMille saraí te...

Josipa Najev I.aJosipa Najev I.a

Elvira Vuèkiæ III.b


SJEÆANJA

Danas je jedno predivno biæeizgubio svijet, o Boe, zatosi ubrao taj predivan cvijet?

Posljednje zbogombalkanskom kralju balada

Tog jutra, 16.10. oko 8.00hmajka me nazvala na mobitel idræuæim glasom rekla: Josipa,Josipa, Toe je poginuo! Nemaga vie.... Istog trenutka samosjetila nevjerojatnu bol.Stezalo me u srcu, kao da æese svakog trena raspriti utisuæu komadiæa. S mobitelomu ruci i nepomièna sjedila samna podu svoje sobe u potokusuza. Bio je to za mene ok. Navijestima je neprestano po-navljano kako se dogodilavelika tragedija, konaèno, a jasam samo sjedila i plakala unadi da æe doæi vijest kako jeToe jo uvijek s nama. To se

nije dogodilo...Tou sam upoznala 2006.

godine u Trogiru i postao je mojdobar prijatelj. Bio je skroman,tih mladiæ, pun ljubavi i dobrote.Èak i kad nije bio blizu, osjeæalasam njegove ruke na ramenimakako me guraju naprijed. Kad jepjevao, rjeavao je mojeprobleme; a kad bih pogledalau nijemu sliku na zidu svojesobe, razgovarali bismo... Bio je10 godina stariji od mene, alidobro smo se razumjeli zbogtoga to je imao duu djeteta.Duu koju svatko razumije i kojarazumije svakoga.

Toe je roðen 25. sijeènja1981. u Prilepu u Makedoniji.Bio je veoma dobro i veselodijete uz braæu Kristijana iNikolu te sestru Doru. Svoj prvikorak ka zvijezdama napravioje s 15 godina na djeèjemfestivalu u rodnom gradu.Glazbi se ozbiljnije posvetio s18 godina kada je na Sun-èanim skalama 99. poèeoosvajati srca sluatelja svojimanðeoskim glasom. Svoj prvialbum Nekade vo nokta ob-javio je 1999. godine. Godinunakon prvog albuma izdajedrugi - Sinot Boji, a 2002.izlazi i treæi Ako me pogledau oèi. 2004. godine objavljujeprvi album za podruèje Hr-vatske i Slovenije - Dan za nas.Pobjeda s pjesmom Life naizboru za makedonsku pjesmuza pjesmu Eurovizije 2004.,donijela mu je jo veæi probitakna svjetsku scenu - nastup naEurosongu. 2005. godine Toeizdaje jo jedan album Pratimte, a u kolovozu 2007. objavljujeposljednji Igra bez granica kojije u Hrvatskoj veæ proglaen

IN MEMORIAM TOE PROESKI

Toe na 10. HRF u Trogiru 2.lipnja 06.


SJEÆANJA

albumom godine.Cijeli svoj ivot Toe je

posvetio humanitarnom radu,radu s djecom bez roditelja. Bioje UNICEF-ov ambasador do-bre volje i poèasni dravljaninMakedonije. Njegova pjesmaThis world priznata je kaoUNICEF-ova himna. Svoj mladiivot, ivot koji je tek poèeopupati, izgubio je na putu zaZagreb, kamo je iao s mena-dericom Ljiljanom i vozaèem.Toe je bio kralj balkanskeglazbe, zvijezda u usponu kojuje volio cijeli svijet...

Mislim da su mnogi pone-seni tugom i nevjericom pitali:Zato, Boe? Zato uvijek prveuzima one koji vrijede?Ali...sve se dogaða s razlo-gom... Vjerujem da je Toe sadana najljepem i najsigurnijemmjestu, jer nema mjesta sigu-rnijeg od Neba. Vjerujem kakonas sada sve gleda s visina svelikim ponosom, onim istimponosom s kojim mi pjevamonjegove pjesme. Prije modanije znao koliko ga ljudi uistinuvoli, ali sada to sigurno zna.

MjeseèinaPusti noæas loe vrijemei zemaljske sve problemezaboravi na guve glasnei letove to kasne.

Stiaj noæas telefonenek nam samo srca zvoneugasit æemo svjetla svasamo mjesec nek nam sja.

Nije mjeseèina to to sja u noæito su tvoje oèi pune ljubavinije mjeseèina kriva negookus vinai tvoje usne vrele to me zavele.

Nema nepozvanog gostada pokuca po sol i eæerza moju sreæu bit æe dostatvoje usne ovu veèer.

(s albuma Igra bez granica )

Ukradeno nebo

Moje nebo bilo je nasmijano i plavo.Volio sam pogledompo njemu ploviti i duboko roniti.Sada sam dublje, a nebo nepoznato strano.

U noæi sjetim se neba,a tuno sjeæanje mira mi ne da.Ponekad da nitko ne vidikradom sa strane,suza mi na pruene dlanove kane.

Jo dugo æe oèi traitisvoga neba boje,a nepravda u dui odzvanjati:rat je ukrao nebo moje.

Dean Lazareviæ I.c

Moja dobra prijateljica togadana mi je rekla: Imao je razlogzato je otiao. Ali je jo uvijektu; meðu nama je njegov duh. Iivjet æe jo dugo, sve dok ivenjegove pjesme, iv je... Otiaoje s poljupcima...sviju nas! Idoista me utjeila, a i sebe.

Na ovom svijetu preostajenam zahvaliti Bogu i Toinimroditeljima koji su nam poklonilitako rijetko nesebièno biæe idivnu osobu zlatnog srca kojaje ivjela za glazbu i onenajslabije.

Dominika, Nikola, od srcavam hvala to ste Tou poklonilisvijetu!

Svijet nije mogao imati veæesreæe i èasti! Toe je ponos iuzor svih nas, on je anðeo nanebu, èeka nas...

Toe je ostavio neizbrisivpeèat koji mi je promijenio ivoti dao mu posebnu snagu.

POÈIVAO U MIRU!



MLADI LITERATI

Mnogi se pitaju to to ljudemoe natjerati da zapoènu krvo-loène ratove te bespotednorazaraju sve to je neprija-teljsko. Gdje je ta granica kadsusjed, dojuèeranji prijatelj, sadpreko noæi postaje najljuæineprijatelj. to je to to jeizazvalo takvu promjenu uèovjeku? Tuðe ponaanje? Ljudikau da èovjek u ivotu rijetkokada ili gotovo nikada ne mijenjasvoje ponaanje. to onda?Moda su to samo rijeèi, ako nei djela.

Netko æe se priupitati kakvaje to tema kada se prièa orazgovoru. Pa svatko znarazgovarati kad nauèi rijeèi! No,je li zbilja tako? Moemo li danasrazgovarati tako da sluamo iprièamo, da nas se slua iodgovara na temu? Izgleda: NE!

Mnogi su iskusili prirodnenepogode koje mogu promijenitilice Zemlje, ali joj tek rijeèi moguuèiniti pravu katasktrofu. Ljudisvakodnevno ogovaraju, razgo-varaju, blebeæu, kleveæu, lau.Milijarde rijeèi iz usta (èestonepotrebnih) postaju najjaèeoruje na planeti. Ja sam gos-podar izgovorenih rijeèi, a robneizgovorenih kae jednaarapska poslovica. I zbilja, tekkad razgovor prijeðe u svaðu, asvaða u tuènjavu, uvidimo da setrebalo zaustaviti mnogo ranije.Poznato je da èovjek 75% svogbudnog vremena razgovara,samo l6% èita, a 9% pie.Meðutim, koliko se u tom raz-govoru slua drugoga, buduæi daje bez sluanja sve izreèenosamo monolog, a gdje su samimonolozi tu nastaju nespo-razumi, nemoguænost komu-nikacije i sukob.

Mi razgovaramo i bez rijeèi.Razgovaramo mimikom, pog-ledom, intonacijom, dranjemtijela i gestama. U razgovoruotkrivamo sebe buduæi damoemo razgovarati iskreno ineiskreno. Uspjean razgovor seostvaruje tek kad govorimo tomislimo i osjeæamo te kada setako i ponaamo. Svima jepoznato da u dananjim raz-govorima nema iskrenosti i istineili veoma rijetko. Nije teko otkritièovjeka koji vas namjerno vara izakljuèiti kako je taj razgovoruzaludan.

Meðutim, povremeno doðedo nesporazuma iako nije bilonamjere varanja. Zato? Nekadaono to smo namjeravali kazatièesto ne odgovara onome tosmo kazali, a ono to smo kazaline mora opet odgovarati onometo je drugi èuo, tj. moe seshvatiti na vie naèina. Sve ovoèovjeka zabrine te se on priupita:Koliko se razumijemo?Kako sam siguran da me drugièuo?

Poznato je: svoje osjeæaje ielje treba izgovarati direktno iiskreno, a ne oèekivati da æedrugi sami otkriti to mi elimoreæi. Kad bismo se vie sluali inaa tumaèenja zajedno prov-jeravali, bolje bismo se razu-mjeli, a time i vie voljeli. Alizato je teko sluati? Nekiuopæe ne doputaju sugovorniku

da govori koliko njemu treba, veæto odreðuju po svom raspo-loenju. Mnogi smatraju da jemoæ govornitva dar i tko ga imasve to kae je ispravno, alimiljenja sam da je moæ slu-anja daleko veæi dar.

Posluaj prije nego toprogovori, moda uvidi datreba utjeti kae francuskanarodna poslovica. Takoðer,malo govornih vrlina malih ljudidoputa velikim ljudima da kauono to misle. Netko je rekao:Ako hoæe zdravlja, ne jedimnogo; ako hoæe poto-vanja, ne govori mnogo. Sigu-rno je dotièni iskusio koliko viakrijeèi moe kotati. Jer tko govorito hoæe, mora i sluati to neæe.Pa tako i stara hrvatska pos-lovica kae: Tko puno govori taj ili puno zna ili puno lae.Mnogi æe se upitati kako bi bilokad bi se svi ljudi ovoga drali ipoèeli jedni druge sluati? - Tadanitko ne bi vie govorio. Svi bise ljudi bolje razumjeli, viepovezali i dakako manje svaðali.

Ovim tekstom namjera minije bila umanjiti rijeèi koje seprosiplju na pustim ispijanjimakave, popodnevnim æaskanjima,zajednièkim izletima ili svako-dnevnim radnim stankama, toje samo po sebi nemoguæe, veæpokazati kako nije uzalud èinje-nica to imamo dva uha, a samojedna usta, jer prijatalja moemoimati samo ako ga sasluamo.Ovo razmiljanje zavrila bihrijeèima J.E. Berendta: Kadaprestajem sluati, prestajem ipostojati! Kada poèinjem sluati,poèinjem i postojati! Ja sluam,dakle postojim!

Ana Botiæ III.a

ZANIMANJE: SLUAÈ


MLADI LITERATI

(Rad upuæen na Dravninatjeèaj pisan na zadanutemu. Natjeèaj raspisao Uredza ljudska prava pri VladiRepublike Hrvatske.)

ivot me svakog danaiznenaðuje. Nisu to uvijek onakrasna iznenaðenja za kojimasvi udimo da nam poremetesvakodnevicu. Ponekad meostave bez teksta, ba kao dame neki prolaznik tresne poglavi iz èista mira. Imam osjeæajda se to meni dogaða, da samdrugaèija od drugih. Neosjeæam se nimalo bolje zbogte èinjenice.

Znam da nitko na svijetunije savren, niti æe ikada biti.Ne traim niti elim bitisavrena. Uvijek se naðe netoto mi ne odgovara, a moramivjeti s tim jer to ne mogupromijeniti. Umjesto da grin-tamo i plaèemo zbog toga,jednostavnije mi je to prihvatitijer nas je takve stvorio Bog, aOn sam zna to je najbolje zanas i zadaje nam brdo kunjikoje moramo prebroditi i uèinitiono to mislimo da je najbolje.Savrenstvo postoji samo uprirodi. Sve je toèno tempirano,zna se zadaæa svakog poje-dinog lista na stablu, svakepèele u konici, svake ribe ujatu, a u svemu tome nemanièeg nalik na ljudske zakone.

Ponekad imam osjeæaj dasam jedna jako duga rijeka kojazna zavijati prenaglo. Nekadmirno teèem ljeskajuæi se nasuncu, a nekad padam nizstrme, otre padine i smrskananastavljam dalje. Unatoè tome,

gore bih se osjeæala da netkobaci na mene samo neki krivikamenèiæ. Vie bi me to pov-rijedilo jer taj kamenèiæ prodireu intimu, u moju najslabijutoèku. Ljudi su okrutni, misle damogu sve, da su svemoguæi ijedino vrijedni. Ne znaju cijeniti

nita, ni vlastito postojanje, nirazlièitost drugih ljudi.

Jeste li ikada primijetili svijetoko sebe kako je aren, mis-teriozan, neshvatljiv? Ljudi sutakoðer takvi. Svatko ivi usvom svijetu, na svoj naèin i posvojoj tradiciji. Zbog toga jesvaki èovjek jedinstven. Svakinarod, svaka kultura i svakavjera je jedinstvena i razlièita oddrugih. Izazov ivota je uèiti,ivjeti u razlièitosti. Razlièitostmeðu ljudima je prednost, neelimo valjda biti klonovi. Prih-vatiti onoga tko je drugaèiji dananja je potreba da svibudemo slobodni. Uvjereni smoda smo jedinstveni i drugaèiji,a u stvari smo, veoma slièni.

Ja se nekad jednostavnogubim u svijetu, zamiljam gakao veliki beskrajni ocean i jasama pokuavam se izvuæi naobalu koja ne postoji. Ali neodustajem, plivam dalje istrepim da me koja morskaneman ne uhvati. ivot je punuspjeha i padova. Svaki usponbrzo zaboravimo i prijeðemopreko njega. Na svakom padu,makar nam se èinio tragièan,moramo podignuti glavu inastaviti dalje. Od svakenesreæe mi postajemo hrabriji ijaèi, na vlastitim grekamauèimo.

ivot je igra za koju trebanauèiti pravila. Zato namnisu dana? Moda zato jer bibilo prelako!

Lana Luèin II.a(mentor: prof. Martin Vukoviæ)

SLOBODNA SAM BITI DRUGAÈIJA

Josipa Najev I.a


MLADI LITERATI

Kuda ide ova drava bezboca i gdje su nestale sve teprazne boce? Nekada su bilebaèene u mulj pored puta, uzsvaku cestu, bile su razbacaneoko koa za otpad, parkovi subili malo spremite boca, alisada praznih boca nigdje nema.I nitko ne pita kako i zato. Amoja mala Hrvatska uti, sramise prièati o bocama, jer zna onadobro koliko pati zbog togproblema.

Gdje su boce nestale? I zarsmo zaista tako odjednompostali ekoloki osvijetennarod? Ne, listovi od novinakojima se oni na dnu drutvapokrivaju u zoru kada rosi tilistovi i dalje lee na klupama uparku moga grada kao upo-zorenje, kao da kau: «Ovo nijeproblem ekologije».

Skupljaju se boce jer seotkupljuju za pedeset lipa, a tonarodu u ovoj mojoj dravi punoznaèi. Ne svima, ne onima navrhu, onim bogatim ljudima kojisu bjeali u Njemaèku ili jogore pljaèali moju maludravu dok su je oni siromanibranili ljudi kojima moramo bitizahvalni za ovu nezavisnostkojom se toliko ponosimo. Oninoæi provode po parkovima.

Vie se ne zna etaju li onodvoje jer su zaljubljeni ili modatrae boce. I kad noæ zavladaHrvatskom, ljudi izlaze traitiboce. etaju sputenih glava,vie im nije odbojno ni pret-raivanje kanta za otpad, nitaim vie nije strano. I sretnu sedva poznanika, ali odjednom ne pozdrave se, proðu jedanpored drugog i prepoznaju

«Posljednje Stipanèiæe» u svomprijatelju, susjedu, roðenombratu. I svakom skupljenombocom poten tuan èovjekosjeæa se kao u pjesmi «Ruèaksiromaha».

Ove godine i ja etam par-kom ni sama ne znam zato.Moda zato to osjeæam pot-rebu, moda jer me strah hoæuli imati novca za godinu danakada budem na fakultetu, amoda samo zato jer i japroivljavam bol ljudi koji pate.

Sjedim uz more i razmi-ljam. Gledam na onu zapadnustranu mora pokuavajuæiugledati daleko kopno, jer tamoje Europa. Je li tamo bolje? Mane! Mislim da vidim i tamo s onestrane Jadrana one tamnoputeljude kako kopaju po otpadu.Moda i oni trae boce.

Poelim glasno viknuti, alitko da me slua. Oni kojimasiromani porezom plaæaju dasluaju i rjeavaju njihoveprobleme oni se tim ne bave,to nisu njihovi problemi. Stanjeu ovoj dravi mora se mijenjati.

«Svijet treba mijenjati poènimo od sebe», rekao jeIvan Pavao II. to ja moguuèiniti za ovu dravu? Ne znam.Osjeæam se nemoænom. Akoelim ivjeti, trebam zaboravitipolitiku i posluati HermannaHessea i smijati se i onda kadaje teko.

Teko je i smijati se, a neosjeæati bol kada znam kako semoja mala drava bez bocanada da æe u Europi naæirjeenje za sve probleme. Ni nesluti kako srlja...

Ana aja(mentor: prof. Martin Vukoviæ)

HRVATSKA U EUROPI XXI. STOLJEÆA

Ivana Rapiæ I.b

Boiæna radost

Sretan Boiæ svakomeNeka bude mira, sreæe.Ako vjerujete u Boga

Nita loe dogoditi se neæe.Dijelimo radost sa svima!

Pomozimo nesebièno onimaKojima je pomoæ potrebna

I kakva god bilaOna je uvijek posebna.

Ako je dana s ljubavlju i srcem.Ako je uz to i osmijeh na licu

Znaèi da je prava i èvrstaI da je potekla od Krista.

Anita Munjiza I.a


MLADI LITERATI

Jo jedna izgubljena ljubav i srueni snovi,a ja stojim na mjestu, kao da je i vrijeme stalo zamene. Zatvorena u svoja èetiri zida, traim nadui smisao ivota, a tako je mnogo stvari kojeèovjeka èine sretnim! Sada shvaæam: ivot jesamo predstava u kojoj sam ja glavna marioneta.Putam navikama, eljama i osjeæajima da mekupe i opet sam samo igraèka.

Kad bih se mogla probuditi u nekom boljemsvijetu, svijetu ljubavi, ali ja vie ne pripadamtamo! Kau kako je patnja stvar izbora... Sreæami je oèito zaboravila adresu, a tuga po menisat navija. Nalazim se u mraku svojih elja i sveto me okruuje samo je prolazna ljepota. Bakad pomislim kako sam nala sreæu, stvarnostme budi iz sna. Jedino to mi ostaje poslije svegaje nada, a dok imam nju imam i buduænost. Nadaje jedino svjetlo u mome ivotu, svjetlo koje mevodi svijetu o kojem toliko matam!

Ivana Kostiæ III.a

Ne mogu, niti prokomentirat situaciju u dravikoja traje ove godine nita drugo nego èistiuas. SDP ili HDZ pitanje je sad... Ma, tko godod njih bude izabran, èeka nas isto. Ogromnakolièina obeæanja, a od toga æe biti ispunjeno, nimanje ni vie, nego nijedno. Naime, ove godinesu se dogodile mnoge stvari koje su itekakopozitivne za mlade. Svi uèenici osnovnih kolai uèenici koji pohaðaju prve razrede srednjihkola dobili su besplatne udbenike i besplatanprijevoz do kole. Sad su sretni uèenici i njihoviroditelji kao malo dijete koje dobije novu igraèku.Ali... naravno postoji ali! Nakon ovogodinjihizbora, kad netko od gore navedenih pobijedi naizborima, svi æe shvatiti kako u stvari nisu nitadobili, tj. nita nije besplatno. Uvjet je kakoudbenici ne smiju biti oteæeni, a ako buduoteæeni, moraju se platiti. Samo me zanima tooni smatraju oteæenjem? Najvjerojatnije æeoteæenjem smatrati i ime na knjizi koje jenapisano kemijskom olovkom pa æe naravnomorati platiti sve knjige.

Ali, idemo dalje... Sva sreæa to sam ja utreæem razredu srednje kole. Uèenici su dobili i½besplatan prijevoz½. Nakon izbora æe najv-jerojatnije poskupjeti cijene autobusnih karata,naravno nakon ukidanja povlatenog besplatnogprijevoza pa æe tako biti oteæeni ne samo onikoji su neko vrijeme imali ½povlastice½, nego i svistanovnici prelijepe nam drave koji nisu ni krivini duni, ali...!

Antonio oda III.a

PREDSTAVA IVOTA IZBORI 2007

RADNI USPJEHSvaki èovjek ima 46 kromosoma i svoj spol

to je iznimno vano za postizanje radnoguspjeha. U naoj je prirodi ivjeti s tim, ali pritom moramo imati na umu kako algebarskirazlomci nemaju nikakve veze s kromosomima.

Nae su elje èesto posljedica naeg odrazau zrcalu. Upravo taj odraz je najbitniji za poslovniuspjeh. Podsvijest vam govori to je dobro, ato zeleno. Statistike govore ono to arkoeli, vjerojatno neæe ostvariti. Iz togazakljuèujem da je svaki trud uzaludan. No, akoostvarimo neki cilj, znaèi da smo uspjeli. Jer kakoje jednom davno rekao Aristotel: Gdje svipoltroni /èitaj kreteni/ idu, tu idem i ja.

Petar Vujèiæ III. a


AKTUALNO

Poloaj spiljeSpilja od Bilosoja smjetena

je na sjevernom dijelu otokaÈiova, na sjeveroistoènoj padinibrda Balan koje titi Trogir odjunih vjetrova. Na sjevernomobronku Balana nastalo jetrogirsko naselje Èiovo, kao diograda Trogira. Prema istoku je BiliDolac (dananji Bilin Dolac) ukojem bi se mogao traiti korijennaziva Bilosoja jer se spilja nalazina osojnoj strani Balana.

Sjeverozapadno, nepos-redno uz spilju od Bilosoja, izg-raðen je samostan UznesenjaMarijina ili Gospe od Drida,poznatiji kao samostan Sv. Ante.Dok se crkva Sv. Ante nalazi nasjeveroistoènom rubu kompleksau visini ulaza u spilju, njenaistoèna dogradnja izvedena je nasamom ulazu u spilju, s tim da jeu temeljima ostavljen prolaz kojimse omoguæuje ulaz u peæinu.Znaèi, nad dananjim ulaznimhodnikom spilje je produetakcrkve, odnosno sakristija. Ovadogradnja je izvrena u 19.stoljeæu, a time se mijenja i samulaz u spilju. Istoèni kraj samo-stanske zgrade nalazi se iznadsjevernog dijela spilje, tj. nadpodzemnom dvoranom u kojoj senalazi gustirna s kinicom iznadkoje je otvor visok oko 7 metara.Nad ovim dijelom je malo dvoriteu kojem je zidani vijenac oveneobiène gustirne, to znaèi da je

zgrada samostana unutar ga-barita spilje oko 2 metra.

Iz tlocrta spilje dade sezakljuèiti da je duga 40 metara. Uspilji nema stalaktita i stalagmita,ali postoji moguænost da je ponekistalaktit /mosur/ postojao i da jeodlomljen. Spilja je zanimljivanajvie zbog vie odvojenihprostorija i neobiènog prijelaza izcivilizacije u iskonsku prirodupodzemlja. Ona je vlana, sazidova kapa voda u kojoj jeaktivna kalcifikacija. Iako u njojnema zanimljivih kalcitnih tvo-revina (siga), zbog djelomiènozasignanih zidova i svojerazvedenosti, spilja je na svojnaèin lijepa. U svakodnevnoj jeuporabi, osvijetljena je, ima um-jetnih objekata (gustirne, pod,ulazni dio). Tijekom Domovinskograta sluila je kao skloniteokolnom stanovnitvu. Dosad senije koristila u turistièke svrhe, apo rijeèima upravitelja samostanafra Franje Zelenike, odsad moebiti na usluzi turistièkim dje-latnicima i ostalim posjetiteljimakao turistièka atrakcija, posebnoljeti kada se u njoj turisti moguosvjeiti na temperaturi od 17stupnjeva. Inaèe, stalna tem-peratura u njoj je izmeðu 16 i 19stupnjeva.

Ove godine upravitelj sa-mostana fra Franjo Zelenikaprobio je led odravi u spilji poprvi put boiænu misu kojoj je

nazoèilo tristotinjak vjernika skupas gradonaèelnikom Roiæem, aboiæne napjeve izvodili su VinkoCoce i novoosnovani kvartet Sv.Ante. Jaslice su napravljene udvorani D1, dok je boiæno drvcepostavljeno u dvorani D2, a oltarnad poklopcem gustirne G2 istedvorane. Ovom prigodom fraFranjo je najavio kako æe ovopostati tradicija, za iduæi æe Boiæorganizirati ive jaslice, a spilja semoe tijekom cijele godine koristitii u turistièke svrhe.Ulaz u spilju i prva prostorija (D1)

Dananji ulaz vie je slièanulazu u konobu, nego u prirodnuspilju: poèinje iz stranjeg pop-loèanog dvorita i ide stubama uzsjevernoistoèni zid crkve dopodruma zatvorenog metalnimvratima koja se zakljuèavajulokotom. Zatim slijedi ulaznihodnik duine 5 m i irine 1,5 m.Hodnik je zidan u cijelostikamenom u obliku cigle. Izulaznog hodnika dolazi se krozreetkasta vrata niz èetiri stube uprvu prostoriju velièine 7 x 4 m sproirenjem desno od ulaza 4 x 3m i prirodnom niom dubine 1,5m nasuprot ulaza. Visina oveprostorije je preko 4 m. Orije-ntacija ulaznog hodnika, samogulaza i prve prostorije s prolazomdo druge prostorije je sjeve-roistok-jugozapad. Pod prveprostorije poploèan je razma-knutim ploèama koje na mnogim

SPILJA OD BILOSOJA KAO BUDUÆA TURISTIÈKA ATRAKCIJA

Prolaz izmeðu prostorija D1 i D2

Vjernici u spilji na Boiæ 07. Vinko Coce i kvartet Sv. Ante


AKTUALNO

mjestima nedostaju tako da je podvie zemljan nego poploèan.Prostorija je osvijetljena impro-viziranim elektriènim kabelom, kaoi ostale dvije. Prva i druga pros-torija povezane su prirodnimprolazom duine 4,5 m i irine 2m. Visina prolaza od 2,5 momoguæava uspravan hod èov-jeka pa je ovaj dio spilje usporedivsa zaputenom podrumskomkonobom starinske kuæe.

Druga prostorija (D2) Kroz opisani prolaz dolazi se

u drugu prostoriju koja bi se moglanazvati dvoranom. Njene dime-nzije su 13 x 14 m i gotovo jeèetvrtasta. Zidovi dvorane suzasignani s primjesama crljenicete djeluju areno obojeni, pri èemuprevladavaju ute, smeðe i crvenenijanse. Proces kalcifikacije natemelju kapanja jo uvijek jeaktivan, ali nema stalaktita koji su

u fazi stvaranja, na temelju cjev-èica velièine 5 - 6 cm.

U ovoj dvorani nalaze se dvijegustirne u kojima se skupljakinica, a preteno se koristi zazalijevanje vrta. Manja gustirna jeu kutu prolaza iz prve u druguprostoriju, uz njezin istoèni rub.

Druga (veæa) gustirna nalazise 8,5 m od prve u sjevero-zapadnom dijelu dvorane, zap-ravo u kutu te je od oba zidaudaljena 3,5 m. Visina ove dvo-rane je preko 5 m, a iznad veæegustirne strop spilje je otvoren.Kroz taj otvor fratri su mogli doæido vode bez silaska u spilju. Poddvorane je horizontalan cijelomduinom i djelomièno poploèan.

Treæa prostorija (D3)Na junom rubu velike

dvorane je udubljenje predotvorom koji je poèetak drugogprirodnog prolaza. Njime se iz

druge prostorije dolazi u treæu.Ovaj prolaz je neudobniji odprvog, pod je gotovo horizo-ntalan, irok oko 3 m, a visok oko1,3 m i zahtijeva paljivo sagnutohodanje. Na drugom kraju prolazadolazimo do dna lijevka treæeprostorije. Odavde se pod spiljedie priblino pod kutom od 45stupnjeva. Lijevo od ulaza je nia1,5 x 5 m podignuta za 1,5 m odkote ulaza. Otprilike kako sepodie pod prostorije, istimnagibom podie se i strop ovogdijela spilje, tako da je visinaprostorije ista na svim mjestima iiznosi oko 3 m. Na podu ima malotucanika koji je posut zbog blata.Prostorija je improviziranoosvijetljena.

Treæu prostoriju moemopodijeliti na dva dijela: ulazni dioje iroki lijevak, odsjeèen sastrane ulaza, promjera oko 5 m.Prvo raste, a prema sredini spiljeje zaravnan, zatim blago ponireprema nadvienom drugom dijeluove prostorije. Ovo nadvienjenalik na lou ne obuhvaæa cijeluirinu nie prostorije, nego otprilikepolovinu irine s lijeve strane.

Loa je 2,3 m via od partera,u globalu je taj prostor zaobljen,malo izduen, oko 5,5 x 9 m.Pristup do loe moguæ je pe-njanjem preko ruba ili provla-èenjem kroz treæi prolaz. Ovajprolaz je najui (cca 0,7 m) inajkraæi (cca 3 m), a nije hori-zontalan kao prva dva i vodiukoso prema gore.

Elvira Vuèkiæ III.b(Prema Monografiji upe sv. Jakova)

Boiæne jaslice u prostoriji D1


MODA

Modni kutak za djevojkeDananja moda vrlo je sen-

zualna i uistinu atraktivna. Vieotkriva nego pokriva tijelo jer sumaterijali poprilièno prozirni. Suknje,majice i koulje koje su in morajubiti kratke, a hlaèe sputenogastruka...

Posvuda moemo vidjeti mladeljude, meðutim i one starije kakoslobodno otkrivaju svoje tijelo. No,bitno je znati: kako i koliko? Uodijevanju iznimno je bitna um-jerenost uz dananji minimalizam,jer svako pretjerivanje je suvino.Danas se tijelo koristi i umarketinke svrhe (modeli,manekenke). Mediji, èasopisiprepuni su polugolih djevojaka imukaraca, a kako smo mi i tzv.

rtve mode, elimo slijediti nekakavtrend. to je in, a to out?! Mudraizreka kae kako odijelo ne èinièovjeka, ali pitanje odijevanja jeveoma osjetljivo jer dotièe èov-jekov ponos, a i tatinu. Mislim kakoodjeæa otkriva mnogo toga o namasamima. Ne samo na drutveni iekonomski status veæ i naemoralne vrijednosti. Odjeæompokazujemo to elimo da drugimisle o nama. Bitno je u svemu bitisvoj pa tako i u odijevanju, izgraditisvoj stil, odijevati ono to ti eli iono to ti voli.

Evo nekoliko savjeta kakose odijevati:

- U glavi prvo zamisli kako izgleda!- Kupuj na raznim mjestima!- Posudi odjeæu iz prethodnograzdoblja, kombiniraj!- Uloi u nekoliko komada odjeæekoji su uvijek moderni!- Pronaði neto u èemu se osjeæaugodno!- Modni dodaci su potrebni (nakit,torbica, naoèale itd.)!- Uvijek poèni od donjeg rublja!- Budi hrabra i prekreiraj svojuodjeæu onako kako ti zamisli!- Imaj povjerenja u miljenje svojihnajbliih!- Eksperimentiraj!

A, evo neto i za naetrandseterice! to se to nosiove duge i hladne zime?

Jesen/zima 2007./2008. neudi za bojom, blistavilom, gla-murom i isticanjem. Kao i prole, iove zime su vrlo aktualni zemljanitonovi i tamne boje, na vrhu sneizbjenom crnom i njenomsljedbenicom sivom. Elegantna, tihai umjerena enstvenost, koju nosivjetar 40-ih godina, francuski chic,kult Parianke koja upravo nena-glaavanjem naglaava svojuenstvenost i jednostavnost odje-vnog predmeta.

ODIJEVANJE

Unikatan zaèin èitavom mini-malizmu je detalj u obliku debelogremena (pojas) kojim se naglaavastruk, lakirani i s velikom kopèomkao nadopuna za kaput, koji morapojaèati ramena (s velikim ovra-tnicima ili kapuljaèama). Koa, a ivuna su definitivno in ove sezone,izduiti noge (tajice), ukratko bitielegantna i leerna u svakoj prigodi.A, za one manje hrabre alternativasu hlaèe i suknje u kombinaciji sasvilenkastim kouljicama. Suknja jesimbol enstvenosti, ove zimeocrtava liniju donjeg dijela tijela, adoseu ispod koljena. To bi ukratkobio trend ove zime. to tko voli,neka izvoli!

Stephanie Mirjam Ilak II.bIvana Luèiæ I.c

Daria Mrdakoviæ I.c


DOGAÐANJA

POSJET ZAGREBUSredinom mjeseca studenog 2007. godine dva

treæa razreda hotelijersko turistièkih tehnièara teèetvrti razred raèunalnih tehnièara SS Bla JurjevTrogiranin otputovala su u Zagreb u posjetHrvatskom saboru.

U ranim jutarnjim satima, jo pospani, krenulismo iz Trogira na jednodnevni izlet koji je bioedukacijskog tipa. Veæinu uèenika, osim Sabora,zanimalo je druenje u autobusu i sam grad Zagrebte je atmosfera bila vedra i ièekujuæa kad æemonapokon stiæi u taj beli grad?

U zgradi Hrvatskog sabora, vodiè nas je proveokroz sve prostorije zanimljivo prièajuæi o njihovojpovijesti i bitnim odlukama koje su se tu donijele isusretima koji su obiljeili buduænost Hrvatske upolitièkom, gospodarstvenom, diplomatskom smislu.

Hrvatski sabor je Hrvatima sveto mjesto, unjemu se odupiralo tuðinu, u njemu se dogovaraloo naèinima otpora kojekakvim monarhijama icarstvima, stvarale su se strategije obrane uvremenima rata, a danas je poprite borbi politièkihstranaka oko razlièitih zakona to je i bîtdemokracije. Svi smo pozorno i bez daha sluali.

Posjetili smo i Europski informacijski centar ukojemu smo pogledali pouèno - aljivu prezentacijuo EU.

No, ipak je neobvezatni dio bio svimanajzanimljiviji. Kratko slobodno vrijeme etali smozagrebaèkim ulicama obilazeæi velike trgovaèkecentre, kupujuæi draesne stvari i usput ispijajuæikave kako bismo do povratka ostali budni.

Posjet Hrvatskom saboru bio je ujedno i pouèani zabavan.


Povodom Dana grada, kao i Dana kole, uSportskoj dvorani Vinko Kandija uprilièeno jesportsko druenje dviju trogirskih srednjih kola13. studenog u meðusmjeni / izmeðu 13 i 14 sati.Nogometnu utakmicu igrali su uèenici SS «BlaJurjev Trogiranin» i S Ivana Luciæa. Tog dananastava je bila skraæena kako bi uèenici iprofesori mogli biti nazoèni ovoj manifestaciji.

Pred brojnim navijaèima, naa momèadpokazala je pravi nogometni talent. U prvompoluvremenu poveli smo s dva gola razlike, doksmo u drugom poluvremenu, pomalo svladaniumorom, primili dva zgoditka. Potom smo seokuraili te postigli jo jedan gol to je rezultiralopobjedom ekipe nae kole.

Uz malo znanja, sreæe i ljubavi prema sportu,momci su zaslueno odnijeli pobjedu. Svojomigrom pokazali su kako je sport uvijek izvor dobrezabave i druenja.

Naa je kola uvijek bila uspjena usportskim aktivnostima, kako u nogometu, takoi u ostalim sportovima. Zato èestitamo naimmomcima na ovoj pobjedi koja je, nadajmo se,samo jedna od mnogih koje æemo postizati ubuduænosti. U kolskim klupama neprestano seizmjenjuju uèenici - stari odlaze, a novi dolaze.Vjerovat æemo kako æe meðu onima koji teknamjeravaju pohaðati nau kolu biti jo mnogonjih koji æe svojim talentom i pobjednièkim duhomuzvelièati naredna sportska druenja.

Ana Mariæ IV.b

SPORTSKO NATJECANJE

Nogometna utakmica: Gimnazija - Strukovna


KROZ KOLU

Bliio se kraj osnovne kole.Trebalo je odluèiti gdje i u kojojkoli elimo nastaviti obrazovanje,to nas uistinu zanima, koji sunam predmeti omiljeni i èime seelimo baviti ostatak ivota.Zazvonilo je i zadnje osnovno-kolsko zvono i veæ sam seosjeæao zreliji i spremniji zasrednju kolu.

Dolazak na upis u novu kolubio je bitan i dugo oèekivantrenutak. Svako novo lice samupamtio.

Nakon ludog ljeta i uivanja,valjalo je staviti torbu na leða ikrenuti na nastavu, no ovoga putau srednju. Nasluao sam seraznih prièa o srednjoj koli i bilome malo strah.

Prvi dan tiina u razredu. Svise meðusobno gledamo i odm-jeravamo. Profesori govore, a misluamo o pravilima rada, reda iponaanja. Svi su imali strog ipomalo zastraujuæi stav premanama, osim profesorice Mujan inaeg dobrog i zabavnog razre-dnika, koji su nas izmeðu ostalogai hrabrili. Problemi su naravnonastali i kod mijenjanja uèionica.Lutali smo kao stado ovaca. Takoje zavrio taj prvi, okantan danza nas prvae.

Sljedeæi dani veæ postajuzanimljiviji. Upoznavanje u raz-redu nije dugo trajalo, a veæ supale prve ale i smijeh. to se tièeprofesora, shvatili smo kako je prvisat bio samo nastup kojim su nasnamjravali prepasti, ne bi li namukazali na ozbiljnost srednjo-kolskog obrazovanja.

I mi smo doista ozbiljnoshvatili nema ale, treba uèiti iraditi.

A to reæi o odabranomzanimanju koje smo upisali,oèekivanjima, eljama i motivacijiza rad?! Raèunalni tehnièar u

strojarstvu izvrsno je zanimanje skojim se moe optimistièki krenutiu ivot. Razlozi za to su suv-remena raèunalna oprema ukabinetima i znanje koje æemodobiti. Zato sam i izabrao ovozanimanje. Tijekom osnovno-kolskog obrazovanja, mi uèenicikoji volimo tehniku, stekli smotemeljna znanja iz tehnièkogcrtanja, fizike i matematike, ali ipreciznost, urednost, strpljenje iupornost. Te æemo vjetine inadalje usavravati u ovomzanimanju u novoj koli i novojsredini, pripremajuæi se za fakultet.

U 1. f veæina uèenika pos-jeduje te odabrane kvalitete ismatram kako svi imamo velikemoguænosti za uspjean zav-retak kolovanja u ovomzanimanju.

I tako, polako ali sigurnoprilagoðavamo se novoj sredini,profesorima, nastavnim sadra-jima, novim prijateljima i obve-zama. Svakim danom smo svesigurniji u sebe, svoje moguænosti,kao i u svoj izbor srednje kole nae kole Bla Jurjev Trogi-ranin.

Mate Rajèiæ I.f

SREDNJA KOLA I JA

kolski rjeènikkola sivi domUèionica kuæa straveUèenici roboviProfesori robovlasniciDnevnik popis muèenikaabecednim redomUsmeno reetanje teko je biti samaptaèi prijatelji stari gdje ste?Ploèa - zelena smrtKreda bijela smrtZadnja klupa slatki ivotSpuva izgovor da se izaðeWC gori vatraPoèetak nastave dobar dan tugoLjetni praznici prohujalo svihoromkolska godina cilj ostati ivNedjelja jedan dan ivotaPismeni pranje mozgaPetica to je to?Jedinica naa svakodnevica,dravni neprijatelj br.1Dvojka veseli se sreæo mojaTrojka - na Zapadu nita novokolsko zvono izbaviteljVeliki odmor put prema rajuMali odmor pet minuta ivotaKontrolni ne okreæi se sineKraj kolske godine biti ili ne biti?

iva istinaUèim za 5

Nauèin za 4

Odgovaram za 3

Zasluim 2

Dobijem 1.Anita Varnica III.a Anita Varnica III.a



RAZBIBRIGA

BISERI

Uèimo zamjeniceProfesor: Je l moe Umivam sebe.Uèenici: Moe.Profesor: Je l moe Èeljam sebe?Uèenici: Moe.Profesor: Moete vi, ja vie nemoram.

Profesor uèeniku: Daj vidi kakva suvrata s druge strane!

Uèenica: Ah!Profesor: Ah, teak je ivot!Uèenica: Je, ta æe poæ govorit.Profesor: Je, jo je tei kad ti ciglapadne na glavu.

Uèenica: Je l mogu iæi na WC?Profesorica: Ne moe. Nema WC-a,eksplodirao je.

Profesor: Ajmo, izlazi!Uèenik: Al on me tuèe!Profesor: Ajde, ajde, igrajmo serazlaza.(Naklon) Do viðenja gospodo!

Uèenica: Èekajte profesore!Profesor: Koga? Reci mi i ja æu èekati.Uèenica: Novu godinu, profesore!Profesor: to æu je èekati, doæi æe onasama!

Uèenica: Ovdje se vie nita ne moe,to sad?Profesor: Plakati!

Uèenica: Koliko æemo zadatakaimat?Profesor: Jedno esnaest.Uèenica: Ludnica!Profesor: Ma i gore!

Profesor: Gdje ti je biljenica, babavjeba doma, je l?Uèenica: Zaboravila sam staviti novuu torbu.Profesor: Kako? Potroila na pivu!

Profesor: to dobije kad kvadrira?Uèenica: Plus.Profesor: Bit æe tebi pljus.

ANANAS GROÐE MANDARINA SMOKVABADEM JABUKA MED IPAKBANANA JAGODA MAK LAGBRESKVA KESTEN MALINA LJIVACATA KIVI MANGO TRENJADINJA KOKOS NARANÈA VINJADUNJA KRUKA NJUHGREJP LIMUN ORAH


Josipa Najev I.a


RAZBIBRIGA

Doðe Mujo u New York. Hoda on tako i gleda uokolokad odjednom zaèuje:„Hej, zemljaèe!“ Mujo se zaèudi pa upita:“Kako znaš da sam i ja Bosanac?!““Pa i ja sam, èovjeèe, Bosanac; svoj svoga poznaje.”Muji se èovjek svidio pa nastavi prièati s njim. Nakonnekog vremena, Mujo ga upita:”Reci mi kako zaraðuješ za kruh?””Vrlo jednostavno, bavim se opasnim sportom. Skaèems Kipa slobode za dolare.””Pa kako se ne ubiješ?!””Ma, to ti je maèji kašalj. Evo, vidi!”I popne se na Kip slobode, skoèi dolje, digne se, a ljudinavale i dijele novac. Èovjek kae:”Probaj i ti, vidiš kako je lako.” Mujo, èim je vidiokoliko je dolara onaj skupio, odmah se popne na Kipslobode, skoèi dolje i naravno - smrska se na asfaltu iubije se. Nakon nekog vremena zaèuje se s razglasa: ”Moli se gospodin Superman da ne za..baje Bosance.”

* * *Pravi se most preko rijeke. Jedan èovjek sjedi na obali,promatra i samo ponavlja: Pametno, pametno!Sutra, opet ista scena. Èovjek i dalje sjedi i ponavlja:Pametno, pametno!Treæi dan dosadilo glavnom inenjeru. Priðe onomèovjeku i pita ga: ta je, majke ti, pametno?Pa pametno ste postupili to ste okrenuli most prekorijeke, da ste niz nju, ne bi ga nikad napravili.

* * *Iskrcali se Bosanac, Hrvat i dva Srbijanca na Mjesec.Èim su alunirali, poèe rasprava èiji je Mjesec.Kae Hrvat: Èujte deèki, ovaj pejsa isti kao naaobala, ovo je na povijesni prostor.Ma ne, kae Bosanac, vidite da su ove planine istenae bosanske, ovo je nae i kapak.Jedan od Srba izvadi pitolj i upuca drugog: “Gdje godje srpski grob, tu je i srpska zemlja!”

* * *Napie frajer na zidu poduzeæa: Direktor je lud.Odmah ga uhvati murja i s njim na sud.Nemirna sutkinja donese presudu - Godina, mjesec ijedan dan zatvora.U obrazloenju stoji: Jedan dan - zbog naputanjaradnog mjesta i koritenja radnog vremena u dokolici.Jedan mjesec - zbog upropatavanja drutvene imovine:èetke, boje i te fore.Jedna godina - zato što je otkrio gospodarsku tajnu.

Pripremio: Antonio Šoda III.a

EPITAFI

Na nadgrobnim spomenicima nekih ljudi:Bio je dobar èovjek, uglavnom dok je utio.Bila je tiha, mirna, nikad je se nije èulo. Ah da,bila je i nijema.Umro je tragièno. Autom je vozio malo brenizbrdo, kad ono krava.Prvi put legla sama.Bila je pametna, ali je skrivala svoju inteligenciju.Nikada nije pio. Samo jednom se opio - i nikadavie.Tko kae da wc koljka ne moe ispasti izaviona? (oèit razlog smrti ovoga èovjeka)U travi odrastao, od trave i umro.Brao je koprivu. Opa, hoæe grom u koprive.Hobi joj je bio skakanje s padobranom - naravnokada se padobran otvarao

ALE

Jelena Katiæ & Ivana Ðogiæ IV.a


ALBUM

Posjet Zagrebu

Nogometna utakmica: Gimnazija - Strukovna Konobarice u kabinetu posluivanja

Amatersko kazalite Trogir - Ivana Zokiæ (desno) Amatersko kazalite Trogir - Anðelo Bariiæ (desno)

UÈENICI U RAZNIM PRIGODAMA

Documents

ALBUM...2 KAIROS ALBUM SVEÄNO OTVORENJE NOVOG DIJELA SS− fiB. J. TROGIRANINfl 15.11.2007. KAIROS 3 UVODNIK KAIROS List SS− ‚ Blaž Jurjev Trogiranin Dr. Franje Tuðmana 1