Upload
oliver-knezevic
View
261
Download
6
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Druga u serijalu od 3 početnice koju je napisao naš verovatno najznačajniji šahista (osnivač Šahovskog informatora, tvorac savremene šahovske notacije, glavni urednik Enciklopedije šahovskih otvaranja, osvajač 9 medalja na šahovskim olompijadama...) U ovoj knjizi obajšnjava ulogu i značaj figura u različitim delovima partije - otvaranju, središnjici i završnici. Svaka figura ima ima zasabno poglavlje, u kome su pored detaljnih objašnjenja dati i testovima, koji omogućavaju brže i bolje razumevanje igre. Knjiga je bogata zanimljiostima iz sveta šaha. Ilustrovano prigodnim ilustracijama i karikaturama našeg svetski priznatog karikaturiste Jovana Prokopljevića. 156 strana, format 16x16 cm, mek povez.
Citation preview
Aleksandar Matanovi}
[ah za osnovce
Beograd, 2011
SADR@AJ
Da se boqe upoznamoU~imo se na svojim gre{kama, pobe|ujemo na tu|im[ahovska teorija - otvarawe, sredi{wica, zavr{nicaPE[AK
Pe{ak u otvarawu - Borba za centar - crni prepu{tacentar, crni delimi~no prepu{ta centar, simetrijom do izjedna~ewa, crni nastupa u centar, beli preuzima ulogu crnog - sa potezom vi{e; Pe{aci {tite kraqaTestovi 1 - 3Zanimqivosti - Legenda i matematikaPe{ak u sredi{wici - slobodan pe{ak, izolovani pe{ak, zaostali pe{ak, vise}i pe{aci, vezani pe{aci, udvojeni pe{aci, majoritetZanimqivosti - [ahovska ma{ina - ~udo vekaPe{ak u zavr{nici - kraq i pe{ak protiv kraqa, kvadratom protiv pe{aka - trka~a, ivi~ni pe{ak, opozicija, kosa opozicija, daleka opozicija, kraq i dva pe{aka protivkraqa i pe{aka, trougao, kraq i dva pe{aka protiv kraqa i dva pe{aka, stvarawe slobodnog pe{aka, udaqeni slobodwakTestovi 4 - 14Zanimqivosti - Pam}ewe
78
111515
252729
3436
5056
SKAKA^Skaka~ u otvarawuSkaka~ u sredi{wici - upori{te, skaka~ i dama uspe{no sara|ujuSkaka~ u zavr{nici - nepovoqni polo`aji skaka~a, skaka~ protiv kraqa i pe{aka-trka~a, dva skaka~a ne mogu da matiraju, vrednost skaka~a kad u igri nema pe{akaTestovi 15 - 23Zanimqivosti - Na{ prvi {ahovski velikan
LOVACLovac u otvarawuLovac u sredi{wiciLovac u zavr{nici - lovac protiv pe{aka trka~a, lovac protiv dva vezana pe{aka na {estom redu, krivougli lovac, raznobojni lovci, vrednost lovca kad u igri nema pe{akaZanimqivosti - Iz istorijeTestovi 24 - 31Zanimqivosti - [ahovske titule
TOPTop u otvarawuTop u sredi{wiciTop u zavr{nici - kraq i top protiv kraqa, kraq i topprotiv kraqa i pe{aka, kraq, top i pe{ak protiv kraqa i
6062
64
687375767880
90929699
100100101
topa, most, odbrana po {estom redu, idealan polo`aj topa je iza pe{aka-trka~a, vi{ak pe{aka koji nije dovoqan za pobeduTestovi 32 - 39Zanimqivosti - Na{i me|u najboqima na svetu
DAMADama u otvarawuDama u sredi{wici - dama i skaka~ u napadu, opet ugu{eni mat, dama i lovac u napadu, dama i top u napadu,dama i kraq u napaduDama u zavr{nici - kraq i dama protiv protiv kraqa ipe{aka, kraq, dama i pe{ak protiv kraqa i dameTestovi 40 - 45Zanimqivosti - Pri~e o {ahistima
KRAQKraq u otvarawuKraq u sredi{wiciKraq u zavr{nici
Sistem znakovaDeset kratkih partija koje se najdu`e pamte^arolije sa {ahovske table (Testovi 46 - 50)Zanimqivosti - Znameniti qudi o {ahuRe{ewa testova
110114117118119
123
127130133134134135
136138149152153
Da se boqe upoznamo
Vest je sjajna - |aci prvaci nau~ili su da igraju {ah!Ako ne verujete, pitajte ih: {ta je to mat, pat, remi... {tasve znaju pe{aci, skaka~i, lovci... {ta je rekao kraq. Sveto prvaci dr`e u malom prstu.
Kraqeva poruka da su pe{aci i figure dobar tim,pogotovo ako su u rukama ve{tih {ahista - mora da sepo{tuje.
Kad se vojska postroji, igra~ odlu~uje. Izdajenare|ewa da li napadati ili pre}i u odbranu, koje pro-tivni~ke figure uni{titi, koje svoje sa~uvati, kako ras-porediti skaka~e, lovce, topove, damu, odre|uje pe{akekoji odmah kre}u u akciju i one koji {tite kraqa. Sve tomora da zna vojskovo|a.
Autor��������������������������������
7
NEZNALICE
Igra~ sa belim figurama nema pojma:
2/g4!f6!3/h5!Ei5 Mat.
��������������������������������
8
U^IMO SE NA SVOJIM GRE[KAMA, POBE\UJEMO NA TU\IM.
ÇtMvlVmTÆOoOooOoÅ����Ä��O��Ã���pWÂ��p�ÁpPpPp�PÀRnBqKbNrÈÉÊËÌÍÎÏ
Crni ne zna {ta je to "{uster mat":
2/f5!f6!3/!Md5!e7!4/Eg4!Td7!5/Eg8 Mat.
Eto, tako igraju neznalice. Da vidimo kako treba igrati{ah.
��������������������������������
9
ÇtvWlVmTÆOoO�qOoÅ�mO��Ä��O��Ã�bp�Â����ÁpPpP�PpPÀRnB�K�NrÈÉÊËÌÍÎÏ
"Lako je wemu, on zna {ahovsku teoriju, a ja igram izglave" - koliko puta ste to ~uli? [ta je {ahovska teori-ja? Ja to, on to, ja to, on to, ja to... pa nau~i{ kao pesmicu.
Ne vredi, pogre{no.
Tih pesmica ima toliko da bi sve zajedno bile du`eod narodne pesme "Kraqevi} Marko i Musa Kesexija".
Zamislite veliko sito i u wemu milion {ahovskihpartija. Bezbroj dobrih {ahista tresu to sito ve} pet-naest vekova i od onog {to je u wemu ostalo nastala supravila - principi koji upu}uju kako igrati urazli~itim pozicijama na tabli.
Figura vredi onoliko koliko je aktivna. Skaka~ uuglu table kontroli{e dva poqa, u centru osam. Dogodi seda pe{ak vredi vi{e od topa, da je skaka~ boqi od dame...
Ovi i mnogi drugi principi - to je {ahovskateorija!
��������������������������������
11
[AHOVSKA TEORIJA
[ahovska partija ima tri dela: otvarawe, sredi{ -wica, zavr{nica.
Svaki od ova tri dela ima svoje posebnosti. Kada ihupoznamo, imamo kompas u rukama.
OTVARAWEPo jutru se dan poznaje. Kako poseje{, tako }e{ da
`awe{. I nije slu~ajno da se u otvarawu bije glavna bitka.
[ta je va`no?- [to pre razviti figure. Vreme se gubi raznim pre-
ventivnim potezima, potezima "za svaki slu~aj", igrawemistom figurom vi{e puta...
- Zaposedawe centra pe{acima - kontrola central-nih poqa.
- Prvo nastupaju pe{aci, pa skaka~i, pa lovci. Kadase kraq sakrije posle rokade, dolaze na red topovi idama.
Obi~no je tako. Ponekad red naru{e skaka~i i dama.��������������������������������
12
NAPAD!Kad se dve suparni~ke vojske sudare, jedna drugu
napadaju: od po~etka do kraja partije.
SREDI[WICAPo{to su obe strane zavr{ile razvoj svojih snaga,
pri bli`no posle 10-15 poteza po~iwe borba prsa u prsa.Plan igre u sredi{wici zavisi od nastalog polo`aja natabli, a neka op{ta pravila su:
- napad na kraqa pe{a~kim juri{em ili samo figurama;- napad na slabe ta~ke u taboru protivnika;- ograni~avawe dejstva suparnikovih figura;- bezbednost sopstvenog kraqa.
ZAVR[NICATabla je ra{~i}ena - mnoge figure i pe{aci pali su
u zarobqeni{tvo. Dva su glavna obele`ja zavr{nice: - kraq izlazi iz svog skrovi{ta i komanduje
paradom;- pe{aci nastoje da se probiju do kraja table i da se
pretvore u neku figuru.
U sve tri faze {ahovske partije pe{aci i fi gureimaju razli~ite zadatke. Prava stvar je da to i objasne,oni to najboqe znaju.
��������������������������������
13
Q: "[ta da vam ka`em? ^uveni francuski {ahistaFilidor rekao je jo{ pre 250 godina da smo mi pe{aci du{a{ahovske partije. Zna Filidor {ta govori. Uverite se isami: postavite bilo kakvu poziciju na tabli i zamolitenekog velemajstora da proceni ko je boqi - beli ili crni.Velemajstor }e prvo da prebroji bele i crne pe{ake, pa }eonda da osmotri wihov raspored, i tek tada done}e svoj sud.
PE[AK U OTVARAWU
U otvarawu mi pe{aci imamo dva zadatka: da se bori-mo za centralna poqa na tabli i da {titimo kraqa. I u jed-nom i u drugom smo nezamenqivi".
BORBA ZA CENTAR
Za{to je centar table va`an? Strana koja kontroli{ecentralna poqa ima vi{e prostora i lak{e raspore|ujesvoje figure tamo gde su najkorisnije. I to je razlog {tosvaka partija po~iwe nadmetawem pe{aka za prevlast u cen-tru. Beli ima prednost po~etnog poteza, ali crni je taj kojisvojim prvim potezom u znatnoj meri uti~e na izborotvarawa.
PE[AKQ
��������������������������������
15
1. Crni prepu{ta centar
2/f5!c7!3/e5!Mc8 2/f5!h7!3/e5!Mh8!
Crni se odlu~io za "je` - pozi ciju", ali je timeomogu}io belom da s lako}om razvija svoje figure i biraplan koji `eli.
Q
��������������������������������
16
ÇtMvWlmTÆOoOoOoVoÅ���oÄ����Ã��Pp�Â����ÁpPp�PpPÀRnBqKbNrÈÉÊËÌÍÎÏ
ÇtM�WlVmTÆOvOoOoOoÅ�O���Ä����Ã��Pp�Â����ÁpPp�PpPÀRnBqKbNrÈÉÊËÌÍÎÏ
Na ova dva dijagrama beli vlada centrom, a zauzvrat, crni }e bez ve}ih te{ko}a razviti figure i onda}e napasti beli pe{a~ki centar.
Q
��������������������������������
17
ÇtMvW�TlÆOo�OoVoÅ���oÄ�O���Ã�bPp�Â�P���Áp�nPpPÀR�BqK�rÈÉÊËÌÍÎÏ
ÇtMvWlV�TÆOoO�OoOoÅ�M�O��Ä��P��Ã�pP�P�Â����ÁpP��pPÀRnBqKbNrÈÉÊËÌÍÎÏ
2/f5! Tg7! 3/f6! Te64/d5!Tc7!5/e5!e7!6/g5
2/e5! Tg7! 3/d5! h7! 4/Td4! e65/de6! Te6! 6/f5! Td4! 7/cd4Mh8!8/Md5!1.1!9/Tf3!d6
2. Crni delimi~no prepu{ta centar
Q
��������������������������������
18
ÇtMvWlVmTÆOoO�oOoÅ��o�Ä�o��Ã��Pp�Â����ÁpPp�PpPÀRnBqKbNrÈÉÊËÌÍÎÏ
2/f5!d7!3/e5!e6
ÇtMvWlV�TÆOoO�OoOoÅ��O�M�Ä����Ã��Pp�Â����ÁpPp�PpPÀRnBqKbNrÈÉÊËÌÍÎÏ
ÇtMvWlVmTÆOo�OoOoÅ�o��Ä�o��Ã��Pp�Â����ÁpPp�PpPÀRnBqKbNrÈÉÊËÌÍÎÏ
2/f5!f7!3/e5!e6
2/f5!e7!3/e5!Tg7
3. Simetrijom do izjedna~ewa
Mogu}e da na ovaj na~in crni ima objektivnonajvi{e mogu}nosti da postigne ravnote`u. S drugestrane, belom je obezbe|ena dugotrajna inicijativa, {tomu i ina~e pru`a svako otvarawe, i on je taj koji vi{euti~e da li }e biti izabrano "o{tro" otvarawe ili ne.
Q
��������������������������������
20
2/d5!d6
2/g5!g62/f5!f6
2/e5!e6ÇtMvWlVmTÆOooOoOoÅ����Ä�O���Ã�p��Â����ÁpP�PpPpPÀRnBqKbNrÈÉÊËÌÍÎÏ
ÇtMvWlVmTÆOoO�OoOoÅ����Ä�o��Ã��P��Â����ÁpPppPpPÀRnBqKbNrÈÉÊËÌÍÎÏ
ÇtMvWlVmTÆOoOoO�OoÅ����Ä��o�Ã���P�Â����ÁpPpPppPÀRnBqKbNrÈÉÊËÌÍÎÏ
ÇtMvWlVmTÆOoOooOoÅ����Ä��O��Ã��p�Â����ÁpPpP�PpPÀRnBqKbNrÈÉÊËÌÍÎÏ
4. Crni nastupa u centar
Borba za centar na ovaj na~in, za razliku od"simetrije", ~esto vodi do dvoseklih pozicija, u kojimaobe strane nastoje da zahvate inicijativu.
Q
��������������������������������
21
ÇtMvWlVmTÆOooOoOoÅ����Ä�O���Ã��p�Â����ÁpPpP�PpPÀRnBqKbNrÈÉÊËÌÍÎÏ
ÇtMvWlVmTÆOoOoO�OoÅ����Ä��o�Ã��P��Â����ÁpPppPpPÀRnBqKbNrÈÉÊËÌÍÎÏ
ÇtMvWlVmTÆOoOooOoÅ����Ä��O��Ã�p��Â����ÁpP�PpPpPÀRnBqKbNrÈÉÊËÌÍÎÏ
ÇtMvWlVmTÆOoO�OoOoÅ����Ä�o��Ã���P�Â����ÁpPpPppPÀRnBqKbNrÈÉÊËÌÍÎÏ
2/g5!e62/f5!d6
2/e5!g62/d5!f6
5. Beli preuzima ulogu crnog - sa potezom vi{e
U turnirskoj praksi ovakav izbor otvarawa belogre|e se sre}e i po pravilu ne donosi belom preimu}stvo.
Q
��������������������������������
22
ÇtMvWlVmTÆOoO�oOoÅ����Ä�oO��Ã����Â���P�ÁpPpPpPbPÀRnBqK�NrÈÉÊËÌÍÎÏ
2/h4!f6!3/Mh3!e6 2/c4!f6!3/Mc3!Td7!4/f4!e6
2/Tg4!e6!3/h4!d6!4/Mh3!Td7!5/e4!f6
ÇtvWlVmTÆOoO�oOoÅ�m��Ä�oO��Ã����Âp�P��ÁpBpP�PpPÀRnqKbNrÈÉÊËÌÍÎÏ
ÇtvWlVmTÆOo�oOoÅ�m��Ä�OoO��Ã����Â�pnP�ÁpPppPbPÀRnBqK�rÈÉÊËÌÍÎÏ
PE[ACI [TITE KRAQA
Kraq je najbezbedniji posle rokade. Druga korist od rokade je {to top iz ugla table u
ve}ini slu~ajeva dobija aktivniju ulogu. ^vrsto je pravilo, uz malo izuzetaka, da sa
pe{acima koji ~ine bedem ispred kraqa treba postupatioprezno. Svako wihovo napredovawe slabi rokadnipolo`aj.
1.1!;!1.1 1.1.1!;!1.1.1
Q
��������������������������������
23
Çtv�TlÆ�W�VoOoÅo�O�M�ÄMoO�O��Ã��Pp�Â�P�npÁpPbN�PpÀR�BqR�K�ÈÉÊËÌÍÎÏ
Ç�lT�V�TÆOoWmoO�Å�ooM�OÄ���pÃ��Pn�Â�qn�ÁpPpB�PpÀ�Kr�rÈÉÊËÌÍÎÏ
Za{to su u praksi re|e velike rokade? Zato {totro{e vi{e vremena - poteza. Prvo, dama mora da se sklonis puta, a u mnogo slu~ajeva kraq treba da utro{i jo{ jedanpotez da se pomeri prema }o{ku, gde je sigurniji.
1.1!;!1.1.1
Kada jedna strana napravi malu, a druga velikurokadu, obi~no prema kraqevima kre}u pe{a~ki juri{i,koji su retki kada su oba kraqa na istoj strani, nakraqevom ili na daminom krilu.
Q
��������������������������������
24
ÇtvW�TlÆOo�OoVoÅ�mO�MoÄ����Ã��Np�Â�N�Bp�ÁpPpQ�pPÀ�KrbrÈÉÊËÌÍÎÏ
TESTOVI
Re{ewa svih testova, a ima ih ukupno pedeset, datasu na kraju kwige. Svaki test vredi odre|en broj poena.
Ko sakupi:130 - 156 poena - odli~an rezultat
90 - 130 poena - vrlo dobar rezultat40 - 90 poena - dobar rezultat
Nagradni poeni za uspe{no re{avawe testovaod 1 do 5
1.2/f5/f6!3/Ei6Na|ite najgori potez zacrnog.
2 poena
Q
��������������������������������
25
ÇtMvWlVmTÆOoOooOoÅ����Ä��O�qÃ��p�Â����ÁpPpP�PpPÀRnB�KbNrÈÉÊËÌÍÎÏ
Q Q
2. 2/f5!f6!3/Tg4!e7!4/Md5!Mh5!5/Td4!h7Na|ite najboqi potez za belog.Pa`wa: mat je stariji od dame!
3 poena
3.2/f5!f6!3/Tg4!Td7!4/Md5!Te5!(lo{potez) 5/Tf6!Eh6!6/Tg8!Eh3!7/Ug2!Na|ite najboqi potez za crnog.
1 poen
Q Q Q
��������������������������������
26
ÇtMvlV�TÆOoOonOoÅ����Ä����Ã�bMp�Â����ÁpPpP�PwPÀRnBqKr�ÈÉÊËÌÍÎÏ
ÇtM�WlVmTÆOoO�ooÅ��O�oÄ��O��Ã�bpvÂ�N�n�ÁpPpP�PpPÀR�BqK�rÈÉÊËÌÍÎÏ
Legenda i matematika
Legenda ka`e da je {ah pre petnaest vekova u Indijiizmislio mudrac Sisa Ben Dahir.
Maharaxu [ahrana igra je odu{evila i on je ponudiomudracu da sam izabere nagradu.
Mudrac je zatra`io da se na prvo poqe na {ahovskojtabli stavi jedno zrno p{enice, na drugo dva, na tre}e~etiri, na ~etvrto osam, pa {esnaest, pa tridesetdva i takodaqe, do {ezdeset~etvrtog poqa i da mu nagrada bude to`ito.
"Ali, to je sme{no malo!", poku{ao je maharaxa daodgo vori mudraca, ali nije uspeo. Kasnije, maharaxa sezaprepa stio kad je saznao da u ~itavom svetu nema tolikop{enice koliko je mudrac tra`io. Taj broj zrna p{enice jejedinica i dvadeset nula (100000000000000000000), ili 18biliona me rica p{enice. I bi}e da je to razlog {to re~"kohtazara" za {ahovsko poqe u Indiji zna~i ambar.
Da bi vaqda pokazali da ta cifra i nije toliko veli-ka kad je u pitawu {ah, matemati~ari su izra~unali da jebroj mogu}ih partija u {ahu jedinica i 52 nule! Stra{novelika brojka!
��������������������������������
27
Zanimqivosti
PE[AK U SREDI[WICI
Q;!"Biv{i svetski prvak Emanuel Lasker tvrdio jeda se otvarawe zavr{ava posle 5-6 poteza i da ondapo~iwe sredi{wica. Bilo je to neko drugo vreme - danasnije retkost da otvarawe traje 15-20 poteza.
Nama pe{acima je sve jedno. Mi znamo svoj posao.Nije da se hvalimo, ali sva{ta smo preturili preko glavei ni za koga nije tajna da od na{eg rasporeda na tabli zav-isi kakva je situacija".
Me|usobni polo`aj belih i crnih pe{aka u velikojmeri odre|uje karakter pozicije, upu}uje kako vaqa belomi crnom da igraju.
Pe{ak mo`e biti usamqen ili slobodan... Nekad jekao takav koristan, nekad nije - sve zavisi od konkretnepozicije. Dobar {ahista to treba da prepozna.
Ima nekoliko karakteristi~nih rasporeda pe{aka usredi{wici:
Q
��������������������������������
29
Slobodan pe{ak
Slobodan pe{ak )e5* na svomputu nema prepreka od strane pro-tivni~kih pe{aka - ni ispred, nisa strane koji mogu da ga napadnu.
"Slobodnom pe{aku pove }a -va se snaga smawivawem brojafigura u igri", rekao je biv{iprvak sveta Kapablanka.
Izolovani pe{ak
Izolovani pe{ak )e5* jeslab, jer je poqe pred wim slabo,pogodno kao baza za protiv ni~kefigure! Privla~na je i metaprotiv ni~kih figura, ne po du piruga drugari, brane ga samo figure.
Ç����ÆO���OoÅ�O���Ä����Ã��O�pÂp��pÁp��P�À����ÈÉÊËÌÍÎÏ
Ç����ÆOo�oOoÅ��o�Ä����Ã��P��Â���pÁpP��PpÀ����ÈÉÊËÌÍÎÏ
Q
��������������������������������
30
Vezani pe{aci
Pe{a~ki lanac ~esto jeodbrambeni zid, koji u isto vrememo`e da ograni~ava kretawe idejstvo protiv ni~kih figura.
Udvojeni pe{aci
Udvojeni pe{aci )d8-! d7* mawesu pokretqivi. Me|utim, ~estostrana koja ima udvojene pe{akelak{e razvije figure. Ne{todobije{, ne{to izgubi{!
Q
��������������������������������
32
Ç����ÆO���O�Å�O��O�Ä�O�O��Ã��Op�Â���pÁpPp�PpÀ����ÈÉÊËÌÍÎÏ
Ç����ÆOoO�oO�Å�o��OÄ����Ã��pP�Âp���Ápp�pPÀ����ÈÉÊËÌÍÎÏ
Majoritet
Kad na kraqevom ilidaminom krilu jedna stra naima vi{e pe{aka, to jemajoritet.
U {ahovskoj igri pravi-lo je da forsira{ igru tamogde si nadmo}an.
PRITISKA[ TAMO GDE SI JA^I!Q
��������������������������������
33
Ç����Æ��oO�Åo���OÄoO���Ã��pP�Â���pÁpP��pÀ����ÈÉÊËÌÍÎÏ
[ahovska ma{ina - ~udo veka
Baron Volfgang fon Kempelen, savetnik austrijskecarice Marije Terezije, napravio je 1769. ma{inu zaigrawe {aha.
Na pove}em sanduku, oki}enom sa svih strana to~ -ki}ima, oprugama i `icama, bilo je poprsje Tur~ina koji jevukao poteze, a baron je povremeno sve to podmazivao.
Pola veka "{ahovski automat" bio je senzacija - ~udonevi|eno. Tur~in je sve pobe|ivao, mnoge krunisane glavepo evropskim dvorovima.
U jednoj partiji sa francuskim imperatoromNapoleonom, car je jedanput, pa jo{ jedanput povukaonemogu} potez, a onda je zbog toga Tur~in poru{io figure.Posmatra~i su bili zapaweni, ali sve se dobro zavr{ilo- Napoleon se nije naqutio.
Godine 1836. otkrivena je prevara: u sanduku je biosakriven dobar {ahista. Automat je zavr{io u muzeju ugradu Filadelfiji, gde je na kraju stradao u velikompo`aru 1854.
��������������������������������
34
Zanimqivosti
PE[AK U ZAVR[NICI
Q;"Najzad! U zavr{nici se najboqe vidi ko smo i {tasmo mi pe{aci. Glavni, nego {ta!
Treba da se zna: kad su na tabli osim nas i figure,ciqevi u igri mogu da budu razli~iti - napad na kraqa,zarobqavawe protivni~ke vojske, forsirawe pe{aka dociqa, do promocije.
A kad smo na tabli samo mi, i naravno kraqevi, ondaje va`no samo ko je br`i, ko }e prvi sti}i da se pretvoriu neku figuru".
Kraq i pe{ak protiv kraqa
Kad je u igri vi{e belih i crnih pe{aka, ~esto se,posle nekoliko izmena, o~i u o~i na|u kraq i pe{ak pro-tiv kraqa.
E, ovo treba znati, a ako to ne zna{, to je kao da nezna{ azbuku i te{ko da }e{ nau~iti da ~ita{ i pi{e{.
Q
��������������������������������
36
Kvadratom protiv pe{aka-trka~a
Mo`e i da se izra~una da li kraq sti`e pe{aka-trka~a: ja to, on to, ja to... ali uz pomo} kvadrata lak{e jei sigurnije.
Ako je beli na potezu, posle Le2u{ao je u kvadrat, pe{ak ne mo`e dapobegne.
Ako je crni na potezu - pe{akpobe`e!
Potezom Lc8 crni je u kvadratu.
Ako je beli na potezu, ode pe{aku damu!
Ç�l��Æ����Å����Ä���oÃ����Â����Á����À�K���ÈÉÊËÌÍÎÏ
Çl���Æ����Å����Ä����Ã����Â���P�Á����ÀK����ÈÉÊËÌÍÎÏ
¢§:l
��������������������������������
37
Lo{ kraq slabije strane
��������������������������������
39
Ç����Æ��l�Å����ÄPk���Ã����Â����Á����À����ÈÉÊËÌÍÎÏ
Beli dobija.
¢§:l
Opozicija
Pa`wa, pa`wa! Mnogo je va`no.
Kad nastane ovakav me|usobni polo`aj kraqeva - toje opozicija. Opozicija ima veliki zna~aj u zavr{nici.
Kad su kraqevi u opoziciji, ona strana koja je napotezu, pod uslovom da nema ni pe{ake ni fi gure kojimamo`e da igra, u lo{ijem je polo`aju.
Druga strana kao da ka`e kraqu: "Mi~i se, ho}u dapro|em!"
��������������������������������
40
Ç����Æ����Å����Ä����Ã����Â�l��Á����À�k��ÈÉÊËÌÍÎÏ
Ç����LÆ����Å���K�Ä����Ã����Â����Á����À����ÈÉÊËÌÍÎÏ
Ç����Æ����Å����Ä����Ã���K�LÂ����Á����À����ÈÉÊËÌÍÎÏ
k:l
Daleka opozicija
Ova pozicija nastala je u par-tiji Gligori} - Fi{er (Beograd1959).
Crni mora pa`qivo da igra damu ne do|e glave opozicija.
Evo kako se zavr{ila partija:2///Lc9! 3/Le6! Lc8! 4/! Ld6! Ld85/c6! Lc8! 6/c7! Lc9! 7/Ld7! Ld9Remi.
Ç�l��Æ����Å����Ä����Ã�Pk��Â����Á����À����ÈÉÊËÌÍÎÏ
¢§:l
��������������������������������
43
Kraq i dva pe{aka protiv kraqa
Pe{ak vi{ka pomo}i }e belomda postigne povoqnu opoziciju:2/Lh4!Lg8!3/Lg4!Lh8!4/!Lf5!Lh75/Lg5! Lh8! 6/Lg6! Lg8! 7/h7! Lh88/Lh6...beli dobija.
[ahisti za ovakve pe{akeka`u: "Elektri~ni pe{aci". Kakocrni kraq zakora~i da napadnejednog, onaj drugi uma~e. A kadpristigne beli kraq - gotovo.
��������������������������������
44
Ç����Æ���L�Å����Ä���P�Ã���pÂ���kÁ����À����ÈÉÊËÌÍÎÏ
¢§§:l
Ç����Æ�L���Å����Äpp��Ã����Â����Á����À���kÈÉÊËÌÍÎÏ
Kraq i dva pe{aka protiv kraqa i pe{aka
Ve{tina belog je da ne zapadneu nepovoqnu opoziciju:
2/Li2!Le3!3/Li3!Lf2!4/Lh2!Le35/Li3! Le4! 6/Li4! Lf4! 7/Lh4...Remi!
Trougao
Ako je crni na potezu, beli lakodobija - ulazi kraq na poqe c7.Ako je beli na potezu, poma`e
mu "trougao" da u datoj pozicijicrni bude na potezu! To }e beli kraq ovako da
izvede:2/Le6!Ld9!3/Le5!Le9!4/Ld5!Ld95/Le6!Ld8!6/Ld6...
��������������������������������
45
¢§§ :lo
Ç����Æ����Å����Ä��O�O�Ã����Â��p�Á����À�l�K�ÈÉÊËÌÍÎÏÇ����Æ�L���Åop��ÄP�K���Ã����Â����Á����À����ÈÉÊËÌÍÎÏ
Mnogi od nas su u {ahu kao Kristifor Kolumbona svom brodu.
On nije znao kuda je po{ao kad je i{ao, kad jestigao nije znao gde je do{ao, kad se vratio nije znaogde je bio.
Volter��������������������������������
46
Jednostavno!
Beli kraq kad stigne do svojih pe{aka - dobija!
Ç����Æ����Å�l��ÄoP���Ã�P��oÂ���K�Á����À����ÈÉÊËÌÍÎÏ
¢§§ :lo
Stvarawe slobodnog pe{aka
Oba kraqa su daleko - pe{aci se sami bore.
Beli na potezu - dobija.2/c7!bc7!)2...dc7!3/b7!cb7!4/d7*3/d7!cd7!4/b7...
Beli na potezu - dobija.2/d6!Lc3!3/c6!bc6!)3...dc7!3/b7cb7!4/d7*!3/d7!cd7!4/b7...
Ç����LÆOoO���Å����ÄPpP���Ã����Â����Á����À���kÈÉÊËÌÍÎÏ
Ç����ÆoO���Åo�O��ÄP�p��Ã�Pp��Â����Á����ÀL���kÈÉÊËÌÍÎÏ
Q
��������������������������������
48
TESTOVI4.Beli na potezu - dobija.
3 poena
5.a) Beli na potezu - dobija.b) Crni na potezu - dobija.
3 poena
Q Q Q
��������������������������������
50
Çl���Æ����Å�p��Ä����Ãk���Â����Á����À����ÈÉÊËÌÍÎÏÇ����Æ����Å�K�O��Ä�pl�Ã����Â����Á����À����ÈÉÊËÌÍÎÏ
6.Beli na potezu - dobija.
3 poena
7.Beli na potezu - dobija.
3 poena
Q Q Q
��������������������������������
51
Ç����Æ��l�Å��o�Ä��P�K�Ã����Â����Á����À����ÈÉÊËÌÍÎÏ
Ç����LÆ���pÅ���pÄ���K�Ã����Â����Á����À����ÈÉÊËÌÍÎÏ
8.Beli na potezu - dobija.
2 poena
9.Beli na potezu - dobija.(Pazi na opoziciju!)
3 poena
Q Q Q
��������������������������������
52
Ç����Æ����Å����Ä����Ã��P�L�Â����Á��k�À����ÈÉÊËÌÍÎÏ
Ç����Æ�L���Å����Ä����Ã���pÂ����Á����À��K��ÈÉÊËÌÍÎÏ
10.Beli na potezu - dobija.(Opet opozicija!)
3 poena
11.Beli na potezu - remi!Nije gre{ka na dijagramu! Belikraq uspeva da zaustavi crnogpe{aka!! Kako?(Pomo}i }e mu sopstvenipe{ak.)
5 poena
Q Q Q
��������������������������������
53
Ç����Æ��l�Å���oÄ���P�Ã��k�Â����Á����À����ÈÉÊËÌÍÎÏ
Ç����KÆ����Ålp��Ä���oÃ����Â����Á����À����ÈÉÊËÌÍÎÏ
12.Beli je na potezu. Akopostigne da u toj poziciji crnibude na potezu - dobija. Kako?(Trougao!)
5 poena
13.Crni na potezu - dobija.(Kraqevi ne u~estvuju! Setitese! Ne{to sli~no smo ve}videli.)
4 poena
Q Q Q
��������������������������������
54
Ç����Æol��Å�P���Ä�Pk��Ã����Â����Á����À����ÈÉÊËÌÍÎÏÇk���LÆ����Å����Ä��ooÃ��ooÂ��P�P�Á���PpÀ����ÈÉÊËÌÍÎÏ
14.Beli na potezu - dobija.Kako?(Ako osvoji crnog f5pe{aka.)
4 poena
Q Q Q
��������������������������������
55
Ç����Æ��o�Å��L�O�Ä�O�pO�Ã�popÂp���Á��kP�À����ÈÉÊËÌÍÎÏ
Pam}ewe
Dobro pam}ewe poma`e {ahistima. Ako ne zna{ ilisi zaboravio ono {to pi{e u kwigama, ono {to je ve}izmi{qeno, mora{ sam u igri da prona|e{. A za to trebavremena, a bogami i nije lako.
Svi veliki {ahisti imali su natprose~nu memoriju.
U {vajcarskom gradu Cirihu, tada{wi prvak svetaMihajl Taq je igrao simultanku na 37 tabli.
(Simultanka je kad majstor igra protiv vi{e igra~a,na vi{e tabli.)
Zavr{i se simultanka i jedan od u~esnika zapitaTaqa da li se se}a wihove partije. Taq odgovori da sese}a svih 37 partija.
Nisu mu verovali i pade opklada.
Taq je dobio opkladu.
��������������������������������
56
Zanimqivosti
Autor igra simultanku protiv budu}ih {ampiona.
Igraj otvarawe po kwigama, sredi{wicu sma{tom, a zavr{nice kao ma{ina.
Velemajstor [pilman
SKAKA^
¤:"[ta da vam ka`em? Ono najva`nije o meni znate, jo{samo da dodam gde sve mo`e da se ra~una na mene.
Ja nemam obi~aj da se hvalim i zato mi smeta kad selovac pravi va`an, kad neki {ahisti ka`u da vi{e cenelovce od skaka~a! Sva{ta! Pa da vidimo da li je ba{ tako.
Kad se u~vrstim u centru table, zlata vredim. Unapadu, naro~ito na protivni~kog kraqa, dama i ja boqesara|ujemo nego dama i lovac.
Isto tako kad nema pe{aka koji {tite kraqa, ja gaboqe branim nego lovac.
A {ta tek da se ka`e kad nastanu blokirane pozicije,naro~ito kad pe{aci obe strane zatvore, umrtve centar? Jasam onda kao riba u vodi, a siromah lovac kao da je ukavezu.
Dodu{e, mora da se prizna, kad je centar ra{~i{}en,kad se igra na oba krila, lovac se boqe snalazi od mene.Pa i kad jurimo pe{aka-trka~a lovac je uspe{niji.
Sve u svemu, naravno, zavisi kakva je pozicija natabli i zato ovo {to sam rekao ne mora uvek da va`i".
��������������������������������
59
O
SKAKA^ U OTVARAWU
Ulogu skaka~a u otvarawu odre|uju tri pravila:
- skaka~ nastupa odmah posle pe{aka;
- zajedno sa pe{acima skaka~i vode glavnu re~ u na d -metawu za prevlast u centru;
- upravo zato, vrlo, vrlo retko skaka~i u svom prvompotezu idu na "b" liniju (na poqe b4 i b7), odnoso "i" ( i4 ii7).
2/f5!f6!3/Tg4!Td7!
��������������������������������
60
ÇtvWlVmTÆOoooOoÅ�M��Ä��O��Ã��p�Â��n�ÁpPpP�PpPÀRnBqKbrÈÉÊËÌÍÎÏ
O
TESTOVI15.Beli na potezu - dobija.
3 poena
16.Beli na potezu - dobija.
1 poen
��������������������������������
68
Ç���M�Æ�W�P�L�Å����Ä����Ã����Â���pÁ���pÀ���kÈÉÊËÌÍÎÏ
Ç����Æ����Å����Ä��P��Ã�l��Â���K�Á����À�M���ÈÉÊËÌÍÎÏ
O O O
ß;!"Brz sam i mogu da dejstvujem iz daqine. Volimkad tabla nije zatrpana pe{acima, naro~ito centar. Nesmeta mi kad se borba vodi na oba krila, na kraqevom idaminom. Naprotiv! U tome sam stru~wak.
U`ivam da napadam skaka~a, da mu ve`em rep, kakoka`u {ahisti. Dr`im ga na ni{anu i tek kad padne odlu-ka iskqu~ujem ga iz igre.
Pe{ake-trka~e ~esto lovim uspe{nije ~ak i od topa. I u~estvujem i poma`em u napadu. Na primer, kad se
dama postavi ispred mene na dijagonali mo`e da upadne uprotivni~ki polo`aj i tamo napravi lom.
Pa jo{ kad smo obojica na tabli, ~uli ste za 'lova~kipar', u protivni~kom taboru je panika - spasavaj se komo`e.
I da ne zaboravim, ima duga~ka pri~a o 'raznobojn-im lovcima'.
Sve u svemu, zaslu`ujem da mi se posveti i pa`wa ipo{tovawe".
LOVAC¥
��������������������������������
75
LOVAC U OTVARAWU
Lovac izlazi na teren posle pe{aka i skaka~a.
Wegov zadatak u otvarawuje borba za prevlast u centru:
- bilo da se odmah usmeriprema centralnim poqima;
- bilo da nani{ani protivni~kog skaka~a kojidejstvuje prema centru:
¥
��������������������������������
76
ÇtvWlVmTÆOoOooOoÅ�m��Äb�O��Ã��p�Â��n�ÁpPpP�PpPÀR�BqK�NrÈÉÊËÌÍÎÏ
ÇtvWlVmTÆOoOooOoÅ�m��Ä��O��Ã�bp�Â��n�ÁpPpP�PpPÀRnBqK�rÈÉÊËÌÍÎÏ
ÇtMvWlV�TÆOoO�oOoÅ��oM�Ä�o�B�Ã�pP��Â�N���ÁpP�pPpPÀR�qKbNrÈÉÊËÌÍÎÏ
Boqe imati lo{ plan, nego igrati bez plana.
Velemajstor ^igorin
- ima otvarawa u kojima se lovac "fijanketira".
Fijanketo lovca zna~i da lovac u otvarawu zauzmejednu od dve velike dijagonalo po{to se pe{aci na "h" i"c" liniji pomere za jedno poqe i naprave mu mesta.
Obi~no se na toj strani gde se lovac fijanketiraosme{ta i kraq pomo}u rokade.
¥
��������������������������������
77
ÇtMvWl�TÆOoO�VoOoÅ��oM�Ä�o��Ã�pP��Â��nP�ÁpP�pPbPÀRnBqK�rÈÉÊËÌÍÎÏ
ÇtMvW�TlÆOoOoOoVoÅ���MoÄ����Ã�pP��Â�N�n�ÁpP�pPpPÀR�BqKbrÈÉÊËÌÍÎÏ
TESTOVI
24.Beli na potezu - dobija.
(Svi crni pe{aci i lovac nabelim poqima - nije dobro!)
1 poen
25.Beli na potezu - dobija.(Setite se lo{ih polo`ajaskaka~a!)
4 poena
¥ ¥ ¥
��������������������������������
92
Çk���Æp���ÅmL���Ä����Ã����ÂB����Á����À����ÈÉÊËÌÍÎÏ
Ç����Æ�v��Å��L��Äooo�Ã��K�PoÂP��P�PoÁ����PÀ��b�ÈÉÊËÌÍÎÏ
®;!"Ono najva`nije o meni ve} znate. Kako se kre}em,koliko vredim, da najvi{e volim da zaposednem otvorenelinije i da iz pozadine pru`am podr{ku drugarima nafrontu.
Zaboravio sam da ka`em da su mi u nekim zemqamadali ime "kula", vaqda zbog mog izgleda, ali ne mogu darazumem za{to sam za Ruse "la|a"!
Dobro, nije to najva`nije. Va`no je da ja savesnoobavqam zadatke koje mi povere.
Kao {to se zna, posle kraqa i dame imam najve}iugled.
Kad uz pomo} rokade obezbedim kraqa, spreman samda stupim u akciju.
Prija mi ~istina. [to mawa gu`va na tabli - rastemi snaga. Nije onda ~udo {to najvi{e dolazim do izra`ajau zavr{nici.
Jednom re~ju, ko me dobro upozna, ne}e za`aliti".
TOPr
��������������������������������
99
TOP U OTVARAWU
Veoma su retka otvarawa u kojima top ima vidnijuulogu. Pogotovo pre nego {to se obavi rokada. Ne mora toda se odnosi na oba topa, ali na onoj strani gde }e kraq dase skloni, tog topa ne treba pomerati.
Posle rokade topovi zauzimaju otvorene linije,dejstvuju iz pozadine i samo u retkim slu~ajevima od togaodustaju.
TOP U SREDI[WICI
Tri su glavna obele`ja aktivnosti topova usredi{wici:
- topovi ne napu{taju bez velike potrebe prvi red(beli topovi), odnosno osmi (crni topovi), ~ak i kad seotvori "prozor~e" na rokadi;
- u napadu na protivni~ki polo`aj top je najubojiti nasedmom redu (beli top), odnosno na drugom redu (crni top);
- kad se dva topa pove`u na linijama ili redovimapove}ava im se mo}, a istovremeno se me|usobno uspe{nije{tite, posebno od protivni~ke dame.
��������������������������������
100
r r
TOP U ZAVR[NICI
Ko ne zna da igra topovske zavr{nice - nikad{ahista!
Nije lako, ali ko ih savlada razume}e za{to voli{ah.
A za topovske zavr{nice najva`nije je pravilo: neak-tivan top je propast! Po bilo koju cenu - `rtvovati jednogpe{aka, dva pe{aka - va`no je samo da top "radi".
Kraq i top protivkraqa
2///Ub3! 3/Ld2! Le4! 4/Lc2Ui3! 5/Ld2! Uh3! 6/Lc2! Ld47/Lb2!Lc4!8/Lc2!Uh2 Mat
��������������������������������
101
Ç����Æ����Å����Ä����Ãt�L��Â����Á��K��À����ÈÉÊËÌÍÎÏ
kr:l
Kraq i top protiv kraqai pe{aka
Kraq ja~e strane daleko - {ansa za remi
2/e7! Ue9! 3/Ld7! Lf4! 4/Ld8Ui9!!5/e8... i crni }e moratida potro{i topa za togpe{aka. Remi.
Kraq ja~e strane stigao na vreme
2/Ub3!Lh2! 3/Lh4! i2T (Akocrni izvede damu Ub2 Mat)4/Lg4... i crni ili gubiskaka~a ili dobija mat.
Çt���Æ����Å����Ä�Kp��Ã����Â����Á���L�À����ÈÉÊËÌÍÎÏÇr���Æ����Å����Ä����Ã���kÂ����Á���lOÀ����ÈÉÊËÌÍÎÏ
kr:lo
��������������������������������
102
TESTOVI
32.Beli vu~e i daje mat u jednompotezu.
1 poen
33.Beli vu~e i daje mat u jednompotezu.
2 poena
Ç����Æ����Å����Ä����Ã����Â����Á��rPpPÀL��K�rÈÉÊËÌÍÎÏ
Ç����RÆ���RkÅ����Ä����Ã����Â����Á����À���lÈÉÊËÌÍÎÏ
r r r
��������������������������������
110
Na{i {ahisti me|u najboqima na svetu
Tokom "zlatnih godina" (1950-1980.) na{i{ahisti su se uspe{no borili na pojedina~nimtakmi~ewima za {ahovsku krunu, a na ekipnimprvenstvima Evrope ve~ito drugo mesto iza ekipeSovjetskog Saveza.
Na najva`nijem {ahovskom takmi~ewu, na{ahovskim olimpijadama, ekipa Jugoslavije,koju su ve}im delom ~inili {ahisti Srbije,u~estvovala je 32 puta. Osvojena je jedna zlatna,{est srebrnih i {est bronzanih medaqa.
Najvi{e medaqa osvojili su SvetozarGligori} (11), Borislav Ivkov (10), Aleksan -dar Matanovi} (9), Petar Trifunovi} (5),Milan Matulovi} (4), Qubomir Qubojevi} (3)...
Na `enskim {ahovskim olimpijadamaosvojene su jedna srebrna i jedna bronzanamedaqa.
Prvi omladinski prvak sveta (1951.) bioje Bora Ivkov.
SvetozarGligori}
AleksandarMatanovi}
��������������������������������
114
Zanimqivosti
BoraIvkov
Karikature na ovoj strani Nikole Ju~ormanskogpreuzete su iz kwige Jugoslavija na {ahovskimolimpijadama, izdawe 1971. god.
•;! #Ve} sam rekla da mi nije pravo {to je kraqva`niji od mene, iako sam ja~a, iako me smatrajuvojskovo|om. U redu, neka bude tako.
Moram da po{tujem svog kraqa, ali zato onog pro-tivni~kog progawam. Pitajte ga koga se najvi{e boji. Kadmene nema na tabli, onaj tu|i kraq po~iwe da se praviva`an, tek tada izlazi iz mi{ije rupe.
Sa mnom nema {ale, a bogami i {ahisti me uva`avajui dobro razmisle pre nego {to me po{aqu na raznezadatke.
Napadam protivnika tamo gde je "najtawi", alinajvi{e volim da se obru{im na kraqa.
Neka o tome malo povedu ra~una oni koji stalnopri~aju da je kraq va`niji od mene".
DAMAq
��������������������������������
117
DAMA U OTVARAWU
Malo je primera da u otvarawu dama rano napu{tasvoje mesto i izlazi na "teren". I to samo ako treba daobavi neki odre|eni posao, a da to ne iskoriste pro-tivni~ke figure i tako zarade vreme i br`e se razviju.
Sve re|e se igraju ova otvarawa. U drugom primeru, kada skaka~ napada damu, lepo se
vidi da je skaka~ u{ao u igru na ra~un dame.
ÇtvWlVmTÆOoOooOoÅ�m��Ä����Ã��p�Â��Q��ÁpPp�PpPÀRnB�KbNrÈÉÊËÌÍÎÏ
ÇtMvWl�TÆOoO�OoVoÅ���MoÄ����Ã�qPp�Â�N���ÁpP��PpPÀR�B�KbNrÈÉÊËÌÍÎÏ
2/e5! Tg7! 3/d5! h7! 4/Td4! e65/Ec4!ed5!6/Ed5!Mh8!7/f5...
2/f5!f6!3/e5!fe5!4/Ee5!Td75/Ef4...
q
��������������������������������
118
DAMA U SREDI[WICI
U napadu, posebno na kraqa, dama ima kqu~nu ulogu.
Dama i skaka~ u napadu
2/Eg8!Li9!3/Ei8 Mat.
Opet ugu{eni mat!2/Ec9!Uc9!3/Ub8!Mb8!4/Td8
Mat.Ba{ lepa kombinacija.
q
Ç���lÆQ����Å����Ä���N�Ã����Â����Á����À���kÈÉÊËÌÍÎÏ
Çlt�wÆOm���Å�V���Än�Q��Ã���B�Â����Á����ÀR���kÈÉÊËÌÍÎÏ
��������������������������������
119
Dama i lovac u napadu
2///Ei3 Mat.
^esta slika u praksisaradwe dame i lovca.
2Eg8!Lh9!3/Ei8 Mat.
Ç�V��lÆ�W���Å����Ä����Ã����Â����Á���PpPÀ��rkÈÉÊËÌÍÎÏ
Ç���lÆQ����Å���bÄ����Ã����KÂ����Á����À����ÈÉÊËÌÍÎÏ
q
��������������������������������
120
TESTOVI
40.Crni na potezu - remizira.
2 poena
41.Beli na potezu - dobija.
5 poena
Çl���Æ����Å����ÄnK�n�Ã����Â����Á����À�w��ÈÉÊËÌÍÎÏ
Ç��wbÆ����Å����Ä����Ã��l�Âq���Á����KÀ����ÈÉÊËÌÍÎÏ
q q q
��������������������������������
127
"Ta~no, ja sam najva`niji. Kad me protivni~ke fig-ure matiraju, igra se zavr{ava.
Ali, po{teno govore}i, u ve}em delu partije nisammnogo koristan. Naprotiv!
U otvarawu i sredi{wici neke figure moraju da me~uvaju radi moje bezbednosti umesto da napadaju pro-tivni~ki polo`aj.
E, ali u zavr{nici to je ne{to drugo. Tek tu se vidiko sam i {ta sam. Naravno, ako do tada jedan od nas dvo-jice ne bude matiran".
KRAQk
��������������������������������
133
KRAQ U OTVARAWU
Zadatak kraqa u otvarawu je da se {to pre sklonina si gurno mesto. Najboqe tome slu`e rokade. [ahisti~e{}e koriste malu rokadu. Za veliku rokadu, kao {to jeve} re~eno, potrebno je da se dama skloni s puta, akorisno je da se utro{i jo{ jedan potez da bi se kraqvi{e primakao ivici table, gde je sigurniji.
KRAQ U SREDI[WICI
Kad je tabla puna figura, pogotovo ako su tu jo{ idame, kraq retko napu{ta svoje skrovi{te.
Ako ga na to nateraju, evo kako se onda provodi:
Edvard Lasker - Tomas,London 1911.
2/Ei8!Li8!3/Tg7!Li7!4/Tfh5!Lh65/i5!Lg5!6/h4!Lg4!7/Mf3!Lh3!8/Ui3Lh2!9/1.1.1 Mat.
ÇtM��TlÆOvOoW�OoÅ�O�oV�Ä��N�qÃ��Pn�Â�b��ÁpPp�PpPÀR��K�rÈÉÊËÌÍÎÏ
k k
��������������������������������
134
^esto je takva sudbina kraqeva, ali de{ava se,dodu{e retko, jednom od vi{e hiqada partija da kraquleti u gu`vu i krene u napad s drugim figurama. Evojedne takve partije:
[ort - Timan, Tilburg 1991.
2/Li3! Ud9! 3/Lh4! Udf9! 4/Lg5! Md95/Lh6
Crni predaje, jer se beli kraqsprema da nastavi put do poqa i7.
KRAQ U ZAVR[NICITek u zavr{nici kraq aktivnije u~estvuje u igri.
{ahisti ka`u:" I kraq je figura, kad se gura". Aktivnost,anga`ovawe kraqa u zavr{nici zavisi od broja figura natabli, pogotovo od toga da li su dame na "terenu". Odpe{a~kih do damskih zavr{nica imali smo prilike da seupoznamo sa razli~itim funkcijama kraqa.
Mora da bude oprezan, ali i hrabar.
k k
��������������������������������
135
Ç��tTlÆvO�o�Å�OwoQoÄO��P�oÃppR��PÂ��n�Á�p�PpÀ�r�K�ÈÉÊËÌÍÎÏ
[ahovski jezik
Kao matematika i muzika, i {ah ima svoj interna-cionalni jezik. Kwige pisane {ahovskim jezikom podjed-nako su razumqive Rusu, Francuzu, Srbinu... Ne ka`e se"beli stoji boqe", ve} "≥", umesto "crni stoji boqe" "∑",znak "$" zna~i mat.
U raznim zemqama u {ahovskim tekstovima figure seozna~avaju slovima: top je u Engleskoj slovo R, u Nema~koj T,u Rusiji L i tako daqe. Na {ahovskom jeziku, top je U, kraqje L, skaka~ je T... I to nije sve.
Svi znamo da su sva {ahovska otvarawa imala svojenazive - "Sicilijanska odbrana", "Damin gambit","Mar{alov napad"... Na {ahovskom jeziku svi ti nazivizameweni su {iframa - B65, D37, C89.
[ahovski jezik ro|en je u Beogradu 1966. Prva kwiganapisana {ahovskim jezikom bila je "[ahovski informa-tor" sa izborom najboqih partija sa svih turnira {iromplanete.
Dogodilo se ~udo. Za kratko vreme "[ahovski infor-mator" osvojio je svet.
��������������������������������
136
SISTEM ZNAKOVA
Tako je po~elo. Sledila je "Enciklopedija {ahovskihotvarawa" u pet tomova, "Enciklopedija {ahovskih za -vr{nica" u pet tomova, razna druga izdawa. Tokom jednegodine iz Beograda je u svet slato preko 100.000 kwiga.
[ahovski jezik doneo je preokret u razvoju {ahovskeigre, jer su ga razumeli i prihvatili {ahisti celog sveta.
"[ahovskom informatoru" {ahisti su dali ime"[ahovska biblija".
Na ovom mestu dali smo samo osnovne znakove. Ostale}emo u~iti drugom prilikom. Za sada da savladamo ove.
" vrlo dobar potez "" odli~an potez@ slab potez @@ gruba gre{ka"@ potez zaslu`uje pa`wu @" sumwiv potez,. beli ima odlu~uju}u ., crni ima odlu~uju}u
prednost prednost≥ beli stoji boqe ∑ crni stoji boqe¥ beli stoji malo boqe μ crni stoji malo boqe> jednako ˘ neizvesno$ mat ´ kompenzacija za
materijal
��������������������������������
137
Dama zalutala
Na {ahovskoj olimpijadi 1950. u me~u Italija - SAD naprvoj tabli igra prvak Italije Kastaldi protivproslavqenog vele majstora Re{evskog.
I gle ~uda! Kraj partije posle samo 13 poteza.
Kastaldi - Re{evskiDubrovnik 1950.
2/Tg4!e6!3/h4!Tg7!4/Mh3!h7!5/1.1!Mh8! 6/d5! e5! 7/f4! d6! 8/fe5! de59/e4!Td7!:/Eb5@!1.1!21/c5!Te8"22/Tce3!b6!23/Mb4@@!bc5!24/Eb9Tc7!1;2
��������������������������������
138
DESET KRATKIH PARTIJA KOJESE NAJDU@E PAMTE
ÇqvW�TlÆoO�OoVoÅ�Mm�oÄ����Ã�OpO��ÂB�pnP�Áp�N�PbPÀR��rK�ÈÉÊËÌÍÎÏ
Kratak dvoboj velikih
Igraju dvojica velemajstora, jedan od wih budu}iprvak sveta, pa se o~ekuje duga i neizvesna borba. Kad ono- crni predaje posle samo jedanaest poteza !
Da bi dama izvukla `ivu glavu, crni bi morao daizgubi celu figuru, a na tom nivou zna se - zaustavqaju se~asovnici i pru`a se ruka protivniku.
Botvinik - [pilmanMoskva 1935.
2/d5!d7!3/f5!e6!4/fe6!de6!5/e5!Tg76/Td4! Td7! 7/Mh6! Ec7! 8/de6Ec3! 9/Ud2! Tc5@! :/Tb5! Eb321/Md5!Mh5!22/Tg4!(Ako crni pomeri damu na b4sledi Ud4) 1:0
��������������������������������
139
Çt�lV�TÆOo�OoOoÅ���M�Ä�p�B�ÃnMbP�vÂ��n�Áw��PpPÀ�RqK�rÈÉÊËÌÍÎÏ
Uzeo damu, pa dobio mat!
Kad ~uveni velemajstor Paul Keres `rtvuje damu,kako treba da razmi{qa wegov protivnik? Ili je Kerespogre{io, ili je ne{to imao na umu? I {ta je to smislio?
Crni, me|utim, ovo drugo nije uzeo u obzir. Sre}an{to osvaja najja~u protivni~ku figuru, po`urio je.
Drugi put }e paziti {ta radi!
Keres - FridrihNema~ka 1956.
2/f5!f6!3/Tg4!Td7!4/e5!fe5!5/Te5Thf8! 6/Td4! h7@! 7/Mh6! Mh88/Te6""! Me5! 9/Ee5! Te5! :/Tg7Lg9!21/Mi7!2;1
��������������������������������
140
Çt�W�L�TÆOoOoMooÅ���NoBÄ����Ã��Mp�Â����ÁpPp�PpPÀR��KbrÈÉÊËÌÍÎÏ
^AROLIJE SA [AHOVSKE TABLE
Da li je {ah nauka, umetnost ili sport? Od svega je po malo.
[AH JE [AH
Tek kada se boqe upoznate sa {ahovskom igrom,iznenadi}ete se kakve sve akrobacije izvode figure na{ahovskoj tabli. I boqe }ete razumeti za{to mnogimisle da je {ah umetnost.
Ovih nekoliko primera - zadataka, poku{ajte dare{ite. Nije lako. ^ak ni {ahovski majstori ne mogu totek-tako da re{e. Ali, poku{ajte. Isplati se. Upozna}eteneke skrivene lepote {ahovske igre.
46.Beli daje mat u dva poteza.
3 poena��������������������������������
149
Ç���KvLÆ���OoÅ���pÄ����Ã����Â����Á����À���rÈÉÊËÌÍÎÏ
47.Beli daje mat u ~etiri poteza.
5 poena
48.Beli dobija.
5 poena
��������������������������������
150
Ç����Æ����Å����Ä���OoÃ���oLÂ���RmÁ���kPÀ����ÈÉÊËÌÍÎÏ
Ç���TlBÆ��orÅ���pÄ����Ã����Â��k�Á����À����ÈÉÊËÌÍÎÏ
49.Beli na potezu - dobija.
4 poena
50.Beli daje mat u tri poteza.
5 poena
��������������������������������
151
Ç���L�Æ����Å��W��ÄV����Ã�qB��Â����Á����À���K�ÈÉÊËÌÍÎÏ
Ç����Æ����Å����Ä����Ã���NoÂ���K�Á����À��nlÈÉÊËÌÍÎÏ
Zanimqivosti
Znameniti qudi o {ahu
^etiri su uslova za uspeh u {ahu: talenat, karakter,dobro zdravqe, pripreme uo~i takmi~ewa. (Botvinik)
Volim {ah, ali ne volim `estok takmi~arski duh utoj visoko intelektualnoj igri. (Albert Ajn{tajn)
[ah ~ini ~oveka mudrijim i sa jasnim pogledima nasvet. (Putin)
Pozitivan na~in rami{qawa u `ivotu mo`e seste}i igrawem {aha. (Benxamin Franklin)
[ah je vi{e od igre, mawe od nauke. (Volter)Neka je blagoslovena moja du{a {to sam nau~io da
igram {ah. (Pu{kin)[ahovska igra je gvozdena provera duha. (Gete)@ivot je kao {ahovska partija. (Servantes)Tajna {aha se sastoji u tome da nikad ne povu~e{
potez dok ne shvati{ poziciju. (Fi{er)Nije mogu}e po~eti jak napad ukoliko ne kont -
roli{emo barem dva centalna poqa, a ponekad su ~ak tripotrebna. (Kapablanka)
��������������������������������
152