RAČUNALO IZVANARAČUNALO IZVANAkućištekućište monitormonitor

zvučnicizvučnici

mišmištipkovnicatipkovnica

RAČUNALO IZNUTRARAČUNALO IZNUTRACD/DVD uređajCD/DVD uređaj

Tvrdi diskTvrdi disk

Disketna jedinicaDisketna jedinica

RAM memorijaRAM memorija

BIOSBIOS

AGP utor AGP utor

PCI utoriPCI utori

ModemModem

Mrežna karticaMrežna kartica

Zvučna karticaZvučna kartica

Matična pločaMatična ploča

ProcesorProcesor

NapajanjeNapajanje

KUĆIŠTEKUĆIŠTE• kutija u kojoj se nalaze svi dijelovi računala

• nosači i otvori za pričvršćivanje dijelova

• najčešće s njim dolazi i napajanje

• postoje dva oblika kućišta: vodoravni i horizontalni

• izbor ovisi o korisniku i njegovim potrebama

• vrlo važna je i veličina kućišta o kojoj ovisi koliko ćemo u njega moći ugraditi dodatnih kartica

• današnja kućišta nisu više samo sive kutije nego se proizvode u raznim bojama

• također postoje kućišta koja su prozirna te se u njemu mogu vidjeti svi dijelovi

MATIČNA PLOČA RAČUNALAMATIČNA PLOČA RAČUNALA

CHIPSET (Northbridge,Southbridge)

• veza procesora s ostalim dijelovima

LOGIČKA SHEMA MATIČNE PLOČELOGIČKA SHEMA MATIČNE PLOČE

CPU – (Central Processing Unit)

središnja jedinica za obradu podataka

ŠTO JE CPU?ŠTO JE CPU?

• obavlja aritmetičke (+,-) i logičke (i,ili,ne)operacije nad podacima

• koordinira i upravlja prijenosom podataka• sastoji se od aritmetičko-logičke jedinice

i upravljačke jedinice• obično je to jedan integrirani krug tj. čip• sastoji se od više desetaka milijuna

tranzistora• najpoznatiji proizvođači: INTEL i AMD

PROCESOR na matičnoj pločiPROCESOR na matičnoj ploči

• spaja se u podnožje na matičnoj ploči• broj nožica

– PENTIUM - Socket 370, 423, 478– AMD – Socket 462, 754, 939

• Hladnjak (cooler)

4004

Ime Datum tranzistora microna Clock speed

Data width MIPS

8080 1974 6 6 2 MHz 8 bits 0.64

8088 1979 29 3 5 MHz16 bits

0.338-bit bus

80286 1982 134 1.5 6 MHz 16 bits 1

80386 1985 275 1.5 16 MHz 32 bits 5

80486 1989 1,200,000 1 25 MHz 32 bits 20

Pentium 1993 3,100,000 0.8 60 MHz32 bits

10064-bit bus

Pentium II 1997 7,500,000 0.35 233 MHz

32 bits~30064-bit

bus

Pentium III 1999 9,500,000 0.25 450 MHz

32 bits~51064-bit

bus

Pentium 4 2000 42,000,000 0.18 1.5 GHz32 bits

~1,70064-bit bus

Pentium 4 "Prescott" 2004 125,000,000 0.09 3.6 GHz

32 bits~7,00064-bit

bus

RAM MEMORIJA

• Upisno-ispisna memorija• Podaci se brišu prilikom isključenja računala• Najvažnije karakteristike:

– Kapacitet (32MB – 1024MB)– Brzina (vrijeme pristupa) – brze 5-10ns, spore 100ns

• Postoje 2 vrste:– Statička RAM memorija (SRAM)– Dinamička RAM memorija (DRAM)

SRAM MEMORIJA

• Svaka 0 ili 1 (1 bit) pohranjena je u bistabilu

• Bistabil može pamtiti zapisano stanje do nestanka napajanja

• Prednost: jednostavna građa i velika brzina

• Nedostatak: velike dimenzija, manji kapacitet i veća cijena

od DRAM-a

• Obično služi kao brza priručna memorija (Cache)

DRAM MEMORIJA

• Svaka 0 ili 1 (1 bit) pohranjena je u minijaturnom

kondenzatoru u obliku naboja

• Kondenzator ima karakteristiku da s vremenom gubi naboj

• Gubitkom naboja gubi se i sadržaj memorije

• Da se to ne bi dogodilo potrebno je neprestano osvježavanje

sadržaja (memory refreshing)

• osvježavanje sadržaja izvodi se svakih nekoliko mili sekundi

• Posljedica toga je spora razmjena podataka

• Prednost DRAM-a: male dimenzije i niska cijena

GRAFIČKA KARTICA

• U početku je služila samo za slanje signala na monitor (iscrtavanje slike)

• Obavlja 2D i 3D izračune• Današnje grafičke kartice imaju od 32MB memorije

pa nadalje

GRAFIČKA KARTICA - građa• Video BIOS

– veza između operacijskog sustava i video procesora

• Procesor– Izračunava poziciju elemenata na monitoru– Pretvara digitalne podatke u piksele– npr. rezolucija 1024 x 768 = 786.432

786.432 x 30 = 23.592.960786.432 x 90 = 70.778.880

• Video RAM – lokalna video memorija

• RAMDAC (Digital to Analog Converter) čip– pretvara digitalni signal u analogni i šalje ga na monitor– za svaki piksel izračunava vrijednost crvene, zelene i plave

boje (RGB)– nije potreban kod nekih novih monitora – DVI (Digital Video

Interface)

ZVUČNA KARTICA• U počecima jedini uređaj koji je mogao stvarati zvuk u

računalu bio je beeper koji je upozoravao korisnika na greške

• Današnja računala su multimedijska (zvuk, grafika, animacija, glazba, video zapis…), a glazba je jedan od osnovnih elemenata

• Na matičnoj ploči nalazi se dio koji je zadužen za stvaranje zvuka, a zove se zvučna kartica (sound card)

• Zvučne kartice su na većini današnjih računala integrirane na matičnu ploču, iako se zvučna kartica može kupiti kao poseban dio i naknadno utaknuti u PCI utor

MODEM• Modem (MODulator-DEModulator) je dio koji

omogućuje povezivanje s drugim računalima tj. spajanje na internet. Prilikom spajanja na internet, medij preko kojeg se podaci prenose između računala je telefonska žica

• Računalo "razumije" samo 0 i 1 tj. digitalne podatke. Osnovna zadaća modema jest da pretvara podatke u oblik koji je pogodan za prijenos telefonskom žicom i obrnuto, podatke koji se prenose telefonskom žicom pretvara u digitalni oblik.

• Modem može biti na matičnoj ploči pa ga zovemo unutarnji ili interni, a može biti spojen s računalom izvana i zovemo ga eksterni.

TVRDI DISK

Kvaliteta tvrdog diska ocjenjuje se na temelju slijedećih karakteristika:

BRZINA OKRETANJA PLOČA DISKA Prvi tvrdi dikovi imali su brzinu vrtnje 7200 o/min 1997 – tvrtka Seagate proizvodi tvrdi disk s 10033 o/min 1999 – tvrtka Hitachi predstavlja disk koji ima 12000 o/m (Pegasus II) danas već postoje i tvrdi diskovi s 15000 o/min

.VRIJEME KAŠNJENJA vrijeme potrebno glavi da pronađe fizičku lokaciju podataka na disku obično je negdje oko 3-8 ms

.BRZINA PRIJENOSA PODATAKA Najveća brzina kojom je moguće razmjenjivati podatke između tvrdog diska i ostalih dijelova računala tipična brzina kod suvremenih diskova je 5-20 MB u sekundi

.KAPACITET količina podataka koja stane na tvrdi disk obično se kapacitet suvremenih tvrdih diskova mjeri u GB (Giga Bajt) i iznosi od 2 GB do više od 100 GB

Karakteristike tvrdih diskova

DVD

Kapacitet DVD-a nekoliko je puta veći od CD-a, mjeri se u GB (giga byte), a

standardno iznosi:• 4.7 GB – jednostrani – jednoslojni disk• 8.5 GB – jednostrani - dvoslojni disk• 9.4 GB – dvostrani - jednoslojni disk• 17 GB – dvostrani - dvoslojni disk

• Veći kapacitet postignut je gušćim zapisom podataka• Kod DVD-a razmak iznosi 0,74 m, dok je kod CD-a bio 1,6 m. • Kod DVD-a najveća je duljina udubine 0,4 m (CD ima 0,83 m). • Zbog veće pouzdanosti kod čitanja podataka, dubina udubljenja iznosi 0,44 m. • DVD podržava zapis podataka u dva sloja što također povećava kapacitet• Prilikom čitanja laserska zraka može mijenjati fokus i time podatke čitati s

jednog ili drugog sloja• DVD, osim dvoslojnog zapisa, podržava i zapis podataka s obje strane diska.

PISAČI

VRSTE PISAČA:

• iglični (matrični)

• tintni (ink-jet)

• laserski

MIŠ KAO ULAZNI UREĐAJ

• pokazivački uređaj• glavni zadatak: pretvaranje pokreta ruku u impulse

razumljive računalu• može detektirati samo relativni pomak – pomak u odnosu

na trenutni položaj• šalje računalu podatak koliko se pomaknuo i u kojem

smjeru• razlučivost – broj impulsa koje miš može generirati kod

pravocrtnog gibanja• razlučivost – koliki najmanji pomak miš može registrirati• povezivanje – PS/2, USB ili bežično• razlikuju se po načinu pretvorbe i po načinu spajanja

CRT (Cathode Ray Tube)LCD (Liquid Crystal Display)Plazma (ionizirani plin)

VRSTE MONITORA

Tehnologija prikaza slike

MONITORI

Veličina – 14”, 15”, 17”, 19”, 21”… Vidljiva veličina slike (po dijagonali)

Maksimalna razlučivost – tipično:800x600, 1024x768, 1152x864, 1280x960, 1280x1024

Brzina osvježavanja (više je bolje)– broj iscrtavanja slike u sekundi– TV 30 Hz isprepleteno (interlaced)– monitor ± 75 HZ neisprepleteno (noninterlaced)

Vrsta kabela (VGA, DVI)

MONITORI

Dubina boje– broj bitova koji se koristi za opis boje

– 16 bitni prikaz – 65.536 boja (16 binarnih znamenki od 65.536 mogućih kombinacija)

– 24 bitni prikaz – 16.777.216 boja (RGB)

– 32 bitni prikaz – 16.777.216 boja + 8 bitova (dodatni sloj) za određivanje razine prozirnosti (Alfa kanal)

MONITORI

Razmak između piksela – manji razmak – veća

rezolucija

Potrošnja energije monitor – 80% ukupne potrošnje CRT – 110 W LCD – 30-40 W

MONITORI

CRT MONITOR

CRT MONITOR

TIPKOVNICA

• Ulazna jedinica – specijalizirana za unos teksta(?)• Računalo u malom• Sastoji se od označenih tipki koje su povezane s

prekidačima i procesorom na njoj• Vrste tipkovnica:

– Prema broju i rasporedu tipki– Prema tehnologiji izrade– Način spajanja i ergonomija

Tipkovnica – raspored i broj tipki

101 – 108 tipki

101 – 108 tipki

Brži unosBrži unos

• slovčane

• brojčane

• funkcijske

• kontrolne

kombinacija više tipki

Tipkovnica – raspored i broj tipki

Tipkovnica – tehnologija izrade

1. ELEKTROMEHANIČKE TIPKOVNICE

kontakti

kućište

gornja zaštitna folija

donja zaštitna folija

izolator

gornji i donji vodljivi sloj

2. MEMBRANSKE TIPKOVNICE

TIPKOVNICA

ERGONOMIJA NAČIN SPAJANJA

bežično