ˇ ˙ ˝˛ ˘˘ ˇ ˆ - AUTOKLUB RIJEKA · 2018-05-30 · poslovi policije u primjeni zakonske regulative. Tako-đer je održan i okrugli stol ... nazivom »Bilten o sigurnosti cestovnog

Izdanje za:01-Novi list 14.03.2018 Prilog ZmigavactisakNL_NL Str:1 Printano:13.03.2018 13:04:12 Printao: arel

PGŽ

�� ž��

��

� �� Đ��

� ��

Izdanje za:01-Novi list 14.03.2018 Prilog ZmigavactisakNL_NL Str:2-3 Printano:13.03.2018 13:04:01 Printao: arel

2 3

� � � � � �

42 ��

NOVE SPOZNAJE O SIGURNOSTI PROMETA NA

MEĐUNARODNOM STRUČNOM SKUPU CESTE 2018

��

� �� Prof. dr. sc.

Hrvoje Baričević

Zdravko Lisac, dipl. ing.

Dr. sc. Mile Perić

URovinju je od 6. do

9. ožujka održan 42.Me đ u n a ro d n istručni seminar o

prometnoj infrastrukturi isigurnosti u prometu »Ces-te -2018.« u organizaciji re-nomirane zagrebačke tvr-tke Tom signal d.o.o. Još je-dnom je na visokoj razini

realiziran bogati programuz nadasve uspješno oku-pljanje eminentnih znan-stvenika, stručnjaka, ko-mercijalnih izlagača i svihostalih dionika koji su svoj-im angažmanom u prote-klom razdoblju dokazalisvoje kompetencije i radnerezultate. Time su potvrdilisvoju ulogu u ostvarivanjusuvremenijeg i sigurnijegprometa u Republici Hrvat-skoj. Pokroviteljstvo i podr-ška ovoj manifestaciji došla

Mobiteli u vožnji i primjena dronova

u riječkom prometnom planiranju

zapažene su teme skupa na visokoj

razini koji je organizirao Tom signal

d.o.o. iz Zagreba

,Ž�� !�� š�� " #��

Na Skupu je akceptirana i analizirana cjelovita struktura

fenomena prometne sigurnosti kroz znanstveno-stručnu ras-

pravu gotovo svih dionika ove prevažne društvene teme. Ina-

če, na samom uvodu realiziranog Programa prezentirana je

relevantna tema o provedbi NPSCP od strane MUP-a (Hu-

ljak, Mataija) tj. temeljne platforme za podizanje razine si-

gurnosti cestovnog prometa u RH. To je dokument koji u

svom operativnom dijelu obuhvaća sve subjekte kojima je

djelokrug rada na neki način vezan za sigurnost cestovnog

prometa. To znači da u njegovom provođenju sudjeluju mi-

nistarstva, stručne organizacije, strukovne udruge, udruge

građana i svi ostali koji mogu dati doprinos postizanju spo-

menutog cilja.

Na tom tragu zapaženo je i izlaganje o Promidžbenim ak-

tivnostima, te izraženom utjecaju Savjeta za sigurnost pro-

meta na cestama Primorsko-goranske županije (Baričević,

Lisac, Perić), koji ove godine bilježi puna dva desetljeća dje-

lovanja. Osnovan s ciljem promicanja i usklađivanja promet-

no preventivnih-aktivnosti sigurnosti u prometu i razvijanju

prometne kulture sudionika u prometu na cestama, institu-

cionalno i efektivno svoje djelovanje provodi prema godiš-

njem Planu i Programu rada. Zahvaljujući snažnoj potpori i

razumijevanju od strane osnivača, Županijski savjet uz veliko

zalaganje i entuzijazam svih članova ukazano povjerenje

nastoji opravdati realizacijom brojnih projekta u funkciji po-

većanja sigurnosti u prometu.

Djelovanje Savjeta prepoznato je širom zemlje stoga se s

puno optimizma očekuje da se u skoroj budućnosti ovakav

model sustavnog djelovanja prenese i na druge lokalne zaje-

dnice, uključujući i eventualno osnivanje državne agencije.

Taj cilj ostvariv je izmjenom zakonskih propisa koji reguliraju

prometnu sigurnost, a prvenstveno Zakona o sigurnosti pro-

meta na cestama RH, apostrofirajući nekadašnji državni Sav-

jet za sigurnost prometa. Prethodni zaključak jedna je od

brojnih poruka i rezultata još jedne uspješnice vrijednih orga-

nizatora tvrtke Tom signal s partnerima i pokroviteljima.

kor ištenja mobilnih uređa-ja na ponašanje vozača tije-kom vožnje, Analiza sigur-nosti motociklista u cestov-nom prometu, PrimjenaDirektive 2014/45/EU natehničkim pregledima vozi-la u RH , Tanki i ultratankihabajući slojevi asfaltnihkolnika, Glavne prednostipametne mobilnosti kaočimbenika očuvanja okoli-ša, Parkiranje u svijetlu op-ćih propisa jedinica lokalnei područne (regionalne) sa-mouprave donesenih odnenadležnog tijela, Sigur-nosna ocjena dionica TEMcesta s velikim brojem pro-metnih nesreća od straneov l a štenog revizora cestov-ne sigurnosti, sukladno Di-rektivi 2008/96/EC, Tren-dovi u planiranju regional-nih prometnih sustava uRH, Sigurnost prometa iposlovi policije u primjenizakonske regulative. Tako-đer je održan i okrugli stolna temu Planovi održi vemobilnosti gradova.

Pošast – mobitel u

vožnji

Između brojnih i aktualnihtema, posebno je apostrofi-rana problematika korištenjamobitela u vožnji. U radu Ak-tivnosti i rezultati provođenjaprojekta o utjecaju korištenjamobilnih uređaja na pona-šanje vozača tijekom vožn j e,autori Peraković, Zorić, Sentei Cvitić analizirali su stanje uprometu u Republici Hrvat-skoj. Cilj projekta je snaženjeprevencije i podizanja svijestio negativnom utjecaju koriš-tenja mobilnih uređaja naponašanje vozača i sigurnostcestovnog prometa, a prove-deno istraživanje je financi-rano iz sredstava Nacional-nog programa sigurnosti ces-tovnog prometa (NPSCP).Rad daje prikaz provedenihaktivnosti te rezultate analizeprikupljenih podataka po-moću više anketnih upitnika,o navikama i stavovima voza-ča o korištenju mobilnih ure-đaja tijekom vožnje. Strukaupozorava da se tijekom vož-

nje događaju razni oblici dis-trakcija, kao što su konzuma-cija hrane i pića, puše n j e,razgovor s putnicima u vozi-lu, ali niti jedna nije rizičnakao korištenje mobitela, našto upozorava i policija nasvojim internetskim strani-cama. Prema izvješćima oprometnim nesrećama podnazivom »Bilten o sigurnosticestovnog prometa« objavlji-vanom od strane Ministar-stva unutarnjih poslova RH,nepoznat je broj prometnihnesreća kojima je uzrok ko-r ištenje mobilnog uređaja ti-jekom vožnje. U aktualnimprocedurama provođenjaprometno-tehničkih vješta -čenja uzroka prometnih nes-reća, trenutno značajan iza-zov predstavlja detekcijaupotrebe mobilnih uređaja utrenutku nesreće. Međutim,alarmantan je broj od gotovo37 tisuća prekršitelja za 2016.godinu. Sve veći broj vozačaposjeduje i koristi mobilniuređaj tijekom vožnje. Istipredstavlja terminalnu opre-mu koja, prema Zakonu oelektroničkim komunikacija-ma, omogućuje servis javnodostupnih elektroničkih ko-munikacijskih usluga. Prematrenutno dostupnim statis-tičkim podacima, u 2017. go-dini bilo je 2,32 milijarde ko-risnika pametnih mobilnihuređaja, a u 2018. godini oče-kuje se kako će taj broj poras-ti na 2,53 milijarde korisnika.Od tog broja, u RH je u 2017.godini u prosjeku bilo 4,4 mi-lijuna korisnika telefonskihusluga u pokretnoj javnoj ko-munikacijskoj mreži. Policijaje stoga najavila da će ubu-duće na području cijele Hr-vatske kroz svakodnevne i ci-ljane aktivnosti posvetiti do-datnu pažnju sankcioniranjunepropisnog korištenja mo-bilnih telefona, a kroz svojeproaktivno djelovanje ukazi-vati građanima na potrebuizbjegavanja svih distrakcijatijekom sudjelovanja u pro-metu u bilo kojem svojstvu.Novog »ubojicu« na europ-

je od strane hrvatske pred-sjednice Kolinde Grabar Ki-tarović, brojnih ministar-stava, inženjerskih komora,državnih i županijskihuprava za ceste te drugihznanstvenih i stručnih in-stitucija. Status vodećegstručnog skupa ove vrste uHrvatskoj, između ostalog,potvrđuju i naslovi temakoje su izlaganjima i disku-sijom potkrijepili aktualno-st i široki spektar slojeviteprometne problematike:

Uvođenje inteligentnogtransportnog sustava (ITS) iDATEX II standarda na au-tocestama u nadležnosiHAC-a, Primjena linearnogreferenciranja za sustavnoupravljanje sigurnošću ces-tovnog prometa i održa-vanja, Primjena bespilotnihletjelica u prometnom pro-jektiranju, Autonomna vo-zila u hrvatskim gradovima– manje zagađenja i gužv e,Aktivnosti i rezultati provo-đenja projekta o utjecaju


4 5

��

skim cestama imenovao jep ro šlog tjedna na kongresuEuropske mreže prometnepolicije (TISPOL) u svom go-voru i novoimenovani pred-sjednik te organizacije.

Vozači, kao i ostali sudio-nici u prometu, nemaju do-voljnu razinu svijesti o ne-gativnim utjecajima koriš-tenja mobilnih uređaja tije-kom vožnje. Vozila su pos-tala »mobilni uredi« za au-toprijevoznike, taxi vozače,vozače koji koriste rent-a-car usluge, kao i za ostalevozače te je korištenje mo-bilnog uređaja tijekom vož-nje za navedene skupinevozača postala normalna isvakodnevna pojava. Edu-kacija šire zajednice i uskodefiniranih grupa korisnikapoput profesionalnih i osta-lih vozača, ali i poslodavaca,moguća je putem nacional-

nog informativnog portala,koji do sada nije postojao uRH. Uz navedeno, angaž-man na prometnoj preven-ciji vezan uz korištenje mo-bilnih uređaja tijekom vož-nje je nedostatan. PremaZakonu o sigurnosti prome-ta na cestama, korištenjemobilnog uređaja tijekomvo žnje nije dozvoljeno jerumanjuje mogućnost pra-vovremene reakcije i sigur-nog upravljanja vozilom.

Suradnja

autoklubova

U svrhu provođenja pro-jekta, uspostavljena je surad-nja s pet autoklubova u RHmeđu kojima je i Autoklub Ri-jeka. U njihovim prostorija-ma provodila se diseminacijarezultata istraživanja, te suorganizirani okrugli stolovi sazainteresiranim dionicima ucestovnom prometu. U an-ketnom istraživanju prove-

denom putem online anket-nog obrasca i terenskog an-ketiranja na poznatim lokaci-jama u trajanju od osam mje-seci sudjelovalo je 1.014 ispi-tanika, od kojih je 986 građa-na RH koji su predmet togsegmenta istraživanja. Najve-ći broj ispitanika, 19 posto,imao je od 18 do 24 godine,dok ih je 13 posto bilo u dobiod 25 do 29 godina. U dobi od35 do 39 godina bilo je 14 pos-to, a u dobi od 40 do 44 godine11 posto ispitanika. Najmanjibroj ispitanika, njih 6 posto,bio je u dobi od 55 do 59 godi-na. Anketnom istraži va n j upristupilo je 66 posto muška -raca i 34 posto žena. Odukupnog broja ispitanika RH,94 posto ih posjeduje vozač-ku dozvolu i aktivni su vozači.Njih 56 posto koristi mobilniuređaj tijekom upravljanjavozilom. Najveći broj ispita-nika, 68 posto, koristi mobilniuređaj tijekom čekanja na se-

maforu, dok ih čak 66 postokoristi mobilni uređaj tije-kom cjelokupne vožnje. Ob-zirom na činjenicu kako suprometni zastoji u gradovimaučestala pojava, 57 posto is-pitanika krati vrijeme čekanjas mobilnim uređajima u ruci,a njih 27 posto koristi mobil-ne uređaje i tijekom čekanjana naplatnim kućicama.

Kor ištenje mobilnih ure-đaja tijekom vožnje sastav-ni je dio svakodnevnice vo-zača. Aktivnosti poput tele-foniranja, pisanja/čitanjaporuka, pregledavanja in-ternetskih stranica ili pre-t ra živanje lokacije putemnavigacijskih karata zahtije-vaju vizualnu, zvučnu i ko-gnitivnu pažnju vozača. Na-vedene radnje odvraćajupažnju vozača na nekolikosekundi čime dolazi do na-r ušavanja sigurnosti cestov-nog prometa. Čitanje, od-nosno pisanje tekstualnih

� � � � � �

poruka i glasovna komuni-kacija najraširenije su uslu-ge koje vozači koriste tije-kom vožnje. Zakonskeodredbe bi, po mišljenju is-pitanika, trebale biti strože,a veća policijska kontrola is t ro ži zakon potaknuli bi ihna smanjenje korištenjamobilnih uređaja tijekomvo žnje. Društvene mrežepokazale su se izuzetnoučinkovitim medijem, te suomogućile interaktivnu ko-munikaciju s vrlo velikimbrojem zainteresiranih vo-zača. Novi Nacionalni infor-mativni portal značajno ćedoprinijeti diseminaciji in-formacija i edukaciji u ovo-me području primjenomsuvremenih i društ ve n oprihvatljivih inovativnihtehnologija. Rezultati pro-jekta ukazuju na neophod-nost nastavka daljnjeg istra-živanja problematike prim-jene mobilnih uređaja tije-kom vožnje radi podizanjaosviještenosti vozača i osta-lih dionika prometnih pro-cesa, u cilj povećanju pro-metne prevencije te unapr-jeđenja sigurnosti prometa.

Bespilotno planiranje

Akceptirajući razvoj bes-pilotnih letjelica unatrag20-tak godina, razvidan jeveliki napredak na tom po-dručju. Potencijalne mo-gućnosti primjene i dostup-nost IT tehnologije su omo-gućile da se vojne letjeliceprenamjene u civilnu svr-hu. Neke od općenitih pre-dnosti su njihova učinkovi-tost, ekonomičnost, brzina,lak pristup nepristupačnimpodručjima i to bez ugroža-vanja ljudskih života. Nai-me, prednost korištenjabespilotne letjelice ogledase u brzini prikupljanja po-dataka, ekonomskoj isplati-vosti te dobivanju updatedigitalnog modela reljefa idigitalnog ortofoto plana.Na ovu temu predmetniSkup svjedočio je predsta-vljanju Primjene bespilot-nih letjelica u prometnomplaniranju u gradu Rijeci

(Frka, Kirasić, Maršanić, Kr-pan). Obrazložena su pozi-tivna iskustva tvrtke Rijekapromet d.d., koja već nekovrijeme koristi dronove zaokomito snimanje (fotogra-metriju) prometne infras-trukture, te za pripremupodloga za projektiranje.Kako je poznato, kvalitetneorto-foto podloge vrlo suva žne u projektiranju te seopisuje način njihovog sni-manja i pripreme, a ujednose otvaraju i neke drugemogućnosti vezano za ko-r ištenje drona u nadzoruprometa. Kroz poslove pro-metnog projektiranja, pro-jektanti Rijeka prometačesto su se susretali sa pro-blemom neažurnih orto-fo-to podloga. Orto-foto po-dloga je, naime, okomitazračna snimka nekog po-dručja, koja se dobiva sni-manjem velikog broja oko-mitih fotografija manjegformata, koje se zatim po-sebnim postupkom obra-đuju i spajaju u jednu je-dinstvenu ortografsku (or-to-foto) snimku. Taj se po-sao inače obavlja u nadlež-nosti Državne geodetskeuprave i rezultati su komer-cijalno dostupni korisnici-ma. Obzirom a se zračnosnimanje obavlja klasičnimzrakoplovom s posadom,koji je opremljen specijal-nom opremom za okomitosnimanje, taj je postupakskup i obavlja se u periodi-ma od pet i više godina.Ažuriranje tako nastalih or-to-foto podloga realizira se,dakle, u dužim vremenskimrazmacima, što osobito uurbanim sredinama dovodido situacija da novoizgra-đeni objekti urbane, komu-nalne i prometne infras-trukture nisu prikazani naorto-foto podlogama. Obzi-rom da prometni projek-tanti vrlo često koriste orto-foto podloge za svoje pro-jekte, pojavio se problemnjihovog ažuriranja, usmislu dodavanja objekatakoji su nastali nakon zadnje»službene« orto-foto snim-

ke. Kroz korištenje drona zapribavljanje okomitih sni-maka pojedinih lokacija naprometnoj infrastrukturi,utvrdilo se da su okomitesnimke vrlo korisne te da sedigitalnim spajanjem tihsnimki u jednu »mozaik«sliku mogu dobiti snimkepostojećeg stanja u visokojrezoluciji, koja je bitno većaod same orto-foto podloge.To omogućava i bolji uvid udetalje lokacije te ujednoolakšava samo projekti-ranje. Tako se stvorila idejada se priđe sustavnom sni-manju objekata koji su iz-građeni poslije zadnje služ-bene orto-foto snimke.Izrađuju se digitalne mo-zaik fotografije određenezone obuhvata, te se zatimte snimke dodaju na digi-talni orto-foto podlogu uGIS sustavu Grada Rijeke.

Kako je poznato, digital-na baza podataka GIS (Ge-ografski Informacijski Sus-tav) objedinjava vrlo velikbroj grafičkih i drugih infor-macija koje, formirane u„s l o j e ve “, mogu biti prika-zane po želji i potrebamakorisnika. Tako i Grad Rije-ka već duži niz godina gradii razvija vlastiti GIS sustavgdje se u vidu svojevrsnogkatastra na jednom mjestuprikuplja i kompletira velikibroj važnih komunalnih idrugih informacija. U GISbazi podataka jedan od slo-jeva predstavlja i službenaorto-foto podloga cjelokup-nog administrativnog po-

dručja Grada Rijeke, dok sedrugi slojevi odnose naprometnu mrežu, promet-nu opremu i signalizacijupodzemne vodove i instala-cije (voda, plin, električnaenergija, komunikacije idrugo), zgrade, zelene po-vršine i slično. U suradnji sariječkom tvrtkom KvarnerCad, prišlo se izradi lokal-nih orto-foto snimki koje sezatim dodaju u vidu »zakr-pa« na službenu orto-fotopodlogu, čime je stanjeažurirano. Pri tome se »za-krpa« dodaje u zaseban sloj,kako bi po potrebi bio omo-gućen uvid u prethodnostanje. Pozitivna iskustvatvrtke Rijeka promet d.d.Rijeka, koja već neko vrije-me koristi dronove za oko-mito snimanje (fotograme-triju) prometne infrastruk-ture, te za pripremu podlo-ga za projektiranje ukazujuda je primjena dronova zapribavljanje okomitih sni-maka pojedinih lokacija naprometnoj infrastrukturi iz-nimno korisna. Digitalnimspajanjem tih snimaka u je-dnu »mozaik« sliku moguse dobiti snimke postojećegstanja na visokoj rezolucijikoja je bitno veća od sameorto-foto podloge, čime seomogućava bolji uvid u de-talje lokacije te ujednoolakšava samo projekti-ranje.Upravo iz navedenograzloga, u društvu Rijekapromet d.d. razmatra sedaljnja primjena i koriš-tenje drona u prometu.


6 7

4 �� š��

PEDESETA OBLJETNICA RIJEČKE OBRAZOVNE USTANOVE

��Š��

�� Š��

�� Đ��

Prometna škola Rije-ka obilježava pede-setu obljetnicu os-nutka. Povijest škole

seže u 1968. godinu, kadase upisuje prva generacijaredovnih učenika za zani-manje vozač u Metalopre-rađivačkoj školi. Od 1970.godine škola mijenja nazivu Metalsko – s a o b ra ć a j n iškolski centar u kojem seod 1971. godine školuju iorganizatori cestovnogprometa (danas tehničaricestovnog prometa). Usljedećih dvadesetak godi-na prvo se formiraju glo-mazni tzv. centri usmjere-nog obrazovanja, a potomse dijele u manje obrazov-ne centre. Tako se obrazov-ni programi u prometuprovode u CUO ITK, od1978. do 1984. a iza toga uTe h n o l o ško saobraćajnomškolskom centru. Od 1992.godine do danas, škola ukojoj se izvode obrazovniprogrami cestovnog pro-meta, unutarnjeg tran-sporta i poštanskog pro-meta, djeluje pod nazivomPrometna škola.

U obrazovnom procesuučenici se educiraju uz re-dovne programe, no Pro-metna škola prepoznata jepo brojnim projektima krozkoje kritički sagledavajuprobleme u prometu. Bezobzira, da li je škola autorprojekta ili škola sudjelujekao partner u projektu.

Jedan od takvih projekatabio je »Rijeka – kultur nigrad u prometu«, nositeljprojekta bio je prof. mentorBojan Petran. Kroz projekt

se zaključilo da vozačimanje propuštaju djecu istarije i nemoćne osobe uodnosu na ostale kategorijepješaka. Utvrđeno je da po-stoji manja ili veća selekcijau propuštanju pješaka pre-ko pješačkog prijelaza, a se-lekcija ne bi uopće trebalabiti prisutna. Također je ut-vrđeno da vozači češće pro-puštaju pješake koji su većstupili na pješački prijelaz uodnosu na pješake u nepo-srednoj blizini prijelaza kojinamjeravaju stupiti na pri-jelaz ili čekaju na prijelazukako bi ih vozač uočio ip ro p u s t i o.

Od susjedstva do

Zagreba

Jedan od projekata je i»Ledena priča« koju je vodi-la Vesna Tijan, prof. mate-matike u suradnji s broj-nom ekipom koja je okupilaprofesore, prometaše pa iteologe. Ekipu su sačinjava-li Bojan Petran, Vesna Ru-beša, Edita Poszer, Igor Ve-seli, Vesna Tijan, Alen Pa-nić, Lara Šare, Madlen Zu-bović, Željka Travaš, MelitaVeber-Dragović, ĐurđicaJe l u šić, Gordana Senić-Ko-privnikar i Ivan Čirjak

Početak realizacije pro-jekta: od 2017./2018.

Učenici su u sklopu pro-jekta proveli terensku nas-tavu u Zagrebu. Na dioniciod Rijeke do Zagreba uvid-jeli su različite vremenskeuvjete, a naročito na dionicikroz Gorski kotar. Više paž-nje posvetili su slušanjuvremenske prognozu istanju na prometnicama

putem radija i web portala.Uočili su važnost korištenjazimske opreme te potrebuplaniranja putovanja, a na-ročito potrebu planiranjajavnog prijevoza tereta iliputnika teretnim motornimvozilom, odnosno autobu-som. Uvidjeli su da se do-

brim planiranjem puta ipravovremenim informaci-jama mogu izbjeći brojneteškoće i rizici u prijevozu.

Projekt »Budnim okom uprometu« vodio je Alen Pa-nić, struč. spec. ing. Rezul-tati projekta uvelike se po-dudaraju sa saznanjima izprethodnih godina rada.Promatrana je Ulica JožeVlahovića, gdje se najvećibroj uočenih prekršaja od-nosio na nepropisno parki-ranje, čime se onemogućiloadekvatno odvijanje pro-

meta na dijelu ceste kojipredstavlja svojevrsni pris-tup Prometnoj školi. Osimnavedenog, zabilježen jeveliki broj vozila koji voze usuprotnom smjeru na dije-lu ulice koji je jednosmje-ran. Također, uočena je težapreglednost za vozila kojaizlaze iz školskog dvorišta tese uključuju u promet uVlahovićevu ulicu.

Praksa i teren

Pozornost praktičnojnastavi pridala se projek-tom »Priprema prezentacij-skog modela« koji je vodioAlen Panić u suradnji s pro-fesorima Perom Vrdolja-kom i Vitomirom Gavra-nom. Projektom se željelopotaknuti interes učenikaza praktičnu primjenu teo-retskog znanja na pravimvozilima te poboljšati uvje-te izvođenja nastave u spe-cijaliziranoj školskoj radio-nici. Vozilo je postavljenona nosače pomoću kojih jeolakšan pregled. Prilikomdemonstracije su naglašenipojedini sklopovi vozila,primjerice uređaj za ko-čenje, električne instalacije,sustav dovoda goriva...

»Sigurno preko zebre« jošje jedan projekt Prometneškole. Nositelj je ponovnoAlen Panić, u suradnji s La-rom Šare. Kroz projekt seželjelo povećati osviješte -nost o adekvatnoj edukacijiza sigurno sudjelovanje uprometu. Anketa je pokaza-la da većina pješaka drži ka-ko sigurnost nemotorizira-nih sudionika u prometunije na prihvatljivoj razini

te da najučestaliji izvorznanja o sudjelovanju uprometu proizlazi iz autoš-kola.

Projekt »Prometno sigur-no raskrižje« proveden je usuradnji s Prometnim odje-lom Veleučilišta u Rijeci.Nositelj projekta ponovnoAlen Panićm u suradnji s dr.sc. Ivicom Barišićem i Velj-kom Pevalekom s Veleuči-lišta. Sudionici projekta sni-mali su teren, analiziratipodatke, komentirali utje-caj volumena prometa naprohodnost raskrižja teizradili grafički prikaz volu-mena prometu po određe-nim privozima raskrižja napodručju Rijeke. Rezultate

rada na projektu vrednova-le su obje ustanove. Stu-denti Veleučilišta su izradiliprojektni zadatak sa svimelementima koji uključujurezultate brojanja prometa,plan faza u prostoru i prije-dloge rješenja rekonstruk-cije raskrižja u kružno ilipostojeće u semaforizirano.Učenici su izbrojali promet

�� š��Uz čestitke za 50. rođendan, Županijski savjet za sigurno-

st prometa izražava zadovoljstvo zbog dobre dugogodišnje

suradnje s Prometnom školom u Rijeci, uz uvjerenje da ima

prostora za dodatno unapređenje suradnje. Povodom pede-

sete godišnjice škole Savjet će prekosutra održati svoju sje-

dnicu u Prometnoj školi.

na križanju Ulice Martinko-vac i Ulice Miroslava Krleže.Uočen je veliki broj lijevihskretača na privozu UliceMartinkovac, dok je evi-dentiran najveći volumenprometa neovisno o skre-tanjima na Ulici Martinko-vac i to na oba privoza ras-kr ižju.

Nositelj projekt »Sekunda

koja mijenja život« je Auto-klub Rijeka u suradnji s Pro-metnom školom i Mlade-nom Predeneom, dipl.ing.

Suradnja traje duže oddesetljeća. Cilj je podizanjerazine svijesti mladih ljudio odgovornosti za sebe i os-tale sudionike u prometu,posebno nakon položenogvozačkog ispita. Projekt po-kazuje da učenici vrlo pozi-tivno reagiraju i komentira-ju sudjelovanje vršnjaka uprometu te postaju svjesnijiposljedica neodgovornogponašanja u prometu. Ak-tivno sudjelovanje u pro-jektu osvješćuje njihov od-nos prema kulturnom po-našanju u prometu.

Uz redovne

programe,

Prometna

škola prepoznata

je po brojnim

projektima kroz

koje kritički

sagledavaju

probleme u

prometu

1968.��

�� š �!�

,


8 9

6 i 7�� Ć� �

PREVENTIVNO EDUKATIVNI PROGRAM ZA NAJMLAĐE

��

�� Ć��Tomislav ŠEPIĆ

Autoklub Rijeka tije-kom godine provodinekoliko tradicional-nih akcija koje imaju

za cilj podizanje svijesti zaodgovorno i sigurno sudjelo-vanje u prometu koje su diodogađanja vezanih za podi-zanje razine cestovne sigur-nosti. Tim akcijama obuhva-ćene su sve životne skupine.Činjenica je da odgoj kreće izvlastitog doma, te sve štonaučimo najprije to činimou vlastitom domu. Slična si-tuacija je i u prometu. Tako-đer, znanstveno je dokazano

da pozitivne navike koje us-vajamo u djetinjstvu prim-jenjujemo za cijeli ži vo t .

Iz tog razloga i ove godi-ne Autoklub Rijeka, u sura-dnji s kolegama iz Hrvat-skog autokluba, provodinovi ciklus prometno edu-kativnog programa »Vidi iklikni« namijenjenog djeciod šest i sedam godina, od-nosno uzrastu zadnje vrtić-

ke dobi koji će početkomnove školske godine samos-talno kretati u prometu ilidjece prvih razreda osnov-nih škola koja to čine sada.

Prometno edukativniprogram proveden je na po-dručju grada Rijeke i okoliceu ovom tjednu. Crta će sepodvući pod 12 radionicana kojima će sudjelovati go-tovo 300 najmlađih sudioni-ka u prometu. Ovog prolje-ća program će se provesti uvrtićima Čavlić na Čavlima,Radost u Crikvenici zajednos područnim objektima Ja-dranovo, Dramalj i Selce,Vladimir NazorKastav s pri-padajućim objektima Ma-

vrica, Halugica, Kastafskesrdelice, Morčić, Đurđice,Pčelice i Bulevard Rijeka.

Učenje kroz činjenje

Kroz prometno edukativ-ni program »Vidi i klikni«želi se prije svega objasnitidjeci zašto je bitno vidjeti ibiti viđen u prometu te ka-ko upozoriti na sve opasno-sti koje svakodnevno vreba-ju na cesti. Osim toga, ob-jašnjavaju se osnovni poj-movi – gdje se i kako krećupješaci, gdje se kreću vozila,tko su pješacima saveznici iprijatelji u prometu, komese obratiti, a ono što je za-pravo najzanimljivije je napraktičnim situacijama po-kazati najmlađima kako seponašati u određenoj pro-metnoj situaciji. Kada su isama uključena, djeca boljedožive konkretne situacije ione im ostaju u sjećanju zadugo vremena.

Ideja samog programa jeučenje kroz činjenje. Pro-blem malih pješaka - djeceu prometu, najčešće je ve-zan za rizike njihova sudje-lovanja u prometu u funkciji

�� »��« �š�� Izmjenjujući se u ulogama pješaka i putnika u vozilu, dje-

ca vježbaju uz didaktička pomagala - zebru, napuhani parki-

rani automobili, električni automobil, semafor za pješake i

nezaboravnog lutka Hakija, djeca uče i stječu vještine važne

za snalaženje i sigurnije ponašanja u prometu. Tijekom ra-

dionice, djeca svladavaju elemente sigurnijeg prelaska ceste

preko zebre sa i bez semafora za pješake, prelazak preko ne-

obilježenog pješačkog prijelaza, prelazak ceste između dva

parkirana automobila te pravilno ponašanje kao suputnika u

autu odnosno korištenja auto sjedalice i sigurnosnog pojasa.

pješaka, kao i za siguransmještaj i sjedenje u auto-mobilu - u svojstvu putnika.

U samu akciju osim djeceuključeni su i njihovi rodi-telji. Sudjelovanje roditeljase postiže tako što djeca nadar dobivaju bojanku - sli-kovnicu koja predstavljažalbu djeteta upućenu ro-diteljima kako bi roditeljipostali svjesni da je njihovouzorno ponašanje prvi i ne-prikosnoveni primjer djeci iglavni doprinos sigurnostina cestama.

Djeca »uče« roditelje

Kad govorimo i djeci kaopješacima, koncept progra-ma »Vidi i klikni« je usva-janje praktičnih informacija,spoznaja i znanja. Svladava-ju se sljedeća znanja: pravil-no korištenje nogostupa (si-

mulacija hodanja nogostu-pom), upoznavanje promet-nih znakova, prelazak ceste,rizici neodgovornog ili nes-motrenog prelaženja ceste,pravilno prelaženje cestekor ištenjem pješačkih prije-laza, simulacija prelaska,prolazak raskrižjem, propis-no prelaženje (pojedinačno,u koloni), poznavanje pro-metnih svjetala (simulacijaprelaska), vizualni kontakt ikomunikacija s vozačem, ri-zici prelaska ceste izmeđuparkiranih automobila - vid-no polje, crta vidljivosti, uo-čljivost od strane vozača (si-mulacija s automobilima zanapuhavanje i elektroauto-mobilom)

Kad je riječ o djeci putni-cima u automobilu djecauče propisno i pravilno ula-ženje u automobil i sje-

denje, korištenje sigurnos-nih pojaseva u automobiluna prednjim i stražnjim sje-dalima (simulacija u elek-troautomobilu), upoznajurizike zbog nepropisnog inepravilnog sjedenja i neko-r ištenja sigurnosnih pojase-va, simuliraju sjedenje u au-tomobilu i slušaju o poslje-dicama neupotrebe sigur-

nosnih pojaseva u slučajunaglog kočenja (korištenjemlutke koja je nevezana i uda-ra u armaturu automobila)

Od r živost programa sadr-žana je u činjenici da djecastječu znanja i iskustva zabuduće sigurno sudjelovanjeu prometu i utječu pozitivnona eventualna pogrešna po-našanja njihovih roditelja.

Kroz program

se želi se prije

svega

objasniti djeci

zašto je bitno

vidjeti i biti viđen

u prometu te

upozoriti na

opasnosti koje

svakodnevno

čekaju na cesti

12��

��ć�

,


10 11

11 ��šć�

� � � � � �

��

IZVJEŠĆA ČLANOVA SAVJETA

SPREMNA ZA SJEDNICU

��

��

��

��

��

Doris ŽIKOVIĆ

Na sjednici Županij-skog Savjeta za si-gurnost prometana cestama Pri-

morsko-goranske župani-je, sam Savjet i članovi Sav-jeta podnijet će izvješće oradu u svojoj djelatnosti za2017. godinu. Na sjednici uPrometnoj školi moći će sečuti 11 izvješća.

Lani 25 poginulih

Lani je broj smrtno stra-dalih lani povećan. Godinaje zaokružena s 25 poginu-lih, što je za osam poginulihviše u odnosu na 2016. go-dinu. Broj poginulih vozačaporastao je sa 7 na 16 dok je2017. godine stradao jedanpješak manje (7) u odnosuna prethodnu godinu. Zarealnu analizu potrebno jebaciti pogled na posljednjihpet godina. Prije pet godinaimali smo 25 poginulih, po-tom 28 pa je broj dvije godi-ne pao na 17 te ove godine»vraćen« na 25 poginulih.Te že ozlijeđenih je bilomanje za 14 posto odnosnobroj je smanjen s 254 na219. Tijekom prošle godinena području PU primorsko-goranske došlo je do pove-ćanja ukupnog broja pro-

metnih nesreća za sedamposto, stoji u izvješću ostanju sigurnosti u cestov-nom prometu na područjuprimorsko-goranske župa -nije u 2017. godini. Očito jeproblem u svijesti vozačajer da su represivne mjeredovoljne poginulih bi bilomanje. Naime, lani je zbogčesto kobne brzine kažnje -no gotovo 24 tisuća vozače,500 više no prethodne godi-ne. Ukupno je kažnjeno go-tovo 70 tisuća vozača, tako-đer 500 više no lani, stoji uizvješću o stanju sigurnostiu cestovnom prometu napodručju Primorsko-goran-ske županije u 2017. godini

Prevencijom i

edukacijom do

sigurnosti

Županijski savjet za sigur-nost prometa na cestamadva desetljeća kontinuiranopromiče i usklađuje promet-no preventivne aktivnosti si-gurnosti u prometu i razvijaprometnu kulturu sudioni-ka u prometu na cestama.Kao i svake godine, i lani jeprezentirano niz elaborata,projekata i studija, provede-ne preventivno-edukativneakcije. Tako je napravljenaanaliza prometno opasnihpješačkih prijelaza u nepos-rednoj blizini područnih

škola na području Županijeuz rješenje za dvije najopas-nije lokacije. I dalje se nado-

građuje GIS tehnologijaodređivanja mjesta promet-nih nesreća koja jamči si-gurne i pouzdane podatke.Lani su predstavljene novetehnologije u funkciji pove-ćanja sigurnosti u prometuodnosno sanacije opasnihmjesta, provedene su pre-ventivno-edukativne akcijeMotociklom u život i Prvikoraci u prometu, a u konti-nuitetu se osnivaju školskeprometne jedinice u osnov-nim školama Županije. Uokviru medijsko-informa-tivnog rada objavljuje sedvomjesečnik Žmigavac -časopis o prometnoj kulturii sigurnosti prometa.

Na sjednici

Savjeta može

se doznati o

svemu što se

događalo u

prometu, od

održavanja

prometnica, preko

starosti voznog

parka do

intervencija hitne

, Obnove državnih cesta

Hrvatske ceste PJ Rijeka ulanjskoj godini su završile ilisu započele brojne projekteu segmentu izvanrednogodržavanja vrijedni 30 goto-vo milijuna kuna. Značajnijisu obnova asfalta na dioniciGerovo - Kupički Vrh, rekon-strukcija raskrižja u Crikve-nici, izgradnja mostova Baš-ka Draga II i III, rekonstruk-cija spoja s magistralom uCrikvenici na zapadnomulazu, obnova ceste u na-selju Kozica, rekonstrukcijaraskr ižja Kalvarija u NovomVinodolskom, izrada asfal-tnih presvlaka na dijelu dr-žavne ceste kroz naselje

Hreljin, obnova ceste nadionici Križišće - čvor Križi-šće, obnova ceste kroz Gero-vo, rekonstrukcija raskrižja ipristupne prometnice pre-ma radnoj zoni Miklavija...

Lani su ugovoreni radoviza sedam projekata ukupnevrijednosti 58 milijuna kuna,a početak se planira nakonzimskog perioda. Tu se iz-dvaja obnova državne cestena dionici Delnice - Rogoz-no vrijedna 53 milijuna ku-na. Hrvatske ceste PJ Rijekau redovno održavanje inves-tirale su lani gotovo 30 mili-juna kuna, u što je uključenai zimska služba koja je »poje-la« 8,3 milijuna kuna. Lani su

HC projektirale osam zahva-ta i pripremale desetak pro-jekata za javno nadmetanje.

Tri EU projekta

Autocesta Rijeka - Zagreb,koja gospodari sa 187 kilo-metara modernih prometni-ca, za izvanredno održa va n j ena području Županije izdvo-jila je 63 milijuna kuna, a zaprojektiranje nešto više od5,6 milijuna kuna. ARZ sud-jeluje kao partner na tri EUprojekta koji se odvijaju uŽupaniji, a a sufinanciraju seiz EU fondova. Prvi je projektUpravljanje populacijom izaštita smeđeg medvjeda usjevernim Dinaridima i Al-

pama, drugi je projekt Cro-codile II Croatia koji uklju-čuje operatere hrvatskih ces-ta i autocesta s ciljem koor-diniranog upravljanja i kon-trole prometa što će rezulti-rati visokom kvalitetom us-luga informiranja putnika.Na prethodni se nastavljaprojekt Crocodile III Croatiakoji direktno doprinosi pro-vedbi EU Direktive2010/40/EU o okviru za uvo-đenje inteligentnih promet-nih sustava u cestovnomprometu i za veze s ostalimvrstama prijevoza.


12 13

� � � � � �

��Š�� Š�� Š� �

Manje nezgoda prema

tunelu Učka

Bina Istra upravlja i održa-va Istarski ipsilon u dužini od141 kilometra. Na Primor-sko-goransku županiju otpa-da 11 kilometara, dionica tu-nel Učka – Matulji. Lani se natoj dionici dogodilo 13 pro-metnih nezgoda od čega 11 smaterijalnom štetom i dvije slakše ozlijeđenim osobama.U odnosu na 2016. godinu,uz povećanje prometa odšest posto, bilježi se jednakbroj prometnih nesreća.

Rijeka promet održava

400 kilometara

Rijeka promet održava 400kilometara nerazvrstanihcesta. Na održavanje cesta la-ni je utrošeno 27 milijuna ku-na, od čega 20,6 milijuna zaodržavanje nerazvrstanihcesta, a 6,1 milijun na održa-vanja prometnica po mjes-nim odborima. Zimska služ-ba stajala je tri milijuna kuna.

Više pregleda vozača

amatera

Nastavni zavod za javno

zdravstvo PGŽ-a prikuplja iobrađuje podatke iz medici-ne rada vezane uz pregledevozača. Za 2016. godini po-datke je dostavilo 15 ordina-cija, ustanova i poliklinika.Lani je obavljeno više od tisu-ću i pol pregleda vozača pro-fesionalaca. Prošle godinezabilježeno je povećanje pa-toloških stanja od 15 posto uodnosu na prethodnu godi-nu. U 2017. broj pregledanihvozača amatera porastao zadevet posto. Trend trajnonesposobnih vozača i onih spatološkim stanjima u pro-matranom razdoblju oscilira.

Najviše nesreća u

kolovozu

Timovi Hitne medicinskeslužbe Zavoda za hitnu me-dicinu PGŽ-a lani su zbrinu-li 818 ozlijeđenih u promet-nim nezgodama na županij -skim javnim cestama od ko-jih je 546 prevezeno u bolni-ce radi nastavka liječenja.Kod 13 stradalih u promet-nim nezgodama konstatira-na je smrt na mjestu nesre-će, od čega je na četiri stra-dala primijenjena reanima-cija. Preostalih 12 umrlo je

tijekom bolničkog liječenja.Komparirajući podatke s2016., vidljiv je ukupni padbroja ozlijeđenih za gotovošest posto ili 50 osoba, a uo-čljiv je i pad broja preveze-nih ozlijeđenih u bolnice za

sedam posto. Najviše pro-metnih nesreća bilo je u ko-lovozu, njih 124, a najmanje,35 u veljači. Timovi HMS-asu u svim slučajevima zbri-njavanja ozlijeđenih reagi-rali promptno i ispošt ova l iprincip »zlatnog sata«.

Više kazni inspektora

Inspekcija cesta i cestov-nog prometa nadzire po-dručje Primorsko-goranske,Istarske i Ličko-senjske župa -nije. Na poslovima inspekcijecesta radi jedan inspektor, aza inspekciju cestovnog pro-meta zadužena su dva in-spektora. U 2017. inspektorza ceste je obavio 122 nadzo-

ra, donio 41 rješenje za ot-klanjanje nedostataka i ne-pravilnosti, podnio jedanp re k r šajni nalog te izrekao 12tisuća kuna kazni. Dvojica in-spektora cestovnog prometaobavila su 504 nadzora, doni-jela 48 rješenja za otklanjanjenedostataka, podnijela 15optužnih prijedloga, izdala140 prekršajnih naloga i izre-kla 1,3 milijuna kuna kazni. Uusporedbi s 2016. godinompovećan je broj sankcija.

Sve starija vozila

U Hrvatskoj je lani poslo-valo 159 stanica za tehničkipregled vozila, od čega 11 uPrimorsko-goranskoj župa -niji. Lani je obavljeno dvamilijuna tehničkih pregledavozila, u Županiji gotovoosam posto od tog broja. Uodnosu na 2016. broj teh-ničkih pregleda lani raste ito na državnoj razini i raziniŽupanije za gotovo tri pos-to. Tehnički pregledi teret-nih vozila bilježe rast od go-tovo 18 posto u odnosu na2016. Zabrinjava rast pros-ječne starosti vozila, a snjom raste i postotak teh-nički neispravnih vozila. U2017. prosječna starost vo-zila svih kategorija u Hrvat-skoj je 14, a u Županiji 15godina. Prosječna starostosobnih automobila je 13godina, stoji u izvješću otehničkim pregledima vozi-la.

Više tegljača

Na području Primorsko-goranske županije registri-rano je 328 kamiona, 621tegljač te 354 autobusa. Uodnosu na lani registriranoje 80 tegljača, 20 autobusa i8 kamiona više. U kamion-skom voznom parku Župa -nije se u odnosu na laniprimjećuje blagi pad brojaEuro vozila, dok je kod C(crnih vozila) primjetanblagi porast, stoji u izvješćuHGK ŽK Rijeka o stanju si-gurnosti javnog prometa upoduzećima javnog cestov-nog prijevoza s naglaskomna prijevoz putnika.

13��

��

��

PREVENTIVNO-

EDUKATIVNA AKCIJA

ŽUPANIJSKOG SAVJETA

ZA SIGURNOST PROMETA

�� Ž��

��!�� "#�!��

Pre ve n t i v n o - e d u k a t i v -na akcija Motoci-klom u život, 14. iz-danje, planira se odr-

žati u svibnju na Automoto-dromu Grobnik. Točan da-tum definirat će se uskoro.

Prijaviti se mogu svi zain-teresirani kandidati s A2 i Akategorijom osim vozačakoji posjeduju licencu zamototrke i/ili koji su učes-tvovali u prethodnim akci-jama. Prvih 30 prijavljenihimat će pravo sudjelovanjana zanimljivoj preventivo-edukativnoj akciji. Naime,zbog prostornih i organiza-cijskih ograničenja u jednojakciji s cjelovitim progra-mom (teoretski i praktični)može sudjelovati do 30 po-laznika. Ostali prijavljenimogu prisustvovati samo nateoretskom dijelu. Prijave sezaprimaju do 11. svibnja2018. godine, a prioritet uodabiru biti će vrijeme dos-tave ispunjene prijavnicekoja se nalazi na web adresi:h t t p : / / w w w. p g z . h r / m o t o /

Posebnost akcije, osim dasvim sudionicima prenesešto više korisnih savjeta iporuka, svakako je i nagrad-na igra kojom se želi dodat-no motivirati sve kandidateda se u prometu ponašajusukladno zakonskim propi-sima. Nagradna igra u kojojsudjeluju svi učesnici u pre-ventivno-edukativnoj akcijiprovodi se po specifičnimpravilima. Naime, nagradumože dobiti samo polaznikkoji nije napravio prometnip re k r šaj od početka akcijedo dana izvlačenja nagradakrajem godine na sjedniciŽupanijskog savjeta. Triatraktivne i prigodne nagra-de čine: motociklističku ka-cigu, jaknu i rukavice.

Program edukacije provo-di se na jednodnevnom bes-platnom seminaru na kojemse polaznici na zanimljiv idinamičan način upoznaju

od strane stručnjaka iz poje-dinih područja s važnim te-mama u cilju povećanja si-gurnost u prometu. U dijeluteoretskog predavanja kan-didati se upoznaju sa znača-jem nabavke odgovarajućeopreme za motocikl i voza-ča, tehnikama sigurne vož-nje, od strane medicinskihstručnjaka prezentiraju seteške posljedice stradavanjau prometu, predstavnici po-licije upozoravaju na najče-šće i najopasnije prekršaje, aHAK-ovi ispitivači kroz pri-godne testove polaznikeupoznaju što su sve zabora-vili od prometnih propisa isigurnosnih pravila.

U drugom dijelu programsadrži praktični dio u kojemvrhunski vozač-instruktorK re šimir Erdec - Kec, dugo-godišnji natjecatelj i osvajačzlatne kacige u PrvenstvuHrvatske i osnivač motoci-

klističke škole sigurne vož-nje, demonstrira simuliraneiznenadne opasne situacijekoje motociklisti susreću nacesti te daju stručne prepo-ruke kako izbjeći odnosnoprevladati opasnosti bezneželjenih posljedica. Svipolaznici provode samos-talno obuku.

Akciju je pokrenuo Župa -nijski svjet za sigurnost pro-meta na cestama Primor-sko-goranske županije 2005.godine, nakon što je pretho-dna godina okončana cr-nom statistkikom za motoci-kliste. Na području Primor-sko-goranske županije od 48poginulih osoba čak 15 je iz-gubilo život na dva kotača.Akcija na Grobniku prva jeedukativna akcija takve vrstepokrenuta u Hrvatskoj te jesvojim programom tijekomgodina postala prepoznatlji-va i izvan područja Primor-sko-goranske županije, kao ipozitivan primjer za kojimsu se povele brojne udrugeširom Hrvatske.

Prijave se primaju do 11. svibnja,

a otvoreno je 30 mjesta

,


14 15

1997. �� Č� �� Č��

��

�� Piše Igor Žic

Svi mi znamo da jeRijeka najljepši gradna svijetu, s najboljeuređenim prome-

tom na svijetu. Više - m a n j e.No, ponekad se treba maloizdignuti iznad lokalnesvakodnevice i pokušati sa-gledati stvari malo ši re.

Od 1932. do 2007. ame-rički General Motors (uklju-čujući nekad i marke: Dae-woo, McLaughlin, Oakland,Oldsmobile, Pontiac, Hum-mer, Saab, Saturn, Vauxhalli Opel, a aktualno: Chevro-let, Buick, GMC, Cadillac,Holden, HSV, Wuling, Bao-jun, Jie Fang i Ravon) bio jenajveći proizvođač auto-mobila na svijetu. Potom jekompanija bankrotirala (dabi 2009. postali novi GM).Toyota je 2007. godinepreuzela svjetski tron poborju prodanih automobilada bi je zaskočila Volkswa-gen grupa. U tom obračunuautomobilskih grupacijaSAD-a, Japana i Njemačke,tiho se prišuljao francuskiRenault i 2017. godinu zavr-šio kao najveći proizvođačautomobila i lakih dostav-nih vozila na svijetu. Narav-no, kao i uvijek postojeodređene dvojbe, oko togatko što i kako broji, obziromda je automobilska indus-trija umrežena na sve mo-guće i nemoguće načine, sbrojnim većinskim i manj-inskim vlasništvima unutarvrlo kompleksnih automo-bilskih grupa.

No Carlos Ghosn, vodećičovjek Renault - Nissan -Mitsubishi grupacije (koja

uključuje i Daciu, AvtoVAZ iDatsun) tvrdi da je 2017.Volkswagen proizveo 10,7milijuna automobila, no dasu u ukupnu brojku uključi-li i kamione Scania i MAN -što je ukupno 200 tisuća je-dinica. Renault je proizveo10,6 milijuna automobila ilakih dostavnih vozila i ti-me postao svjetski broj je-dan. Toyota je na trećemmjestu sa gotovo 10,4 mili-juna vozila.

Tko je zapravo CarlosGhosn, čovjek koji je većdugo legenda automobil-skog svijeta? Francuz liba-nonskog porijekla rođen jeu Brazilu 1954. godine. Odnajranijih dana bio je dijetesvijeta, pa je poslije najrani-je mladosti, započeo školo -vanje u Libanonu, da bi po-stao inženjer završivši vrlouglednu Politehniku u Pari-zi (1974.) i potom i Rudarskifakultet (1978.).

Čudo u Nissanu

Idućih 18 godina radio jeu Michelinu, najvećem eu-ropskom proizvođaču gu-ma, danas drugom najve-ćem na svijetu, poslije ja-panskog Bridgestona. Is-kustvo je stjecao u nizutvornica u Francuskoj i Nje-mačkoj, da bi se potom is-taknuo u Brazilu, kao gene-ralni direktor južno-ame -ričkog sektora. Cijelo vrije-me bio je direktno odgovo-ran samo generalnom di-rektoru (od 1955. do 1999.)Francoisu Michelinu (umro2015.). Unutar dvije godineuspio je postaviti proizvod-nju i prodaju u Južnoj Ame-rici na zdrave temelje i po-javio se, poslije dužeg vre-

mena i ozbiljan profit. Po-tom u svom usponu, bazi-ranom na (Hrvatima takoantipatičnom) beskrajnomradu i razumijevanju i glo-balnih i lokalnih problemau poslovanju, 1990. godinepostaje generalni direktorMichelina za SjevernuAmeriku, gdje je moraosprovesti restrukturiranje

kompanije, zbog njenog ve-likog širenja prilikom kup-nje kompanije UniroyalGoodr ich.

Prelazi u Renault 1997. ito na vrlo važno mjesto iz-vršnog potpredsjednika za-duženog za proizvodnju irazvoj, ali i stabiliziranjejužno-američkog dijelaproizvodnje koncerna sasjedištem u Mercosuru. Ra-deći ono što najbolje zna,radikalno je preustrojio ci-jeli Renault, srezao trošk ovei učinio koncern vrlo profi-tabilnim.

Kako je u ožujku 1999. do-šlo do spajanja Renaulta iNissana, prelazi na novi iza-

zov, u japansku kompanijukoja je bila na rubu propasti.U trenutku njegovog dolaskaNissan je bio u dubiozamaod 20 milijardi dolara. Kakosu samo 3 od ukupno 46 mo-dela automobila donosilaprofit, smatralo se, priličnorazumno, da je Nissan gotov.Vrlo brzo je zatvorio pet Nis-sanovih tvornica, otpustio21 tisuću radnika (uglavnomu Japanu), riješio se niza lo-ših dobavljača i nepotrebnihi nevažnih djelatnosti unutarkoncerna. Zanimljivo, Gho-sn je postao četvrti generalnidirektor nekog japanskogproizvođača automobila kojinije bio Japanac (nakonMarka Fieldsa, Henry Walla-cea i Jamesa Millera koji suneko vrijeme vodili Mazduza Ford). Kompletno je pro-mijenio poslovnu politikufirme, uveo je engleski jezikkao službeni u upravljanju idoveo je niz menadžera izSjeverne Amerike i Europe.Gubitak kompanije od 6,5milijardi dolara u 1999. godi-ni, preokrenuo je u dobit od2,7 milijardi dolara u 2000.godini. Unutar tri godinenjegovog upravljanja Nissanje postao jedna od najprofi-tabilnijih automobilskihkompanija na svijetu.

»Seven-eleven«

Kad je 2005. godine preu-zeo i Renault kao generalnidirektor, postao je prvi me-nadžer koji je na Fortuneovojlisti 500 najvećih svjetskihkompanija istovremeno vo-dio dvije. Svaki radišni Hrvatbi pomislio: dvije velike kom-panije znači dvostruke višeslužbenih ručkova, službenihputovanja i mobitela. Dvos-

Priča o

čovjeku koji

je uspijevao u

nemogućem i iz

blata u nebo dizao

posrnule divove

automobilske

industrije

18��

� ��

,truko više službenih puto-vanja znači, u njegovom slu-čaju, da je 2006. preletio jed-va 250 tisuća kilometara, štoje šest puta oko ovog našegvoljenog, jedinog planeta.V idjevši ga tako radišnog, mi-lijarder Kirk Kerkorian (Ame-rikanac armenskog porijeklas jedva 16 milijardi dolara),koji je kupio deset posto dio-nica General Motorsa, tadafirme već u dubokim proble-mima, pokušao je dovestiGhosna na čelo GM, te pove-zati kompaniju s Renault-Nissanom. Kako mu plan nijeuspio, ubrzo je ljutito prodaosvojih deset posto GeneralMotorsa. Poslije te njegoveprodaje, dionice GM-a su pa-le zavidnih 90 posto i bankrotje bio jedino rješenje. Ghosnje bio i u kombinacijama zageneralnog direktora podje-

dnako posrnulog Forda. Uvi-đajući ozbiljnost problema sglobalnim automobilskimzagađenjem, Ghosn je pokre-nuo projekt Nissan Leaf. To jenajuspješniji električni auto-mobil uopće, s više od 300 ti-suća prodanih primjeraka od2010. do danas.

Što reći o čovjeku kojegJapanci označavaju kao »se-ven-eleven« (7-11), daklečije je radno vrijeme od 7do 11 sati. Hrvati bi rekli daje 11 idealno vrijeme zamarendu, no Japanci misleda on spada među one kojirade od 7 izjutra do 11 na-večer. Vjerojatno je dovolj-no pogledati naše ceste ibrojne automobile RenaultClio, Megane, Captur, Twin-go i Kadjar, te Nissanovemodele Juke, Micra i Qua-shqai, da shvatimo koliko

�!�" � #��$ %!��&�

Osim što je bio na čelu ruskog AutoVAZ-a i japanskog

Mitsubishia bio je i u nadzornim odborima nekih banaka i

nekih sveučilišta, nositelj je počasnih doktorata, bio je

predsjednik Udruge europskih proizvođača automobila

2014.-2015. godine, guverner Svjetskog ekonomskog fo-

ruma... Pokušavam si predočiti njegovu posjetnicu, samo

s važnijim direktorskim funkcijama te s kućnim adresama

razbacanim diljem planeta. Dobio je i poneko službeno

priznanje, pa je tako postao Vitez reda Legije časti

(2002.), Azijski poduzetnik godine (2002.), ušao je u Au-

tomobilsku kuću slavnih (i svjetsku, i japansku, 2004.),

postao je počasni vitez zapovjednik Reda britanskog impe-

rija (2006.)... No, vjerojatno je najbizarnije priznanje do-

bio u Japanu: postao je junak japanskog manga stripa, u

seriji superjunaka (2002.) Naravno o njegovom djelovanju

objavljeno je i više vrlo ozbiljnih knjiga s područja ekono-

mije i auto-industrije.

na naš svakodnevni ži vo tutječe jedan vrlo ozbiljanposlovni čovjek. Pretposta-vljam da će on biti najsret-niji kad i Nissan Leaf bude

još prisutniji na svjetskim,pa i hrvatskim cestama, jerće to značiti da je njegovavizija razvoja auto-industri-je bila posve ispravna.

Izdanje za:01-Novi list 14.03.2018 Prilog ZmigavactisakNL_NL Str:16 Printano:13.03.2018 13:02:43 Printao: arel

16

Izdavač: Autoklub »Rijeka«, Dolac 11

Suizdavač: Primorsko-goranska

županija, Savjet za sigurnost prometa na

cestama Primorsko-goranske županije

Izdavački savjet: Prof. dr. Hrvoje

Baričević (predsjednik), Zdravko

Lisac, Nada Milošević, Mile Perić,

Boris Skeledžić i Tomislav Šepić

Urednik: Anto Ravlić

Grafički dizajner: Anamarija Reljac

Fotografije: Sergej Drechsler, Anto Ravlić

Adresa redakcije: Autoklub »Rijeka«, Dolac 11

Telefon: 051/212-442

Tisak: Novi list

Zvonimirova 20a

impr essum

MAŠKARANI AUTO-MOTO ĐIR OD PARIZA DO BAKRA – 27. PUT

��

��

Maškarani auto-rally Pariz-Bakar

od 1990. godine neprekidno se

održava u organizaciji Autokluba

Rijeka, kao uzor na svjetski poznati

rally Pariz-Dakar i najstarija je prateća

manifestacija Riječkog karnevala

��Č��

Na j d u g ov j e č n i j aprateća manifesta-cija i jedna od onihkoje čine Riječki

karneval još atraktivnijim iprepoznatljivijim je Maška-rani auto-rally Pariz-Bakar.Ove godine 27. put se proš-lo tradicionalnom rutomPariz (Krimeja) – Korzo –Kostrena – Bakar. Motorizi-rana povorka sa 60 vozača iprigodno dekoriranima vo-zilima i više od 200 sudio-nika, privlačila je pozorno-st cijelim putem, a na Kor-zu su se zaustavili odraditiobavezno revijalno pokazi-vanje, turiranje i općenitostvaranje zbrke. Da nije sveu izgledu, sudionici su do-kazali kasnije u natjecatelj-skom dijelu rallyja u Kos-treni i Bakru gdje su voženiispiti spretnosti na poligo-nu. Nakon završetka sport-skog dijela Bakru, uz dom-jenak i piće za sve sudioni-ke najboljima su dodijelje-ne nagrade u sportskom imaškaranom dijelu.

U sportskom dijelu ral-

lyja vozila su bila podijelje-na u nekoliko kategorija:automobili, povijesna vozi-la-oldtimeri (proizvedenido 1986. godine), motocikli,te terenci, laka dostavna igospodarska vozila zajed-no. Automobili su ponovnopodijeljeni dalje prema du-žini vozila: klasa A1 do 3,5metra, A2 do 4 metra i A3preko 4 metra.

Svi dobitnici posebnihnagrada dobili su i prigod-ne poklone organizatora,dok je kao uspomenu nasudjelovanje u 27. Maškara -nom rallyju Pariz – Ba k a rsvaki sudionik dobio me-dalju. Dodijeljen je i prije-

lazni pehar za najuspješni -ju karnevalsku grupu kojase prezentirala na Međuna-rodnoj karnevalskoj povor-ci, a osvojila ga je grupa Ve-žički kampaneli.

Svečano proglašenjepobjednika održano je ubakarskom Domu kulture u

organizaciji TZ Grada Bakrai Bakarskih maškara, a podtradicionalnim pokrovitelj-stvom Grada Bakra.

Ma škarani auto-rally Pa-riz-Bakar tradicionalna jemanifestacija koja se od1990. godine neprekidnoodržava u organizaciji Auto-kluba Rijeka, kao uzor nasvjetski poznati rally Pariz-Dakar i od tada je pratećamaškarano-tur ističko-sportska manifestacija Ri-ječkog karnevala, što ju čininajstarijom pratećom ma-nifestacijom u kontinuitetu.Ma škarani auto-rally Pariz-Bakar je manifestacija gdjeutrku voze motoriziranemaškare, gdje svi sudionici –natjecatelji, njihova pratnjai suci moraju biti maskirani,a posebna su priča njihovaprigodno dekorirana vozila.

Poredak najboljih maška -ranih vozača ovogodišnjegMa škaranog auto-rallyjaPariz – Bakar :

,

60 ��

Documents

ˇ ˙ ˝˛ ˘˘ ˇ ˆ - AUTOKLUB RIJEKA · 2018-05-30 · poslovi policije u primjeni zakonske regulative. Tako-đer je održan i okrugli stol ... nazivom »Bilten o sigurnosti cestovnog