11. Definicija hidrologije:HIDROLOGIJA je znanostkoja se bavi izuavanjem vode na povrini ili u dubini zemlje, njenom pojavom, raspodjelom, cirkulacijom, kako na povrini, tako i po prostoru, njenim biolokim, fizikim i kemijskim osobinama, njenim uzajamnim djelovanjem s prirodnim okoliem.

2. Podjela hidrologije prema sredini istraivanja:METEOROLOGIJA (voda u atmosferi) - POTAMOLOGIJA - LIMNOLOGIJA - GLACIOLOGIJA -OCEANOLOGIJA (voda na zemljinoj povrini) - HIDROGEOLOGIJA (voda u podzemlju)

3. Podjela hidrologije u ovisnosti o tretiranju hidrolokih podataka:MATEMATSKA - STATISTIKA - STOHASTIKA - SISTEMSKA -EMPIRIJSKA - NUMERIKA - OPERATIVNA hidrologija.

4. Poddiscipline hidrologije: HIDROMETEOROLOGIJA - izuavanje problema koji su zajedniki i za hidrologiju i meteorologiju LIMNOLOGIJA - bavi se izuavanjem jezera KRIOLOGIJA - bavi se izuavanjem snijega i leda POTAMOLOGIJA - bavi se izuavanjem rijenih tokova HIDROGEOLOGIJA - izuava podzemne vode

5. Povijest hidrologije razdoblja razvoja hidrologije:Rano razdoblje (do 1400) -Razdoblje osmatranja (1400-1600) - Razdoblje mjerenja (1600-1700) - Razdoblje eksperimentalnih istraivanja (1700-1800) -Razdoblje modernizacije (1800-1900) - Razdoblje empirizma (1900-1930) -Razdoblje racionalizacije(1930-1950) - Razdoblje teorijskog razvoja(1950-danas)

6. Zadaci hidrologije:Prikupljanje i obrada hidrolokih podataka -Pravilno vodoprivredno proraunavanje i upravljanje -Ekonomino dimenzioniranje objekata -Procjena sigurnosti objekata od velikih voda, od podlokavanjavodom i ruenja - Procjena utjecaja reima vodotoka, jezera i podzemnih voda na razne tehnike i privredne probleme i objekte -Utjecaj objekata i raznih mjera na reim vodotoka, jezera i podzemnih voda -Katastriranjeraspoloivih vodnih resursa -Izuavanje zakonitosti i iznalaenje metoda za predvianje hidrolokih pojava

7. Osnovna jednadba hidroloke bilance:

2V(t) - stanje sustava, odnosnozapremina akumulirane vode u sustavu Qu(t) - ulaz u sustav, odnosno dotok vode u sustav Qi(t) - izlaz iz sustava, odnosno otjecanje vode iz sustava

8. Jednadba bilance voda za sliv:

P - oborine pale na promatrani prostor (slivnu povrinu) I - isparavanje sa slivne povrine G - gubici sa slivnog podruja (otjecanje vode u podzemlje poniranjem) Q - otjecanje (rijekom) sa slivne povrine V - promjena sadraja vode (vlage) u sustavu (tlu).

V se najee moe zanemariti, pa jednadba prelazi u:

9. Jednadba bilance voda za akumulaciju:

Q - dotok vode u akumulaciju rijekom P - oborine pale na povrinu akumulacije q - dotok vode u akumulaciju povrinskim slijevanjem s obala akumulacije G - gubici vode iz akumulacije poniranjem (ukoliko postoje) I - isparavanje vode s akumulacije Z1 - isputanje vode iz akumulacije za potrebe nizvodnih korisnika Z2 - odvoenje vode iz akumulacije za potrebe korisnikaakumulacije V - promjena zapremine vode u akumulaciji

10. Definicija meteorologije: METEOROLOGIJA je znanost koja prouava sastav i strukturu atmosfere, njezino fiziko stanje, postanak, znaenje i razvoj fizikih meteorolokih pojava koje se javljaju u atmosferi i na Zemljinoj povrini.

11. Klimaje prosjeno stanje atmosfere nad odreenim mjestom u odreenom vremenskom razdoblju (30 godina) uzimajui u obzir i prosjena ekstremna odstupanja.

12. Vrijeme je fiziko stanje atmosfere nad nekim mjestom u odreenom trenutku.

13. Atmosferaje smjesanekoliko stalnih plinova, kemijskih spojeva i razliitih plinovitih, tekuih i vrstih dodataka.

314. Slojevi atmosfere:TROPOSFERA(do 11 km) -STRATOSFERA(11-40 km)-MEZOSFERA(40-80 km) -TERMOSFERA(80-800 km) -EGZOSFERA(iznad 800 km)

15. Dijagram ovisnosti temperature i nadmorske visine odnosno slojevaatmosfere

16. Troposfera: Visinatroposfere je razliita ovisno o zemljopisnom

poloaju, na ekvatorunjena visina iznosi oko 18-20 km, iznadumjerenih irina11-14 km, a na polovimasamo 8-10 km. Obuhvaa oko 90% atmosferske mase. Temperatura u troposferi padas visinom prosjeno 6 C po kmtako da na gornjoj granici iznosi oko 45 C nad polom, a 80 C nad ekvatorom. U troposferi se nalazi gotovo sva vodena parai zato se samo u njoj stvaraju oblaci koji daju oborine.

17. Stratosferaje dio atmosferskog omotaa na visini od 10-50 kmkod kojeg je izraena temperaturna uslojenost.Prijelazni sloj od troposfere u

4stratosferu naziva se tropopauza. irok je samo nekoliko kilometara. U njemu se temperaturaporastom visinene mijenja.Izotermija ili slaba inverzija nastavlja se od tropopauze u donji dio stratosfere do 25 km visine. Donja polovica stratosfere do priblino 30-35 km zove se hladna stratosfera jer je u njoj temperatura niska i malo se mijenja s visinom. Gornji sloj je topla stratosfera i u njemu temperatura raste s visinom zbog upijanja ultraljubiastog zraenja. Na tim se visinama zbog Suneva zraenja stvara ozon pa se taj sloj naziva i ozonosfera.

18. Mezosfera, Termosfera, Egzosfera: MEZOSFERA - od 50 km do 80 km visine. U tom se sloju temperatura naglo smanjuje s visinom tako da na gornjoj granici mezosfere iznosi od 70 oC do 80 oC. Mezosfera zavrava mezopauzom. U viim slojevima mezosferese pojavljuju najvii oblaci (nakon vulkanskih erupcija).TERMOSFERA- najvii dio atmosfere od 90 km do oko 600 km visine. U tom sloju temperatura ponovo raste s porastom visine. Dnevna su kolebanja temperature vrlo velika. Na toj se visini temperatura zraka poveava na vie od 2000 oC, a nou se kree oko 1000 oC. Molekuleplinova apsorbiraju Sunevo zraenje, dolazi do fotokemijskih procesa i ionizacije plinova pa se taj sloj esto naziva ionosfera. Ionosferski slojevi lee izmeu 60 i 85 km visine.EGZOSFERA - podruje u kojem se atmosfera postupno gubi. Kroz nju u meuplanetarni prostor odlaze molekule koje su se uspjele otrgnuti djelovanju sile tee. Ovdje temperatura raste i do 4000 oC.

19. Standardna atmosferaje odreena kao idealizirani model atmosfere. Polazni su elementi odreeni za srednju morsku razinu na zemljopisnoj irini 45:sila tea 9.80565 m/s2atmosferski tlak 1013,25 hPatemperatura zraka 288,15 K (15 C gustoa zraka 1.225 kg/m3ledite 273.15 K (0oC).

20. Solarna i fizika klima: SOLARNA KLIMAje klima koja bi bila na Zemlji pod uvjetom da je Zemlja homogena i da nema razlike u visini, odnosno da je Zemlja idealna kugla. Sva mjesta iste irine imala bi istu klimu koja bi bila uvjetovana Sunevim zraenjem i Zemljinim izraivanjem.FIZIKA KLIMAovisi o klimatskim modifikatorimaili klimatskim faktorima koji modificiraju solarnu klimu i stvaraju fiziku.

21. Klimatski modifikatori: I. REDAnejednolika podjela kopna i moraveliina, oblik i razvedenost kontinenatatople i hladne morske strujeprocesi u atmosferiII.

5REDAvisina i pravac pruanja planinskih lanaca reljef zemljita i poloaj mjesta prema Sunevim zrakama III.REDAvegetacijajezeragradovisnjeni pokriva

22. Tipovi sunevog zraenja: -zraenje estica ili korpuskularno zraenje - elektomagnetsko zraenje

23. Solarna konstanta je ukupna solarna radijacija u jedinici vremena na granici atmosfere, pod pravim kutom u odnosu na suneve zrake i na srednjoj udaljenosti Zemlje od Sunca iznosi 1,39 kW/m2

24. Albedo je udio reflektirane radijacije od neke povrine.Samo jedan dio energije Sunca dolazi do povrine Zemlje kao direktna radijacija, dok preostalu energiju reflektira atmosfera. Prosjeni albedo na Zemlji je 0,42 (za vedar dan je albedo 0,21, a za oblano nebo 0,75).

25. Heliograf:Trajanje sunevog zraenja mjeri se pomou instrumenta koji se naziva HELIOGRAFi koji se sastoji od staklene kugle prenika 10 cm. Suneve zrake fokusiraju se kroz kuglu i spaljuju crni papir na kome je oznaeno vrijeme. Na bazi ovoga se odreuje duina trajanja sijanja Sunca u odreenom danu.

26. Atmosferska vlagapredstavlja sadraj vodene pare u zraku. Veina se vodene pare formira isparavanjem s vodenih povrina na uobiajenim temperaturama. Kada led prelazi direktno u vodenu paru, bez prolaska kroz teno stanje, naziva se sublimacija.

27. Fizike znaajke vlage u atmosferi: zasienjetoka rositadeficit saturacijelatentna toplota isparavanjaapsolutna vlanostrelativna vlanost.

28. Ravnoteni tlak vodene pare: Tlak kojim djeluje vodena para u zasienom stanju zove se RAVNOTENI TLAK iliTLAK ZASIENJAi oznaava se s Pv.

29. Krivulja zasienja atmosfere:Svakoj temperaturi zraka odgovara jedna maksimalno mogua koliina vodene pare. Kad je ta koliina postignuta dolazi do procesa kondenzacije toliko vodene pare koliko je isparavanjem dolo u zrak. Tada kaemo da je vodena para u zasienom stanju,

6odnosno da je zrak zasien vodenom parom.

30. Toka rositaje temperaturapri kojoj vodena para poinje kondenzirati. Ta se temperatura moe postii tako da se uz nepromijenjenu koliinu vodene pare zrak ohlauje do zasienja. Tada stvarni tlak vodene pare postaje jednak ravnotenom tlaku.Pri rositu ili nioj temperaturi kondenzacijom stvaraju se kapljice vode i na bilju se pojavljuje rosa, ili se stvara mraz.

31. Apsolutna i relativna vlanost zrakaAPSOLUTNA VLANOST ZRAKAse odreuje omjerom mase vodene pare u volumenu zraka. Dobije se primjenom plinske jednadbe:

RELATIVNA VLANOST ZRAKApokazuje koliko se vodene pare nalazi u zraku prema maksimalnoj koliini koju bi zrak mogao sadravati prijednakojtemperaturi. Relativna vlanost 50% znai da se u zraku nalazi polovica koliine vodene pare koji bi zrak uz istu temperaturu mogao sadravati.

32. Deficit saturacijeje razlika izmeu tlaka saturirane vodene pare pri temperaturi zraka ti stvarnog tlaka (nesaturirane) vodene pare. Ukazuje na dodatnu koliinu pare koju bi mogao primiti zrak na temperaturi t, prije nego to postane saturiran. Znaajan je kao pokazatelj mogunosti isparavanja, ali i padavina. to je on vei mogunost isparavanja je vea, a mogunost formiranja i pojavepadavina manja.

33. Latentna toplota isparavanjaje koliina toplote apsorbirane jedinicom mase supstance, bez promjene u temperaturi, pri prelasku iz tenog u

7plinovito stanje. Varira u odnosu na temperaturu, ali se moe tono definirati do temperature od 40 0C pomou izraza:

Suprotna promjena stanja otputa ekvivalentnu koliinu toplote koja se naziva latentnom toplotom kondenzacije.

34. Dijagram odnosa relativne vlanosti i temperature zraka

35. Rua vjetrova:Jainai smjervjetrase odreujuruomvjetrova(8 ili16 smjerova),ustupnjevima(0o do 360). 0 znai izostanak vjetra.

36. Anemometar, Anemograf:ANEMOMETARodreujebrzinuvjetra. Sastojise odRobinsonovogkria. ANEMOGRAFbiljei smjer i brzinu vjetra. Koristi anemometar i vjetrokaz.

37. Evapotranspiracijapredstavlja prelaz vode iz tenog (ili vrstog) stanja u vodenu paru (plinovito stanje).POTENCIJALNA EVAPOTRANSPIRACIJApredstavlja maksimalan iznos evapotranspiracije

8koji bi se ostvario u uvjetima dovoljne koliine vlage (vlaga nije ograniena).STVARNA EVAPOTRANSPIRACIJAje iznos isparavanja za stvarne tj. realne uvjete vlanosti .

38. O emu ovisi veliina isparavanja?VELIINA ISPARAVANJAovisi oraspoloivoj energiji, temperaturi vode i zraka, deficitu zasienosti zraka vodenom parom, brzini vjetra, insolaciji, atmosferskom tlaku i kemijskim osobinama vode.

39. Tri glavna pristupa odreivanja evapotranspiracije: TEORETSKIpristupi bazirani na fizici procesa ANALITIKIpristupi temeljeni na bilanci energije ili vode EMPIRIJSKIpristupi

40. Mjerenje evapotranspiracije - vodna bilanca:

41. Shema lizimetra:

P - oborine (mjere se) ET - evapotranspiracija - nepoznata A - povrina horizontalnog presjeka posude (poznata) V - promjena zapremine vode u posudi (mjeri se vaganjem) IZ - zapremina vode koja je istekla iz posude

42. Procjena isparavanja s povrina pokrivenih snijegom

43. Rodovi oblaka:CIRRUS(vlaknast) - ALTUS(visok) - CUMULUS(grudast)-NIMBUS (kini) - STRATUS(slojevit)

944. Kondenzacijske jezgre su potrebne da bi proces kondenzacije ili sublimacije mogao zapoeti. - PRIRODNE(estice soli,pijeska,praha, lave, peluda, estice iz svemira) -UMJETNE(sulfati,kloridi,karbonati,spojevi s kalcijem i magnezijem) ... kisele ili blatne oborine.

45. Genetika klasifikacija oblaka: OROGRAFSKI - FRONTALNI - RADIJACIJSKI - OBLACI TERMIKE KONVENCIJE - OBLACI NASTALI ISTODOBNIM DJELOVANJEM VIE INIOCA.

46. Mjerenja oborina: STACIONARNA (kiomjeri i totalizatori) EKSPEDICIJSKA U TOCI NA POVRINI(radari i sateliti)

47. Kiomjerslui za mjerenje dnevnih oborina.Redovno oitanje se vri u 7h ujutro i biljei se kao oborina pala tog dana, a predstavlja oborinu koja je pala u proteklih 24h. Na glavnim meteorolokim postajama mjerenje se vri u 1,7,13 i 19 sati.

48. Totalizator se koristi u brdskim predjelima za skupljanje oborine od mjesec dana.

49. Pluviograf, pluviogram: PLUVIOGRAF je automatski registrator oborina. (s plovkom, s posudom na prevrtanje, na principu vage)PLUVIOGRAM je kumulativna krivulja oborina u vremenu. Derivacijom pluviograma dobije se hijetogram.

50. Sistematske greke kod mjerenja oborina: Javljaju se uslijed aerodinamikih efekata, vlaenja unutranjih stijenki instrumenata i posude za skupljanje, isparavanja akumulirane vode, nemogunosti potpunog pranjenja, isprskavanja kapi oborina, ispuhivanja krutih oborina. Najsnaniji utjecaj na tonost mjerenja oborina ima vjetar i njegovo turbulentno kretanje.

51. Glavni cilj obrade mjerenja i osmatranja oborina je da se svi podaci dovedu u oblik koji je najpogodniji za UVANJE (arhiviranje), RAZMJENU,PUBLICIRANJE I ANALIZU.

52. Najvanije karakteristike oborina: VISINA ili ZAPREMINA oborina tijekom odreenog vremenskog razdoblja (ili njihov prosjeni intenzitet tokom tog vremenskog razdoblja) TRAJANJE OBORINA POVRINA NA KOJOJ SU SE OBORINE POJAVILE

10

PROSJENI POVRATNI PERIOD JAVLJANJA PADAVINA VREMENSKI I PROSTORNI RASPORED PADAVINA

53. Intenzitet oborinapredstavlja odnos visine oborina i vremena u kojem su

se one dogodile: Zapremina ukupnih oborinajednaka je

visini oborina pomnoenas povrinom: Dotok oborinaje zapremina oborine podijeljena s trajanjem oborine:

Modul oborinaje odnos dotoka oborinama i

povrine sliva:

54. Aktivnosti osnovne obrade mjerenih i osmotrenih hidrolokih podataka: Prvi pregled i obrada prikupljenih podataka s terena, konstruiranje dijagrama promjene opaenih veliina u vremenu. Provjera i kontrola rezultata opaanja, vri se detekcija greki pri mjerenju,netonosti instrumenata, prekida u opaanju te pouzdanosti podataka. Te kontrole se vre primjenom korelacije izmeu pojedinih postaja. Ukoliko postoji krai prekid u opaanju pojedine veliine, potrebno je izvriti nadopunjavanje podataka. Podaci koji nedostaju na nekoj postaji mogu se nadopuniti analizom podataka prije i poslije prekida te analizom podataka susjednih postaja koje nisu imale prekide pri radu. U svakom sluaju svi podaci koji su nadopunjeni moraju biti posebno oznaeni. Opaeni podaci se mogu prikazati tabelarno ili pak grafiki u razliitim vremenskim razdobljima.

55. Standardizirana osnovna obrada podataka o oborinamau jednoj kalendarskoj godini se sastoji od odreivanja koliine mjesenih oborina te odreivanja koliine godinjih oborina.Nakon to su podaci uzeti kao pouzdani, publiciraju se u Meteorolokim godinjicama te pohranjuju u bazama podataka.

56. Maritimni i kontinentalni reim oborina: Ukoliko neko podruje ima u hladnijoj polovini godine (X-III) vie od 50% od ukupne godinje koliine oborina, ono pripada MARITIMNOM REIMU OBORINA. Nasuprot tome, ako u toplijoj polovini godine (IV-IX) padne vie od 50% od ukupne godinje koliine oborina, onda to podruje pripada KONTINENTALNOM REIMU OBORINA.

11

57. Procjena podataka koji nedostaju (varijacije do i iznad 10 %): - Prva metoda za procjenu podataka koji nedostaju je METODA ARITMETIKIH SREDINA.Metoda se koristi ukoliko su varijacije godinjih oborina na postaji na kojoj podaci nedostaju i okolnih postaja unutar 10%, kad raspolaemo s tonim podacima na najmanje 3 okolne postaje i kad su okolne postaje rasporeene jednoliko i blizu postaje s nedostajuim podacima.Nedostajui podaci se raunaju kao aritmetika sredina oborina na okolnim postajama za isto vremensko razdoblje:

- U sluajevima kad su varijacije godinjih oborina na okolnim postajama vee od 10%, za procjenu nedostajueg podataka se koristi slijedei izraz:

58. Korelacijska analizaNadopunjavanje podataka se vrlo esto vri putem klasine,KORELACIJSKE ANALIZE. U tu svrhu se moe primijeniti linearna ili viestruka analiza. Primjer linearne viestruke regresijske jednadbe:

Px- traeni podatak oborina na postaji gdje podaci nedostajuP1 P2 Pn oborine na okolnim postajama

59. US Weather Service Method- postupak za procjenu podataka oborina koje nedostaju zasnovan na informaciji o meusobnoj udaljenosti kiomjera.

12

60. Cilj provjere homogenosti i konzistentnosti hidrolokih podataka:1. Otkrivanje promjena u postupku sakupljanja oborinskih podataka na danoj lokaciji 2. Pravilno lociranje kiomjernih ureaja 3. Stvaranje mjera opreza neophodnih za postizanje reprezentativnih mjerenja oborina.

61. Razlozi promjene u konzistenciji hidrolokih podataka: 1.Primjene razliitih instrumenata 2.Promjene u proceduri osmatranja oborina 3.Promjene lokacije mjernog instrumenta

62. Krivulja dvostruke maseje jedna od metoda za otkrivanje nehomogenosti podataka na nekoj postaji. Metoda dvostruke mase se zasniva na USPOREDBI SUMARNIH GODINJIH ILI SEZONSKIH OBORINA DVIJU SUSJEDNIH POSTAJAod kojih su podaci s jedne od postaja upitni.Druga postaja je standardna ili referentna.Na ordinati grafikog prikaza nanose se sumarne godinje oborine za postaju iji su podaci pod sumnjom, a na apscisi sumarne godinje oborine referentne postaje.Ukoliko nije dolo do promjene, odnos izmeu promatranih vrijednosti e biti linearan, s vrlo malim odstupanjima od pravca. Ako je dolo do promjena, ta promjena e se odraziti na promjenu nagiba pravca.

13

Promjenu nagiba krivulje dvostruke mase se ne bi trebalo uzeti znaajnom ukoliko se ne protee na barem pet godina.

63. ITP krivuljaje krivulja koja daje prikaz vjerojatnosti pojavljivanja oborina kratkotrajnih inteziteta. ITP krivulje predstavljaju familiju krivulja u kojoj svaka krivulja ima odgovarajue povratno razdoblje(povratni period) pri emu je na apscisi trajanje kie (skala od 5 minuta do 24 sata), a na ordinati njen intezitet. ITP krivulje se najee definiraju za jednu odreenu lokaciju i openito vrijede u vrlo uskom podruju oko nje.

64. Pretpostavke koje trebaju ispunjavati podaci na temelju kojih se definiraju ITP krivulje: Tonost mjerenih podataka Konzistentnost mjerenih podataka(tijekom mjerenja ne bi trebalo biti promjene uvjeta koji utjeu na tonost mjerenja);krivulja dvostruke mase Homogenost mjerenja podataka pri emu ne bi trebalo biti promjene okolnih uvjeta (urbanizacija,rast vegetacije i sl.);krivulja dvostruke mase Stacionarnost podataka: nepostojanje trenda ili periodinost u nizovima podataka Nezavisnost podataka: nepostojanje korelacije izmeu pojedinih oborinskih epizoda: parametarski i neparametarski testovi Nizovi podataka trebaju biti dovoljno dugi

65. Analitiki izraz za ITP krivulju:

T- povratni period t- trajanje kie i-intezitet kie

14

66. Povratni periodi za razliite objekte: POVRATNI PERIOD predstavlja prosjean vremenski interval tijekom kojeg e se pojaviti barem jedan put oborina vea ili jednaka odreenoj vrijednosti koju analiziramo.- Za potrebe kanalizacijskih sustava potrebno je uzeti u obzir oborine od 5mindo 1h i povratna razdoblja od 0.25 do 5 godina. -Za potrebe poljoprivredne odvodnje vrijeme koncentracije, a time i trajanje kie ovisi o povrini koju promatramo kao i o padu terena, a povratniperiodi se kreu u granicama od 5 do 25 godina. -Povratni periodi za mostove i propuste su obino i vei te se kreu od 10 do 100 godina.

67. Koeficijent korelacijeprouava ovisnost dviju ili vie varijabli. Vrijednosti se kreu od -1 do 1. Ukoliko je njegova vrijednost tono -1 ili 1 znai da meu varijablama postoji i funkcionalna ovisnost, tj. da sve toke lee na pravcu.

68. Hidrometrija je znanost o metodama i tehnicimjerenja razliitih karakteristika vezanih uzvodu, u svim njenim vidovima pojavljivanja.Osnovni zadaci hidrometrije: RAZRADA METODA I PRIBORAza kvantitativno odreivanje i prouavanje raznih elemenata reima vode OBRADA PODATAKAdobivenih mjerenjem na temelju raznih metoda i pribora mjerenja ORGANIZACIJA MREE POSTAJAu vremenu i prostoru Podjela hidrometrije: hidrometrija mora atmosferskih voda povrinskih i podzemnih voda.

69. Osnovni hidrometrijski radovi: izbor mjesta i poloaja mjerenja

15

postavljanje i opremanje postaja za mjerenje raznihkarakteristika u vezi s vodom mjerenje dubina i oblika dna mjerenje kolebanja nivoa vode mjerenje pada vodnog lica mjerenje temperature vode opaanje boje, prozirnosti i specifine teine mjerenje i prouavanje brzine i smjera toka mjerenje i prouavanje protoka nanosa u pokretu,vuenog i suspendiranog mjerenje i prouavanje mehanikog sastava nanosa u pokretu s dna

70. Kriteriji za odabir lokacije hidrometrijske postaje: 1 - Pristupanost mjernog mjesta2 - Stabilnost korita3 - Dovoljno velika osjetljivost na promjene4 - Raspodjela brzina priblino jednolika 5 - Mogunost postavljanja glavnog i kontrolnog reperaHIDROMETRIJSKA POSTAJA- profil na vodotoku u kojem se vre (najee) mjerenja razine vode iprotoka.

71. Vodostaj:

72. Izgled stepenastog vodomjera:

16

73. Automatsko mjerenje vodostaja: 1.NA PRINCIPU PLOVAKA-varijacije razine vode mijenjaju poloaj plovka, preciznost je u mm2. NA PRINCIPU MJERENJA TLAKA - promjena hidrostatskog tlaka izaziva deformaciju membrane koja setransformira u elektrini signal, preciznost je od 0.5 mm do 1 cm 3. ULTRAZVUNI SENZORI - mjere vrijeme putovanja signala koji se emitira putem senzora do dna kaoi vrijeme reflektiranog signala do senzora. Razina vode se dobije na temelju prijeenog puta signala. 4.RADARSKI SENZORI

74. Mjerenje pada vodnog lica:

75. Metode odreivanja protoka: PROTOK VODE predstavlja koliinu koja protee kroz popreni presjek vodotoka u jedinici vremena. Metode za mjerenje protoka vode mogu se

17

openito podijeliti na POSREDNE i NEPOSREDNE. - NEPOSREDNEmetode se zasnivaju na volumenskim metodamazasnovanim na mjerenjima putem mjernih ureaja to je u principuprimjenjivo samo za male vodotoke i izvore. = / -POSREDNEmetode mjerenja protoka se zasnivaju na definiranju natemelju mjerenja nekog drugog elementa vodotoka. = Najei nain odreivanja protoka vode u srednjim i velikimvodotocima vri se indirektnim nainom preko mjerenja brzinahidrometrijskim krilom u nizu toaka poprenog presjeka nekogvodotoka.

76. Hidrometrijsko krilo slui za mjerenje brzine vodotoka. Na stranjoj strani ima propeler koji se vrti pod djelovanjem vodenih struja, te pomou jednadbe hidrometrijskog krila dobijemo brzinu vodotoka. Mjeri se u vertikalama pa se rauna srednja brzina po vertikali. Ukupan protok Q je zbroj svih srednih protoka q po lamelama.

77. ADCP ureaj za mjerenje protoka:Strujomjeri odailju kratke zvune signale ustupac morske vode. Suspendirane estice koje se gibaju morskim strujama reflektiraju zvune signale (echo). Primopredajnik ADCP-a prima reflektirane signale. estice koje se gibaju prema instrumentu proizvode signale (zvune zrake) razliite frekvencije od onih estica koje se gibaju od instrumenta. To je poznati Dopplerov pomak frekvencija koji omoguava precizno mjerenje smjera i brzine morske struje uzdu cijelog vertikalnog profila..

78. Krivulja protokapredstavljaprikaz odnosa vodostaja (cm) i protoka(m3/s)

79. Odreivanje protoka metodama razrjeenja: Koristi se zaprirodne vodotoke s velikim profilskim brzinama, bujine vodotoke s kaskadama, nagle promjene smjera teenja, nagle promjene oblikakorita. Metoda se zasniva na postupnom ili trenutnomubacivanju odreene koliine i koncentracije trasera(obiljeivaa) na uzvodnom profilu. Na

18

nizvodnom profiluse u odreenim vremenskim intervalima uzimaju uzorci.Protok se odreuje na temelju koncentracije ubaenogtrasera te izmjerene koncentracije na pojedinimuzorcima.

80. Analitika metoda odreivanja protoka: Protok vode se definira kaointegral brzine po profilu:

Umnoci srednjih vrijednosti brzina s pripadnim dijelovima poprenog presjeka izmeu navedenih vertikala odreuju elementarni protok:

Sumiranjem elementarnih protoka odreen je ukupni protok vode kroz popreni presjek:

81. Grafoanalitika metoda odreivanja protoka: Pri primjeni grafoanalitike metode potrebno je izraunati elementarne protok q na svakoj vertikalina kojoj je mjerena dubina. Dio srednjih brzina na vertikalama je odreen mjerenjima, a dio je odreen na temelju interpolacije funkcije brzine v=v(stacionaa). Elementarni protok se odreuje putem izraza: = Ukupni protok predstavlja zbroj svih elementarnih protoka du profila:

82. Metoda izotaha: IZOTAHE su linije jednakih brzina, a prikazuju sepo povrini poprenog presjeka. Na vertikalama u ijim su tokama izmjerenebrzine upisuju se vrijednosti izmjerenih brzina. Do veliine protoka se dolazi raunanjem volumena tijela vode. Ukupni protok se izraunavapo izrazu:Q= dv

83. Tahigrafska krivulja: Na temelju konstruiranog plana izotaha definira se TAHIGRAFSKA KRIVULJAkoja moe posluiti za proraun vanih hidraulikih parametara Tahigrafska krivulja se crta u koordinatnom sustavu u kojem je apscisa povrina kojapripada izotahi, a ordinate brzina na izotahi. Svaka izotaha definira jednu toku tahigrafskekrivulje. Integral takve tahigrafske krivulje je protok.

19

84. Sliv, Razvodnica:SLIV je povrina s koje voda otjee prema recipijentu(vodotoku,izvoru...)Sliv je odreen razvodnicom koja moe biti topografska i hidroloka. RAZVODNICA je granina linija koja dijeli susjedne slivove.TOPOGRAFSKA RAZVODNICA je granina linija koja u geoloki povoljnim uvjetima dijeli susjedne slivove po najviim tokama terena, a odreuje se na topografskoj karti na temelju slojnica. Usloenim uvjetima karakteristinim za podruje kra razvodnica vrlo esto ne ovisi samo o topografiji, veprvenstveno o geolokim i hidrogeolokimuvjetima. Takva HIDROLOKA ili HIDROGEOLOKARAZVODNICA nije stalna vese njezinpoloaj mijenja ovisno o razinama podzemnih vodostaja.

85. Povrina, duljina i nagib sliva:POVRINA SLIVApredstavlja povrinu s koje voda otjee prema nekom promatranom mjernom profilu.DULJINA SLIVAse obino definira kao udaljenost mjerena duglavnog vodotoka od mjernog profila do vododjelnice. NAGIB SLIVApredstavlja odnos visinske razlike rubova glavnog vodotoka u odnosu na duljinu sliva.S =

86. Parametri sliva: Udaljenost do teita sliva Faktor oblika sliva Prvi koeficijent zaobljenosti sliva Drugi koeficijent zaobljenosti sliva Trei koeficijent zaobljenosti sliva Srednja irina sliva Koeficijent izduenosti sliva Koeficijent gustoe rijene mree

20

Koeficijent nesimetrinosti sliva Koeficijent oblika sliva- parametar koncentriranosti sliva Srednja visina sliva Srednja visinska razlika sliva Izjednaeni pad sliva

87. Tipovi sliva prema obliku:

88. Odreivanje srednje oborine na slivu:METODA ARITMETIKIH SREDINA- Uzima u obzir samo postaje unutar nekog sliva: Pi -srednja oborina n-broj postaja u slivu

THIESSENOVA METODA- Prikladna je za odreivanje srednje oborine na slivu u sluaju nejednoliko rasporeenih postaja pri emu se definira utjecajna povrina za svaku postaju. Postupak se sastoji od spajanja susjednih postaja pravcima u vidu pomonih linija. Konstruiranjem simetrala tih pomonih linija formira se mrea zatvorenih poligona. Oko svake postaje formira se po jedan poligon odreene povrine.

21

Povrine svakog poligona se koriste za odreivanje teinskog koeficijenta za svaku postajuMETODA IZOHIJETA

89. Osnovna statistika obrada hidrolokih podataka: SREDNJA VRIJEDNOST: - za grupirane podatke: - za negrupirane podatke:

STANDARDNA DEVIJACIJA - osnovna mjera disperzije ili varijacije nekog uzorka. to je vea vrijednost standardne devijacije vea je varijabilnost unutar samog uzorka.- za grupirane podatke: - za negrupirane podatke:

KOEFICIJENT VARIJACIJE - relativna mjera varijacije. to je vrijednost koeficijenta varijacije vea vee je rasipanje oko srednje vrijednosti uzorka.

KOEFICIJENT ASIMETRIJE - ocjena oblikafunkcije gustoe vjerojatnosti.

90. Krivulja Trajanja, Uestalosti , Mod i Medijana: KRIVULJA TRAJANJA -krivulja koja kae koliki postotak vremena ili koliki je broj dana kod kojih je vodostaj ili protok (odnosno promatrana hidroloka varijabla) jednak danim koliinama ili vea od njih.

22

KRIVULJA UESTALOSTI: Uestalost je broj pojavljivanja neke vrijednosti u odreenom razdoblju opaanja-broj koji kae koliko puta se neka vrijednost varijable pojavila. Grafiki prikaz uestalosti, odnosno krivulja uestalosti je HISTOGRAM. Uobiajen prikaz uestalosti je prikaz po razredima, u obliku pravokutnika.

MOD - Vrijednost sluajne varijable koja ima najveu uestalost. Kod simetrinih funkcija uestalosti podudaraju se vrijednosti srednje vrijednosti, modusa i medijane. MEDIJANA - Vrijednost sluajne varijable koja odgovara 50%-tnomtrajanju.