flpannn HHcrr{ryr y Bocnu u XepqeroBvrHurLaw Institute in Bosnia andHerzegovina

PARLAMENTARNA sxupSTIue BoSNE I HERCEGOVINEPREDSTAVNIeXT OOlrlTnOM NARODA

Privremena zaiednitka komisiia oba domaParlamentarne skup5tine Bosne i Hercegovine

za provodenje presude Evropskog suda zaljudska prava u Strazburu u predmetu

Sejdit i Finci protiv Bosne i Hercegovine

- gospodin Sefik DZaferovii, predsjedavajuii- gospodin Krstan Simii, zamjenik predsjedavajuieg- gospotla Borjana Kri5to, zamjenica predsjedavaju6eg- ilanovi Privremene komisiie- sekretari Komisije

Pravni institut u Bosni i Hercegovinr

o4l oL'-{o'- rt\-

Br.98/20LI;Datum: 02.71.20IL.

L, Zl to4rt

/4tt-n lnn

Predmet: Prijedlog amandmana na Ustav Bosne i Hercegovine u cilju provodenja presudeEvropskog suda za ljudska prava u Strazburu u predmetu Sejdit i Finci protiv Bosne i Hercegovine

veza: VaS akt 01,02-50-L4-t052-2/1.1 od24.I0.2011. - f avni poziv

PoStovani,

ispred strukovne organizacije i udruZenja Pravni institut u Bosni i Hercegovini prije svega Zelimovam uspjeh u radu u cilju provotlenja presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejditi Finci protiv Bosne i Hercegovine. Zelimo iskazati zahvalnost Sto je Privremena komisija uputilajavni poziv nevladinim organizacijama i na taj nadin omoguiila doprinos civilnog dru5tva, prijesvega strukovnih organizacija u provodenju ove presude ali i ustavne reforme u Bosni iHercegovini.

NaSa radna grupa sastavljena od diplomiranih pravnikal je u martu 2010. godine izradila setamanadmana na Ustav Bosne i Hercegovine a od kojih u ovom predmetu dostavljamo dvarelevantna za provotlenje navedene presude, Nadamo se da ie vam ovi amandmani biti od koristijer se radi o stavu struke, odnosno strukovne organizacije u Bosni i Hercegovini.

Ovom prilikom Zelimo da potvrdimo svoje ude5ie na javnom saslu5anju 4.77.20L7. godine, a

ovla5teni predlagat ispred Pravnog instituta u BiH bit ie mr. Muhamed Mujakii.

S po5tovanjem,

DIREKTORmr. Muhamed Mujakii

M.P.

Prilog: Modeli amandmana Pravnog instituta u BiH.

' Radnu grupu dinilo je deset dlanova./ca, od kojih tri Bo5njaka, tri Srbina, tri Hrvata i jedan nacionalno

neopredijeljen. Od deset dlanova Sest je bilo iz FBiH, &tiri iz RS-a, pet mu5karaca i pet Zena, svi diplomiranipravnici prosjedne starosti 30 godina.

A, g. simi6a br. 3 Tel. 061 237 46571000 Sarajevo Fax. 033 779 9I7

Web site: www.lawinstitute.ba E-mail : info (Elawinstitute.ba

us:8r€€; E 5

iEi.!t$RSFt$;s${

s $F$iqYEtriES u* s

$$EFi

rF$iF$E i$$Er

EEEiiEt eriti.aS:

=FE€iErgt

$iFitEEEB $$$

E.g5>

a;oE

o6

E aeie-^oo-v P!ce F3=

i*-: .-pi PA6

i""H +

e E?i?EF€H.. 14 o

:e€zeZFIa6fiaJfr= o*iF!-.!.9.U r

HE So".6.-i;pi5;=-sF.!lsi

Ei-o-P.EF39 qq'ils Et=nE XEz a.=

E N;'- tr 6 0 -E Et*EE t- I EE EfiE*: E E sg EE+E€:E+ gr .=t.aq'i ;.- Fin E oi* l$tg;E! F;$q ;Fl-Es;s $'*EF $E;3s g A # €* ;io.arE Ei€EEbEs f i+ ;:i

= €E iiltEtae; E;ig *gea !E gHEs=gg-gB E EEAE #;Xg Bi ttit-eg=; i*ilAsi ,.tEti +€ sfr:EEISE; Eac Etl gtt;E :E *fl$EFlea: fr, FHE E Fra

E ,ae gEi!tE;Ee *Hr EE; € Ef5i

; ctg tE;g;alEE, i;€E aifl E :HEE

I EilE +f€;+EEl:F , *Fr:i s?:u s aEHrE cHE , Er:EfEEi;i g

ilgEEg .3EE. E €EFt

ftg'E F $-F'FSIiiE F E'EE'FEEii F gi'E

*-ttE.E€G' ao iS.".'"6cG?E**..-i;EH5: sE"--

=8"--

Ei{{ {EfEE?;€ ;EF}

ffe"E pEiI

€,iietriE

EEiE;Iiaigit'! sti $s r E

€EiEgFifIg*5;i;9EH; E

€:€€FE; Eff

:i;E;s$tgs

iaiEe€EFet

ilgcgFss;E

o@a.1o6

:z9E-.69

EE

9'='=,9Pl,f;'tE9o > @Js s E.--yq$ ! its .- :9Fox E rr! T EEs ..- .:ao; >.9 l4:-5 E E d.vE O! L E

: ? '9# .-'.c= +^ ! Y-: .: E raE s F ;{E g E i>Eb':Yo=F:=891E E E trO€ s E #EE 5 I *E6 'o .e .=!

= 3 E BE': 'E'F 'tsH 9'co de

= tooG-.3 3.E= =A, :=iou v9Jq

=Y

=a#

otr:.1EE e*s "q,iiE $in Ei g'a-E !i= 'E": *EE iE9c?..€ eEr g$; rgF:sE !E$ tis$gi

iggr $ iii tE FfrE;s,:sH 5 +€-i Et:;EeE:= tstt t H5-- rr'EEf EF^ EISP ; #Bi {-EiIi;u FE*s€ !€* €!:EF3i iE,EEg"- EEE E=IE::I EF-I:iE1 :HH AgF€+T; itPF s F s#x eel*=FE F,$tE E E i=i* :E=tEi!E*tE€-t-€: !s* i:EFEs

E s s$iE E : I.nl*r. gFEE[i^E = xFitE E S:El S q ee:e ;tE**=E { -Fs E s *P,gE EFlt.Eifl i E€ A :€=='E ?tstE,:Eri i ! lrrie HEEEfEE;g t stlifitfiEaEt:€.i - g E FSirc *fiErFEE ? s E=*EE *-gEgEpEI: g i EgTg A€.'€Fi

'-r$sa

H*Sr*

€iIEgI iiEF€siEEF:: R!

EiiFI€ :ttF-iii!i g

:i S! $t$tssS E=-

s t$e€;E€iE€E

$:ti Ei'is5!:i E

ES€ F::rq:ls Ft<: S E Y'SN

= E.i s,i

:$Iirt;r:5€ i

o//a2*.fG _.{f __ /2,{z_

'1flfis:i0vl${A

',,:1 I,1r,'j:r'il i ttt[lCt$llllllEPARLAMENTARNA SKUPSTINA BoSNE I HERC

USTAVNO-PRAVNA KOMISIJA

PoStovani/a.

Dostavljam Vam prijedlog amandmana na Ustav Bosne i Hercegovine kao i prijedlogamandmana na Ustav Bosne i Hercegovine koji se odnose na nacrt Zakona o principimalokalne samouprave u Bosni i Hercegovini.

Vehid SehiiForum gradana Tuzle

utNf

forum gradana tuzle

AMANDMANINA USTAV BOSNE I HERCEGOVINE

Na osnouu clana X (Jstaua Bosne i Hercegouine, Parlamentarna SkupStina Bosne iHercegovine, na sjednici Predstaunickog d.oma, odrZanoj 2008'godine,

donijela je

AIYIANDIYIAN I

Gradanima se garantuje prauo na lokalnu i regionalnu samouprauu uskladu sa Europskom pouetiom o tokalnoj samoupraui i medunarodnimobauezama Bosne i Hercegouine.

AIIITANDilIAN II

Lokalna samoupran)a, rt skladu sa ekonomskom politikom zemlie, ima

prauo na odgouarajuCe ulastite izuore finansiranja, kao i prauo na redistributiuneizuore finansiranja.

Bosna i Hercegouina i entiteti Bosne i Hercegouine, osigurauaiuod.gouaraju1.e postupke-i miere finansijskog izjednaiauanja, s ciljem osiguranjaraunomjernog razuoja lokalne zaiednice na cijelom prostoru zemlje.

AIYTANDtrIIAN III

Principi lokalne samoupraue ureduiu se zakonom Bosne i Hercegouine'

ouim amandmanima dopunjuje se ilan II ustaua Bosne i Hercegoune.

OBRAZLOZENJENacrta Amandmana na Ustav Bosne i Hercegovine

Parlament BiH je ratificirao Europslat pouelju o lokalnoj samoupraui01.11.2002.godine. Medutim, (Jstau BiH ne tretira problematiku lokalnesamoupraue ni jednim suojim ilanom, a nadleZnost je preba&na na entitete.Usljed takue politike, BiH kao driaua nema zakonske instrumente zaimplementaciju lokalne saffnupraue Eto izmedu ostalog reztltira i slijedecimproblemima:

Nejednakost pred zakonom na iitauoj teritoriji BiH, usloulienaneraunopraunim poloiajem jedinica lokalne samoupraue i njenih gradana'

Driaua Bosna i Hercegouina je praktiino sporedna, uezano za"

funkcioniranje regionalnih i opcinskih upraua unutar dua entiteta. U RS-u-unitarna

upraua. uturduje sue propise za raspodjelu prihoda i izdataka. Naielniciopcina u RS mogu uriiti politi1ki pritisak i ugouarati bofu raspodjelu prihoda, alito nije zakonski rijeSeno, nego uiie zauisi od politi1ke uolje Wade RS. Opcine u RS

se, takod,er, suoiauaju sa geografskim barijerama i izolirane su u pogledukomuniciranja sa Banja Lukom, glaunim gradom tog entiteta, te je izraZenanemogutnost manjih, izoliranih i siromasnih op1ina da ispunjauaju dodijelienezad.atke. Njihou uticaj na donoSenje uitalnih ekonomskih odluka je zanemaiu, tenadleZna ministarstua (Wada RS) urlo iesto donese odluke o eksploatacijipirodnitt resursa bez saglasnosti jedinica lokalne samoupraue. Entitetske ulastiu FBiH od.rZauaju neznatan direktan kontakt sa op1inama poSto ne postojinijedno ministarstuo ili odjel isklju1iuo nadleZan za op1ine. Opcine su u tomentitetu podijetjene izmedu deset kantona, od kojih suaki ima suoj Zakon o

Iokatnoj upraui. KonJlikti izmedu op1ina i kantona u FBiH su brojni i uglaunom suuezani za raspodjetu prihoda od poreza, uturd,enu zakonom o budietu FBiH.Kantoni i opdine se ne slaiu oko sursishodnosti podjele i pnjenosa prihoda.Postoji i nesklad. izmedu entitetskih zakona, izmedu ostalog uzrokouan iteitorijatnim ustrojstuom entiteta, te su na kraju i opcine i gradani douedeni uneraunoprauan poloZaj u druStuu/ drZaui.

Jedinice lokalne samoupraue nemedunarodnu saradnju i udruZiuanje,Iokalnoj samoupraui.

moEi ostuariti prauo na regionalnu izagarantouano Europskom poueljom o

Iako u Zakonu o lokalnoj samoupraui FBiH pi1e da :"Jedinice lokalnesamoupraue mogu pistupiti domacim i medunarodnim udrugama jedinica lokalnesamoupraue i sarad.iuati s odgouaraju1im jedinicama lokalne samoupraue uzemlji, kcro i inozemstuu sukladno zakontt", sasuim je jasno da takau zakon uBiH ne postoji, te se odluka ne moZe implementirati. Odluku o uspostauljanjumedusobne saradnje, odnosno sktapanja sporazuma (ugouora, pouelje,memoranduma isl), o saradnji gradoua, opdina i kantona sa odgouarajucimlokalnim i regionalnim jedinicama drugih drZaua, te sadriaju i oblicima tesaradnje, treba da donosi predstauni1ko tijelo jedinice lokalne samoupraue,

odnosno jedinice regionalne samoupran)e , rt skladu sa suojim opcim aktima izakonom o lokalnoj samoupraui na drhaunom niuou. Takua odluka niie definisanau entitetskim zakonima o lokalnoj samoupraui, a poSto ne postoji zakon o lokalnojsamupraui na driaunom niuou, ouo prauo jedinica lokalne samoupraue, nasaradnju i poueziuanje, se ne prouodi, niti postoji zakonska osnoua za njenoprouodenje.

Takoder, nisu uturdene nadleZnosti odgouarajulih institucija drZaue zaprouodenje potpisanih medunarodnih sporazuma iz oblasti lokalne samoupraue,odnosno, nadleZnost je za sada na entitetskom niuou.

Neujedna&ni razuoj i nedostatak solidarnosti izmedu bogatijih isiromasnijih opStina, drZaua nije u stanju sprijeiiti, niti moie, putem redistribucijesredstaua, da pomogne ekonomski slabije jedinice lokalne samoupraua

Vaie1i entitetski zakoni o lokalnoj samoupraui u suojim odredbamadjelomiino reguliraju nadne i izuore finansiranja opdina, kao osnounih iedinicalokalne samoupraue. Medutim, neophodna je ue1a briga cijele zaiednice, aposebno osiguranje mogu1nosti redistibucije sredstaua sa niuoa uiSih organaulasti BiJI stabije razuijenim op1inama, kako bi se postigao ujednaien ekonomskirazuoj tokalnih zajednica. Noui zakon o budZetu BiH donekle ublaZaua tajnesklad, ali je neophodno ustauno rjeSenje koje se osiguraua odgouarajucimamandmanima na Ustau BiII.

(I tom smislu, prouedena je sueobuhuatna jauna raspraua o pitanjimaustaunog regulisanja lokalne samoupraue i na temelju takuog ustaunog osrlouct'donoSenja zakona o principima lokalne samoupraue. Na suim jaunim tibinamaodrZanim Sirom Bosne i Hercegouine, podrZano je opredjeljenje da se dogradi(Jstau Bosne i Hercegouine i tako izurSe obaueze zemlje koje proizilaze izEuropske pouelje o lokatnoj samoupraui, koju je Bosna i Hercegouina raffiarala01.11.2002.7odine.

Na osnotru Amandmana na Ustau Bosne i Hercegouine,Parlamentarna Slanpitina Bosne i Hercegowne, na sjednici PredstauniCkogdoma, odrZanoj

2 0 0 8. godine, donij ela j e

ZAKONO prlnctpima lokalne samouPraae

IOPAE ODREDBE

eldn 7.

Ouim Zakonom ureduju se principi organizacije lokalne sdmouprau4osnouna praua i duZnosti lokalnih ulasti, prauo lokalnih ulasti na inicijatitru uuezi sa pitanjima koja nisu u njihouoj isktjuciuoj nadleZnosti, praua lokalnihsamoupraua da ulast ur\e putem saujeta i slatpStine sastauljenih od Clanouaiza"branih na slobodnim izborima, te na osniuanje, organizaciju organa upraueza obauljanje posloua lokalne ulasti, izuori finansiranja lokalne samoupraue,prauo lokalne samoupraue da u urSenju suojih duZnosti medusobno suraduju,te da pod uujetima propisanim zakonom Bosne i Hercegouine suraduju saodgouaraju1im lokatnim i regionalnim ulastima i ulastima dntgih zemalja, tedntga pitanja od znaiaja za rad i razuoj lokalne samoupraue u Bosni iHercegouini.

elan 2.

Lokalna samoupraua je prauo gradana da neposredno i preko suoiihelanoua i-zabranih na slobodnim izbonma, tajnim glasanjem, na bazineposrednog i za sue jednakog bira\kog praua, uiesttruju u ostuariuaniuzajednickih interesa stanounika lokalne zajednice, kao i prauo i sposobnostorgana lokalne samoupraue da ureduju, u okuint zakona, jaune posloue uintere su lokalno g stanouniStu a.

Clan 3.

Lokalna samoupraua ostuaruje se u opcinama i gradouima, kaoj e dinicama lokalne s amouprau e.

Praua i odgouornosti lokalne samoupraue urSe se putem izabranihpredstauniekih organa i organa izurSne ulasti, u skladu sa Ustauom, zakonomi statutom jedinice lokalne samoupraue.

Cla;n 4.

Opcina je jedinica lokalne samoupraue koja se osniua za podrucje uiSe

naseljenih mjesta koja predstauljaju prirodnu, priurednu, saobraiajnu idruStuenu cjelinu i koja su pouezana zajedni1kim interesima stanouniStua.

elo:n 5.

Grad je jedinica lokalne samoupraue koja se osniua na urbanompodruiju koje Cini koherentnu prirodnu, geografslan, saobradajnu, ekonomslctt,socijalnu, teritorijalnu i historijsku cjelinu sa odgouarajucim niuoom raz,uoja.

Stafus Grada u smislu ouog elana moZe se, 7t skladu sa Zakonom,dodijeliti i op1ini ili podntiju od posebnog historijskog i latlturnog znaiaja.

elan 6.

Opcine i gradoui osniuaju se zakonom entiteta (Bosne i Hercegouine).

OpCina i grad imaju status praunih lica.

ilOSJVOYIVA PRAVA I DUZNOSTI LOI{ALMH VI'ASTI

elan 7.

NiZe nauedeni posloui uriit 6e se od strane lokalnih ulasti. To su prijesuegq:

planiranj e razu oj a lokalne zaj ednice,socijalno staranje,briga o djeci,briga o starim i iznemoglim osobama,odgoj i osnouno obrazouanje,primarna zdrau stu ena zaitita,zaEtita potroSaia,lstltura i sport,uredenje na"selja i stanouanje,pro storno i urb anistilko planiranj e,

zastita i unapredenje prirodne sredine,ciuilna i protiupoZarna zaStita,priuredni razuoj, u skladu sa Zakonom,saobradaj i infrastruktura, u skladu sa Zakonom,koncesije, u skladu sa Zakonom,uie56e u donoSenju odluka o podruiju lokalne zajednice,posloui, praua i odgouornosti preneseni u nadleZnost lokalnezajednice, u skladu sa Zakonom,eksploatacija prirodnih bogatstaua, 7t skladu sa Zakonom,

- planiranje i ra-z,uoj obrazounog, zdraustuenog, socijalnog irazuoja

Zakonom entiteta i statuom jedinica lokalne samoupraueodreduje nadleZnost, praua i duZnosti jedinica lokalne samoupraue.

kulturnog

bhZe se

el'rln 8.

Organi centralnih i entitetskih (regionalnih) ula.sti mogu na ulastiIokalne samoupraue prenositi praua i odgouornosti za specifiine zadatke uskladu sa Zakonom.

Praua prenesena na lokalne ulasti biti 6e puna i iskljuiiua i nei.e bitiuskracena ili ograniiena od strane neke druge ulasti, osim u sluiajeuimaodredenim zakonom Bosne i Herceqouine.

elrzn 9.

Praua i duZnosti lokalne samoupraue, poujerena ouim Zakonom izakonima entiteta (i drugim zakonima) ne mogu biti uskradena ili ograniienaod strane dntge ulasti u Bosni i Hercegouini, osim zakonom Bosne iHercegouine.

fiIPRAVO LOI{ALMH VI,ASTI NA IMCIJATfiru U PITANTIIIM

KOJA AIISU U NJIHOVOJ NADLEZNOSTI

etrzn ro.

Lokalne ulasti imaju, u skladu sa Zakonom, prauo na inicijatiuu u uezisa pitanjima koja se fieu Ziuota i rada stanouniStuq na podntiju lokalnezajednice.

Organi regionalnih i centralnih ulasti duZni su lokalnim ulastima, u itoje moguce ue6oj mjeri, poujeriti, prenijeti ili stauiti u nadleZnost prauodonoSenja odluka o pitanjima koja se fieu gradana i jedinica lokalnesamoupraue.

nlPRAVO LOI{ALNE SAMOWRAVE NA OSNIV AN,'TE I ORGAMZACIJUORGANA WRAVE ZA OBAVWAAI.'E POSLOVA LOKALNE VI'ASTI

elrln 77.

Predstauniiko tijelo jedinice lokalne samoupraue je OpCinsko uije1e,(Slatpitina opStine), odnosno Gradsko uijeCe (SlaryStina grada).

Op1insko uijede (SlaryStina opStine), odnosno Gradsko uijeCe (SkrtpStinagrada) imaju predsjednika OpCinskog uijeca, (slatpitine opStine) odnosnopredsj ednika Gradskog uij eca (predsj ednika skup Stine grada).

elo;n 72.

OpCina i grad imaju opCinske, odnosno gradske organe upraue.

Naiecnik opcine odnosno gradonaielnik je nosilac izur1ne ulasti opcine,odnosno grada.

elan 73.

Predstaunicka tijela op1ine, odnosno grada, organiziraju se u skladu saposebnim zakonom.

Organi izurSne ulasti opdine, odnosno grada, organiziraju se u skladusa posebnim zakonom.

Alternatiaa Elanouim;a 77., 72. i 73.

Lokalne ulasti organiziraju opcinsla4 odnosno gradsku upraunustruktunt u skladu sa potrebama gradana lokalne zajednice.

U sastanru organa lokalne zajednice osiguraua se primjena raunomjernenacionalne zastupljenosti u skladu sa lJstauom i zakonima Bosne iHercegouine.

vI ZVORI ^FI]VANSIRA NJA LOI{AL NE SAMOUPRAVE

ebn 74.

U skladu sa ekomomskom politikom drZaue, Iokalne ulasti imaju prauona ulastite izuore finansiranja kojima raspolaZu slobodno, u skladu saZakonom i Statutom.

Jedinice lokalne samoupraue imaju prauo na suoju imouinu kojomuprauljaju organi lokalne samoupraue u skladu sa Zakonom i Statuom.

Za posloue prenesenih oulastenja sa centralnih ili drugih ulasti naIokalnu samouprauu, lokalnim ulastima se istouremeno osigurauaju i dodatniizuori finansiranj a radi ur Senj a prene s enih oulastenj a, odno sno p o slou a.

ebn 75.

Bosna i Hercegouina uspostaulja odgouaraju'e postupke i prouodi mjere

koje osigurauaju ralnomjeroi ,otuoi i finansiranje praua i obueza lokalnihulasti.

osiguranja nakih uujeta za

obaulj ajediice i ja ki slabih lokalnihulasti, sred"stua se budZetu Bosne iHercegouine.

Lokalne ulasti ce biti kosultirane u pogledu metoda na osnouu kojih ce

im biti dodijelj eni redistibutiuni izuon finansiranj a.

Dod"jetom redistributiunih sredstaua koja se prenose lokalnim ulastima,

ne moie sL ugroziti diskreciono prauo tokalnih ulasti da uode politiku u okuint

suojih oulaEtenja.

VII,/#,RAVNI NADZOR NAD RADOM LOI{ALMH VI'ASTI

ebn 76.

Uprauni nadzor nad. rad.om lokalnih ulasti uriit 6e se iskljuiiuo u cilju

osiguraija usklad,enosti rad.a lokatnih ulasti sa zakonima i Ustauom, odnosno,

raii osiguranja ekspeditiunosti u urSenju posloua koji su delegirani lokalnim

ulastima.

WIPRAVO LOI(ALNIH VLASTI NA MEDUSOBNU SARADNJU I

UDRUZNANJE

ebn 77.

Lokalne ulasti imaju prauo da u urSenju suojih nadleZnosti medusobno

suraduju, i da se, u sk[adu sa zakonom Bosne i Hercegouine, udruZuju sa

drugim lokalnim ulastima radi urienja posloua od zajedni1kog interesa'

Lokalne ulasti imaiu prauo da, u skladu sa zakonom Bosne i

Hercegouine, suraduju sa lokalnim organima drugih zemalja'

wfiUSTAVNA I ZAKOI{SITA ZASTITA LOKALNE SAMOWRAVE

el.rln t8.

Lokalne ulasti imaju prauo na sua prauna sredstua propisana zakonimau Bosni i Hercegouini radi osiguranja i zastite slobodnog urSenja suojih praua iduZnosti, ukljuiiuo i prauo apelacije i zahtjeua za pokretanje postupka predUstaunim sudom Bosne i Herceqouine.

PRTJEI,AZNE ODREDBE

elrzn 19.

Zakoni i drugi propisi u Bosni i Hercegouini koji se odnose na jedinicelokalne samoupraue biti 6e uskladeni sa ouim Zakonom, u roku od Sestmjeseci od dana njegouog objauljiuanja.

elo;n 20.

Ouaj Zakon stupa na snagu osam dana od dana objauljiuanja uoSluZbenom Glasnilot Bosne i Herceaouiner.

U Sarajeuu,

Predstaunicki dom

Predsjedauaju1i

2O08.godine

Dom naroda

Predsjedauajudi

ObrazloZenje

Bosna i Hercegouina je prihuatila, odnosno rafficirala Europslan poueljuo lokalnoj samoupraui O 1 . 1 1. 2 002. godine.

Od dana ratifikacije, drZaua Bosna i Hercegouina bila je duZnauskladiti nacionalno zakonodaustuo kao i zakonodaustuo unutrasnjihorganizacionih, sastaunih dijeloua zemlje, koje se odnosi na lokalnusamouprauu, odnosno lokalne ulasti, koje su jedan od temelja suakogdemokratskog poretka.

Uskladiuanje nacionalnog zakonodaustua sa Europskom poueljompodra.zumijeua i dogradnju Ustaua Bosne i Hercegouine.

Pet godina od ratffikacije Pouelje i preuzimanja obueza koje iz njeproizilaze, Ustau Bosne i Hercegouine nije doraden u smislu da sadrZiodgouarajuce ustaune osnoue za legislatiunu regulatitru koja bi pretpostauljalare alizaciju preuzetih obu eza.

ebnom 12. Europske pouelje Bosna i Hercegouina se obuezala napo1tiuanje najmanje 20 stauoua Dijela 1 Pouelje, od kojih najmanje 10 morabiti medu stauouima koji odraZauaju reguliranje koncepta lokalne samoupraue,djelokrug lokalne samoupraue, zastitu granica lokalne ulasti, prauo lokalnesamoupraue na odgouarajueu organizaciju upraue i izuore sredstaua lokalnihulasti, prauo lokalne ulasti na udruZiuanje i saradnju, te ustaunu i zakonskuzaStitu lokalne s amoupraue.

U jaunoj raspraui koja je u organizaciji Foruma gradana Tltzle odrZanau cijeloj Bosni i Hercegouini, uiesnici raspraue su su cijelosti podrZali potrebuda se Parlqmentarnoj skupitini Bosne i Hercegouine predloZi projektdogradnje Ustaua Bosne i Hercegouine na nacin da se ra.zmotre i usuojeodgouaraju1i amandmani, koji bi principe lokalne samoupraue urediliUstauom.

Na temelju tako izgradenog ustaunog osnoua, Parlamentarnoj slatpitiniBosne i Hercegouine 6e istouremeno biti predloZeno usuajanje Zakona oprincipima lokalne samoupraue, iime ce se osigurati po1tiuanje preuzetihobueza prihuatanjem i ratificiranjem Buropske pouelje o lokalnoj samoupraui.

Nacrt amandmana na (Jstau Bosne i Hercegouine, kao i Nacrt Zakona opnncipima lokalne samoupraue, odraZauaju u cijelosti stauoue i principePouelje, koje je potrebno inkorporirati u ustaunoprauni poredak Bosne iHercegouine.

forum a tuzle

USTAV BOSNE I HERCEGOVINEsa izmjenama i dopunarrra

Forum gradana TuzleHadLiBakirbega TuzIilabr. 1, 75000 TuzlaTel/fax: +387 35 25807 5, 25907 6, 258079

e-mail : forum_tz(rErb ih.net. b a

web : rvrn'w. lorumtz.com

IIIIIIIIItIIIIIItItT

USTAV BOSNE I HERCEGOVII{E

Preambulao Na temelju poitivanja ljudskog dostojanstva, slobode. i jednakosti i socijalne pravde,r Predani miru, toleranciji i pomirenju,o Uvjereni da demokratske ustanove vlasti i pravidni poshrpci najbolje uspostavljaju

miroljubive odnose u pluralistidkom druStvu.o U Zelji da promidu opie blagostanje i gospodarski razvitak kroz za5titu privatne svojine i

promicanj e trZi Snog gospodarstva.o Rukovotleni cil-jevima i nadelima Povelje Ujedinjenih naroda,. Opredrjeljeni za suverenitet, teritorijalni integritet i politidku neovisnost Bosne i

Hercegovine sukladno medunarodnom pravu,. Odludni da osiguraju puno po5tivanje medunarodnog humanitarnog prava?o Nadahnuti Opiom deklaracijom o ljudskim pravima, medunarodnim paktovima o civilnim

i politidkim opravima, odnosno o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, iDeklaracijom o pravima osoba koje pripadaju nacionalnim ili etniikim, vjerskim ijezidnim manjinama, kao i drugim instrumentima ljudskih prava.

o Podsjedajuii na Temeljna nadela usagla5ena u Genevi 8. rujna 1995. i u New Yorku 26.rujna 1995.,

Hercegovine.

ilan IBosna i Hercegovina

1. KontinuitetRepublika Bosna i Hercegovina, diji je oficijelni naslov od sada "Bosna i Hercegovina",nastavlja svoje pravno postojanje po medunarodnom pra!'u kaa dr1ava, sa svojim unutarnjimustrojem izrnijenjenim kako je to predvideno ovim Ustavom, sa svojim sada3njimmedunarodno priznatim granicama. Ona ostaje dlanica Ujedinjenih naroda, kao i u drugihmedunarodnih ustanova.

2. Demokratska naCelaBosnaiHercegovinajesloZena.demokratska.pravna.socualna drLava,koja

svoje postojanje i

3. SastavBosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine i RepublikeSrpske (u daljem tekstu "entiteti").

4. Kretanje roba, usluga, kapitala i osobaSloboda kretanja postoji po cijeloj Bosni i Hercegovini. Bosna i Hercegovina i entiteti ne6eometati punu slobodu kretanja osoba, roba, usluga i kapitala po cijeloj Bosni i Hercegovini.Ni jedan entitet ne6e postavljati bilo kakve kontrole na granici izmedu entiteta.

)

5. Glavni gradGlavni grad Bosne i Hercegovine je Sarajevo.

6. SimboliBosna i HercegovinaBosne i Hercegovine.

@T.DrLatljanstvoPostoji drZavljanstvo Bosne i Hercegovin idrZavlj anstvo s+akeg entiteta.(a) Sid

(b) Ni jedna osoba ne moZe same+,eljfto protivpramo biti li5ena drZavljanstva Bosne iHercegovine,jli drZar.ljanstva entiteta; ili na drugi nadin €stav|ie++bez li5enadrZavljanstva. Nitko ne moZe biti li5en drZavljanstva Bosne i Hercegovine, ili entiteta, izbilo kojeg razloga kao Sto su spol, rasa, boja, jezik, vjera, politidko ili drugo uvjerenje.nacionalno ili druStveno podrijetlo. vezivanje za neku nacionalnu manjinu, imovina,roclenje ili drugi status.

in+(d) DrZavljani Bosne i Hercegovine mogu imati drZavljansfvo neke druge drZave, pod

uvjetom da postoji bilateralni speraan.m ugovor izmedu Bosne i Hercegovine i te drlavekojim se to pitanje ureduje;.

@ Osobe sa dvojnim drZavljanstvom mogu glasati u Bosni iHercegovini i+entitetima samo ako je Bosna i Hercegovina zemlja njihovog prebivanja.

(e) DrZavljanin Bosne i Hercegovine u inozemsfi'u ulivaza5titu Bosne i Hercegovine. Svaki

ilan IILjudska prava i temeljne slobode

1. I-judska pravaBosna i Hercegovina i oba entiteta osigurat ie najviSi stupanj medunarodno priznatih ljudskihprava i temeljnih sloboda.

2. Metlunarodni standardiU Bosni i Hercegovini izravno se primjenjuju prava i slobode garantirani Europskomkonvencijomzazaltitu ljudskih prava i temeljnih sloboda kao i njezinim protokolima, Oviakti imaju prioritet nad svim drugim zakonima.

IIIIIItIIIIItIIIIIII

IIIIIIIIIIItIIIIIIT

I

3. Popis pravaSve osobe na teritoriju Bosne i Hercegovine uZivaju ljudska prava i temeljne slobode iz ovogdlanka, stavak 2 Sto ukljuduje:(a) Pravo na Zivot.(b) Pravo osobe da ne bude podn,gnutn mudenju ili nehumanom ili ponizavajuiem

postupanju ili kazni.(c) Pravo osobe da ne bude drhanau ropstvu ili potdinjenosti ili da ne obna5a prisilan ili

obvezatan rad.(d) Pravo na slobodu i sigurnost osobe.(e) Pravo na pravidno sasluianje i gradanskim i krividnim stvarima i druga prava vezana za

krividne postupke.(f) Pravo na privatni i obiteljski Livot, dom i dopisivanje.(g) Slobodu miSljenja, savjesti i vjere.(h) S lobodu izraLav anja.(i) Slobodu mimog okupljanja i slobodu udruZivanja.fi) Pravo na Zenidbu i udadbu. te osnivanje obitelji.(k) Pravo na imovinu(l) Pravo na obrazovanje pod jednakim uslovima.(m)Pravo na slobodu kretanja i prebivanja.(n) Pravo na rad i slobodu rada.(o) Pravo na za5titu na radu.(P) uslovima,.(q)

(r)(s) Pravo na Strajk.(t)(u)

4. NediskriminacijaUZivanje prava i sloboda predvidenih ovim dlankom ili u mealunarodnim sporazumimanavedenim u Aneksu I ovom lJstavu, osigurano je za sve osobe u Bosni i Hercegovini bezdiskriminactje po bilo kojoj osnovi kao 5to je spol. rasa, boja, jezik, vjera, politidko ili drugouvjerenje, nacionalno ili druStveno podrijetlo, vezivanje za neku nacionalnu manjinu,imovina. rodenje ili drugi status,

5. Izbjeglice i raseljene osobeSve izbjeglice i raseljene osobe imaju pravo slebedne da se vrati+i vrate u svoje domove. One

@a)b)

prisilom. su niStarmi.Ova prava ne zastarijevaju.

6. ProvedbaBosna i Hercegovina, i svi sudovi, uredi. drZavni organi. i tijela kojima posredno rukovodeentiteti ili koja djetuju unutar entiteta, primjenjivat 6e i po5tivati ljudska prava i temeljneslobode navedene u stavku 2.

7. Medunarodni sporazumiBosna i Hercegovina 6e ostati ili postati strana ugovornica u medunarodnim sporazumimapopisanim u Aneksu I ovom Ustalu.

8. SuradnjaSve nadleZne vlasti u Bosni i Hercegovini surailivat 6e sa, i omoguiiti neograniden pristup:svim medunarodnim mehanizmimaza pra6enje ljudskih prava utemeljenim za Bosnu iHercegovinu; nadzornim tijelima utemeljenim bilo kojim medunarodnim sporazumomnavedenim u Aneksu I ovom Ustavu; Medunarodnom sudu za biv5u Jugoslaviju (a posebiceie se pokoravati nalozima izdanim temeljem dlanka 29. Statuta tog suda); i svim drugimorganizacijama ovla5tenim od strane Vije6a sigurnosti Ujedinjenih naroda s mandatom koji jeu svezi sa ljudskim pravima ili humanitamim pravom.

dlan IIINadleZnosti i odnosi izmedu institucija Bosne i Hercegovine i entiteta

l. Nadleinosti institucija Bosne i HercegovineStijededi poslovi su u nadleZnosti institucija Bosne i Hercegovine:

a) Vanjska politika.b) Vanjskotrgovinska politika.c) Carinska politika.d) Monetarna politika kako je to predvideno dlankom 7.e) Financiranje institucija i meclunarodnih obveza Bosne i Hercegovine.

0 Politika useljavanja, izbjeglica i azlla kao i donoienje propisa o tome,g) Provodenje medunarodnih i metluentitetskih krividnopravnih propisa, ukljuduju6i i odnose

s Interpolom.h) Postavljanje i rad zajednibkih i medunarodnih komunikacijskih uredaja.i) Dono5enje propisa o transportu medu entitetima.j) Kontrola zradnog prometa.

2. NadleZnost entiteta(a) Entiteti imaju pravo uspostavljati posebne paralelne odnose sa susjednimdrLavama,

sukladno suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine.(b) Svaki entitet (,epruiati svu potrebitu pomo6 Vladi Bosne i Hercegovine kako bi ona

mogla izvrSavati medunarodne obveze Bosne i Hercegovine, s tim date za financijskeobveze koje je stvorio jedan entitet bez suglasnosti drugog, prije izbora Parlamentarneskup5tine i Predsjedniitva Bosne i Hercegovine, biti odgovoran taj entitet, osim u onojmjeri u kojoj je ta obveza potrebna za nastavak dlanstva Bosne i Hercegovine u nekojmedunarodnoj organizacij i.

(c) Entiteti 6e ispuniti sve uvjete za sigurnost i za5titu osoba u podrudjima pod njihovomnadleZno56u odrZavanjem civilnih ustanova za provedbu pravnih propisa, koje 6e djelovatisukladno medunarodno priznatim standardimailuz po5tivanje medunarodno priznatihljudskih prava i temeljnih sloboda navedenih u dlanku II. i poduzimanjem drugih podesnihmjera.

IIIIIIIItItIItIIItII

IIIIIIIIIIIIIIIII

(d) Svaki entitet moZe takoder sklapati sporazume s drZavama i meclunarodnimorganizacijarnarz su-qlasnost Parlamentamc skupitine. Parlamentarna skupitina moLezakonom urediti da takva suglasnost, za odredene vrste sporazuma, nije potrebita.

3. Pravni sustav i nadleZnosti entiteta i institucija(a) Sve vladine funkcr;e i ovlasti, koje po ovom Ustavu nisu izridito dodijeljene institucijama

Bosne i Hercegovine, pripadajir entitetima.(b) Entiteti i sve njihove niZe jedinice u potpunosti ce se pokoravati ovome Ustavu, koji

dokida one odredbe zakona Bosne i Hercegovine i ustava i zakona entiteta koje suprotivne Ustavu, kao i odlukama institucija Bosne i Hercegovine. Op6a nadelamedunarodnog prava su sastavni dio pravnog sustava Bosne i Hercegovine i entiteta.

4. KoordinacijaPredsjedni5tvo moZe odluditi da potpomogne koordinaciju medu entitetima u stv'arimakoje prema ovorne Ustavu nisu u nadleZnosti Bosne i Hercegovine, osim ako su nekientitet tome usprotivi u bilo kojem konkretnom sludaju.

5. Dodatne nadleZnosti(a) Bosna i Hercegovina ie preuzeti nadleZnost zaone poslove o kojima se entiteti suglase;

koji su predvicleni u Aneksima 5-8 Opieg okvirnog sporazuma, ili koji su potrebiti zaoduvanje suvereniteta, teritorijalnog integirteta, politidke neovisnosti i medunarodnogsubjekliviteta Bosne i Hercegovine, u skladu sa podjelom nadleZnosti izmedu institucijaBosne i Hercegovine. Mogu se po potrebi osnovati i dodatne institucije za obavljanjetakovih nadleZnosti.

(b) Tijekom Sest mjeseci od stupanja na snagu ovog Ustava, entiteti 6e zapoteti pregovore s

ciljem ukljudivanja u nadleZnost institucija Bosne i Hercegovine i drugih poslova.ukljuduj6ci i koriStenje energetskih resursa i zajednidke gospodarske projekte.

ilan IV@in*

Skup5tina Bosne i Hercegovine

idki dom i Dom naroda.

f.-Dem+ared*

*sp$+itce€+pske'

@@

tIt

1. Predstavnidki dom

(a)

(b)a

(c)

(d)ovana ve6ina.

(e) nidkom domu.

2.Dom naroda

a)

b)

c)reda konstitutivnih naroda i nacionalni

d)

e)

entiteta.

0

s)

8

h)

tadki g) ovog dlana.

3. Zaiedniike odredbe(a)(b)

(c)

(d)udinjena u vrdenju svoje funkcije

3'-+ostup{k

@i:

9

+--€+les+i

4. Nadleinosti

a)

b) tec)d)e)

0s)

njihovog radah)

D skladu sazakonomj) dnosnih sluZbik) sazakonoml)m) tavom i zakonomo'

ilan VPreOsieanif*e

R€eub+ik€S{pske

IO

a)

samo jednoe kandidata.b)

kandidatu sa liste. Ukoliko neko od kandidata

c)

@

@

t1

n€-e*ftJezifta

3---evhs+i@+n+za+

@

(e) Izvriavarti e edrnka Parlanrenkrne sknpdtine,

skdf#ifti.

@++€reeg€+int

i.

a

a)

b)c) zume.d)

u skladu sa zakonom.e)f)

institucijamag) au skladu sa zakonomh) i u skladu sa zakonom

D redstavnike u skladu sa zakonom.

i)radu.

k)

@

t2

4

d)

e)

IIIIIIIIIIIIttIIIItI

@@je-n€povjer€ftje,

+.--S+al*i+emitet

l. Sastav i naEin odludivania

Clan Va

l3

2. NadleZnostiVijeie ministara:

a)

skladu sa Ustavom BiH i medunarodnim pravom.

IItIIIIIItIIItIIIIIT

b)

c)

d)

s)h)i)

i)k)

b)c)d)e)

0

medu entitetima."

T4

ilan VIUstavrti sud Bosne i Hercegovine

f.--Sas+*v

@

M

z.-+octupak

3+{+dteinee$

l5

4.--edluke

1. Ustavni sud odluduie o:a)

b)c)d)

zakonom:e)

1.a Ustavni sud:a)

b)c)d)e)

2. Ustavna tuZba

neopredii eljenih gradana.

I6

IIIIIIItIT

IIIIIIIItI

;a)

Hercegovini:b)

c)d)

e)

0

g)

h)

ustavnosti ili zakonitosti.

ilan VIICentralna banka

Centralna banka Bosne i Hercegovine je jedina vlast za izdavanje valute i za monetarnupolitiku u cijeloj Bosni i Hercegovini.l. NadleZnosti Centralne banke odredit 6e Parlamentarna skupStina. lntzetno, tijekom prvih

Sest godina po stupanju na snagu ovog Ustava, ona ne moZe davati kredite pravljenjemnovca, djelujudi u tom pogledu kao valutni odbor, nakon kojeg perioda joj Parlamentarnaskupitina moZe dodijeliti te ovlasti.

2. Prvi Upravni odbor Centralne banke sastojat 6e se od Guvernera kojeg ce postavitiMeclunarodni monetarni fond, nakon dogovora s Predsjedni5tvom, i tri dlana kojepostavlja PredsjedniStvo, od kojih su dva iz Federacije (edan BoSnjak, jedan Hrvat, koii6e dijeliti jedan glas) i jedan iz Republike Srpske, svi sa mandatom od Sest godina,Guverner, koji neie biti drZavljanin Bosne i Hercegovine ili neke od susjednih zemalja,moZe imati odludujuii glas u Upravnom odboru u sludaju nerijesenog ishoda glasovanja.

1l

3. Nakon toga, Upravni odbor Centralne banke Bosne i Hercegovine sastojat 6e se od petosoba koje imenuje Predsjedni5tvo na period od Sest godina. Odbor 6e izrnedu svojihdlanova izabrati Guvernera na period od Sest godina.

Clan VIIIFinancije

Na prijedlog Predsjedni5tva Parlamentarne skup5tine 6e se svake godine usvajati proradunkoji 6e pokrivati izdatke potrebite zaizvrlavanje odgovornosti institucija Bosne iHercegovine i za ispunjenje metlunarodnih obvezaBosne i Hercegovine.Ako se takav proradun ne usvoji pravodobno, koristit 6e se proradun iz prethodne godinena privremenoj osnovi.Federacija 6e osigurati dvije tredine, a Republika Srpska jednu treiinu sredstava potrebnihza proradun, osim ukoliko se sredstva prikupljaju na nadin koji je utvrdila ParlamentamaskupStina.

ilan IXOpde odredbe

Nijedna osoba kojal.z:driava kaznu izredenu od strane Metlunarodnog suda za biv5uJugoslaviju, i ni jedna osoba koja je pod optuibom Suda i koja se oglu5ila o poziv da se

pojavi pred Sudom, ne moZe se kandidirati, niti moLe obna5ati nikalnru naimenovanu,izbornu ili drugu javnu funkciju na teritoriju Bosne i Hercegovine.Naknada za osobe koje obnaiaju sluZbu u institucijama Bosne i Hercegovine ne moZe se

smanj ivati tij ekom mandata obnaiatelj a sluZbe.DuZnosnici postavljeni na poloZaje u institucijama Bosne i Hercegovine odraZavat 6e op6isastav naroda Bosne i Hercegovine.

tlan XIzmjene i dopune

Postupak za izmjene i dopuneIzmjene i dopune ovog Ustava mogu se vrSiti odlukom Parlamentame skupltine donesenomdvotre6inskom vecinom nazodnih delegata koji su glasovali u Zastupnidkom domu.

Ljudska prava i temeljne slobodeNi jedna iz,mjena ili dopuna ovog Ustava ne moZe dokinuti lili umanjiti ni jedno od prava isloboda navedenih u dlanku II ovog Ustava ili izmijeniti ovaj stavak.

thn XIPrijelazne odredbe

Prijelazne odredbe koje se tidu javnih sluZbi, pravnih i drugih pitanja tzlo1ene su u Aneksu IIovome Ustavu.

IIItIIIIIIIIIIIIIIII

1.

2.

3.

l.

2.

3.

l.

,

18

IIIIIIIIIIIIIIttIIII

ilan XIIStupanje na snagu

L Ovaj Ustav 6e stupiti na snagu nakon potpisivaqja Opieg okvimog sporazuma kao ustavniakt koji zamjenjuje i stavlja vaq snage Ustav Republike Bosne i Hercegovine.

2. U roku od tri mjeseca stupanja na snagu ovoga Ustava. entiteti ie izvr5iti izmjene svojihustava kako bi ih usuglasili s ovim Ustavom, sukladno dlanku III, stavak 3, todka (b).

Aneks IDodatni sporazumi o ljudskim pravima koji ie se primjenjivati u Bosni i Hercegovini

1. Konvencija o sprjedavanju i kaZnjavanju zlodina genocida ( 1948)2. Zenevske konvencije I-IV o zadtiti Lrtava rata (l 949\ iDopunski protokoli I-l-J (19'77)3. Konvencija koja se odnosi na status izbjeglica (1951) i Protokol (1966)4. Konvencija o driavljanstvu udatih i.ena(1957)5. Konvencija o smanjivanju broja osoba bez drZ,avljanstva (1961)6. Medunarodna konvencija o uklanjar{u svih oblika rasne diskriminicaije (1965)7, Medunarodni pakt o gradanskim i politidkim pravima(1966) i Opiioni protokoli (1966 i

198e)8. Medunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima (1966)9. Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije prema Lenama (I979i)10. Konvencija protiv mudenja i drugog nehumanog ili poniZavaju6eg postupanja ili

kainjavanj a ( 1987)I L Europska konvencija o sprjedavanju mudenja i nehumanog ili poniZavaju6eg postupanja

ili kaZnjavanja (1987)12. Konvencija o pravima djeteta (1989)13. Medunarodna konvencija o zaStiti prava svih radnika migranata i dlanova njihovih obitelji

(1990)14. Europska povelja za regionalne jezike i jezike manjina (1992)15. Okvirna konvencija o za5titi nacionalnih manjina (1994)

Aneks IlPrijelazne odredbe

l. ZajedniCka privremena komisija(a) Strane ovim osnivajuZajednldku privremenu komisiju s mandatom da raspravlja

praktidna pitanja vezana za provedbu Ustava Bosne i Hercegovine i Opieg okvirnogsporuLzuma i njegovih Aneksa, i da daje preporuke i prijedloge.

(b) Zajednidka privremena komisija sastojat ie se od detiri osobe iz Federacije, ffi osobe izRepublike Srpske i jednog Zastupnika Bosne i Hercegovine.

(c) Sjednicama komisije predsjedavat te Visoki Zastupnik ili osoba koju on odredi.

2. Kontinuitet pravnih propisaSvi zakoni, propisi i sudski poslovnici koji budu na snazi na tritoriju Bosne i Hercegovinekad ustav stupi na snagu, ostaju na snazi u onoj mjeri u kojoj se ne kose s {Jstavom, svedok nadleZno vladino tijelo Bosne i Hercegovine ne odredi drugadije.

3. Sudski i administarstvni postupciSvi postupci pred sudovima ili upravnim tijelima, koji budu djelovali na teritoriju Bosne iHercegovine u trenutku kada Ustav stupi na snagu, nastavit 6e se pred istima ili 6e biti

t9

preneseni na druge sudove ili tijela u Bosni i Hercegovini, sukladno zakonima kojiodreduju nadleZnost takovih sluibi.

4. DrZavni organiVladini uredi, institucije i druga tijela Bosne i Hecegovine radit 6e sukladno vaietimpropisima dok ovi ne budu izmjenjeni novim sporazumom ili zakonom.

5. UgovoriSvi ugovori koje je ratificirala Republika Bosna i Hercegovina izmedu 1. sijednja1992.godine i stupanja na snagu ovog Ustava predodit ie se dlanovima Predsjedni5tva uroku od I 5 dana po stupanju na duZnost; svaki takav ugovor koji se ne predodi, bit 6e

poni5ten. U roku od Sest mjeseci nakon prvog saziva Parlamentarne skupdtine, na zahtjevbilo kojeg dlana PredsjedniSwa. Parlamentarna skupStina 6e razmotriti hoie li poni5titi jo5koji takav ugovor.

lzjava u ime Republike Bosne i HercegovineRepublika Bosna i Hercegovina odobrava Ustav Bosne i Hercegovine u Aneksu IV Op6egokvirnog sporiLzuma.

Muhamed SadirbegovidZa Republiku Bosnu i Hercegovinu

lzjava u ime Federacije Bosne i HercegovineFederacija Bosne i Hercegovine u ime svojih konstituivnih naroda i gradana odobrava UstavBosne i Hercegovine u Aneksu IV Op6eg okvirnog sporaz,uma.

Kre5imir ZubakZaFederaciju Bosne i Hercegovine

Izjava u ime Republike SrpskeRepublika Sqpska odobrava Ustav Bosne i Hercegovine u Aneksu fV Op6eg okvirnogsporazuma.

Nikola KoljeviiZa Republiku Srpsku

IIItIIIIIIIIIIIIIIII

20

IIIItIItt

tIIIIIIII

forum a tuzle

T PRIJEDLOGamandmana na Ustav Bosne i HercegovineI

Forum gradana TuzleHadLi Balirbega Tuzlilabr. l, 75000 TuzlaTel/fax: +387 35 25807 5, 25907 6, 258079

e-mail : forum_tz@bih.net. baweb: www.forumtz.com

tIttIIIIT

tIItIIIIIIt

Ekspertna grupa Foruma gratlana Tuzle

PREDLAZE

amandmane na Ustav Bosne i Hercegovine:

Amandman IPrvi stav Preambule Ustava Bosne i Hercegovine se dopunjava i glasi:

,,Oslaniajuti se na poitovanje ljudskog dostojansNa, slobode, jednakosti i socijalne pravde, "

Amsndman 2

Posljednji stav Preambule Ustava Bosne i Hercegovine mijenja se i glasi:

,,Driavliani Bosne i Hercegovine, kno Boinjaci, Hrvati i Srbi koji su konstitutivni narodi,nacionalne manjine i nacionalno neopredijeljeni, i kao gratlani, ovim utvrduju (Jstav Bosne iHercegovine. "

Amandman 3

elan I, tatka2,Ustava Bosne i Hercegovine, mijenja se i glasi:

,,Bosna i Hercegovina je sloiena, demokratska, pravnq, socijalna i sekularna driava kojasvoje postojanje i uredenje zasniva na univerzalnim vrijednostima a posebno navrij edn o s tim a antifai izma. "

Amandman 4

elan I, tadka6,Ustava Bosne i Hercegovine, mijenja se i glasi:

,,Bosna i Hercegovina ima zastavu, grb i himnu u skladu sa zakonom koji donosi SkupitinaBosne i Hercegovine."

Amandmun 5

Clan I, tadkaT,Ustava Bosne i Hercegovine, mijenja se i glasi:

,,Postoji driavljanstvo Bosne i Hercegovine i driavljanstvo entiteta.

a) Driavljani Bosne i Hercegovine su istovremeno i driavljani jednog od entiteta.b) Ni jedno lice ne moZe biti protivpravno liieno drZavljanstva Bosne i Hercegovine,

driavljanstva entiteta ili na drugi naiin liieno driavljanstva. Nitko ne moZe bitiliien driavlianstva Bosne i Hercegovine, ili entiteta, iz bilo kojeg razloga kao ito

c)

d)

IItT

IItIT

tIIIT

IIIIII

sy spoL rasq, boia, iezik, uiera, potitiiko ili drugo uujerenje, nacionalno ilidruineno porijeklo, vezivanje za neku nacionalnu manjiiu, imovinq, roilenje ilidrugi status.Driavljani Bosne i Hercegovine mogu imati driavljanstvo neke druge driave, poduslovom da postoji bilateralni ugovor izmedu Bosne i Hercegovine i te driavek3iim se to pitanje ureduje. Lica sa dvojnim driavljansnom mogu glasati u Bosni iHercegovini samo ako je Bosna i Hercegovina zemlja njihovog pribivaliita.Driavljanin Bosne i Hercegovine u inostranstvu uziva zaititu Bosne iHercegovine."

4mandman 6

Clan II, tadka l, Ustava Bosne i Hercegovine, mijenja se i glasi:

,,BosnQ i Hercegovina i oba entiteta osigurat te najviii nivo medunarodno priznatih ljudskihprava i osnovnih sloboda."

Amandman 7

u elanu II, tadka 3, Ustava Bosne i Hercegovine, tadka,,l,. se mijenja i glasi:

,,1) pravo na obrazovanje pod jednakim uslovima.,,

Poslije tadke m) dodaju se slijede6e tadke:n) Pravo na rad i sloboda rada.o) Pravo na zaititu na radu.p) Pravo na zdravstvenu zaJtitu pod jednakim uslovima.q) Pravo na posebnu zaititu majke, djece, porodice, starih osoba, nezaposlenih i

osoba nesposobnih za rad i bez sredstava za izdriavanje.4 Sloboda sindikalnog organizovanja i djelovanja.s) Pravo na itrajk,t) Pravo zaposlenih i ilanova niihovih porodica na socijalnu sigurnost i socijalno

osiguranje.u) Provo zaposlenih da uiestvuju u upravljanju na radnom miesht.,,

iran rr, tadka 5, ustava Bosne ,r"r""!JT,o,,!*i,^t r"i glasi:

,,sva izbjegla i raseljena lica imaju pravo da se vrate u svoje domove.ova lica, u skladu sa Anel<som VII opiteg okvirnog rporoiu*o o miru u Bosni i Hercegoviniimaju pravo:

a) da im se vrati imovina koje su biti liieni tokom neprijateljstava od .'991. godineb) da dobiju praviinu - triiinu nalmadu za bilo koju imovinu koja im ne moZe bitivratena

Svi pravni poslovi ili iziave u vezi sa vlasniJtvom raseljenih ili izbjegtih lica, koje su date podprisilom, su niitavni.Ova prava ne zastarijevaju."

IIItItIIIIIIIIIIItII

Amandman 9

etan ry Ustava Bosne i Hercegovine, mijenja se i glasi:

,,Clan IVSkup1tina Bosne i Hercegovine

skupitinu Bosne i Hercegovine iine predstavniiki dom i Dom naroda.

1. Predstavniiki domPredstavniiki dom ima 8l poslanika koji predstavtjaju grailane Bosne i Hercegovine, od kojihje 50 iz Federacije Bosne i Hercegovine, a 3l iz Repubrike srpske

(a) Poslanici se biraju neposredno, tajnim glasanjem, na osnovrl opiteg i jednakogbiraikog prava, ito se ureiluje izbornim zakonom Bosne i Heriegoiine.

(b) Konstitutivna sjednica Predstavniikog doma te se odrZati najftainije u roku od 30dana po objavi sluibenih rezultata izbora

(c) Radom Predstavniikog doma rukovode predsjedavajuti i tri zamjenikapredsjedavaiuteg, od kojih jedan pripada pqrlamentarnoj manjini, na naiin uredenp o s lovni kom. P r e dsj e dav aj ut i i z amj e ni ci pr e dsj e dav aj ut e g s e mij e nj uj u na funkc ij ipredsj edavajuteg svakih I 2 mj eseci.

(d) Odluke u Predstavniikom domu se donose vetinom glasova ukupnog broja poslanikn,ukoliko Ustavom nije propisana lwalifikovana vetina.

(e) Kvorum iini vetina poslanika u predstavniikom domu.

2. Dom nurodaDom naroda sastoji se od 3I delegata, od kojih je 17 iz Federacije Bosne i Hercegovine i to:6 Boiniaka, 6 Hrvata i 3 Srbina i 2 iz reda nacionalnih maniina i nacionalnoneopredijelienih,i14izRepubtikeSrpske,ito:6Srba,3Boinjaka,3Hrvatai2izredanacionalnih manj ina i nacionalno neopr edij elj enih.

a) Predloiene delegate iz Federacije Bosne i Hercegovine biraju odgovarajuti kluboviDoma naroda Federaciie Bosne i Hercegovine, a delegate iz Republike Srpske poistom principu biraiu odgovarajuti klubovi Vijeta naroda Republike Srpske.

b) Konstitutivna siednica Doma naroda 6e se odriati najkasniji u roku od SO dana poobj avi s luibenih rezultata izbora.

c) Radom Doma naroda rukovode predsjedavajuti i tri zamjenika predsjedavajuteg izreda konstitutivnih naroda i nacionalnih manjina i nacionalno ieopiedtieljinih,-nanaiin odreden Poslovnikom. Predsiedavajuti i zamjenici predsjedavaiiteg semijenjuju na funkciji predsjedavajuteg svakih I2 mjeseci.

d) U svrhu odluiivanja po pitanjima od vitalnog nacionalnog interesa delegati seorganizuju u klubove delegata konstituivnih naroda i delegata nacionalnih manjina in aci onalno n e opr e dij ef enih.

e) Kvorum za rad Doma naroda iini 17 delegata, s tim da je prisutno najmanje po 5delegata iz reda svakog konstitutivnog naroda i 2 iz reda nacionalnih manjina inacionalno neopredijef enih, ukljuiujuti po jednu tretinu delegata sa teritorije obaentiteta.

f) Odluke u Domu naroda se donose vetinom glasova ukupnog broja delegata poduslovom da za odluku glasa najmanje po jedna tretina oa ;rupiog bron deiegata izoba entiteta. Uknliko ne bude postignuta potrebna vetina, Dom nirodi moie/ormiratikomisiiu sastavlienu od delegata iz oba entiteta na paritetnoj osnovi koja te pokuiatida pronade kompromisno rjeienje u roku od 5 dana. (lkotiko Dom naroda ni prihvatiprijedlog komisije smqtrot te se da odluka niie donesena.

IItT

IIIIIIIIIIItIIII

g) Ukoliko najmanje ietiri delegata iz reda jednog konstitutivnog naroda u Domunaroda smatraju da se odlukom Skupitine Bosne i Hercegovine vrijeda vitalni intereskonstitutivnog naroda kojeg zastupaju, imaju pravo uloiiti veto. U tom sluiaju, Domte formirati komisiiu sastavljenu od po jednog delegata iz reda svakog konstitutivnognaroda, koia te nastojati da u roku od pet dana pronaile kompromisno rjeflenje.Ukoliko komisiia ne pronade kompromisno rjeSenje konsenzisom, ili ukoliko se za torjeienje ne iziasni vetina prisutnih delegata iz reda svakog konstitutivnog naroda nasjednici Doma naroda, smatrate se da odluka nije usvojena.

h) Ukoliko najmanie ietiri delegata iz reda jednog konstitutivnog naroda stave veto naodluku Skupitine Bosne i Hercegovine zbog ugroienosti vitaliog nacionalnoginteresa, a najmanje ietiri delegata iz reda drugog konstitutivnog naroda se izriiitomiziavom izjasni protiv veta, Ustavni sud Bosne i Hercegovine 6e odluiivati o tome da lise sporna odluka odnosi na pitanje od vitalnog interesa konstitutivnog naroda. Akovetina sudija Ustavnog suda, koja ukljuiuje dvoje sudija iz reda konititutivnognaroda iiji delegati u Domu naroda su uloiili veto, smatra da sporna odluka ie sadrZipitanje od vitalnog interesa konstitutivnog naroda, Dom naroda te donijeti odluku poredovnom postupku. (J suprotnom, Dom naroda te donijeti odluku kaki ie propisaio utaiki g) ovog ilana.

3. Zajedniike odredbe(a) Mandat poslanika i delegata traje 4 godine(b) Domovi su ravnopravni u odluiivanju. Sve odluke iz nadleZnosti SkupJtine Bosne i

Hercegovine moraju biti usvojene u istoujetnom tel<stu u oba doma.(c) Odluke Skupitine BiH stupaju na snagu osmog dana po objavljivanja u Sluibenom

glasniku BiH, ukoliko zakonom drugaiije nije odreileno(d) Poslanici i delegati nete biti pozivani nq lcriviinu i gradansku odgovornost za djela

uiinjena u vrienju svoje funkcije

4, Nadlei,nostiSkupJtina Bosne i Hercegovine:

a) Odluiuje o promjeni (Jstava Bosne i Hercegovineb) Usvaja zakone, druge propise i opite aktec) Usvaja budiet institucija Bosne i Hercegovined) odluiuje o ratifikaciji medunarodnih ugovora i sporazumae) usvaja sigurnosnu i odbrambenu strategiju Bosne i Hercegovinef) Bira Predsjednika i potpredsjednike Bosne i Hercgovineg) Imenuje Predsjednika i ilanove Saujeta ministara Bosne i Hercegovine i vrii kontrolu

njihovog radah) Bira sudije Ustavnog suda Bosne i Hercegovinei) odluiuje o raspisivanju referenduma u skladu sa zakonomj) Vrii kontrolu rada obaujeitajno-bezbjednosnih sluibik) Daje amnestiju za ldriviino djeta u skladu sa zakonoml) Odluiuje o proglasavanju ratnog i vanrednog stanjam) Obavfa i druge poslove u skladu sa (Jstavom i zakonom,

b)

c)

e)

f)

s)h)

D

i)

k)

IIIT

ItttItItIT

IIIIII

Amandman 10

etan V Ustava Bosne i Hercegovine, mijenja se i glasi:

,,ehn vPredsjednik i potpredsjednici Bosne i Hercegovine

Funkciju iefo driave vrii Predsjednik Bosne i Hercegovine, a u sluiajevima utvrdenim ovimUstavom Predsjednik i tri potpredsjednika zajedno. Predsjednik i potpredsjednici dolaze izreda konstitutivnih naroda, nacionalnih manjina i nacionalno neopredijeljenih. Predsjednik ipotpredsjednici ne mogu biti iz jednog entiteta.

1. Izbor Predsjednika i potpredsjednika Bosne i Hercegovinea) Kandidati za Predsjednika i potpredsjednike se biraju iz reda poslanika

Predstavniikog doma Skup1tine Bosne i Hercegovine. Kandidate za Predsjednika ipotpredsjednike moie predloiiti najmanje I0o% poslanika. Poslanik moie uiestvovati upredlaganju samo j ednog kandidata.Klubovi delegata u Domu naroda se vetinom glasova svojih ilanova opredjeljuju seza jednog kandidata iz reda svog konstitutivnog naroda kao i iz reda nacionalnihmanjina i nacionalno neopredijef enih. Utvrdena lista od 4 (ietiri) kandidatadostavlja se Predstavniikom domu na potvrdivanje. Ukoliko Predstavniiki dom nepotvrdi listu izjainjavat te se pojedinaino o svakom kandidatu sa liste. Ukoliko nekood kondidata ne dobije potrebnu vetinu u Predstavniikom domu, odgovarajuti klubdelegata u Domu naroda te, po ranije utvrdenoj proceduri, predloiiti drugogkandidata o kome te se Predstavniiki dom izjainjavati. Predsjednik i potpredsjednicite biti izabrani u roku od I5 (petnaest) dana po konstituisanju Skupitine Bosne iHercegovine.Izabrani kandidati za Predsjednika i potpredsjednike se mijenjaju nafunkcijiPredsjednika svakih l2 mjeseci u sklqdu sa redoslijedom utvrClenim na listi za izbor.Redoslijed na listi se utvriluje irijebanjem u Domu naroda prilikomformiranja liste.Mandat Predsjednika i potpredsjednika traje 4 (ietiri) godine. Isto lice moie bitibirano nafunkciju Predsjednika najvi{e 2 (dva) puta.

2. Nadleinosti Predsj ednika i potpredsj ednikaPredsjednik Bosne i Hercegovine:

a) Predstavlja Bosnu i Hercegovinu.b) Proglaiava ukazom zakone usvojene u skupitini Bosne i Hercegovine.c) Potpisuje medunarodne ugovore i sporazume.d) Imenuje diplomatske predstavnike Bosne i Hercegovine na prijedlog Saujeta ministara

u skladu sa zakonom.Saziva i rukovodi sjednicama Vrhowtog saujeta sigurnosti i odbrane BiHimenuje vojne i vojno-diplomatske predstavnike Bosne i Hercegovine u diplomatsko-konzularnim predstavniitvima Bosne i Hercegovine, medunarodnim organizacijama iinstitucijamadonosi odluku o strukuri Oruianih snaga u skladu sa zakonomimenuje nosioce najvi{ih vojnih duZnosti u skladu sa zakonomAlvedituje i prima strane diplomatske predstavnike u skladu sa zakonom.Moie zatraiiti sazivanje sjednice Saujeta ministara ili bilo kog doma Skupitine Bosnei Hercegovine i uiestvovati u njihovom radu.Daje pomilovanje u skladu sa zakonom."

6

IIIIT

IIT

IIIIIIIIIIII

Amandman 11

UUstavuBosneiHercegovineelanVtadka4sebriSeadlanVtadka5postajedlanVtadka3i glasi:

,,3. Vrhovni saujet sigurnosti i odbrane Bosne i Hercegovine

Vrhovni saujet sigurnosti i odbrane Bosne i Hercegovine je vrhovni komandant Oruianihsnaga Bosne i Hercegovine.

L Sastav i naiin odluiivanjaa) Vrhovni saujet sigurnosti i odbrane iine predsjednik i potpredsjednici Bosne i

Hercegovine, predsjednik Saujeta ministara Bosne i Hercegovine, komandantzajedniikog itaba OruZanih snagq Bosne i Hercegovine, predsjedavajuti domovaSkupitine Bosne i Hercegovine i predsjednici entiteta.

b) Vrhovni saujet sigurnosti i odbrane donosi odluke iz svoje nadleinosti konsenzusom.

2. NadleinostiVrhovni saujet sigurnosti i odbraneje nadleian da:

a) predlaie Skupitini Bosne i Hercegovine progla1enje ratnog ili vanrednog stanja;b) predlaZe Skupitini Bosne i Hercegovine sigurnosnu i odbrambenu politiku Bosne i

Hercegovine;c) ovlasti predsjedavajuteg Vijeta ministara da provede odluku o upotrebi i razmjeitaju

Oruianih snaga u zemlji putem nadleinog ministarstva;d) angaZuje sistem sigurnosti i odbrane za pruianje pomoti civilnim organima u sluiaju

prirodnih, humanitarnih i drugih katastrofa ili nesreta,.e) obavlja druge poslove u skladu sa zakonom."

Amandman 12

u Ustavu Bosne i Hercegovine, iza dlana v dodaje se novi dlan va koji glasi:Ustava Bosne i Hercegovine,

,,Clan VaVijeie ministara Bosne i Hercegovine

Vijete ministara Bosne i Hercegovine je institucija izvrine vlasti Bosne i Hercegovine kojasvoia prava i duinosti vrii kao vladine funkcije. Vijete ministara je odgovorno za provodenjepolitike i odluka institucijo Bosne i Hercegovine o iemu podnosi izujeStaj Skupitini Bosne iHercegovine.

1. Sastav, izbor i odgovornosta) Vijete ministara iine predsjednik i ministri. U njegov sastqv ulazi jednak broj ilanova

iz reda konstitutivnih naroda i odgovarajuti broj ilqnova iz reda nacionalnih manjinai nacionalno neopredijeljenih. Najviie dvije tretine ministara mogu biti sa teritorijeFederacije Bosne i Hercegovine.

b) Kandidata zq predsjednika Vijeta ministara Bosne i Hercegovine predlaZepredsjednik Bosne i Hercegovine, uz saglasnost potpredsjednikd Bosne i Hercegovine.Kandidat za predsjednikn Vijeta ministara predlaie ministre. Skupfitina Bosne iHercegovine bira predsjedniks i ministre Vijeta ministara u redovnom postupkuodluiivanj a u domovima.

b)c)d)e)

0

IIT

IIIT

T

IIIItIIIItIII

c) Sastav, naiin odluiivanja i druga pitanja koja bliie ureduju rad Vijeta ministaraBosne i Hercegovine, kao i nadleinosti ministarstava bite ureileni odgovarajutimzakonima.

d) Viiete ministara odgovorno je Skupitini Bosne i Hercegovine, a podnijete ostavkuukoliko mu Skupitina Bosne i Hercegovine izglasa nepoujerenje. Ministre moZesmijeniti Skupitina Bosne i Hercegovine, samoinicijativno ili na prijedlogpr edsj ednika Vij e t a mini s t ar a.

2. NadleinostiVijete ministara:

a) odgovara za zastitu teritorijalnog integriteta i meilunarodnog suvereniteta zemlje uskladu sa Ustavom BiH i medunarodnim pravom,sprovodi poliliku i izvriava aUe i odluke Skupitine Bosne i Hercegovinevodi spoljnu politiku i predlaie diplomatske predstavnike Bosne i Hercegovine;predlaie zakone i druge akte iz nadleinosti Skupitine Bosne i Hercegovine;predlaie budiet SkupJtini Bosne i Hercegovine;osigurava ravnomjernost razvoja Bosne i Hercegovine i redistribuciju sredstava uskladu sa utvrdenom politikom, budietom zemlje i zakonom,

g) donosi uredbe i druge podzakonske propise potrebne za izvrienje zakona;h) stara se o izvriavanju odluka (Jstavnog suda Bosne i Hercegovine;i) osniva i usmjerava rad upravnih organa i organizacija Bosne i Hercegovine u skladu

sa zakonom;j) osigurava izvriavanje obaveza Bosne i Hercegovine u skladu sa (Jstavom i zakonom;k) obavlja druge duinosti poujerene (Jstavom i zakonom.

Viiete ministara Bosne i Hercegovine nadleZno je da stavi van snage, do odluke (Jstavnogsuda Bosne i Hercegovine, bilo koji zakon, drugi propis iti opiti aH iti radnju bilo kojegorgana zakonodavne i izvrine vlasti u Bosni i Hercegovini, kojim se dovodi u pitanjeteritorijalni integritet i medunarodni suverenitet Bosne i Hercegovine.

Vijete ministara Bosne i Hercegovine nadleino je i za druga pitanja iz svoje nadleinosti odznaiaja za funkcioniranje driave i koordinaciju meilu entitetima. "

Amandman 13

,,ilan VI - Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je samostalan i nezavisan organ koji Jtiti ustavnost izakonitost i manjinska prava i slobode.Odluke Ustavnog suda su konaine i opite obavezujute.

1. Ustavni sud odluiuje o:a) saglasnosti ustava entiteta sq ovim (Jstavom, medunarodnim ugovorima i

op i t e pr i hv a 6 e n i m pr av il i m a m e dunar o dno g pr av a,.

b) saglasnosti potvrilenih meilunarodnih ugovora sa (Jstavom;c) saglasnosti drugih opitih akata sa zakonom Bosne i Hercegovine;d) saglasnosti opitih akata entiteta, kantona i jedinica lokalne samouprave sa (Jstavom i

zakonom:e) saglasnosti opitih aknta organizacija kojima su poujerena javna ovlaitenja, potitiikih

stranal(a, sindikata, udruienja grailana i kolektivnih ugovora sa (Jstavom i zakonom.

IT

IItIIIIIIIIIIIIIII

I.a Ustavni sud:a) rjeiava sukob nadleinosti izmeilu entiteta i driave Bosne i Hercegovine;b) rjeiava sukob nadleinosti izmeilu sudova i drugih drZavnih organa;c) rieiava sukob nadleinosti izmedu organa entiteta i organa Bosne i Hercegovine,'d) rjeJava sukob nadleinosti izmedu entiteta;e) nadzire ustavnost i zakonitost izbora, driavnog referenduma i inicijativa gradana te

rjeiava izborne sporove koji nisu u djelolcrugu redovnog sudstva.

Ustavni sud odluiuje o ustavnosti programa i djelovanja politiikih stranaka i o zabrani radapolitiike stranke, sindikalne organizacije ili udruienja gradana.Ustavni sud moie ocjenjivati ustavnost zakona, te ustavnost i zakonitost drugih propisa kojisu prestali vaiiti ako od tog prestanka do podnoienja zahtjeva ili prijedloga za pokretanjepostupka nije proilo viie od godine dana.Ustavni sud prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti, te o uoienim pojavama neustavnosti inezakonitosti podnosi izujeitaje Skupitini Bosne i Hercegovine.

2. Ustavna tuibaUstavni sud odluiuje povodom ustavnih tuibi protiv pojedinainih akata ili radnji drZavnihorgana, organa entiteta, kantona i jedinica lokalne samouprave, te pravnih lica koja imajujavna ovlaitenja kada su tim aktima povrijedena ili uslvatena ljudska prava i osnovneslobode, kno i pravo na lokalnu i regionalnu sqmoupravu zajamienu (Jstavom Bosne iHercegovine, ako su iscrpljena ili nisu predvidena druga pravna sredstva za njihovu zaititu.

3. Obezbjeilenje izvrienja odlukeSvakoje duian da poituje i izvriava odluku (Jstavnog suda.Ustavni sud svoiom odlukom ureduje naiin njenog izvrienja, kadaje to potrebno.Izvrienje odluke Ustavnog suda ureiluje se zqkonom Bosne i Hercegovine.

4. Sastav, izbor i imenovanje sudija (Istavnog sudaUstavni sud iini I0 sudija od kojih su tri iz reda boinjaikog naroda, tri iz reda hrvatskognaroda, tri iz reda srpskog naroda te jedan sudac iz reda nacionalnih manjina i nacionalnone opr e dij e lj e nih gr adana.Sudije Ustavnog suda imenuje Skupitina Bosne i Hercegovine na osnovu liste knndidata kojuu skladu sa zakonom, utvriluje Visoko sudsko i tuiilaiko vijete Bosne i Hercegovine.Za sudiju Ustavnog suda moie biti izabrana osoba koja je driavljanin Bosne i Hercegovine ikoia ie iz reda istalcnutih pravnika i drugih istaknutih struinjaka druitvenih nauka, visokogmoralnog ugleda i koja je prije izbora na tu duinost navriila 45 godina iivota.Za sudiju Ustavnog suda ne moie biti izabrana osoba koja je u razdoblju od pet godina prijeizbora obnaiala bilo koju duinost u politiikoi stranci.Sudiie Ustavnog suda imenuju se na devet godina. Jedno lice moie biti imenovano za sudijuUstavnog suda najviie dva puta.

5. Pokretanje postupka pred Ustavnim sudomPostupak pred Ustavnim sudom mogu polcrenuti:

a) predsjednik ili potpredsjednik bilo kojeg zakonodavnog tijela vlasti u Bosni iHercegovini;jedna ietvrtina poslanikn u Predstavniikom domu Shrystine BiH ili jednaietvrtina delegata u Domu naroda Skupitine BiHpredsjednik i potpredsjednici Bosne i Hercegovine;predsjednik i potpredsjednici Vijeta ministara Bosne i Hercegovine ili jednatretina ministara Vij eta ministara ;

b)

c)d)

IIT

IIIIIIIItIIIIIItT

I

e) bilo koji sud ili tuiilaitvo u Bosni i Hercegovini u sluiaju da se pred tim sudom ilituiilainom postavi pitanje usklailenosti zakona ili drugog propisa sa ovim(Jstavom o iijem vaienju ovisi odluka tog suda ili tuZilaitvq;

f) javni pravobranilac u sluiajevima kada se postavi pitanje uskladenosti zakona ilidrugog propisa sa ovim (Jstavom od iije primjene zavisi zastita prava ili pravnihinteresa drZave Bosne i Hercegovine, entiteta, kantona, grada ili optine; te

g) vetina ilanova predstavniikog tijela jedinica lokalne ili regionalne samouprave o

pitanjima zaitite prava na lokalnu ili regionalnu samoupravu.h) Inicijativu za pokretanje postupka pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine

moie dati svaki grailanin Bosne i Hercegovine.

(Jstavni sud Bosne i Hercegovine moie po vlastitoj inicijativi pokrenuti postupak za ocjenu

us t avnos ti ili zakonit o s ti.Uredenje (Jstavnog suda, prestanak duZnosti sudije, uujeti i razlozi za polvetanje postupka

ocjene ustavnosti i zakonitosti, postupak i pravno djelovanje njegovih odluka, zaitita ljudskihprava i osnovnih sloboda zaiti1enih (Jstavom, medusobni odnosi Ustavnog suda BiH i drugihsudova, uredit te se ustavnim zakonom."

10

a tuzleforum

PRIJEDLOGamandmana na Ustav Bosne i Hercegovine

Forum gradana TuzleHadLi Balirbega Tuzlitabr. 1, 75000 TuzlaTel/fax: +387 35 25807 5, 25907 6, 258079

e-mail : forum_tz@bih. net.baweb: www.forumtz.com

tIItI

Ekspertna grupa Foruma gradana Tuzle

PREDLAZE

amandmane na Ustav Bosne i Hercegovine:

Amandmun I

I Prvi stav Preambule Ustava Bosne i Hercegovine se dopunjava i glasr:

I,,Oslanjajuti se na poitovanje ljudskog dostojanstva, slobode, jednakosti i socijalne pravde,"

IAmandman 2

I Posljednji stav Preambule Ustava Bosne i Hercegovine mijenja se i glasi:

I ,,Driavljani Bosne i Hercegovine, kao Boinjaci, Hrvati i Srbi koji su konstitutivni narodi,I nacionalne manjine i nacionalno neopredijeljeni, i kao gradani, ovim utvriluju Ustav Bosne i

Hercegovine."

IAmandmun 3

Ir Clan I, tadka2, Ustava Bosne i Hercegovine, mijenja se i glasi:

I ,,Bo.sna i Hercegovina je sloZena, demokratska, prayna, socijalna i sekularna driava kojasvoje postojanje i ureClenje zasniva na univerzalnim vrijednostima a posebno na

r vrijednostima antifuiizma."

T

Amandman 4!

Clan I, tadka 6, Ustava Bosne i Hercegovine, mijenja se i glasi:

t ,,Bosna i Hercegovina ima zastavu, grb i himnu u skladu sa zakonom koji donosi SlatpitinaBosne i Hercegovine."

rTt Clan I, talkaT, Ustava Bosne i Hercegovine, mijenja se i glasi:

I ,,Postoji driavljanstvo Bosne i Hercegovine i driavljanstvo entiteta.I

a)

rb)e'liien driavljanstva Bosne i Hercegovine, ili entiteta, iz bilo kojeg razloga kao ito

r)

c)

d)

IIIIIIT

tIItItIIIIIItt

su spol, raso, boja, jezik, ujera, politiiko ili drugo uujerenje, nacionalno ilidruineno porijeklo, vezivanje za neku nacionalnu manjinu, imovina, rodenje ilidrugi status.DrZavljani Bosne i Hercegovine mogu imati driavljanstvo neke druge driave, poduslovom da postoji bilateralni ugovor izmedu Bosne i Hercegovine i te driavekojim se to pitanje ureduje. Lica sa dvojnim driavljanstvom mogu glasati u Bosni iHercegovini samo ako je Bosna i Hercegovina zemlja njihovog prebivaliita.Driavljanin Bosne i Hercegovine u inostranstvu uiiva zaititu Bosne iHercegovine."

Amandman 6

elan II, tadka 1, Ustava Bosne i Hercegovine, mijenja se i glasi:

,,Bosna i Hercegovina i oba entiteta osigurat 6e najvifi nivo medunarodno priznatih ljudskihprava i osnovnih sloboda."

Amandman 7

U elanu II, tadka 3, Ustava Bosne i Hercegovine, tadka,,l" se mijenja i glasi:

,,1) pravo na obrazovanje pod jednakim uslovima."

Poslije tadke m) dodaju se slijedece tadke:n\ Pravo na rad i sloboda rada.o) Pravo na zaititu na radu.p) Pravo na zdravstvenu zaititu pod jednakim uslovima.q) Pravo na posebnu zaititu majke, djece, porodice, starih osoba, nezaposlenih i

osoba nesposobnih za rad i bez sredstaya za izdriavanje.r) Sloboda sindikalnog organizovanja i djelovanja.s) Pravo na itrajk.0 Pravo zaposlenih i ilanova njihovih porodica na socijalnu sigurnost i socijalno

osiguranje.u) Pravo zaposlenih da uiestvuju u upravljanju na radnom mjestu."

Amandman Iilan II, tadka 5, Ustava Bosne i Hercegovine, mijenja se i glasi:

,,Sva izbjegla i raseljena lica imaju pravo da se vrate u svoje domove.Ova lica, u skladu sa Anel<som VII Opiteg okvirnog sporazuma o miru u Bosni i Hercegoviniimaju pravo:

") da im se vrati imovina koje su bili liieni tokom neprijateljstava od 1991. godineb) da dobiju praviinu - triiinu nahtadu za bilo koju imovinu koja im ne moie biti

vratenaSvi pravni poslovi ili izjave u vezi sa vlasniitvom raseljenih ili izbjeglih lica, koje su date podprisilom, su niJtavni.Ova prava ne zastarijevaju."

tItT

IIIT

IttItIIIIItI

Amandman 9

etan ry Ustava Bosne i Hercegovine, mijenja se i glasi:

,,ilan IVSkup1tina Bosne i Hercegovine

Skupitinu Bosne i Hercegovine iine Predstavniiki dom i Dom naroda.

1. Predstavnitki domPredstavniiki dom ima 8I poslanika koji predstavljaju gradane Bosne i Hercegovine, od kojihje 50 iz Federacije Bosne i Hercegovine, a 3l iz Republike Srpske.

(a) Poslanici se biraju neposredno, tajnim glasanjem, na osnovu opiteg i jednakogbiraikog prava, Sto se ureduje izbornim zakonom Bosne i Hercegovine.

(b) Konstitutivna sjednica Predstavniikog doma te se odriati najkasnije u roku od 30dana po objavi sluibenih rezultata izbora

(c) Radom Predstavniikog doma rukovode predsjedavajuti i tri zamjeniknpredsjedavajuteg, od kojih jedan pripada parlamentarnoj manjini, na naiin uredenp os I ovniko m. P r e dsj e dav aj ut i i zamj eni c i pr e dsj e dav aj ut e g s e mij e nj uj u na funkc ij ipredsj edavaj uteg svakih I 2 mj eseci.

(d) Odluke u Predstavniikom domu se donose vetinom glasova ukupnog broja poslanika,ukoliko Ustavom nije propisana lwalifikovana vetina.

(e) Kvorum iini vetina poslanika u Predstqvniikom domu.

2. Dom narodaDom naroda sastoii se od 3I delegata, od kojih je l7 iz Federacije Bosne i Hercegovine i to:6 Boinjaka, 6 Hrvata i 3 Srbina i 2 iz reda nacionalnih manjina i nacionalnoneopredijelienih,il4izRepublikeSrpske,ito:6Srba,3Boinjaka,3Hryatai2izredanacionalnih manj ina i nacionalno neopredij elj enih.

a) Predloiene delegate iz Federacije Bosne i Hercegovine biraju odgovarajuti kluboviDoma naroda Federacije Bosne i Hercegovine, a delegate iz Republike Srpske poistom principu biraju odgovarajuti klubovi Vijeta naroda Republike Srpske.

b) Konstitutivna sjednica Doma naroda te se odriati najkasnije u roku od 30 dana poobj avi s luibenih rezultata izbora.

c) Radom Doma naroda rukovode predsjedavajuti i tri zamjenika predsjedavajuteg izreda konstitutivnih naroda i nacionalnih manjina i nacionalno neopredijeljenih, nanaiin odreden Poslovnikom. Predsjedavajuti i zamjenici predsjedavajuteg semij e nj uj u na funkc ij i pr e dsj e dav aj ut e g sv akih I 2 mj e s e c i.

d) U svrhu odluiivanja po pitanjima od vitalnog nacionalnog interesa delegati seorganizuju u klubove delegata konstituivnih naroda i delegata nacionalnih manjina inacionalno neopredij elj enih.

e) Kvorum za rad Doma naroda iini I7 delegata, s tim da je prisutno najmanje po 5delegata iz reda svakog konstitutivnog naroda i 2 iz reda nacionalnih manjina inacionalno neopredijeljenih, ukljuiujuti po jednu tretinu delegata sa teritorije obaentiteta.

f) Odluke u Domu naroda se donose vetinom glasova ukupnog broja delegata poduslovom da za odluku glasa najmanje po jedna tretina od ukupnog broja delegata izoba entiteta. Ukoliko ne bude postignuta potrebnavetina, Dom naroda moZeformiratikomisiju sastavljenu od delegata iz obq entiteta na paritetnoj osnovi koja te pokuSatida pronade kompromisno rjeienje u roku od 5 dana. Ukoliko Dom naroda ne prihvatiprijedlog komisije smatrat te se da odluka nije donesena.

ItIIT

IIIIIIIIIItIItI

g) Ukoliko najmanje ietiri delegata iz reda jednog konstitutivnog naroda u Domunaroda smatraju da se odlukom Skupitine Bosne i Hercegovine vrijeda vitalni intereskonstitutivnog naroda kojeg zastupaju, imaju pravo uloiiti veto. U tom sluiaju, Domte formirati komisiju sastavljenu od po jednog delegata iz reda svakog konstitutivnognaroda, koja te nastojati da u roku od pet dana pronacle kompromisno rjeienje.Ukoliko komisija ne pronade kompromisno rjeienje konsenzusom, ili ukoliko se za torjeYenje ne izjasni vetina prisutnih delegata iz reda svakog konstitutivnog naroda nasjednici Doma naroda, smatrate se da odluka nije usvojena.

h) Ukoliko najmanje ietiri delegata iz reda jednog konstitutivnog naroda stave veto noodluku Skupitine Bosne i Hercegovine zbog ugroienosti vitalnog nacionalnoginteresa, a najmanje ietiri delegata iz reda drugog konstitutivnog naroda se izriiitomizjavom izjasni protiv veta, Ustavni sud Bosne i Hercegovine 6e odluiivati o tome da lise sporna odluka odnosi na pitanje od vitalnog interesa konstitutivnog naroda. Akovetina sudija Ustavnog suda, koja ukljuiuje dvoje sudija iz reda konstitutivnognaroda iiji delegati u Domu naroda su uloZili veto, smatra da sporna odluka ne sadrZipitanje od vitalnog interesa konstitutivnog naroda, Dom naroda 6e donijeti odluku poredovnom postupku. U suprotnom, Dom naroda te donijeti odluku kako je propisano u

taiki g) ovog ilana.

3. Zajedniike odredbe(a) Mandat poslanika i delegata traje 4 godine

ft) Domovi su ravnopravni u odluiivanju. Sve odluke iz nadleinosti SkupStine Bosne iHercegovine moraju biti usvojene u istoujetnom tekstu u oba doma.

(c) Odluke SkupJtine BiH stupaju na snagu osmog dana po objavljivanja u Sluibenomglasniku BiH, ukoliko zakonom drugaiije nije odredeno

(d) Poslanici i delegati nete biti pozivani na lcriviinu i grailanslcu odgovornost za djelauiinjena u vrienju svoje funkcije

4. NadleinostiSkupitina Bosne i Hercegovine:

a) Odluiuje o promjeni Ustava Bosne i Hercegovineb) Usvaja zakone, druge propise i opite adec) Usvaja budiet institucija Bosne i Hercegovined) Odluiuje o ratifikaciji medunarodnih ugovora i sporazumae) Usvaja sigurnosnu i odbrambenu strategiju Bosne i Hercegovinef) Bira Predsjednika i potpredsjednike Bosne i Hercgovineg) Imenuje Predsjednika i ilanove Saujeta ministara Bosne i Hercegovine i vrii kontrolu

njihovog radah) Bira sudije Ustavnog suda Bosne i Hercegovinei) Odluiuje o raspisivanju referenduma u skladu sa zakonomj) Vrii kontrolu rada obaujeitajno-bezbjednosnih sluibik) Daje amnestiju za lcriviina djela u skladu sa zakonoml) Odluiuje o proglaiavanju ratnog i vanrednog stanjam) Obavlja i druge poslove u skladu sa Ustavom i zakonom"

IIItItIttT

tItIIIIIII

Amandman 10

etan V Ustava Bosne i Hercegovine, mijenja se i glasi:

,,ehn vPredsjednik i potpredsjednici Bosne i Hercegovine

Funkciju iefa driave vrii Predsjednik Bosne i Hercegovine, a u sluiajevima utvrdenim ovim(Jstavom Predsjednik i tri potpredsjednika zajedno. Predsjednik i potpredsjednici dolaze izreda konstitutivnih naroda, nacionalnih manjina i nacionalno neopredijeljenih. Predsjednik ipotpredsjednici ne mogu biti iz jednog entiteta.

1. Izhor Predsjednika i potpredsjednika Bosne i Hercegovinea) Kandidati za Predsjednika i potpredsjednike se biraju iz reda poslanika

Predstavniikog doma Skupftine Bosne i Hercegovine. Kandidate za Predsjednika ipotpredsjednike moZe predloiiti najmanje 10% poslanika. Poslanik moie uiestvovati u

pr edlaganj u s amo j edn o g kandi dat a.

b) Klubovi delegata u Domu naroda se vetinom glasova svojih ilanova opredjeljuju se

za jednog kandidata iz reda svog konstitutivnog naroda kao i iz reda nacionalnihmanjina i nacionalno neopredijeljenih. Unrdena lista od 4 (ietiri) kondidatadostavlja se Predstavniikom domu na potvrdivanje. Ukoliko Predstavniiki dom ne

potvrdi listu izjainjavat te se pojedinaino o svakom kandidatu sa liste. Ukoliko nekood kandidata ne dobije potrebnu vetinu u Predstavniikom domu, odgovarajuti klubdelegata u Domu naroda te, po ranije utvrilenoj proceduri, predloiiti drugogknndidata o kome 6e se Predstavniiki dom izjaYnjavati. Predsjednik i potpredsjednicite biti izabrani u roku od I5 (petnaest) dana po konstituisanju Skupitine Bosne iHercegovine.

c) Izabrani kandidati za Predsjednika i potpredsjednike se mijenjaju nafunkcijiPredsjednika svakih I2 mjeseci u skladu sa redoslijedom utvrdenim na listi za izbor.Redoslijed na listi se utvriluje Zrijebanjem u Domu naroda prilikomformiranja liste.Mandat Predsjednika i potpredsjednika traje 4 (ietiri) godine. Isto lice moie bitibirano nafunkciju Predsjednika najviie 2 (dva) puta.

2. Nadleinosti Predsj ednika i potpredsj ednikaPredsjednik Bosne i Hercegovine:

a) Predstavlja Bosnu i Hercegovinu.b) Proglaiava ukazom zakone usvojene u Skupitini Bosne i Hercegovine.c) Potpisuje medunarodne ugovore i sporazume.d) Imenuje diplomatske predstavnike Bosne i Hercegovine na prijedlog Saujeta ministara

u skladu sa zakonom.e) Saziva i rukovodi sjednicama Vrhovnog saujeta sigurnosti i odbrane BiH0 imenuje vojne i vojno-diplomatske predstavnike Bosne i Hercegovine u diplomatsko-

konzularnim predstavniStvima Bosne i Hercegovine, medunarodnim organizacijama iinstitucijama

g) donosi odlulat o strukuri OruZanih snagq u skladu sa zakonomh) imenuje nosioce najviiih vojnih duinosti u skladu sa zakonomi) Akredituje i prima strane diplomatske predstavnike u skladu sa zakonom.j) Moie zatraiiti sazivanje sjednice Saujeta ministara ili bilo kog doma Skupitine Bosne

i Hercegovine i uiestvovati u njihovom radu.k) Daje pomilovanje u skladu sa zakonom."

IIItIT

IItttItIIIIttt

Amandman 11

UUstavuBosneiHercegovineelanVtadka4sebri5eadlanVtadka5postajedlanVtadka3i glasi:

,,3. Vrhovni saujet sigurnosti i odbrane Bosne i Hercegovine

Vrhovni saujet sigurnosti i odbrane Bosne i Hercegovine je vrhovni komandant Oruianihsnaga Bosne i Hercegovine.

1. Sustav i naiin odluiivanjaa) Vrhovni saujet sigurnosti i odbrane iine predsjednik i potpredsjednici Bosne i

Hercegovine, predsjednik Saujeta ministara Bosne i Hercegovine, komandantzajedniikng Staba Oruianih snaga Bosne i Hercegovine, predsjedavajuti domovaSkupitine Bosne i Hercegovine i predsjednici entiteta.

b) Vrhovni saujet sigurnosti i odbrane donosi odluke iz svoje nadleinosti konsenzusom.

2. NadleinostiVrhovni saujet sigurnosti i odbraneje nadleian da:

a) predlaie Skupitini Bosne i Hercegovine proglaienje ratnog ili vanrednog stanja;b) predlaie Slaryitini Bosne i Hercegovine sigurnosnu i odbrambenu politiku Bosne i

Hercegovine;c) ovlasti predsjedavajuteg Vijeta ministara da provede odluku o upotrebi i razmjeitaju

Oruianih snaga u zemlji putem nadleinog ministarstva;d) angaiuje sistem sigurnosti i odbrane za pruianje pomoti civilnim organima u sluiaju

prirodnih, humanitarnih i drugih katastrofa ili nesreta;e) obavlja druge poslove u skladu sa zakonom."

Amandman 12

U Ustavu Bosne i Hercegovine, iza dlana V dodaje se novi dlan Va koji glasi:Ustava Bosne i Hercegovine,

,,ehn VaVijede ministara Bosne i Hercegovine

Vijete ministara Bosne i Hercegovine je institucija imrine vlasti Bosne i Hercegovine kojasvoja prava i duinosti vrfi kao vladine funkcije. Vijete ministara je odgovorno za provotlenjepolitike i odluka institucija Bosne i Hercegovine o iemu podnosi izujeitaj Skupitini Bosne iHercegovine.

1. Sastav, izbor i odgovornosta) Vijete ministara iine predsjednik i ministri. U njegov sastav ulazi jednak broj ilanova

iz reda konstitutivnih naroda i odgovarajuti broj ilanova iz reda nacionalnih manjinai nacionalno neopredijeljenih. Najviie dvije tretine ministara mogu biti sa teritorijeFederacije Bosne i Hercegovine.

b) Kandidata za predsjednika Vijeta ministara Bosne i Hercegovine predlaZepredsjednik Bosne i Hercegovine, uz saglasnost potpredsjednikd Bosne i Hercegovine.Kandidat za predsjednikn Vijeta ministara predlaie ministre. Skupitina Bosne iHercegovine bira predsjednika i ministre Vijeta ministara u redovnom postupkuodluiivanj a u domovima.

tItT

ItIIIIIt

tItIIII

c) Sastav, naiin odluiivanja i druga pitanja koja bliie ureduju rad Vijeta ministaraBosne i Hercegovine, kao i nadleinosti ministarstava bi6e ureileni odgovarajutimzakonima.

d) Vijete ministara odgovorno je Skupitini Bosne i Hercegovine, a podnijete ostavkuukoliko mu Skupitina Bosne i Hercegovine izglasa nepoujerenje. Ministre moZe

smijeniti Slaryitina Bosne i Hercegovine, samoinicijativno ili na prijedlogpredsj ednika Vij e t a mini s t ar a.

2. NadleinostiVijete ministara:

a) odgovara za zaititu teritorijalnog integriteta i medunarodnog suvereniteta zemlje uskladu sa Ustavom BiH i medunarodnim pravom,

b) sprovodi politiku i izvriava aHe i odluke SkupJtine Bosne i Hercegovinec) vodi spoljnu politiku i predlaie diplomatske predstavnike Bosne i Hercegovine;d) predlaie zakone i druge akte iz nadleZnosti Skupitine Bosne i Hercegovine;e) predlaie budZet Skupitini Bosne i Hercegovine;

0 osigurava ravnomjernost razvoja Bosne i Hercegovine i redistribuciju sredstava u

skladu sa utvrdenom politikom, budietom zemlje i zakonom,g) donosi uredbe i druge podzakonske propise potrebne za izvrienje zakona;h) stara se o izvriavanju odlukn Ustavnog suda Bosne i Hercegovine;D osniva i usmjerava rad upravnih organa i organizacija Bosne i Hercegovine u skladu

sa zakonom;j) osigurava izvriavanje obaveza Bosne i Hercegovine u skladu sa Ustavom i zakonom;k) obavlja druge duZnosti poujerene Ustavom i zakonom.

Vijete ministara Bosne i Hercegovine nadleino je da stavi van snqge, do odluke Ustavnogsuda Bosne i Hercegovine, bilo koji zakon, drugi propis ili opiti alct ili radnju bilo kojegorgana zakonodavne i izvrine vlasti u Bosni i Hercegovini, kojim se dovodi u pitanjeteritorijalni integritet i medunarodni suverenitet Bosne i Hercegovine.

Vijete ministara Bosne i Hercegovine nadleino je i za druga pitanja iz svoje nadleinosti od

I znaiaja za funkcioniranje driave i koordinaciju medu entitetima. "

I

Amandman 13

,,ebn VI - Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je samostalan i nezavisan organ koji Jtiti ustavnost izakonitost i manjinska prava i slobode.Odluke Ustavnog suda su konaine i opite obavezujute.

1. Ustavni sud odluiuje o:a) saglasnosti ustava entiteta sa ovim Ustavom, medunarodnim ugovorima i

op i t e p r i hv at e nim pr av i I i m a m e dunar o dno g pr av a ;b) saglasnosti potvrdenih meilunarodnih ugovora sa Ustavom;c) saglasnosti drugih opitih aknta sa zakonom Bosne i Hercegovine;d) saglasnosti opitih akata entiteta, kantona i jedinica lokalne samouprave sa Ustavom i

zakonom:e) saglasnosti opitih akata organizacija kojima su poujerena javna ovlaitenja, politiikih

stranaka, sindikata, udruZenja gradana i kolehivnih ugovora sa Ustavom i zakonom.

IIIIIIIttItItIIItItI

I.a Ustavni sud:a) rjeiava sukob nadleZnosti izmeilu entiteta i drZave Bosne i Hercegovine;b) rjeiava sukob nadleinosti izmedu sudova i drugih drZavnih orgqna;c) rjeSava sukob nadleinosti izmedu organa entiteta i organa Bosne i Hercegovine;d) rjeiava sukob nadleinosti izmeilu entiteta;e) nadzire ustavnost i zakonitost izbora, driavnog referenduma i inicijativa gradana te

rjeiava izborne sporove koji nisu u djelolvugu redovnog sudstva.

Ustavni sud odluiuje o ustavnosti programa i djelovanja politiikih stranakq i o zabrani radapolitiike stranke, sindikalne organizacije ili udruienja gradana.Ustavni sud moZe ocjenjivati ustavnost zakona, te ustavnost i zakonitost drugih propisa kojisu prestali vaiiti ako od tog prestanka do podnoienja zahtjeva ili prijedloga za polvetanjepostupkn nije proilo viie od godine dana.Ustavni sud prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti, te o uoienim pojavama neustavnosti inezakonitosti podnosi izujeitaje Skupitini Bosne i Hercegovine.

2. Ustavna tuibaUstavni sud odluiuje povodom ustavnih tuibi protiv pojedinainih akata ili radnji driavnihorgana, orgqna entiteta, kantona i jedinica lokalne samouprave, te pravnih lica koja imajujavna ovlaitenja knda su tim aktima povrijedena ili uslvatena ljudska prava i osnovneslobode, kao i provo na lol@lnu i regionalnu samoupravu zajamienu Ustavom Bosne iHercegovine, ako su iscrpljena ili nisu predvidena druga pravna sredstva za njihovu zaititu.

3. Obezbjeilenje izvrienja odlukeSvako je duian da poituje i izvriava odlulat Ustavnog suda.Ustavni sud svojom odlukom ureiluje naiin njenog imrienja, kada je to potrebno.Izvrienje odluke Ustavnog suda ureiluje se zakonom Bosne i Hercegovine.

4. Sastav, izbor i imenovanje sudija Ustavnog sudaUstavni sud iini l0 sudija od kojih su tri iz reda boinjaikog naroda, tri iz reda hrvatskognaroda, tri iz reda srpskog naroda te jedan sudac iz reda nacionalnih manjina i nacionalnone opr e dij elj e nih gr ad ana.Sudije Ustavnog suda imenuje Skupitina Bosne i Hercegovine na osnovu liste kandidata kojuu skladu sa zakonom, utvriluje Visoko sudsko i tuiilaiko vijete Bosne i Hercegovine.Za sudiju Ustavnog suda moie biti izabrana osoba koja je driavljanin Bosne i Hercegovine ikoja je iz reda istaloutih pravnika i drugih istaknutih struinjaka druinenih naukn, visokogmoralnog ugleda i koja je prije izbora na tu duinost navriila 45 godina Zivota.Za sudiju Ustavnog suda ne moie biti izabrana osoba koja je u razdoblju od pet godina prijeizbora obnaiqla bilo koju duinost u politiikoj stranci.Sudije Ustavnog suda imenuju se na devet godina. Jedno lice moZe biti imenovano za sudijuUstavnog suda najviie dva puta.

5. Pokretanje postupka pred Ustavnim sudomPostupakpred Ustavnim sudom mogu polwenuti:

a) predsjednik ili potpredsjednik bilo kojeg zakonodavnog tijela vlasti u Bosni iHercegovini;jedna ietvrtina poslanika u Predstavniikom domu Skupitine BiH ili jednaietvrtina delegata u Domu naroda Skupitine BiHpredsjednik i potpredsjednici Bosne i Hercegovine;predsjednik i potpredsjednici Vijeta ministara Bosne i Hercegovine ili jednatr e tina minis tara Vij e ta minist ar a ;

b)

c)d)

ttItIT

IItIItItIItIII

e) bilo koji sud ili tuiilaitvo u Bosni i Hercegovini u sluiaju da se pred tim sudom ilituiilaitvom postavi pitanje usklailenosti zakona ili drugog propisa sa ovimUstavom o iijem vaienju ovisi odluka tog suda ili tuZilaJna;

f) javni pravobranilac u sluiajevima kada se postavi pitanje uskladenosti zakona ilidrugog propisa sa ovim Ustavom od iije primjene zavisi zaitita pravq ili pravnihinteresa drZave Bosne i Hercegovine, entiteta, ksntona, grada ili optine; te

g) vetina ilanova predstavniikog tijela jedinica lokalne ili regionalne samouprave opitanjima zaitite prava na lokalnu ili regionalnu samoupravu.

h) Inicijativu za pokretanje postupka pred Ustavnim sudom Bosne i HercegovinemoZe dati svaki gradanin Bosne i Hercegovine.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine moie po vlastitoj inicijativi polvenuti postupak za ocjenuus tavnos ti ili z akonit os ti.Uretlenje Ustavnog suda, prestanak duinosti sudije, uujeti i razlozi za polcretanje postupkaocjene ustavnosti i zakonitosti, postupak i pravno djelovanje njegovih odluka, za|tita ljudskihpravo i osnovnih sloboda zaititenih Ustavom, medusobni odnosi Ustavnog suda BiH i drugihsudovo, uredit te se ustavnim zakonom."

BOSNA I IIERCEGOVINAPARLAMENTARNA SKUPSTINA

BOSNE I IIERCEGOVINEPREDSTAVNrirvznsrupmin DoM

DOMNARODAVIJE CE NACIONALNIH MANJINA

BOSNE I IIERCEGOVINE

Broj : 06/4-50-1-61-SY1 1

Samjevo, 02.11.2011. godine

EOCIIA H )GPIPIOBI,ITIATIAPJIAMEIITAPIIA CKYTIIIITI4HA

EOCITE lI )(EPlprOBI,IIrENPEAC TABHI,ITIKI,I AOM

AOM IIAPOAACABIET HAItr4OHAJtrilD( MAEUHA

BOCHE I4 )GPIIETOBHIIE

.n41

O t,oL- Sa- 4{-1tr1O- ln,

PRIVREMENA ZAJEDNIEKA KOMISIJA OBA DOMA ZA SPROVODENJEPREUSDE EVROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA U STRAZBURU UPREDMETU SEJDIC I NTNCT PROTIV BOSNE I HERCEGOVINE

PREDMET: Prijedlog amandmana na Ustav Bosne i Hercegovine u cilju sprovodenjapresude Evropskog suda za ljudska prava u Starzburu u predmetu

Sejdic i Finci protiv Bosne i Hercegovine

PoStovani.

Vijeia nacionalnih manjina Bosne i Hercegovine zahvaljuje se Priwemenoj zajednidkoj komisijioba doma u sprovodenju presude Evropskog suda za ljudska ptavau Starzburu u predmetu Sejdiii Finci protiv Bosne i Hercegovine, na ukljudenju u rad predstavnika Vije6a nacionalnih manjina

Bosne i Hercegovine.

U prilogu dostavljamo Prijedlog amandmana na Ustav Bosne i Hercegovine, a u cilju sprovodenja

presude Evropskog suda za ljudska prava u Starzburu u predmetu Sejdid i Finci protiv Bosne i

Hercegovine,a koie ie Vijece nacionalnih maniina Bosne i Hercegovine, u saradnji sa entitetskim

vijeiima, dostavilo 22,03.2010.godine Radnoj grupi Vije6a ministara za provodenje Akcionogplana zaizvrsenje presude Evropskog sudaza ljudska prava u Starzburu.

S po5tovanjem,maniina BiH

Dostavljeno:- naslovu- a/a

Trg BiH l, Sarajevo / Tpr EraX l, Capajeeo, Tel/Te.n: (+387 33) 28 4438, Fax: (+387 33) 7l 37 ll

t2Na osnow dlana X. l. Ustava Bosne I Hercegovine, Parlamentarna skup5tina Bosne I Hercegovinena _sjednici Predstavnidkog doma, odrZanoj _2010. godine, i na _ sjednici Doma naroda,

odrLanoj 2010. godine, donjelaje

NA u s rAv " dKttl"#fri iti ovr*"

- U preambuli Ustava Bosne i Hercegovine, iza rijedi "konstitutivni narodi" bri5e se zagrada sa

rijedima " u zajednici sa ostalima" i dodaju sljede6e rijedi:

" sa Albanacima, Crnogorcima, Cesima, Italijanima, Jevrejima, Madarima, Makedoncima,Nijemcima, Poljacima, Romima, Rumunima, Rusima, Rusinima, Slovacima, Slovenacima,Turcima, Ukraj incima".

Takode u preambuli Ustava Bosne i Hercegovine,izarijedi "gradani" dodaju se rijedi:

"'nacionalno neopredjeljeni ".

- Amandman II. na Ustav Bosne i Hercegovine stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u

"sluZbenom glasniku BiH", a primjenjivat 6e se od prvih narednih Op5tih izborcu BiH. .

oBR AZLoi:n NJE

I. USTAVNI OSNOV ZA USVAJANJE AMANDMANA NA USTAV BOSNE IHERCEGOVINE

Ustavni osnov za usvajanje Amandmana II. Na Ustav Bosne I Hercegovine sadrZan je u dlanu

X. stav 1. Ustava Bosne i Hercegovine koji glasi da "Ovaj Ustav moLe biti mjenjan idopunjavan odlukom Parlamentarne skupStine biH. koja ukljuduje dvotredinsku ve6inu prisutnihI koji glasaju u Predstavnidkom domu.

III. R.AZLOZI ZA USVAJANJE AMANDMANA

PredloZeni amandman otklanja diskriminaciju, jer dinjenica da konstitutivnost tri naroda uBosni i Hercegovini nije rezultirala i ravnopravnim poloZajem na cijeloj teritoriji Bosne iHercegovine ukazuje da odredena ustavna rje5enja treba uskladiti i sa odlukom Ustvanog suda

Bosne i Hercegovine o ravnopravnosti sva tri naroda na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine,

ali istovremeno primjeniti u cijelosti i Protokol br.12 Evropske konvencije o ljudskim pravima i

osnovnim slobodama, kao i odluku Evropskog suda za ljudska prava u Starzburu o obaveznom

ude56u nacionalnih manjina, odnosno njihovoj mogudnosti da ravnopravno s drugima budu

predstavljeni kako u izvr5noj tako i u zakonodavnoi vlasti.

III. OBRAZLOZNN.TBPREDLOZENIHRJESENJA

PredloZeni amandman otklanja diskriminaciju, jer nacionalna manjina, u skladu sa Zakonom, o

za5titi pripaclnika nacionalnih manjina. je dio stanovniStva-drlavljana BiH koji ne pripadaju nijednom od tri konstitutivna naroda, a sadinjavaju je ljudi istog ili slidnog etnidkog porijekla. iste

ili sli,Jne tradicije, obidaja, vjerovanja, ieztka, kulture i duhovnosti i bliske ili srodne povijesti idrugih obiljeZja. BiH Stiti poloZaj i ravnopravnost pripadnika nacionalnih manjina: Albanaca.

Cmogoraca, eeha,Italijana, Jevreja, Malara. Makedonaca, Niiemaca, Poljaka, Roma, Rumuna,

Rusa, Rusina, Slovaka.Slovenaca, Turaka. Ukraiinaca.

Na osnovu dlana X. 1. Ustava Bosne I Hercegovine, Parlamentarna skupStina Bosne I Hercegovinena _sjednici Predstavnidkog doma, odrZanoj 20t0. godine, i na _ sjednici Doma naroda,

odrZanoj 010. godine, donjelaje

AMANDMAN III.NA USTAV BOSNE I HERCEGOVINE

U Ustavu Bosne i Hercegovine dlan IV. stav 1. mijenja se i glasi:

- " 1. Dom naroda

Dom naroda se sastoji od 19 delegata, pet Bo5njaka, pet Hrvata, pet Srba i detiri delegata iz rcdanacionalih manjina u Bosni i Hercegovini, koje predlaZe Vije6e nacionalnih manjina BiH i to: dva

izYijetanacionalnih manjina Federacije Bosne i Hercegivine i dva iz Savjeta nacionalnih m ina

Republike Srpske."

- Anrandman III. na Ustav Bosne i Hercegovine stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u

"sluZbenom glasniku BiH", a primjenjivat ie se od prvih narednih Op5tih izborau BiH.

IV.

OBR AZLOZE NJE

USTAVNI OSNOV ZA USVAJANJE AMANDMANA NA USTAV BOSNE IHERCEGOVINE

Ustavni osnov za usvajanje Amandmana III. Na Ustav Bosne I Hercegovine sadrZan je u dlanuX. stav L Ustava Bosne i Hercegovine koji glasi da "Ovaj Ustav moZe biti mjenjan idopunjavan odlukom Parlamentarne skup5tine biH. koja ukljuduje dvotredinsku vedinu prisutnihI koji glasaju u Predstavnidkom domu.

V. RAZLOZI ZA USVAJANJE AMANDMANA

PredloZeni amandman otklanja diskriminaciju, jer dinjenica da konstitutivnost tri naroda uBosni i Hercegovini nije rezultirala i ravnopravnim poloLatem na cijeloj teritoriji Bosne iHercegovine ukazuje da odredena ustavna rjeSenja treba uskladiti i sa odlukom Ustvanog suda

Bosne i Hercegovine o ravnopravnosti sva tri naroda na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine,ali istovremeno primjeniti u cijelosti i Protokol br.12 Evropske konvencije o ljudskim pravima iosnovnim slobodama, kao i odluku Evropskog suda za ljudska prava u Starzburu o obaveznomudeS6u nacionalnih manjina, odnosno njihovoj mogudnosti da ravnopravno s drugima budupredstavljeni kako u izvr5noj tako i u zakonodavnoj vlasti.

VI. OBRAZLOZEN.TNPREDLOZENIHRJESENJA

PredloZeni amandman osigurava mogudnost kandidovanja svih gradana Bosne i Hercegovine

za mjesto u Domu naroda Parlamentarne skupStine BiH bez obzira u kom dijelu zemlje Zive.

PredloZeni amandman osigurava mogu6nost svih gradana BiH da glasaju za kandidata po svom

izboru bez trenutnih suZavanja limitacije na kandidate tz rcda samo jednog ili dva naroda.

6

Na osnovu dlana X. 1. Ustava Bosne I Hercegovine, Parlamentarna skup5tina Bosne I Hercegovine

odr1anoj 2010. godine, donjelaje

AMANDMAN IV.NA USTAV BOSNE I HERCEGOVINE

U Ustavu Bosne i Hercegovine stav prvi dlana V. mijenja se i glasi:

" PredsjedniStvo

Predsjedni5tvo Bosne i Hercegovine se sastoji od detiri dlana: jednog Bo5njaka, jednog Hrvata,jednog Srbina i jednog dlana iz reda nacionalih manjina u Bosni i Hercegovini ili gratlinaina Bosne iHerce govine, koj i j e nacionalno neopredj elj en".

- Amandman IV. na Ustav Bosne i Hercegovine stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u

"sluZbenom glasniku BiHo', a primjenjivat ie se od prvih narednih Op5tih izborau BiH.

oBR AZLoi,n NJE

VII. USTAVNI OSNOV ZA USVAJANJE AMANDMANA NA USTAV BOSNE IHERCEGOVINE

Ustavni osnov za usvajanje Amandmana IV. Na Ustav Bosne I Hercegovine sadrZan je u dlanuX. stav 1. Ustava Bosne i Hercegovine koji glasi da "Ovaj Ustav moZe biti mjenjan idopunjavan odlukom Parlamentarne skup5tine biH, koja ukljuduje dvotredinsku veiinu prisutnihI koji glasaju u Predstavnidkom domu.

VUI. RAZLOZI ZA USVAJANJE AMANDMANA

PredloZeni amandman otklanja diskriminaciju. jer dinjenica da konstitutivnost tri naroda uBosni i Hercegovini nije rezultirala i ravnopravnim pololajem na cijeloj teritoriji Bosne iHercegovine ukazuje da odreclena ustavna rjeSenja treba uskladiti i sa odlukom Ustvanog suda

Bosne i Hercegovine o ravnopravnosti sva tri naroda na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine,ali istovremeno primjeniti u cijelosti i Protokol br.12 Evropske konvencije o ljudskim pravima iosnovnim slobodama, kao i odluku Evropskog suda za ljudska prava u Starzburu o obaveznom

ude56u nacionalnih manjina, odnosno njihovoj mogudnosti da ravnopravno s drugima budupredstavljeni kako u izvrsnoj tako i u zakonodavnoj vlasti.

IX. OBRAZLOZNN;N PREDLOZENIH RJESENJA

PredloZeni amandman osigurava mogudnost kandidovanja svih gradana Bosne i Hercegovine

za mjesto u Predsiedni5tvu BiH bez obzira u kom dijelu zemlje Live.

PredloZeni amandman osigurava mogu6nost svih gradana BiH da glasaju za kandidata po svom

izboru bez trenutnih suZavanja limitacije na kandidate iz rcda samo jednog ili dva naroda.

" .,,i,*rt I t_ttu|lcEGovlNA' , tiiit!il $iltjp$ilfit [0$t{E |ilERIEB0viltt

Forum graalana Tuzle

PREDSJEDAVAJUEEM PRIVREMENE ZAJEDNICXN TOUISIJEGosp. Sefrku DZaferovidu

Predmet: Prijedlog Foruma gratlana Tuzle o nadinu implementacije presude Ewopskogsuda za ljudska prava u Strazburu u predmetu Sejdi6 i Finci protiv BiH, kao iodluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o ravnopravnosti sva.fiikonstitutirma naroda na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine

PoStovani,

U skladu sa zakljudcima Priwemene zajednidke komisije oba doma za sprovodenje presudeEwopskog suda za ljudska prava u Strazburu u predmetu Sejdi6 i Finci protiv Bosne iHercegovine od 18.10.2011., dostavljam Vam prijedlog Foruma gradana Tuzle o nadinuimplementacije Presude Ewopskog suda za ljudska prava u Strazburu, kao i odluke Ustavnogsuda Bosne i Hercegovine o rawropraurosti sva tri konstitutivna naroda na teritoriji cijeleBosne i Hercegovine.

S poStovanjem,

Sarajevo,03.11.20l1. {t

Na onovu dlana X.I Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentama skupStina Bosne iHercegovine na _ sjednici Predstavnidkog doma, odrZanoj 2}_godine, i na _sjednici Doma naroda, odrZanoj 2}_godine, donijela je

AMANDMAN II.NA USTAV BOSNE I HERCEGOVINE

Posljednji stav Preambule Ustava Bosne i Hercegovine mijenja se i glasi:

,,Driavljani Bosne i Hercegovine, kao Boinjaci, Hrvati i Srbi koji su konstitutivni narodi,nacionalne manjine i nacionalno neopredijef eni, i kao gradani, ovim utvrduju Ustav Bosne iHercegovine. "

AMANDMAN III.NA USTAV BOSNE I HERCEGOVINE

etan Mstava Bosne i Hercegovine, mijenja se i glasi:

,,ilan IVSkup\tina Bosne i Hercegovine

Skupitinu Bosne i Hercegovine iine Predstavniiki dom i Dom naroda.

1. Predstavniiki domPredstavniiki dom imcr 8l poslanika koji predstavljaju gradane Bosne i Hercegovine, od kojihje 50 iz Federacije Bosne i Hercegovine, a 3l iz Republike Srpske.

(a) Poslanici se biraju neposredno, tajnim glasanjem, na osnovu opiteg i jednakogbiraikogprava, ito se ureduje izbornim zakonom Bosne i Hercegovine.

(b) Konstitutivna sjednica Predstavniikog doma te se odrZati najkasnije u roku od 30dana po objavi sluibenih rezultata izbora

(c) Radom Predstavniikog doma rukovode predsjedavajuti i tri zamjenikapredsjedavajuteg, od kojih jedan pripada parlamentarnoj manjini, na naiin uredenp o s I ovni ko m. P r e dsj e dav aj ut i i z amj eni c i pr e d sj e dav aj ut e g s e mij e nj uj u na funkc ij ipredsj edavajuteg svakih I 2 mj eseci.

(d) Odluke u Predstavniikom domu se donose vetinom glasova ukupnog broja poslanika,ukoliko Ustavom nije propisana kvalifikovana vetina.

(e) Kvorum iini vetina poslanika u Predstavniikom domu.

2. Dom narodaDom naroda sastoji se od 31 delegata, od kojih je l7 iz Federacije Bosne i Hercegovine i to:6 Boinjaka, 6 Hrvata i 3 Srbina i 2 iz reda nacionalnih manjina i nacionalnoneopredijeljenih,i14izRepublikeSrpske,ito: 6Srba,3Boinjaka,3Hrvatai2izredanacionalnih manj in a i nacionalno neopredij elj enih.

a) Predloiene delegate iz Federacije Bosne i Hercegovine biraju odgovarajuti kluboviDoma naroda Federacije Bosne i Hercegovine, a delegate iz Republike Srpske poistom principu biraju odgovarajuti klubovi Vijeta naroda Republike Srpske

Konstitutivna sjednica Doma naroda te se odriati najkasnije u roku od 30 dana poobj avi s luZbenih rezultata izbora.Radom Doma naroda rukovode predsjedavajuti i tri zamjenika predsjedavajuteg izreda konstitutivnih naroda i nacionalnih manjina i nacionalno neopredijeljenih, nanaiin odreden Poslovnikom. Predsjedavajuti i zamjenici predsjedavajuteg se

mijenjuju na funkciji predsjedavajuteg svakih l2 mjeseci.U svrhu odluiivanja po pitanjimq od vitalnog nacionalnog interesa delegati se

organizuju u klubove delegata konstituivnih naroda i delegata nacionalnih manjina ina ci ona lno ne opr e dij e lj enih.Kvorum za rad Doma naroda iini 17 delegata, s tim da je prisutno najmanje po 5delegata iz reda svakog konstitutivnog naroda i 2 iz reda nacionalnih manjina inacionqlno neopredijeljenih, ukljuiujuti po jednu tretinu delegata sa teritorije obaentiteta.Odluke u Domu naroda se donose vetinom glasova ukupnog broja delegata poduslovom da za odluku glasa najmanje po jedna tretina od ukupnog broja delegata izoba entiteta. Ukoliko ne bude postignuta potrebna vetina, Dom naroda moie formiratikomisiju sastavljenu od delegata iz oba entiteta na paritetnoj osnovi koja te pokuiatida pronade kompromisno rjeienje u roku od 5 dana. Ukoliko Dom naroda ne prihvatiprijedlog komisije smatrat te se da odluka nije donesena.Ukoliko najmanje ietiri delegata iz reda jednog konstitutivnog naroda u Domunaroda smatraju da se odlukom Skupitine Bosne i Hercegovine vrijeda vitalni intereskonstitutivnog naroda kojeg zastupaju, imaju pravo uloiiti veto. U tom sluiaju, Domte formirati komisiju sastavljenu od po jednog delegata iz reda svakog konstitutivnognaroda, koja te nastojati da u roku od pet dana pronade kompromisno rjeienje.Ukoliko komisija ne pronade kompromisno rjeienje konsenzusom, ili ukoliko se za torjeienje ne izjasni vetina prisutnih delegata iz reda svakog konstitutivnog naroda nasjednici Doma naroda, smatrate se da odluka nije usvojena.Ukoliko najmanje ietiri delegata iz reda jednog konstitutivnog naroda stave veto naodluku Skupitine Bosne i Hercegovine zbog ugroienosti vitalnog nacionalnoginteresa, a najmanje ietiri delegata iz reda drugog konstitutivnog naroda se izriiitomizjavom izjasni protiv veta, Ustavni sud Bosne i Hercegovine te odluiivati o tome da lise sporna odluka odnosi na pitanje od vitalnog interesa konstitutivnog naroda. Akovetina sudija Ustavnog suda, koja ukljuiuje dvoje sudija iz reda konstitutivnognaroda iiji delegati u Domu naroda su uloZili veto, smatra da sporna odluka ne sadriipitanje od vitalnog interesa konstitutivnog naroda, Dom naroda te donijeti odluku poredovnom postupku. U suprotnom, Dom naroda te donijeti odluku kako je propisano u

taiki g) ovog ilana.

3. Zajedniike odredbe(a) Mandat poslanika i delegata traje 4 godine(b) Domovi su ravnopravni u odluiivanju. Sve odluke iz nadleZnosti Skupitine Bosne i

Hercegovine moraju biti usvojene u istoujetnom tekstu u oba doma.(c) Odluke Skupitine BiH stupaju na snagu osmog dana po objavljivanja u Sluibenom

glasniku BiH, ukoliko zakonom drugaiije nije odredeno(d) Poslanici i delegati nete biti pozivani na kriviinu i gradansku odgovornost za djela

uiinjena u vrienju svoje funkcije

4. NadleLnostiSkupitina Bosne i Hercegovine:

a) Odluiuje o promjeni Ustava Bosne i Hercegovineb) Usvaja zakone, druge propise i opite aktec) Usvaja budiet institucija Bosne i Hercegovine

b)

c)

d)

e)

s)

h)

d) Odluiuje o ratifikaciji medunarodnih ugovora i sporazumae) Usvaja sigurnosnu i odbrambenu strategiju Bosne i Hercegovinef) Bira Predsjednika i potpredsjednike Bosne i Hercgovineg) Imenuje Predsjednika i ilanove Saujeta ministara Bosne i Hercegovine i vrii kontrolu

njihovog radah) Bira sudije Ustavnog suda Bosne i Hercegovinei) Odluiuje o raspisivanju referenduma u skladu sa zakonomj) Vrii kontrolu rada obaujeitajno-bezbjednosnih sluibik) Daje amnestiju za lviviina djela u skladu sa zakonoml) Odluiuje o proglaiavanju ratnog i vanrednog stanjam) Obavlja i druge poslove u skladu sa Ustavom i zakonom"

AMANDMAN IV.NA USTAV BOSNE I HERCEGOVINE

elan V Ustava Bosne i Hercegovine, mijenja se i glasi:

,,ehn vPredsjednik i potpredsjednici Bosne i Hercegovine

Funkciju iefa driave vrii Predsjednik Bosne i Hercegovine, a u sluiajevima utvrdenim ovimUstavom Predsjednik i tri potpredsjednika zajedno. Predsjednik i potpredsjednici dolaze izreda konstitutivnih naroda, nacionalnih manjina i nacionalno neopredijeljenih. Predsjednik ipotpredsjednici ne mogu biti iz jednog entiteta.

I. Izbor Predsjednika i potpredsjednika Bosne i Hercegovinea) Kandidati za Predsjednika i potpredsjednike se biraju iz reda poslanika

Predstavniikog doma Skupitine Bosne i Hercegovine. Kandidate za Predsjednika ipotpredsjednike moie predloiiti najmanje l0% poslanika. Poslanik moZe uiestvovati upredlaganju s amo j ednog kandidata.

b) Klubovi delegata u Domu naroda se vetinom glasova svojih ilanova opredjeljuju seza jednog kandidata iz reda svog konstitutivnog naroda kao i iz reda nacionalnihmanjina i nacionalno neopredijeljenih. Unrdena lista od 4 (ietiri) kandidatadostavlja se Predstavniikom domu na potvrdivanje. Ukoliko Predstavniiki dom nepotvrdi listu izjainjavqt te se pojedinaino o svakom kandidatu sa liste. Ukoliko nekood kandidata ne dobije potrebnu vetinu u Predstavniikom domu, odgovarajuti klubdelegata u Domu naroda te, po ranije utvrdenoj proceduri, predloiiti drugogknndidata o kome te se Predstavniiki dom izjainjavati. Predsjednik i potpredsjednicite biti izabrani u roku od I5 (petnaest) dana po konstituisanju Skupitine Bosne iHercegovine.

c) Izabrani kandidati za Predsjednika i potpredsjednike se mijenjaju na funkcijiPredsiednika svakih 12 mjeseci u skladu sa redoslijedom utvrdenim na listi za izbor.Redoslijed na listi se utvrduje irijebanjem u Domu naroda prilikomformiranja liste.Mandat Predsjednika i potpredsjednika traje 4 (ietiri) godine. Isto lice moie bitibirano nafunkciju Predsjednika najviJe 2 (dva) puta.

2. Nadleinosti Predsj ednika i potp redsj ednikaPredsjednik Bosne i Hercegovine:

a) Predstavlja Bosnu i Hercegovinu.

Proglaiava ukazom zakone usvojene u Skupitini Bosne i Hercegovine.Potpisuje medunarodne ugovore i sporazume.[menuje diplomatske predstavnike Bosne i Hercegovine na prijedlog Saujeta ministarau skladu sa zakonom.Saziva i rukovodi sjednicama Vrhovnog saujeta sigurnosti i odbrane BiHimenuje vojne i vojno-diplomatske predstavnike Bosne i Hercegovine u diplomatsko-konzularnim predstavniitvima Bosne i Hercegovine, medunarodnim organizacijama iinstitucijamadonosi odluku o strukuri Oruianih snaga u skladu sa zakonomimenuje nosioce najviiih vojnih duinosti u skladu sa zakonomAkredituje i prima strane diplomatske predstavnike u skladu sa zakonom.Moie zatraiiti sazivanje sjednice Saujeta ministara ili bilo kog doma Skupitine Bosne

i Hercegovine i uiestvovati u njihovom radu.Daje pomilovanje u skladu sa zakonom."

Ustavni osnov za usvajanje Amandmana II, ru i IV na Ustav Bosne i Hercegovine sadrZan jeu dlanu X, stav l, Ustava Bosne i Hercegovine, koji glasi da,,Ovaj Ustav moZe biti mijenjan idopunjanan odlukom Parlamentarne skup5tine BiH, koja ukljuduje dvotre6insku veiinuprisutnih i koji su glasali u Predstavnidkom domu.

b)c)d)

e)f)

s)h)

D

i)

k)

PRIJ E D LO G CRADAJV;SKOG .CROMTA O STALIH.MOS?AR ZA RJ E SENJ E KON STITUTIV NEPOZICIJE GRUPE GRADANA IZ REDA OSTALIH KROZ PROVODENJE PRESUDE EVROPSKOG

SUDA ZA LJUDSKA PRAVA U STRAZBURU U PREDMETU SEJDIC-FINCI.

PoStovana Privremena zajednicka komisijo oba doma Parlamentarne skup5tine BiH zaprovodenje presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u predmetu Sejdic-Finci.

Prije svega, dozvolite nam da vas podsjetimo da grupu gradana koju nazivamo Ostali, uskladu sa duhom postojeieg bosanskohercegovadkog, Dejtonskog ustava, tvore svi gradani BiHkoji se nacionalno nisu izjasnili kao BoSnjaci, Srbi illi Hrvati, dakle svi oni nekonstitutivnigradani naSe zemlje, bilo da je rijec o pripadnicima nacionalnih manjina ili nacionalnoneopred3 eljenih drZavlj ana BiH,

U kontekstu dnevno-politickog momenta, kada je otvorena javna rasprava oimplementiranju odluke Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura u slucaju Sejdie/Finciprotiv Bosne i Hercegovine, Gradanski Front Ostalih iz Mostara (GFO) odludno negira principzatedenog stanja i shodnih kvota kao regulatorskog mehanizma po kome tri veiinske politikekonstitutivnih naroda BiH namjeravaju anulirati 16 godina diskriminacije Ostalih i reguliratinjihova ustavna prva i status. Prijedlozi amandmana na Annex 4 Daytonskog mirovnogsporazuma izneSeni od strane parlamentarnih stranaka pred Privremenom zajedniikomkomisijom za provodenje pomenute odluke evidentno delegitimiraju suvereno pravo Ostalih dadefiniraju korpus svojih kolektivnih prava i suode konstitutivni Trolist sa detvrtim vitalniminteresom, definiranim ili ne. Iznesene prijedloge dakle smatramo fundamentalno vjernimaduhu i slovu vaZeceg Ustava.

Po naSem miSljenju, kolektivna prava Ostalih izvrrw iz suverenog principa meritokracije igradanskih svjetonazora i kao takva ne mogu biti delegirana u skladu sa postojeiim ustavomCija je antinomidnost bjelodana eksplicitnim pozivanjem na jednakost (elanak 2, Stavak 4) iistovremenom brutalnom diskriminacijom u formalnoj politickoj zastupljenosti one biomasekoju vaZeii Ustav naziva Ostalima. U BiH kontekstu princip bi meritokracije suStinski deloZiraoetno-politicko miSljenje nanilerazrednu razinu i time uspostavio drugu nerazreSivu ustavnutorziju. Duh kolektivnih prava tal<o bi se konstitutirao kao direktna negacija principaproporcionalne zastupljenost po etnickom kljucu kojim se sprovodi vecinsko-konstitutivnonasilje. eak i kada bi se Ostali upisali u postojeii Ustav kao cetvrti konstitutivni narod priznatna cSeloj teritoriji BiH, sa svim postojeiim prerogativima konstitutivnosti - dakle samoguinoScu blokiranja zakonodavne procedure pozivom na zaStitu vitalnih kolektivnih prava ikoriStenja prava veta na odluke Ustavnog suda - Ostali bi se pozivali na princip odbrane svogvitalnog interesa uvijek kada bi se princip etno-kvota koristio, na primjer u primjeni izbornihzakona ili rotacionim mehanizmima. A ako bi vitalni interesi bili suvereno definirani, onda biblokiranje premeditirane kvotaSke politieke procedure bila ni5ta manje nego ustavna obavezaOstalih.

Ova principiJelna pat poziciJa niJe nerazre5iva za Ostale. Sesnaest godina politiikeobesprav[enosti moZe se preklnuti unilateralnom odlukom konstitutivulhparlamentarnih stranaka kojom bi se Ostalima priznalo pravo da autoreferentnodeflnlraju svoJa kolektiwna prava I proglase konstltuthmost novog kolektlvnog identiteta.Pozltlvnlm presedanom bl se novoJ konstitutfimoJ grupt obezbJedlla suverena

eksteritorijalnost u Skolstrnr, sudstvn, psavo na transnacionaluu i transregionalnuasoc{atlvnost, kao I osnlvanJe tiJela prt Mlnlstarstvlma UnutraSnJlh Poslova oba blh.entlteta koJt bt garantovall neprlstrasnost ovih lnstltuc{a u kontaktu sa gratlanlma 7zreda Ostallh

Toliko puta naJav[ivani i nikada sprovedeni popis stanovalStva BtH tli ekskluzirnripopts Ostalih nakon pozltftmo diskrlminlsanog med{skog prostora, generlrao biprocentualnl udlo Ostalth u ukupnom broJu BiH staaovniStva t odgovaraJu6e pravo uabudZetske rashode. PodsJe6amo da a prlorldlnJenl6nost broJdane inferiornosti OstalthostaJe apsolutno neustvrdenom.

GFO priznaje parlamentarne stranke konstitutivnih naroda kao nedjeljivo legitimnepromotere i regulatore vecinskih politickih volja u BiH. Kao glavnim subjektima politickihprocesa u BiH, medutim, koji vec deceniju i pol pretpostavljaju neoboriv legitimitetdiskriminatorskom legalitetu, a onda pod prinudom medunarodne sudske presude, vei dvijegodine, neoboriv legalitet vlastitom diskriminatorskom legitimitetu. Odricemo im pravo dazakucaju manjinski status Ostalih svevladajuiim etno proporcionalnim principom, kukavickimpozivanjem na realnosti i maskiranjem problema Ostalih nacionalnim manjinama.

Ostali imaju suvereno pravo osloboditi se ustavnog nasilja vladajucih anakronih iatavistiikih BiH politika koje su monopolizirale cijelokupni druStveni prostor slobodnogcovjeka.

Srdacno

Predsjednik Udruge Gradanski front Ostalih: Osvit SeferoviiTajnik Udruge Gradanski front Ostalih: Alen Penava

GradanskifrontOstalih,OKCAbraswic, AlekseSantiia25,SS000Mostar,Telefon:0628447O7,066263752

,, i,.. ,',i;;l\ i nf:!{#trGSVit'l$l'"'i$lFh; r

jr,ii'tl[]iifllil.,q $i{tr-{.1ik} i$$itt I HIil{ilfl$ii'rtl$l[

liAl'!,1*,iuV()

\i\rci,ltirr \lnrilrrl 0l th{ ('rrirc lorItrtcr(lis(iplitr,r) l'oMu,rilurl( Srrjir\

,trr-,ci,irrilr ,\hrnrrri ( (rrlr | /ritI(,r di.f illil:rrn( Fos({liplrrr\lr \tilrliil

Gospodin Sefik DiaferoviiPredsjedavajuii Privremene zajedniike komisije oba doma za sprovoclenje presude Evropskog suda

za ljudska prava u Strazburu u predmetu Sejdii i Finci protiv Bosne i Hercegovine

Predmet: Prijedlog amandmana na Ustav Bosne i Hercegovine Asocijacije Alumni Centra za

lnterdiscipllnarne postdiplomske studiJe (ACIPS) po pitanju naEina implementacije presude

Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u predmetu Sejdit i Finci protiv Bosne i Hercegovine

Po5tovani gospodine DZaferovii,

Na osnovu poziva Privremene zajednidke komisije oba doma za sprovodenje presude Evropskog suda

za ljudska prava u Strazburu u predmetu Sejdii i Finci protiv Bosne i Hercegovine nevladinim

organizacijama u Bosni iHercegovini za dostavljanje pismenih prijedloga za provodenje presude i

prisustvo javnom saslu5anju, ialjem Vam prijedlog ustavnih amandmana koje je pripremila Asocijacija

Alumni Centra za interdisciplinarne postdiplomske studije Univerziteta u Sarajevu (ACIPS).

S po5tovanjem,

Sarajevo, 02.Il.zOLt.

?lraja oci Bo!')c $, 7tOOC Saritta\/i, eosnia ai(J l"1efz')govind; t{:|,'l'.))i:- la7 .l ) iill ',ill:i

wv"!! ircrps baj (:-iIrilrl: ar:ips(iihcrps,[d

RAZLOZI ZA USVAJANJE AMANDMANA

Ustav Bosne i Hercegovine sadrii norme koje su diskriminatorne prema Ostalima ali i premapredstavnicima konstitutivnih naroda, zavisno od teritorije na kojoj iive, Time je on sam sebiproturjedan, jer u dlanu ll (tadke 7,2i 4) jamii ravnopravnost i zabranjuje diskriminaciju, te predvidaobavezu Bosne iHercegovine da obezbijedinajvi5i medunarodni nivo zaitite ljudskih prava isloboda,istovremeno dajuii nadzakonsku snagu Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima iosnovnimslobodama, dok istovremeno u dlanovima lV (tadka 1) i V (stav 1) oduzima pasivno biradko pravoOstalima. Time se krie ljudska prava islobode, a gradani Bosne iHercegovine, u zavisnosti od svojenacionalne pripadnosti ili opredjeljenja, stavljaju u neravnopravan poloiaj. Ova dinjenica po sebiobavezuje na usvajanje amandmana kojima ie Ostali biti izjednadeni u pravima sa pripadnicimakonstitutivnih naroda, posebno u pogledu ostvarivanja biradkog prava. Time bi Ustav Bosne i

Hercegovine bio doveden u sklad sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnimslobodama i Medunarodnim paktom o gradanskim i politidkim pravima, kao svojim integralnimdijelovima. Otklanjanje ove diskriminacije ipriznavanje jednakosti svih driavljana Bosne i

Hercegovine u pravima i slobodama, u ovom sludaju politidkim, doveli bi do priznavanja i praktidnerealizacije jedne civilizacijske tekovine - univerzalnosti ljudskih prava.

Dodatni razlogza usvajanje amandmana je presuda Sejdii-Finci kojom se utvrduje da Ustav Bosne i

Hercegovine sadrii diskriminatorne odredbe ida krii ljudska prava islobode gradana koji pripadajuOstalima. Bosna iHercegovina lma obavezu da otkloni diskriminaciju isprovede ovu presudu, Sto nemoZe udiniti prije nego sto izmijeni svoj ustav, jer se diskriminacija ikrSenje ljudskih prava islobodanalaze u samom temelju ustavnog sistema - normativnom dijelu Ustava Bosne i Hercegovine.

Amandman I na Ustav Bosne i Hercegovine - Dom naroda

Clan tVtadka 1. podtadke a)ib)se mijenjaju iglase:

,,a) Dom naroda se sastoji od 32 delegata, od kojih Vijeie naroda Narodne skupStine RepublikeSrpske bira ietiri Srbina, ietiri Boinjaka, detiri Hrvata idva iz reda Ostalih; Doma naroda ParlamentaFederacije bira detiri Srbina, detiri BoSnjaka, detiri Hrvata idva iz reda Ostalih, a SkupStina Brdkodistrikta BiH bira po jednog iz reda svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih,b) Osamnaest ilanova Doma naroda saiinjava kvorum, pod uslovom da je prisutno najmanje petsrpskih, pet boinjaikih, pet hrvatskih i tri delegata i reda Ostalih."

Clan lV taika 3. podtatka b) mijenja se i glasi:

,,b) Svaki Dom ie veiinom glasova usvojiti svoj poslovnik o radu i izabrati medu svojim dlanovimajednog Srbina, jednog Boinjaka, jednog Hrvata i jednog iz reda Ostalih za predsjedavajuieg i

za mjen ike predsjedavajuieg."

elan tV taEka 3. podtadke e), f) i g) mijenjaju se i glase:

ZnraJa aC Bosle 8, 71000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina; tel/fax:+387 33 ?05 383b\u,,w ac ps ba j f -mail; ficip9@acips.ba

,,e) PredloZena odluka Parlamentarne skupitine moZe biti proglaiena destruktivnom po vitalniinteres boinjaikog, hrvatskog ili srpskog naroda, odnosno po kolektivna prava Ostalih iz 6lana ll19,

ovog Ustava, veiinom glasova iz redova boinjatkih, hrvatskih ili srpskih delegata, odnosno iz reda

Ostalih, izabranih u skladu sa stavom 1, tadka (a). Za donoienje takve odluke bit ie potrebnasaglasnost Doma naroda, izglasana od strane veiine boSnjaikih, veiine hrvatskih, veiine srpskihdelegata iveiine delegata iz reda Ostalih kojisu prisutni iglasaju.f) Kada vedina boinjaikih, hrvatskih ili srpskih delegata, odnosno delegata iz reda Ostalih, staviprimjedbu na pozivanje na tadku (e), predsjedavajuii Doma naroda ie odmah sazvati Zajedniikukomisiju, koja se sastoji od sedam delegata, od kojih su po dva izabrana iz redova konstitutivnihnaroda ijedan iz reda Ostalih, u cilju razrje5enja tog pitanja, Ukoliko to Komisija ne uspije u roku odpet dana, predmet se upuiuje Ustavnom sudu koji ie po hitnom postupku preispitati proceduralnuispravnost sluiaja.g) Dom naroda se moZe raspustiti odlukom Predsjednika ili samog Doma, pod uslovom da je odlukaDoma o raspuitanju donijeta veiinom koja ukljuduje natpolovitnu vedinu delegata od ukupnog brojaizabranih delegata."

Obrazloienje za usvajanje ovog amandmana

Amandman lzadire u suitinu zabrane diskriminacije ijednakopravnosti svih konstitutivnih naroda i

onih koji se tako ne osjecaju u pravnom poretku BiH, Trenutna ustavna odredba utvrduje da jednutrecinu dlanova Doma naroda bira Narodna skupitina RS-a, a dvije treiine Predstavniiki domParlamenta FBiH sa unaprijed definiranom nacionalnom pripadnoS6u, lako ne postoji autentitnotumadenje ove odredbe, vjerovatno da je ustavotvorac, (ma ko on bio) poiao od zatedenog stanja, da

na teritoriji RS-a Zive preteino predstavnici srpskog naroda, a da je FBiH, ekskluzivno hrvatsko-boinjaika tvorevina. Medutim, ovakvo shvatanje je u velikoj mjeri korigirano odlukom Ustavnog suda

BiH o konstitutivnosti naroda iime su izjednaiena prava svakog konstitutivnog naroda na cijelojteritoriji BiH uz izostavljanje definiranja i pozicije Ostalih, Zbog toga se dinisasvim logiinim da ijedanidrugi parlament, kroz tijela formirana nakon usvajanja ove odluke, odluiuju ravnopravno o izborupredstavnika konstitutivnih naroda iOstalih u Domu naroda Parlamentarne skupitine BiH pri demu bi

oba tijela birala jednak broj predstavnika u ovo tijelo. Obrazloienje za ovakvo opredjeljenje leii i u

dinjenici da interesi pojedinih naroda inacionalnih manjina sa razliditih teritorija nisu identidni, a da

Dom naroda mora biti mjesto u kojem ie se modelirati svi interesi svakog naroda. Pored ovoga,

neophodno je, imajuii u vidu poziciju Briko distrikta BiH, u proces posrednih izbora za Dom narodaukljuditi iSkupitinu Brdko disktrikta kako bise,,pokrila" teritorija cijele drZave u proces izbora u Dom

naroda itime bili zastupljeni interesi svakog konstitutivnog naroda na teritoriji cijele driave ali i

predstavnika grupe Ostali.

Pored ovoga bi se poveiao broj ilanova Doma naroda, uz ostavljanje istih nadleZnosti koje taj Dom

trenutno ima.

Konacno, radi ostvarenja pune ravnopravnosti Ostalih u procesu odlutivanja izaitite kolektivnihprava iz Amandmana ll, izjednadeno je ude5ie pripadnika Ostalih u ovome procesu sa moguinoiiuzaustavljanja zakonodavne procedure ukoliko bi se ovaj klub pozvao na zaititu, ne vitalnihnacionalnih interesa, vei za5tite kolektivnih prava. Razlika izmedu ova dva pojma nije suitinske veciskljuiivo terminoloike prirode jer se radi o istom korpusu prava kojima se koriste konstitutivninarodi - zaitita kolektivnih prava uz drugadije terminoloiko odredenje jer nije moguie da Ostaliimaju moguinost pozivanja na vitalni nacionalni interes poito se radi o, za pretpostaviti je,

ZmaJ.r od Bo5ne 8, 7100O 5!rajev6, Sosnia etrd l-leEegovina; tal/iax;+387 33 205 383jtre/\\r ac p$ 5fi j *-rxaili acips'@rjctps.ba

A$ltxhlisn Alumni o1 tht Crnlx'lirrI nlerdis{iIlift r^ f o\lgrrduils $turlirr

A$0cijldJa \ltrrfinl (rntr! rriilt tl(li!{:ipliil or Ie lihJtdil[]rt'f lic \t ilili ie

pripadnicima razliaitih nacionalnih manjina ili onih koji se ne izja5njavaju niti kao predstavnicikonstitutivnih naroda niti kao predstavnici nacionalnih manjina, ali mogu definirati zajednidkeinterese kroz mehanizam za5tite kolektivnih prava 5to bi predstavljalo kohezivni faktor za

pribliiavanje razliiitih grupa. Bez moguinosti da klub Ostalih participira na jednakim osnovama u

procesu odludivanja, ukljudujuii i pravo veta do eventualne odluke Ustavnog suda BiH, ne bi se dokraja omoguiila ravnopravna participacija ove grupe u vodenju driave, a time niti u zaStiti njihovihprava, vei bi praktifno sluiili samo kao,,dodatne ruke za glasanje" u Domu naroda.

VaZno je istaii da se ovim Amandmanom poveiava i broj zamjenika predsjedavajuiih Predstavnidkogdoma i Doma naroda u cilju ravnopravnog pristupa javnim funkcijama grupi Ostalih,

Amandman ll na Ustav Bosne i Hercegovine - PredsjedniStvo BiH

Naslov dlana V koji glasi ,,PredsjedniStvo" se zamjenjuje rjeiju ,,Predsjednik".

e lan V stav 1. se briie.

Clan Vtaika 1.,2. i3. se briSu izamjenuju novim taikama !.,2.i3. kojiglase:

,,1. Predsjednik Bosne i Hercegovine bira se u Domu naroda, natpolovidnom veiinom delegataprisutnih i koji glasaju,

2. Predsjednik moZe podnijeti ostavku ili biti smijenjen odlukom Doma naroda, na isti nadin na kojijeiza bra n.

3. Ovla5tenjaPredsjednik je nadleZan da:

a) Predstavlja driavu u inostranstvu;b) Najavljuje parlamentarne i druge izbore na driavnom niovu;c) Dodjeljuje titule, ordenje, nagrade iodlikovanja u skladu sa zakonom BiH;d) Akreditira iprima ambasadore iizaslanike u skladu sa zakonom BiH;e) Daje pojedinadna pomilovanja i amnestije u skladu sa zakonom BiH;f) Moie sazvati sjednice Vijeia ministara iParlamentarne skupitine te predlagati iutvrdivati

dnevni red ovih sastanaka;

C) MoZe prisustvovati i govoriti na zasjedanjima Parlamentarne skup5tine;h) Kada zakon BiH nalaie potrebu i u skladu sa njim, imenuje driavne sluZbenike;i) lmenuje kandidata za predsjednika Vijeia ministara;j) Raspuita Parlamentarnu skup5tinu, nakon obavljenih konsultacija i uz odobrenje predsjednika

Vijeca ministara i u skladu sa ovim Ustavom."

U dlanu V taika 4, podatika b) mijenja se i glasi:

b) Najvi5e dvije treiine svih ministara mogu biti imenovani sa teritorije Federacije. Predsjedavajuiice, takoder, imenovatitrizamjenika kojiie biti iz razliiitih konstitutivnih naroda i reda Ostalih, kojicepreuzeti duinost nakon odobrenja Predstavniikog doma.

U dlanu V tadka 5. se bri5e, a u dlanu V tadka 4. iza podtaike c) se dodaje nova podtadka d) koja glasi:

Zmaja od Bosne B, 71000 5:rajevo, Bosnia and HezegovirE; tel/far:+387 33 ?05 383www acrps,ba; e-mailj ocips@acips,ba

,,d) Vijeie ministara 6e vriiti funkciju civilnog zapovjednika oruianih snaga."

b) NajviSe dvije treiine svih ministara mogu biti imenovani sa teritorije Federacije. Predsjedavajudiie, takoder, imenovati tri zamjenika koji 6e biti iz razliditih konstitutivnih naroda i reda Ostalih, koji iepreuzeti duinost nakon odobrenja Predstavnidkog doma.

U dlanu Vtadka 5. se briSe, a u ilanu Vtadka 4. iza podtaike c)se dodaje nova podtaika d)koja glasi:

,,d) Vijede ministara ie vr5iti funkciju civilnog zapovjednika oruianih snaga,"

Obrazloienje za usvajanje ovog amandmana

Amandmanom ll bi se preoblikovalo Predsjedniitvo BiH u Predsjednika BiH kojega bi birao Domnaroda. Uz to se znaiajno mijenjaju nadleZnosti Predsjednika BiH, a sve vaZne funkcije sadalnjegPredsjedni5tva prenose se na Vijede ministara, ukljudujuii ikomandu nad oruZanim snagama Sto jeznaiajan preduslov ispunjenja obaveza kako za EU integracije, tako iza NATO. Uz izmijenjenenadleinosti, koje se mogu nazvati iprotokolarnim, a koje su vrlo slidne nadleinostima iz Aprilskog i

Butmirskog paketa, uz dodatnu redukciju tih nadleinosti, bi se postiglo da efikasno vodenje drZavene bi bilo disperzirano izmedu razliditih drZavnih organa vei objedinjeno kroz djelovanjeParlamentarne skup5tine BiH iVijeia ministara, odnosno zakonodavne iizvrine vlasti.

Ovaj amandman, kao 5to je to sludaj i sa predsjedavajuiim oba doma Parlamentarne skup5tine se

uvodi i treii zamjenik Predsjedavaju6eg vijeia ministara i time omogu6ava grupi Ostalih daparticipiraju u radu ovog vaZnog driavnog organa.

Zmajs od Bosre 8, 71000 5arajevo, Bosnja End Hezegovina; tel/fax:+387 33 205 383werw actps.ba; 4-mailj dcips@acips.b3

Bylvana Ina MostaracPOSIAI\IICII\4A PREDS"IA'\A{ICKOG DOMA I DOI\4A NARODA PARIAI\4ENIARNE

SOPSTINEBiH

DEKTARACIJA BiH GRJADANI& NEVTADNIH ORGAI.JIZAICIJA I POLIICKIH STRAI{AKA

T.OJAINIH REPI-IBUCI BiH

Mi, gradani Republike Bosne i Hercegovineizzemljei dijaspore, uz podr5ku brojnihnevladinih organizaaja i stranaka lojalnih na5oj domovini, u povodu predstojeiihrasprava o ustavnim promjenama, donosimo slijede6u: DEKIARACIIU

I . Zahtj ev amo ukid anj e Dej to n sko g <dJstav a) BiFI, nam etnut o g il e galnim sred s tvima,agresijom, ucjenom i genocidom.

2.Zahtjevamo povratakna snagu suspendovanog gradanskogUstavaRepublikeBlHiz1992. godine, koji je jedini legalni i legitimni ustav na5e domovine.

3. Saglasni smo da se odmah po povratku na snagu legalnog i legitimnog UstavaRepublike BIH zapodne javna rasprava u Parlamentu Republike BiH o njegovojdogradnji u skladu sa Ewopskim standardima, pozetivnim medunarodnimkonvencij ama t e p ovelj am a or gatrzaclje Uj edinj enih nacij a.

4.Predlalemo da se budu6i Ustav bazira na kontinuitetu gradanskog UstavaRepublike BiH sa mogudim promjenama, koje ce unaprijediti mehanizme zazaStituljudshh prava, obezbjediti istinsku ravnopravnost svih naroda koji u njoj Zive,

efftasnu drZar,'u i ekonomski prosperitet.

5. Odludno se protivimo bilo kakvoj legalizaclji etnidkih podjela ostvarenih putemagresije naRBiH, etnidkim di5denjem, silovanjima, konc-logorima i genocidom. Svako

zalaganje zalegaluaclju ciljeva r rezultata agresije i genocida bit 6e sa na5e stranesmatrano kao nastavak agresije i genocida i shodno tome se obavezujemo da 6emo

protiv takvih lica i organizacljapokrenuti sudski postupak u zemlji i u svijetu. Mi nepristajemo da budemo gradjani drugog reda ni u jednom etnidkom aparthejdu niti na

milosti fa5istidkih politika ni na jednoj stopi Republike BiH.

6. Saglasni smo sa svim prijedlozima koji bi vodili efikasnoj decentralizaciji drZave, sa

ekonomskim regijama u kojima ni jedan od postojedih naroda, koji five u BiH nebiimao apsolutnu ve6inu. Time bi se sprijedila blokada instititucija Republike BiH i istotako obezbjedila istinska ravnopravnost svih naroda, uzzadrl,avanje suverenitetagradana i gradanskog tipa demokratije i pravne drLave. Time bi se isto tako stvorilistvarni preduslovi zaodrilv povratak svih prognanih, bez straha ibezponlLavanja iobezbjedio dostojan Zivot sa dignitetom za sve gratlane Republike BiH.

7. U cilju stvaranja efikasne drLave i smanjenja tro5kova drLavne administracrje mizahtjevamo razumnu preraspodjelu nivoa vlasti iznedju drZave, regija i op5tina. Mismatramo da drLava treba da ima zakonodovnu, sudsku i izvr5nu vlast, ekonomskeregije sudsku i izvrsnu, a op5tine samo izvr5nu vlast. Time bi se sprijedilo postojanjeogromne drZavne administracije, te na stotine tzv. ministarstava, zadje postojanje ne

posti nikakav rivuman osnov.

. / ...

",,,L t

OBRMT.OZENJE

Mi Wrdimo da <<DejtonskiUstav> nije eksperiment, nego je kumulirani rentltatdogovornog umjesto pravnog odludivanja o jednom pravnom problemu -

nezakonitom ratu, odnosno agresiji. On je zavr5ni din onoga Sto je veoma upudeni inedobronamjerni lord David Owen nazvao "zbir dostignutih dogovora o podjeliBosne".Dejtonski sportvum bi kao dogovor bio i prihvatljiv da je to samo mirovni plan;

Po ugovornom pravu. Bedkakonvencija, kao referentnazainternacionalne ugovore,

iskljuduje mogu6nost da atributi suverenosti budu predmet meiludrZavnih ugovora(dlan 46); ugovore donesene pod pritiskom smatra ni5tavnim (dlan 51 i 52), pa i one

dobrovoljne ako su rez:ultat nelegitimne volje pregovarada ako su pregovarali o

onome za Sto po vlastitom ustavu nemaju mandat (dlan 49).

Po ustavnom pravu. TadavaietiUstavRepublike BiHdlanovimal54 i 155 zabranjuje

pregovaranje o Ustavu Republike izvanParlamenta Republike, pogotovo u ratnomstanju."Dejtonom" je RS dobila priliku da je piznaju same njene Lrtve -- u veoma sloZenom

procesu umjene kompletnog ustavno-pravnog sistema jedne dlanice uN putem

dogovora. Dejtonski navodni parlamenti i po nastanku i po strukturi su rezultatmirovnog ugovora a ne institucije drZave u skladu sa teorijom drLave i prava.

Medutim, prema mandatu datom u "Dejtonu", dovr5en bi bio proces u kojem RS imapravo veta nad BiH aBiH nema pravo veta nad RS;

POTPISNICI DEKTARACXJE:

Podr5ka PreZivj elim Podrinj e-SrebrenicaSadija Omba5ii, Predsjednik S.SVD.S - P.P.P.S

30000 potpisnika Grupe gratlana BH na socijalnoj mTeL|FACEBOOIC TAktlJWZA'VRACAT{JE USTAVA REPUBLIKE BiH

3 5 00 po tpi snika P eticij e n a Republikabih. n et Uj edinj eno Kralj evstvoEsad Jaganjac, EditorRepublikabih.net, u ime potpisnika

UdruZenje Majke Srebrenice i Podrinja, Sarajevo

Ibran Mustafi i, Predsj ednik UO UdruZenj a

UdruZenj e gradana - Zene Srebrenice, Tuzla

Haj ra C atic, Predsj ednik UdruZ enj a

Asocij acij a Zrtav a Geno cid a u Srebr enici, Srebrenica

Camil Durakovid, Predsj ednik Asocij acij e

NVO BUDIMO AKINAJI - NGO IETS BE ACIIVE

Ismet Kap etanovid, Izvr5ni direktor

Ivana Mostarac, Predsjednik UdruZenja- NVO" Djediji Pokret zaNht,i,1unu@

Prij at elj stvo " - Dj eca S araj eva www. dj ecas araj eva.b a

Potpisi ostalih nevladinih organizacljar gradana, koji se slaZu sa Deklaracijom.

Molimo da se pridruZite!

Gradani, nevladine organizacije, udruZenja i politidke stranke mogu dati podr5ku ovoj

inicijativi tako Sto 6e se udlaniti u Grupu gradana na socijalnoj mTeL|FACEBOOK na

ovom linku: ZAF{IIEVAMO VRACAINJE NA SNAGU LEGANIOG GRADANIS(OG USTAVA

REPUBLIKEBiHRepublika BiH www.republikabih. net. . . ...

-#srAl/-RepuSfike Fosne r rc

Republika Bosna i Hercegovina

Pofazeii od pravosnaZne presude Internacionalnog suda pravde (lCJ) od 26. februara2007. godine usludaju Bosna i Hercegovina protiv Srbije i Crne Gore, Mi, gradjani Bosne i Hercegovine, odlucnida se borimo protiv diskriminacije po bilo kojoj osnovi,zavladavinu prava i pravdu zazrtveagresije i genocida, poStivajuii Konvenciju o spredavanju i kaZnjavanju zlodina genocida,poStivajuii Evropsku Povelju o lokalnoj samoupravi, po5tivajuii Povelju Ujedinjenih Nacija,odlucni da putem ove Deklaracije implementiramo pravosnazne presude Internacionalnog lrividnogsuda za biv5u Jugoslaviju (ICTY) i pravosnazne presude Internacionalnog suda pravde (lCJ) od 26.februara 2007. godine u sludaju Bosna i Hercegovina protiv Srbije i Crne Gore,nadan24.septembra 2010. godine, usvajamo

Deklaracrju o R\publici Bosni i Hercegovini

Internacionalni sud pravde je 26. februara2OO7. godirre svojom pravosnaZnom presudom u sludajuBosna i Hercegovina protiv Srbije i Crne Gore presudio: ,,Da je Srbija prekriilo obavezu daspriieii genocid na itoie bila obavezna na osnovu Konvencije o spreiavanju i kainjavanjuzloiina genocida, koii se odnosi na genocid poiinjen u Srebrenici ujulu 1995, godine.,, Sud jeutvrdio da su genocid podinile vlasti i institucije ,, Republike Srpske ", posebno Vojska (VRS) iPolicija (MUP) ,.Republike Srpske" i da je Srbija imala obavezu da sprijeci genocid. Podno5enjetulbe za genocid 1993. godine prethodi svinr naknadnim ustavnim i pravnim aranzmanimazadrZavu Bosnu i Hercegovinu. Presuda Internacionalnog suda pravde je nadredena svim ustavnimaranzmanima koji se danas nude Zrtvama agresije i gerrocida ukljudujuii iAneks IV Dejtonskogsporazuma.

Stoga, Mi, gradjani Bosne i Hercegovine, zrtve agresije i genocida, pozivajuii se na pravosnaZnupresudu Internaciottalnog suda pravde i zakonito pravo na RESTITUTIO IN INTEGRUM (vratanjeu originalno slanie) utemeljeno na imperativnim normama Internacionalnog pravaJUS COGENS,usvajamo Deklaraciju kojom proglasavarno da postujenro iskljucivo ustav Republike Bosne i

Hercegovine idacemo se boriti zapovrat institucijaRepublike Bosne iHercegovine, onakvih kakvesu bile prije agresije igenocida iproglasavarno nevazecim Dayton-ski ustav i institucije kreiraneDayton-ski m ustavon'I.

Ustav Republike Bosne i Hercegovine je jedini pravni dokument na osnovu kojeg je priznatanezavisnost Bosne i Hercegovine. Ustav Republike Bosne i Hercegovine je ukinuo komunizam iobezbjedio odrzavanje slobodnih visepartijskih izbora u Bosni iHercegovini u 1990. godini iobezbjedio je odrzavanje slobodnog referendum a za nezavisnot u I 992. godini. Pod ovim ustavom,Republika Bosna i Hercegovina je postala clanica UN-a. Ustav Republike Bosne i Hercegovineobezbjedjuje da je svaki gradjanin suveren na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovinebezobziranaetnicku i vjerskLr pripadnost.

Deklaracija o Republici BiH lodl 24. septembra 2010

Clan t 54. Ustava Republike Bosne '. ":::::graitana, naroda Bosne i Hercego i Drane

ilobodr, nezavisnosl, suverenitet, iureilenje Republike".

Clan t 55. Ustava Republike Bosne I Hercegovi ne'. "Niko nema pravo da prizna ili potpiie

djelo".

Internacionalna zajednica je prihvatila volju gradjana Bosne i Hercegovineizrazenu referendumom

od l. marta 1992. godine iriinanjem Republike Bosne iHercegovine kao suverene drzave'

Ostatak Jugoslavije (Srbija i Crna Cora) i Jugoslovenska narodna armija (JNA) pokrenuli su rat i

izvrsiliagresiju u l992.godini protiv Repubi-ike Bosne iHercegovine saciljem stvaranjaetnicki

ciste Velike Srbije sto jJdovelo do ubijanja, genocida i stradanja nevidjenog u Evropiposlije

Drugog svjestkog rata. Pravosnaznim Rezoluiijama broj 752i757 od 1992' godine' Savjet

bezbjednosti Ujedinjenih nacijaje usvojio ekonomske sankcije ipoliticku izolaciju Srbije iCrne

Gore kao kaznu za agresiju na Republiku Bosnu i Hercegovinu.

U privremenim mjerama Internacionalnog

ubiljezio da, od vremena Naredbe [Srbijireziluciia Savieta bezbiednosti Uiedinien eno

strasnom strodaniu i gubitaku zivota koie sokira

suprotnosti sa zakonom moralo"."

Nakon agresije i genocida, ustav Republike Bosne i Hercegovine je nelegalno (putem gerrocida)

suspendouarr i ilegalno zarnjenjen Dayton-skirn ustavom. Ne postoje pravne odredbe u

internacionalnom pravu niti gradjanskorn pravu koje se mogukoristiti kao osnova da se agresijom i

genocidorn prornijerri ustav fpoliticki sistern suverene drzave. Gradjanirna Bosne i Hercegovine su

oduzeta njihova prava agresijom i genocidorn. Nasa je obavezada drzavi Bosni i Hercegovini

vratimo ustavrri, pravni iteritorijalni status kakav je Bosna i Hercegovina imala prije agresije i

gerrocida.

Cilj agresije i genocida protiv gradjana Republike Bosne i Hercegovine je bio stvaranje etnickiciste

Velike Srbije na racun teritorije Republike Bosne i Hercegovine. Zakonitost i pravda u slucaju

Bosne i Hercegovine ce biti ostvareni samo nakon sto ce izvsiocima agresije i genocida biti oduzeto

ono sto su ostvarili kao svoj cilj. Na osnovu Internacionalnog prava i gradjanskog prava' sve sto je

steceno rra ilegalan nacin ne rnoze biti priznato kao legalno.

Dayton-ski sporazurn potpisan u P . je nagradio agresiju i genocid sa

prisilnom, ilegalrrom i nepravedn6 Bosne i Hercegovine na dva "entiteta":..Federaciju Bosne i Hercegovine,' namecuci nepravedan i samo-paralizirajuci

ustavni sistern kojije rezultirao ne kturama vlasti'

Deklaraciia o RePublici BiH 2 od4 21 .septembra 2010

\

Agresijom i genocidom je zrtva, drzava Republika Bosna i Hercegovina, prisiljena na Dayton-skisporazum i Dayton-ski ustav. Na osnovu Konvencije o spredavanju i kaZnjavanju zlodina genocida,nista ne moze opravdati potcinjavanje gradjana Bosne i Hercegovine jurisdikciji ustavnog, pravnog ipolitickog uredjenja Dayton-ske Bosne i Hercegovine.

Na osnovu Povelje UN-a, Ujedinjene Nacije su bile obavezne da zastite svoju clanicu, RepublikuBosnu i Hercegovinu, od agresije i genocida, a ne da nagrade izvsioce agresije i genocida sateritorijom drzave zrtve.

Dayton-ski ustav Bosne i Hercegovine (Aneks IV Dayton-skog sporazuma) je nametnut agresijom igenocidom, i nije prosao legalnu proceduru propisanu za usvajanje amandmana na Ustav RepublikeBosne i Hercegovine. I zato mi nikada necemo priznati Dayton-ski ustav niti bilo kakve izmjene togustava ili novi ustav koji bi mogao biti usvojen na institucijama Dayton-ske Bosne I Hercegovine.

Ako ne bude ukinut, Dayton-ski ustav moze postati PRA\,rNI I POLITICKI PRESEDAN da ustavsuverene drzave moze biti promijenjen sa agresijorn iz vana i gore od toga sa agresijom igenocidom. Dayton-ski ustav je rezultatagresije igenocida igraditi buducnost Bosne iHercegovinena osnovu Dayton-skog ustava je isto sto i podrzavati genocid. Dayton-ski ustav je nastavakagresije i genocida protiv gradjana Bosne i Hercegovine drugim sredstvima.

Dayton-skim ustavom, vlast nad zrtvamaagresije i genocida u Bosni i Hercegovinije nezakonitostavljena u ruke onih koji su izvrsili genocid i onih koji su kolaborirali sa izvsiocima genocida.Gradjanidrzve Bosne i Hercegovine irnaju legalno pravo da ne prihvate sadasnju situaciju jer bi topodrazurnijevalo da same zrtve agresije i genocida legalizuju agresiju i genocid.

Bilo kakav pritisak ili poku5aj navikavanja Zrtve da prihvati stanje uspostavljeno genocidorn je dingenocida.

Trenutno stanje u drzavi Bosni iHercgovini nije ni5tadrugo, nego ilegalni nastavakonogasto jezapoceto sa agresijotn u 1992. da se legalizuje agresija i genocid, koji su sada potvrdjeni Odlukornlnternacionalnog suda pravde.

Ova Deklaracija ponistava ilegalni Daytorr-ski ustav Bosne i Hercegovine, koji kada ne bi bio ukinutmogao bi postati PRA\,rNI I POLITICKI PRESEDAN da se ustav suverene drzave moze mijenjatisa stranom agresijorrr i gore od toga sa agresijorn i genocidom.

Ovom Deklaracijorn se proglasava da su oba entiteta "Federacija Bosne i Hercegovine" i"Republika Srpska" nelegalna i nelegitimna, jer su rezultatagresije, genocida i ilegalnog,nelegitimnog Dayton-skog ustava.

Sa ovom Deklaracijorn, pozivaju se gradjani drzave Bosne i Hercegovine da se bore svim legalnimsredstvima da uspostave Republiku Bosnu i Hercegovinu, da nose zastave i da koriste simboleRepublike Bosne i Hercegovine.

Bilo koja promjena u Ustavu moze biti usvojena iskljucivo na osnovu procedure odredjene UstavomRepublike Bosne i Hercegovine i pravnih osnova nadredenih gradjanskom zakonodavstvu kao Sto su

Deklaracija o Republici BiH 3od4 24. septembra 2010

a

lr

Povelja UN-a i pridruZene joj konvencije, ali nikada odlukom paralelnih, dogovornih, ratnih i

ostalih ad hoc institucija i pojedinaca koje nemaju na to legalno pravo.

Sa ciljem ostvarivanja svojih prava, a na osnovu neosporivih normi Internacionalnog prava (-/USCOGENS ), gradjani drzave Bosne i Hercegovine ne trebaju saglasnost institucija koje su osudjeneza agresiju i genocide niti od drugih institucija ciji mandat potice na osnovu bilo kojeg sporazumaukljucujuci i Dayton-ski sporazum.

Mi stavljamo svoje potpise kao fizicki dokaz nase vjere u pravo naseg naroda da samostalno donosiodluke o svojoj buducnosti uvazavajuci zakon i suverenitet slobodnog gradjanina.

Ibran MustaficPredsjednik Upravnog odbora Udruzenja gradjana "Majke Srebrenice i Podrinja"Potocari - Srebrenica. Bosna i Hercegovina

Profesor Francis A. BoyleGenerlni Zastupnik Republike Bosne i Hercegovina sa punim ovlastenjima naInternacionalnom sudu pravde (1993-1994)Champaign, Illinois, SAD

Ztneta MujicPresjednik Udruzenja gradjana "Majke Srebrenice i Podrinja"Fojhari - Srebrenica, Bosna i Hercegovina

Ivana MostaracPredsjednik "Djeciji Pokret Mira, Ljubavi i

Sarajevo, Bosna i Hercegovina

Fahrudin AlicBikodze - Lukavac, Bosna i Hercegovina

Almir OmerovicModrica, Bosna i Hercegovina

Vahid SendijarevicNacionalni kongres Republike Bosne i HercegovineTuzla, Bosna i Hercegovina

Muharned BorogovacNacionalni kongres Republike Bosne i HercegovineTuzla, Bosna i Hercegovina

Deklaracija o Republici BiH 4od4 24. septembra 20 l0

Po5tovane Dame i Gospodo,

Ja bih Zeljela da ovaj problem rije5imo na najbolji mo6

dokazano da je radilo odlidno kada je bilo uposleno u

Mi danas imamo problem zastupanja svih gradjana n;

ilan 220. Ustava R BiH i ako ga iskoristimo rije5iti cemo sve probleme koje nam je donijela presuda

Sejd ic-Fincl.

elan 220. Ustava R BiH je ovako rije5io tu stvar:

dlan 220.

elanove PredsjedniStva biraju gradani neposredno, opitim i tajnim glasanjem, u skladu sa zakonom,

elanoviPredsjedniitva biraju se na detirigodine imogu biti biranijo5 jedan put uzastopno,

PredsjedniStvo kome je prestao mandat ostaje na duZnosti do izbora novog PredsjedniStva Republike,

PredsjedniStvo sadinjava sedam dlanova,

predsjednika PredsjedniStva bira PredsjedniStvo iz reda svojih ilanova na jednu godinu i moie biti biran

jo5 jedanput uzastopno na ovu funkciju,

tzbornizakon je joi regulisao da dvojica Bo5njaka sa najviSeglasova predstvljaju Boinjake, dvojica Srba

predstvlaju Srbe, dvojica Hrvata predstavljaju Hrvate, a jedan od ostalih koji ima najviSe glasova pred-

stavlja ostale.

Dakle, mise zalaZemo da se predsjedniStvo sastojiod 7 dlanova kojise biraju neposredno i bez diktata

ko treba da bira Srbe, odnosno Hrvate odnosno Boinjake odnosno Ostale, nego da se prepusti birackom

tijelu da izabere one za koje smatra da su najsposobniji da budu u Predsjednistvu...Tako ie se izbjeii i

sada5nja kolizija sa Evropskom Poveljom da Srbe mogu biratisamo iz jednog entiteta zbog tega su onl

Srbikojiiive u drugom entitetu oiteieni inegiraju im se prava zagarantovana Evropskom Poveljom, Sto

zrradi da Srbi iz drugog entitete dokle god imaju mjesto prebivaliSta u entitetu iz kojeg se nemogu

nominirati Srbi nikada neie biti u moguinosti da se bave politikom, a to je diskriminacija po Evropskoj

Povelji, ista ona koju presuda Sejdic-Finci namjerava da ispraviizbog dega smo se danas ovdje i

okupili...lsta je situacija iu obrnutom smjeru...Boinjak iHrvat nikada nemogu biti biraniiz entiteta koji

bira Srbe kao politidke predstavnike...oba sluSaja su u teskoj koliziji sa Evropskom Poveljom o Ljudskim

Pravima iLidnim Slobodama izato se mizalaZemo da se dlanovi PredsjedniStva biraju neposredno,

principom jedan dovjek jedan glas ida se Predsjedni5tvo sastojiod 7 dlanova. ViSebrojnije

Predsjedni5tvo je samo garant jade vladavine demokratije.

Joi bih da dodam da je presuda iz Strazbura o kojoj darias raspravljamo samo dokaz kako toraike

politike i razmiSljanja zaostaju za svjetskom demokratijom. Ova presuda je poslana samo da se da na

znanje Sta nevalja u driavi, a to je konstitutivnost i konstitutivna grupa. Svivi Gospodo potpisujufi

Dejton pa ipolitidke stranke koje su se obavezale da ce raditi po Dejtonu, sviste se obavezalida ie te

implementirati Evropsku Povelju o Ljudskim Pravima koja je i u Preambuli Aneks 4 i koja jasno kaZe da je

kao takva iznad svih zakona u driavi, pa i Aneks 4 kojije ustvari i dan danas Ustavni Akt drZave po kojem

se svidanasvladamo, prisilno. Ako niste spremni implementirationo na 5ta ste se svi potpisalii

obavezali netrebamo danas ni raspravljatio presudisejdii-Finciikako da se implementuje..'ako nevidite

da nam Evropa Salje signal da radimo protivno onome na 5ta smo se obavezali nita nam presuda nece

pomoiijer SAMO POTPUNA IMPLEMENTACIJA EVROPSKE POVEUE O UUDSKIM PRAVIMA I LleNlM

SLOBODAMA IMA SMISLA jer kao 5to rekoh sviVi koji se bavite politikom i koji se vladate po danaSnjem

Ustavnom Aktu imate obavezu da ispoStujete Preambulu istog...

Da na pomenem, Evropska Povelja o Ljudskim Pravima ne poznaje Konstitutivnu Grupu, ne poznaje

etnovjerske politike i ne poznaje segragaciju ljudi koja se danas deiava u cijeloj BiH...uposlimo ono 5to

ste se obavezali pa 6e se i ova presuda sama implementirati sa uskladivanjem Ustavnog Akta i Evropske

Povelje...

I na kraju, ako je nemoguie implementirati Evropsku Povelju i ispuniti obavezu svih Vas koji ste se kao

politidari obavezali da ie te je implementirati i tako ukinuti segragaciju naroda po etnidkim skupinama,

ukinuti vlast etnovjerskog razmiSljanja i politike istih, ako je sve to nemoguie, Dame I Gospodo, molim

Vas da sada i ovdje proglasimo Dejton ne vaieiim i da ne laZemo vi5e Evropu i svijet da iemo ispuniti

njihove zahtijeve, ukinimo Dejton jer je nefunkcionalan ivratimo naS Ustav R BiH ikroz njega

implementirajmo ovu Evropsku Povelju i dozvolimo sebi da iivimo kao Evropljani na tlu a ne

kao ovce po torovima po balkanskim ar5inima...

Pozdrav svima nama ovdje i pozdrav Domovini, Jednoj iJedinoj R BiH...

" 1uilitt\

A\:*E

AKCIJA..SAI) ILI NIKAD ! !--PETICIJ A ZAPOVRATAK LBGALNOG, LEGITIMNOG IGRADANSKOG USTAVA REPUBLIKE BOSNE IDragi BH GRADANI, MA GDJE BILI....!!! Skoncentrisite se na biljeSku..., uradite sve Stomolete u svojoj sredini...u UdruZenjimakoje imate gore u svijetu..., ovdje u BOSNI iHERCEGOVINI.. !!! ! POKUSETTB POSLATI SPISKOVESA NASIM GRADANIMA, GDJE CE PORED IMENA IMATI BAR MAILADRESU...RADI KONTAKTA ! ! ! ! !

U IME NASE SLOBODE...MIRA I USTAVA NASE DoMoVINn...uneITTE SVE PoOVOM PITANJU...!!!TAKO CEMO DOKAZATI DA SE I MI MOZEMO ORGANIZoVATI I BRANITI SVoJEOGNJISTE oD DUSMANA I FASIZMA KoJr JE oKUprRAo N+NASu DoMovrNU.SA SAMO JEDNIM CILJE : DA JE IBRISE SA LICA ZEMLJE...!!!!RAZLOG: PA MRZNJA PREMA DRUGOM,RAZLICITOM..POHLEPA.....SEGREGACIJA...I STRAH OD JEDNE ISTINE .

A TO JE: NIKO, NIKADA NECE MOCI LTNISTITI OVO...1 BEZNJE, NAJDRAZE, NI NJIMA NEMA ZryOTE....!!!!! POKRENITEPOTPISNANJE PETICIJE..ILI SE DOGOVORITE DA PROSLIJEDITE VAS POPIS ,ODMAH NA MOJU ADRESU, ZATO STO U sARAJEVU KRECEMO SAKONKRETNIM POTEZIMA I LOBIRANJEM U VE, OHR...I SAD , GDJE MAMO F.BOYLA...!!!! DO KONAENE POBJEDE I SLOBODE NASE DOMOVINE. JEDNE IJEDINE RBiH...Po5tovani gosp Sorensen !

Nakon javljanja irazgovora sa Vasom sekretaricom, Saljem Vam na5u dokumentaciju u viduZahtljeva,Apela, Inicij ative....itd...Molim Vas, prelistajte sve ovo, i znajte da mi, bosansko hercegovadki gradani NE Zelimo daZivimo kao stoka ukojekakvim torovima, u kojima moZemo samo pocrkati... ! ! !!Dejtonska tvorevina, " rs" nastala na krvi i jaucima BOSANACA, NE moLe ostati Republika,iz vi5e razloga:1. Republika Srbija je osudjena da nije sprijecila Genocid, policija "rs" je osudjena zaGenocid, kako i danas Republika Srbija moze biti garant mira (DMS) kada je dokazano nasudu da nije ucetsvovala u uspostavi mira nego bas u kreaciji ratanabalakanu.. i gdje jeubijeno, silovano, spaljeno vi5e od 200 000 bh gratlana !!l!!2. Po metlunarodnom pravu, mirovni sporazum ne smije sadrl,auatiUstave drlavakoje susubjekt mirovnog sporazuma...nametanje mirovnog sporazuma koji prihvataratnaosvajanja jepristajanje na fasizam lgoji je s time i dobio ono zbog dega je iza5ao iz svoga mraka...MlGRADANI RBiH NE ZELIMO DA ZTVNTao U Zr,l.rrLJT GDJE VLADA FeSzav I GDJE

JE AGRESOR I NJEGOVA MONSTRUMSKA IDEJA NAGRADENA KROZMEDUNARODNU ZAJEDNICU...NEMOGUCE JE POVJEROVATI DA CIJELAMEDUNARODNA ZAJEDNICA KOJA STOJI IZA DEYTON PEACE ACCORD,ODOBRAVA OVE DVIJE SUPROTNOSTI MEDI]NARODNOG PRAVA..!!

FASIZAM nam je uniStio i DEVETO koljeno, i to NIJE po5teno od velikih sila.....MOJA/NASA BOSNANIJE OVO ZASLUZILA..ni od koga.. jer u njoj Zive mnogi narodi, normalni gratlani kojiVOLE ovu Zemlju..djeca i mladi ljudi kojima je stalo do Zivota i Mira!!

Zahttjevarrro HITAN sastanak! sa Vama, dr. Inzkom i Ameridkim Ambasadorom , jer minemamo vi5e vremenazagubljenje....Umiru nam pokoljenja .....starci....penzioneri, invalidi,bebe....svi istom mjerom i jako brzo,..a sve zbogtoga sto smo nepunih 20 godina pod terorom i specijalnim ratom koje vodiRepublika Srbija koja se zasniva na idejama cistog zla, najvelem na balkanu, a zove se Srpska

fi :il;tril1ffiy#;*""11 j#illi*fr j?:H;?1,"":i:;"-ovinuRBirr!!!Molim vas za pomoc i saradnju, da zajedno povratimo na5 Ustav RBiH koji je i danas jedini

legalan jer nikada nije zakonski zamjenjen kroz parlamentamu skup5tinu, samo je nametnutannex4 kao Ustavni akt i on je i danas to jos uvijek. Mi na Ustav RBiH imamo pravo jer jeUstav na osnovu kojeg je i na5a RBiH primljena kao nezavisnadrLavau dlanstvo ujedinjnihnacija. Ustav koji se podeo usagla5avati sa modernim tokovima demokratije, Ustav koji jeomogu6io prve demokratske izbore poslije napu5tanja komunistidkih postulata drZavnosti,Ustav koji je drZavna imovinu pretvorio u druStvenu i korporativnu, Ustav koji je smetaosvima onima kojima i danas smeta nezavisnost na3e Domovine. Taj na5 Ustav se po powatusamo treba usaglasiti sa evropskom Poveljom o ljudskim pravima i usaglasiti i sa drugimmodernim tokovima koji su uvedeni u demokratiju svijeta od momenta njegovogzamjenjivanja annex4 kao Ustavnim aktom...mi na na5 Ustav imamo najvi5e prava jer jepotisnut ratom i Genocidom a to je protivno medunarodnom pravu...Ovo bi ujedno i bio dnevni red !!! ! Iza ovogzahtjeva stoje svi normalni bh gradani jer zeleZivot dostojan dovjeka ! ! ! ! !

Unaprijed zahvalna I

VaSa Ivana Ina Mostarac Koordinatoicai Osnivad NVO " Djediji Pokret zalldir, Ljubav,Prijateljstvo" - Djeca Sarajeva www.djecasarajeva.ba mob: oo38762185 35 66

PETICIJA.-ZA P OVRAT USTAVA RBiIICijenjeni posjetioci, imamo dast ovim putem vas obavijestiti da smo pripremili ovu webprezentaclju kao medij

putem kojeg gradjani RBiH kako oni u zemlji, tako i oni u inostranstvu, mogu da pristupepotpisivanju peticij e --ZA POYRATAK LEGALNOG, LEGITIMNOG I GRADANSKOG USTAVAREPUBLIKE BOSNEi HERCEGOVINE POSLANICIMA PREDSTAVNIEKOGDOMA I DOMA NARODA PARLAMENTARNE SKUPSTINE BiH

Obavjestenje :

PETICIJA BH GRADJANA IDE DALJE !

OVAJ PUT VAM SETTEN,IO, JOS JEDNOM, U OVOM IZDANJU... !!!!ZA SVAKI DRUGI POTEZ BH GRADJANA NIKO NE MOZE GARANTOVATI....!!NAMA, BOSANCIMA, JE, ZAISTA, DOSTA VASEG POLITIiKOG I DRSKOG

ZIVLJAVANJA NAD BH GRADJANIMA... ! !

TRAZIMO DA SE NAS ZAHTJEV RAZMoTRI, HITNo, I DA NAM oDGoVoRITETJ, DATE SVOJE MISLJENJE...

Ukoliko vam, svima u whu nase ponosne zemlje BOSNE, nesto nije jasno, obratite se nama,preko mail adrese : peticija@rb.ba ! , ili na djecijipokretztmir@gmail.com !! Takoiler,od Predsjednika stranakaZAIITIJEVAMO da se ovo pitanje stave na dnevni red sjednica Parlamenta, PredsjednistvaBiH..VLADE KANTONA,OPCINA, SVIH...! kao i Reforma Ustava RBiH...ODMAH !! !!BH GRADANI SA SVIH STRANA SVIJETA . ! .....potpisi su u toku.... ! ! ! ! !

DEKLARACIJA BiH GRADANA, NEVLADINIH ORGANIZACIJA I POLITIEKIHSTRANAKA. LOJALNIH REPUBLICI BiH !! ! !!

Mi, gradani Republike Bosne i Hercegovinerzzemlje i dijaspore, uz podr5ku brojnihnevladinih orgarizacrja i stranaka lojalnih na5oj domovini, u povodu predstoje6ih rasprava oustavnim promjenama, donosimo slijedecu:DEKLARACIJUl. Zahtjevarrto ukidanje Dejtonskog <<Ustava> BiH, nametnutog ilegalnim sredstvima,agresijom,ucjenom i genocidom.2. Zahtjevanro povratak na snagu suspendovanog grailanskog Ustava Republike BIH iz 7992.godine, koji je jedini legalni i legitimni ustav na5e domovine.3. Saglasni smo da se odmah po powatku na snagulegalnog i legitimnog Ustava Republike BIH zapodne javna rasprava u Parlamentu RepublikeBiH o njegovojdogradnji u skladu sa Ewopskim standardima, medunarodnim konvencijama te poveljamaorgarizaclje Ujedinjenih nacija. 4.Predlaiemo da se buduci Ustav bazirana kontinuitetugradanskog Ustava Republike BiH sa mogu6im promjenama,koje 6e unaprijediti mehanizme zazaltltu ljudskih prava, obezbjediti istinsku ravnopravnostsvih naroda koji u njoj Zive, efikasnu drlavui ekonomski prosperitet.

5. Odludno se protivimo bilo kakvoj legalizaclji etnidkih podjela ostvarenih putem agresije naRBiH, etnidkim di56enjem, silovanjima, konc-logorima i genocidom. Svako zalaganje zalegalizacijt ciljeva irentltata agresije i genocida bit ie sa na5e strane smatrano kao nastavakagresije i genocida i shodno tome se obavezujemo da iemo protiv takvih lica i organizacljapokrenuti sudski postupak u zemlji i u svijetu. Mi ne pristajemo da budemo gradjani drugogreda ni u jednom etnidkom aparthejdu niti na milosti fa5istidkih politika ni na jednoj stopiRepublike BiH.6.Saglasni smo sa svim prijedlozimakoji bi vodili efikasnoj decerftralizaciji drZave, saekonomskim regijama u kojima ni jedan od postojecih naroda, koji Zive u BiH nebi imaoapsolutnu ve6inu. Time bi se sprijedila blokada instititucija Republike BiH i isto takoobezbj edila istinska ravnopravnost svih naroda, tz zadrlavanje suvereniteta gradana igratlanskog tipa demokratije i pravne drlave. Time bi se isto tako stvorili stvarni preduslovizaodriiv povratak svihprognanlh,bez straha ibezponllavanjai obezbjedio dostojan Zivot sadignitetom zasve gradane Republike BiH.7. U cilju stvaranja efikasne drLave i smanjenja tro5kova drLavne administracije mizahtjevamo razurnnu preraspodjelu nivoa vlasti izmedju drZave,regijai op5tina. Mi smatramoda dr1ava treba da ima zakonodovnu, sudsku i izvrSnu vlast, ekonomske regije sudsku iizvr5nu, a op5tine samo izvr5nu vlast. Time bi se sprijedilo postojanje ogromne drlavneadministracije, te na stotine tzv. ministarstava, za dllepostojanje ne posti nikakav razumanosnov.PotpiSite peticiju!!!lme: Prezime: eMail:Molimo Vas koristite ispravnu eMail adresu, jer nakon potpisa peticije ce te primiti mail da biste potvrdili va5 potpis >> Peticija boxOmogucite svojim potpisom, bolje sutra na5oj i va5oj djeci u na5oj jednoj i jedinoj RepubliciBosni i HercegoviruZAHTJEVAMO VRACANJE LEGALNOG, LEGITIMNOG I GRADJANSKOG USTAVAREPUBLIKE BIH!

OVO JE NAS , JEDINI , PUT DO SLOBODE...DO KONAdNE POBJEDE NADFASIZMOM I DIKTATUROM GENOCIDNI, DEJTONSKIH SILA....!I! SMRTFASIZMU....SLOBODA I RAZUM BH GRADANIMA- BOSANCIMA I RBiH !!!!

SVI U SKUPSTINU SA ZASTAVAMA REPUBLIKEBOSNE I TIERCEGOVINE. ZLATNIMLJILJANIMA!!!!!

POZIVAM SVE DRAGE PRIJATELJE I ONE KOJI VOLE OVU NASU DOMOVINU, RBiH , DA SUTRA DODU SA ZASTAVAM A RBiH U ZGRADU PARLAMENTAU 9H. SALA BR.1.---SUtrA brANiMO NAS...SEBE INASU BUDUCNOST...!!!!!!NEAMANDMANIMA..I GENOCIDNIM TOROVIMA !! I! !!!

---SAD iIi NIKAD ---- ??? USTAV RBiH ???----

2. SVI U SKUPSTINU SA ZASTAVAMA REPTIBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE.ZLATNIM LJILJANIMA

NACIONALNI KONGRES REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE

poziva sve patriote Republike BiH da dodju na sjednicu 4. novembra2}Il u 10:00 uSkupstinu Republike BiH i da ponesu svoju zastavu Republike BiH, ZIatne ljiljane.

To je nasa Skupstina, azgradu Skupstine Republike BiH su sada bespravno uzurpiralidaytonski izdajnici. Dodjimo u nasu Skupstinu i porucimo im da Republika Bosna iHercegovina vec ima svoj gradjanaki Ustav koji nije diskriminisao nikoga. Po dolecitiranom Clanu 22OUstavaRBiH i po Izbornom zakonu Republike BiH se biu:aTclanova Predsjednistva R BiH, tako sto svaki gradjanin bez obzira gdje se nalazio imamogucnost dati svoj glas svakom od kandidata,bez obziraizkoje etnicke grupe i bezobzira iz koje geografske regije Republike BiH je kandidat. Dakle, clan Ustava R BiH oizboru Predsjednistva se uklapa u sve zahtjeve civilnog drustva o gradjanskim pravima,pa nema nikakve potrebe da ga mijenjamo. Po Izbornom zakonu i praksi ravnopravnosti uR BiH, dva kandidata iz svakog naroda koji dobiju najvise glasova predstavljaju svojnarod, ajedan ostale.

Svako rjesenje koje ce obezbijedjivati ljudska prava na nivou entiteta je u sustini novapodvala, jer ce time genocidni daytonski Ustav dobiti i muhur Evrope, te ce Republika

BiH potonuti u jos tezu situacijrt, razbtjaci RBiH ce napraviti jos jedan korak kalegalizaciji Daytona.

Slijede clanovi Ustava Republike BiH kojisvakog od njih nase kratko obrazlozenje:

Clan 59.

primjenjljivi u i poslije

Skup5tina druStveno-politicke zajednice moZe raspisati referendum radi prethodnogizja5njavanja gradjana o pojedinim pitanjima iz njene nadleZnosti, ili radi potvrdjivanjazakona, propisa i drugih op5tihakata. Odluka donesena na referendumu obavezna je.

OBRAZLOZENJE: Skupstina najvece drustveno politicke zajednice u BiH, RepublikeBiH, je raspisala Referendum o nezavinsaoti, on je odrzan 1. marta 1993. PredstavniciRepubblike BiH su dakle bili obavezni postovati volju naroda iskazanu referendumom ipo ovom clanu Ustava R BiH oni izricito nisu imali mandat dapotpisu u Daytonu/Parizuosnivanje Republike srpske i Federacije. To cini njihove Daytonske/Pariske potpisepotpuno nelegalnim i nelegitimnim. Sjetimo se mada su oni bili veoma vjestimanipulatori, ipak Skupstina Republike BiH im nikada nije ratifikovala frnalni Pariskipotpis.

I mi gradjani Republike BiH, prema gornjem clanu Ustava, imamo OBAVEZU da

postujemo Referendum o nezavisnosti i da nikada ne priznamo genocidne kreacije"Republiku" srpsku i "Federaciju".

Clan 66.

Gradjani su jednaki u pravima i duZnostimabez obzira na nacionalnost, rasu, pol, jezik,vjeroispovijest, politicko ili drugo uvjerenje, socijalno porijeklo, rodjenje, obrazovanje,druSweni poloLaj ili drugo licno svojstvo.

Svi su pred zakonom jednaki.

OBRAZLOZENJE: Po ovome clanu jasno je da svaki gradjanin iz okupiranog dijelaRBiH (kojega zovu RS) Banju Luke, Bijeljine, Zvornlka, Prijedora, Srebrenice,Visegrada itd. ima pravo da glasa npr. za Izetbegovica ili Komsica ako zeli, i svakigradjanin iz okupirane dijela RBiH (kojeg zovu "Federacija") ima pravo da glasa zanpr.Radmanovica ako zeli. Daytonskim Ustavom su im taprava oduzeta. Ne radi se ovdjesamo o Finciju i Sejdicu. Radi se o neravnopravnosti Bosnjaka, Hrvata i svih ostalihgradjana u "RS", a i o neravnopravnosti Srba i svih ostalih gradana u "Federaciji" kojimasu uzu4lirana njihova prava da glasaju za pojedine kandidate za predsjednistvo.

Poznato nam je da ce daytonski politicari pokusati da ovu presudu rijese kozmetickompromjenom daytonskog Ustava tako sto ce omoguciti samo Romima i Jewejima da se

kandiduju, a nece rijesiti sustinu problema, neravnopravnost svih gradjana, zbog koje je usustini presuda u Srtrazburu donesena.

ovoj situaciji

Clan 69.

Gradjanin ima pravo da podnosi predstavke i prijedloge tijelima i organima druStveno-politickih zajedntca i drugim nadleZnim organima i orgarizactjama, da dobije odgovor nanjih, kao i da preduzima politicke i druge inicijative od op5teginteresa. OBRAZLOZENJE: Po ovom clanu, svaki gradjanin ima pravo da dodje nasastanak u Skupstinu i da iznese svoj prijedlog i da taj prijedlog i diskusija budu uzeti uobzir. Dakle, ovaj clan vam garatnuje da vas moraju pustiti na tu sjednicu - i ponesitezastavl sa ljiljanima.

Clan 89.

Odbrana Republike je neprikosnoveno i neotudjivo pravo i najvi5a duZnost i cast svakoggradjanina.

OBRAZLOZENJE: Ovaj clan vam obezbjedjuje pravo da se borite za svoju domovinu, tj.ne moze vas niko zbogtogaprogoniti, tuziti, suditi itd.

CIan220.

Clanove Predsjedni5tva biraju gradani neposredno, op5tim i tajnim glasanjem, u skladu sazakonom.

Clanovi Predsjedni5tva biraju se na cetiri godine i mogu biti birani jo5 jedanputuzastopno.

Predsjedni5tvo kome je prestao mandat ostaje na duZnosti do izhora novog PredsjedniStvaRepublike.

Predsjedni5tvo sacinjava sedam clanova.

OBRAZLOZENJE Clana 220 :

Ovo je clan Ustava Republike BiH kojim se regulise Predsjednistvo. Ovaj clanuvazavaetnicku slozneost Republike BiH, zato imaT clanova predsjednistva, i ovaj clanudovolj ava svim zahtj evima povelj e o ljudskim pravima.

Moguce je da ce neki smatrati da treba izmisliti neki jos savrseniji Clan ustava kojim se

treba regulisati Predsjnistvo ili Predsjednik BiH, ali ovo je clan koji nam je otet agresijomi genocidom, a samo ono sto nam je bespravno oteto imamo pravo ZAIITIJEVATI danam se wati. Sve drugo bi bilo u sferi nasih ZELJA, te bi morali TRAZITISAGLASNOST drugih, ajedino nelegalno oteti Ustav RBIH imamo pravoZAHTIJEVATI jer nam je ukraden.

Zato zahtijevamo da nam se vrati Ustav Republike Bosne i Hercegpoivne koji nam je otetnezakonim sredstvima, izdajompodmetnutih cetnicih agenata na celo R BiH, zatimagresijom i genocidom.

Podsjecamo i na neke clanove Ustava Republike BiH koji regulisu odbranu Republike,koji nas dodatno naoruzavaju pravom da branimo Republik BiH:

Clan 154.

Neprikosnoveno je i neotudivao pravo i duZnost gradjana, naroda Bosne i Hercegovine ipripadnika drugih naroda koji u njoj Zive da Stite i brane slobodu, nezavisnost,suverenitet, teritorijalni integritet i cjelokupnost i Ustavom utvrdjeno uredenje Republike:

Clan 155.

Niko nema pravo d,apnznaili potpi5e kapitulaciju, niti da prihvati ili prizna okupacijuRepublike Bosne i Hercegovine ili pojedinog njenog dijela. Niko nema pravo da sprijecigradjane Republike Bosne i Hercegovine da se bore protiv neprijatelja koji je napaoRepubliku. Takvi akfi su protivustavni i kaZnjavaju se kao izdaja Republike.

IzdajaRepublike Bosne i Hercegovine je najteli zlocin prema narodu ikaLnjava se kaote5ko krivicno djelo.

Na kraju podsjetimo na Clan Ustava RBiH kojim se regulise PROMJENA USTAVAREPUBLIKE BOSNE I IIERCEGOVINE, i iz kojeg vidimo da je Dayton/Paizpariskiustav nezakonit jer potpisnci to nisi imali pravo uraditi a da ne pitaju narod i organeRepublike BiH, kako je od njih zahtijevano prema donjoj proceduri.

CIan268.

1. Prijedlog da se pristupi promjeni Ustava Republike Bosne i Hercegovine mogupodnijeti: svako vijece Skup5tine Republike, Predsjedni5tvo Republike, Vlada Republikei najmanje 30 poslanika u Skupbtini.

O prijedlogu da se pristupi promjeni Ustava Republike Bosne i Hercegovine odlucujeSkup5tina na zajedrickoj sj ednici Skup5tine.

2. Nacrt akta o promjeni Ustava utvrduje Skup5tina na zajednickoj sjednici Skup5line.

Nacrt akta o promjeni Ustava Skupbtina stavlja na javnu raspravu.

3. Nakon provedene javne rasprave o nacrtu akta o promjeni Ustava, Komisija za ustavnapitanja Skup5tine utvrduje prijedlog akta o promjeni Ustava.

O prijedlogu akta odlucuje Skup5tina na zajednickoj sjednici SkupStine. Promjena Ustavausvojena je ako zanju glasa dvije trecine od ukupnog broja poslanika svakog vijecaSkup5tine.

Mirki Vej Ovo je izgleda Glasnik koji jos nije distribuiran!

@Iv ana: I{VALMAA AAAJqJqAJq.rqJq.rqA, IDEMO BOSNO ITIERCEGOVINO.....MALI KORAK ZA VELIKU . LruDSKU BOSNU IBUDUCNOST....V

NE AMANDMANIMA NA USTAV RBiH...!! USTAV RBiH...ZAWIJEK !

/r tt w//o.!,oL'so at '4,tt<

^"/,

USTAVA REPUBLIKE BIH

Otvoren a gru Da - eradj an ski ustav@ eroups. facebook.com

. 43.796 Members

. 853 Photos

. 95 Docs

DEKLARACIJA BH GRADJANA I NEVLADINIHORGANIZACIJA LOJALNIH REPUBLICI BH

By Mirki Vej, Djevojka Mostar and 3 others in ZAHTJEVAMO VRACANJELEGALNOG. LEGITIMNOG I GRADJANSKOG USTAVA REPUBLIKE BIH . EditDoc'Izbri5i

POSLANICIMA PREDSTAvNIdKoG DoMA I DoMA NARoDAPARLAMENTARNE SKUPSTINE BiH

DEKLARACIJA BiH GRADANA, NEVLADINIH ORGANIZACIJA IPOLITIEKIH STRANAKA, LOJALNIH REPUBLICI BiH

Mi, gratlani Republike Bosne i Hercegovine iz zemlje i dijospore, uz podriku brojnihnevlodinih organizacija i stranako lojalnih na1oj domovini, u povodu predstojedihrasprava o ustavnim promjenama, donosimo slijedef u:

DEKLARACIJU

l. Zahtjevamo ukidanje Dejtonskog <,<Ustava) BiH, nametnutog ilegalnimsredstvima, agresijom, ucjenom i genocidom.

2. Zahtievamo povratak na snagu suspendovanog grailanskog Ustava RepublikeBIH iz 1992. godine, koji je jedini legalni i legitimni ustav nale domovine.

3. Saglasni smo da se odmah po povratku na snagu legalnog i legitimnog UstavaRepublike BIH zapoine javna rasprava u Parlamentu Republike BiH o njegovojdogradnji u skladu sa Evropskim standardima, pozetivnim medunarodnimkonvencijama te poveljama organizacije Ujedinjenih nacija.

4. PredlaZemo da se bududi Ustav bazira na kontinuitetu gratlanskog UstavaRepublike BiH sa mogudim promjenama, koje 6e unaprijediti mehanizme zaza5tituljudskih prava, obezbjediti istinsku ravnopravnost svih naroda koji u njoj Zive,efikasnu drZavu i ekonomski prosperitet.

5. Odluino se protivimo bilo kakvoj legalizaciji etniikih podjela ostvarenih putemagresije na RBiH, etniikim ii56enjem, silovanjima, konc-logorima i genocidom.Svako zalaganje zalegalizaciju ciljeva i rezultata agresije i genocida bit 6e sa na5estrane smatrano kao nastavak agresije i genocida i shodno tome se obavezujemo da6emo protiv takvih lica i organizacija pokrenuti sudski postupak u zemlji i u svijetu.Mi ne pristajemo da budemo gradjani drugog reda ni u jednom etniikomaparthejdu niti na milosti faSistiikih politika ni na jednoj stopi Republike BiH.

6. Saglasni smo sa svim prijedlozima koji bi vodili efikasnoj decentralizaciji drZave,sa ekonomskim regijama u kojima ni jedan od postojedih naroda, koji Zive u BiHnebi imao apsolutnu ve6inu. Time bi se sprijeiila blokada instititucija RepublikeBiH i isto tako obezbjedila istinska ravnopravnost svih naroda, uz zadrLavanjesuvereniteta gradana i gratlanskog tipa demokratije i pravne drLzve. Time bi se istotako stvorili stvarni preduslovi za odrLiv povratak svih prognanih, bez straha i bezponiZavanja i obezbjedio dostojan Zivot sa dignitetom z^ sve gradane RepublikeBiH.

7. U cilju stvaranja efikasne drZave i smanjenja tro5kova drZavne administracije mizahtjevamo razumnu preraspodjelu nivoa vlasti izmedju drLave, regija i opStina. Mismatramo da drZava treba da ima zakonodovnu, sudsku i izvr5nu vlast, ekonomskeregije sudsku i izvr5nu, a op5tine samo izvrSnu vlast. Time bi se sprijeiilopostojanje ogromne drZavne administracije, te na stotine tzv. ministarstava, za iijepostojanje ne postoji nikakav razuman osnov.

OBRAZLOZNN.TN

Mi tvrdimo da <Dejtonski Ustav> nije eksperiment, nego je kumulirani rezultatdogovornog umjesto pravnog odludivanja o jednom pravnom problemu - nezakonitom

ratu, odnosno agresiji. On je zavrSni din onoga Sto je veoma upu6eni i nedobronamjernilord David Owen nazvao "zbir dostignutih dogovora o podjeli Bosne". Kao takav, bio jezamiSljen kao podetak procesa nestanka Republike BiH na jedini moguii prihvatljiv ibezbolan naEin za internacionalni pravni sistem: nadin kojim samaLrtvaagresije, rata igenocida -- gradani Republike BiH kao subjekt prava -- u toku desetak godina samidobrovoljno prihvate ciljeve i rezultate rata i genocida, te ih ozakone (legaliziraju).Naravno, to se nije moglo ostvariti u pravnom domenu, koji razlikuje krivca i Zrtvu, negou domenu dogovora -- u kojem se automatski krivac i Lrtvapravno izjednadavaju,odnosno u kojem Zrtva samim pristajanjem na dogovor amnestira krivca.

Dejtonski sporazum bi kao dogovor bio i prihvatljiv da je to samo mirovni plan; ali jepotpuno neprihvatljiv i ni5tavan sa aspekta lnternacionalnog prava, Intemacionalnogugovornog prava i ustavnog prava Republike BiH - zato Sto sadrZi <Ustav> (Aneks 4).To Sto u sebi sadrZi Ustav BiH, dini ga potpuno ilegalnim po sva tri pravna osnova:

Po internacionalnom pravu. Preambula Povelje UN iskljuduje mogudnostinterveniranja u ustavna pitanja zemalja dlanica. Povelja kaLe dani5ta ne moZe opravdatimije5anje izvana u unutarnji ustavni sistem drLave dlanice UN. Zabrana se odnosi i nasamu Organizaciju Ujedinjenih Nacija, a kamo li na famozne velike sile i kontakt grupeiz retorike branitelja Dejtonske suspenzije RBiH u korist RS.

Po ugovornom pravu. Bedka konvencija, kao referentnaza internacionalne ugovore,iskljuduje mogu6nost da atributi suverenosti budu predmet medudrZavnih ugovora (dlan46); ugovore donesene pod pritiskom smatra niStavnim (dlan 5 | i 52),pa i onedobrovoljne ako su rezultat nelegitimne volje pregovarada ako su pregovarali o onome zaSto po vlastitom ustavu nemaju mandat (dlan 49).

Po ustavnom pravu. TadavaLe(i Ustav Republike BiH dlanovima 154 i 155 zabranjujepregovaranje o Ustavu Republike izvanParlamenta Republike, pogotovo u ratnom stanju.

iak i predlagadi i donosioci neustavnih zakonatokom ratne 1994.. u vrijeme kadanavodno omogudavaju Washingtonski sporazum u martu mjesecu, nisu imali niti snageniti hrabrosti da uklone ova dva dlana kao vi5a pravna nadela po kojima su i ti njihoviWashingtonski takozvani ustavni zakoni zapravo neustavni. Kao opravd anje za ovezakone koji omogudavaju Washingtonski sporazum, koriStena je potreba zaustavljanjarata HVO i Armije RBiH. Pored toga Sto Washingtonski sporazum formira FederacijuBosnjaka i Hrvata na dijelu teritorije BiH u trenutku potpunog vojnog sloma HVo, onimajoS jednu nimalo lagodnu namjeru i posljedicu. Njime se najveii problem legalnogformiranja Republike Srpske na teritoriji Republike BiH (zbog atributa genocida iagresije), rjeSava "legalnim" odcjepljenjem iz RBiH samih Lrtava- Bo5njaka i Hrvata utzv. Federaciju, a ujedno ostavlja RS za naknadni dogovor umjesto zapravno rje5enje.Tako je pravna "gotovina" pretvorena u politidku "veresiju" putem odustajanja od pravnogu korist dogovornog pristupa.

Postepeno kumuliranje podjele RBiH, u Dejtonu je samo dovr5eno identidnom obmanomda je "Dejton dobar jer je zaustavio rat" -- u trenutku kada je "Dejton" doista zaustavio

jedinu legalnu vojsku, Armiju RBiH, dok je u Bosanskoj Krajini oslobadala po jedangrad dnevno.lzuzetno bolnipo branioce iLrtve predratnih dogovora o podjeli BiH su iprateii argumenti za "Dejton" kao "najbolje od svih lo5ih rje5enja", "polu-punoj da5i" islidni. Naime, legalni predstavnici (nosioci vlasti i pregovaradi) Republike BiH, legalnisu samo dok je vailefl Ustav Republike BiH, za njih niti najbolje niti najgore -- negoiskljudivo i jedino rje5enje za drLavu BiH. Samo otvaranje za diskusiju Ustava kaoimperativne norme, predstavlja ilegalni din ukidanja istog; jer imperativne norme pravnoprestaju postojati dim se diskutiraju. Ovu tragidnu istinu iz pro5losti potrebno je sadaiskoristiti u odnosu prema "Dejtonskom Ustavu" -- posebno jer za razliku od UstavaRBiH, dejtonski tzv. Ustav nema pravni osnov za diskontinuitet Republike BiH i ne moZebiti pravni osnov za potrebu navodne suglasnost RS u bilo kojoj shemi u BiH.

Na svu sreiu, izrazloga suprotstavljanja "Dejtona" trima pravnim sistemima proizlazizaSto u Dejtonu RBiH nije ukinuta nego samo suspendirana- azatim ostavljenagratlanima RBiH da je u "Dejtonskom procesu" sami ukinu, i to prihva6anjem "Dejtona"

odn. njegovog dovodenja do kraja. Pod "dovodenjem Dejtona do kraja"javno se ciljalo nanavodnu reintegraciju BiH pomo6u zajednidkih umjesto jedinstvenih institucija(famoznih "krovnih zakona") i povratka izbjeglica na osnovu ljudskih prava, a da se pritome ne dovodi u pitanje legitimitet postojanja RS. Ovaj "humanitarni pristup" zasnivaose na ideji da Lrwe protjerivanja iz RS istu priznaju prihvadaju6i humanitarna pravaumjesto mnogo pravno snaZnijih prava drLavljana RBiH.

"Dejtonom" je RS dobila priliku da je priznaju same njene Zrtve -- u veoma sloZenomprocesu izmjene kompletnog ustavno-pravnog sistema jedne dlanice UN putem dogovora.Dejtonski navodni parlamenti i po nastanku i po strukturi su rezultat mirovnog ugovora ane institucije drLave u skladu sa teorijom drLave i prava. Meclutim, prema mandatu datomu "Dejtonu", dovrSen bi bio proces u kojem RS ima pravo veta nad BiH a BiH nemapravo veta nad RS; i to pristankom samih gradana na zamjenujedinstvenih institucijaRBiH zajednidkim institucijama tzv. BiH, pristankom na agencije, uprave i direkcijeumjesto drZavnih ministarstava. Tvorci Dejtona bi proglasili stvarni kraj RBiH odnosnonastanak RS i Federacije, jer bi subjekti prava, graclani BiH, dobrovoljno prihvatili onoSto su pregovaradi u Dejtonu skicirali. Obidne bi svjedoke gradani BiH proglasiligarantima, a vlastitu volju da na tu podvalu pristanu -- proglasili bi "voljom svijeta'; doku isto vrijeme od javnosti BiH do kraja skrivaju stvarni "svijet"

d. pravni domen u kojemRBiH postoji dok sve njene jedinstvene institucije sami gradani RBiH ne ukinu odn.zamjene tzv. zajednidkim i krovnim.

Ustav Republike BiH jedino je rjeSenje na kojega je drLava BiH imala i ima pravo kojejoj niko ne moZe oduzeti; a posebno ne genocidom. ZAVNOBiH, koji se dogodio prijeAVNOJ-a, pravni je osnov drZavnog kontinuiteta i suvereniteta Republike BiH; aistovremeno i objaSnjenje zaSto se drZava BiH ne moZe federalizirati ili dijeliti na nadinkako se podijelila ili raspala SFR Jugoslavija. Naime, pravni osnov Republike Srpske jeugovor nezakonit po osnovu sva tri prava ovdje navedena; a i dodatno po osnovudinjenice da je ICJ (Internacionalni Sud Pravde) presudio da su instituciije RS (VRS)podinile genocid na tlu Republike BiH.

Gledano u opisanom kontekstu, traLenje novih rje5enja zaBiH mimo onih na koje imaizvorno pravo,je odustajanje od izvornog prava. Pogotovoje fatalan stav da se novi ustavmora praviti u i zasnivati na dejtonskim institucijama, odn. pregovarati u institucijamadejtonskog sistema i "dogradivati na Dejton" nekim "dogovorom domaiih snaga bezmije5anja izvana" i slidno tomu. Time se priznaje idaje dak iono Sto niti u Dejtonu nijepriznato i dato Republici Srpskoj i agresoru: prestanak pravnog kontinuiteta RepublikeBiH od 25. novembra 1943. u korist pravnog kontinuiteta RS od datuma pariSkog potpisana Dejtonski ugovor.

Poseban problem je Sto bi pristanak na "Dejton" odn. "Dejtonski ustav", znatio presedan iozakonjenje toga da se u BiH i budu6i ustavi mogu praviti ratom i genocidom. Sama tadinjenica je dovoljna da "Dejton" ne moZe biti branjen kao mirovni sporazum. Ona jedovoljna i za argument da se negiranje "Dejtona" ne moZe interpretirati kao "pozivanje narat" --jerje sam "Dejton" odn. ozakonjenje "Dejtona" u su5tini ozakonjenje i rata igenocida.

DEJTONSKA DILEMA: PRAVNI KONTINUITET RBIH ILI PRAVNIKONTINUITET RS

Pravo u smislu pravne za5tite na internacionalnom nivou djeluje ("postoji") samo ako setraLi -- i to na proceduralno ispravan nadin u institucijam a pravq' ono ne djeluje ("nepostoji") ako se pravni pristup, institucije i argumenti prava -- zamjene dogovornim.Institucije prava su poznate institucije [IN; sa Svjetskim sudom (lCJ) kao najjadominstitucijom prava, potpuno neovisnom upravo na insistiranje takozvanih velikih sila. Tajpravno-institucionalni domen odreden je dokumentima kao Sto je Povelja UN i PoveljipridruZene konvencije koje ukupno dine sistem koji postoji i funkcionira. Taj sistem nefunkcionira odnosno podnu da funkcioniraju famozne velike sile, lobiji pa i primjena silei zavjerc, samo u odredenim okolnostima kada subjekt prava -- suverena drLava dlanicatIN -- dobrovoljno i u legalnoj proceduri od strane legitimnih predstavnika odustane odprimjene prava u korist primjene dogovora; tj. umjesto insistiranja na sudenju krivcuprihvati da se pravno sa krivcem izjednadi. U tom trenutku institucije Internacionalnogprava i sve upuiene vlade prepoznaju data zemlja odustaje od Poglavlja 7 Povelje [IN, ukojem je, na primjer, agresija na dlanicu UN, Republiku BiH, povladila pravnu obavezuzaStite Ustava i teritorije -- u korist Poglavlja 6, po kojem se problemi ne definiraju i netretiraju pravno nego se rje5avaju dogovorom tj. izjednalavanjem krivca i Lrtve.

Repubf ika BiH je na internacionalnom nivou priznata 1992. godine ne zato Sto neko "voliBosnu". Priznata je snagom prava1. a dokaz da ta snaga postoj i je u dinjenici da su jepriznali i tradicionalni saveznici projekta velike Srbije: Francuska, Britanija, Rusija,Grdka. RBiH su priznale zemlje cijele EU i UN. To je zatojer postoji pravni prostor kojisve ove zemlje i organizacije nikada ne dovode u pitanje zbog vlastitih interesa i vlastitezaStite -- koji je njima vaLniji od naklonosti ili nenaklonosti prema nekoj drugoj zemlji. Utom pravnom (nikako politidkom ili lobistidkom) prostoru,priznavanje raspada SFRJugoslavije je bio pravni imperativ jer se radilo o legalnoj disoluciji a ne ilegalnoj

separaciji republika slobodno udruZenih i zato slobodno razdruLenih. Dovodenje Dejtonado kraja, ali i neobradunavanje sa Dejtonom do kraja, dovelo bi do toga da Dejtonprekine zadnji legalni pravni AVNOJ-evski kontinuitet RBiH i uspostavi Dejtonskiugovor i datum kao pravni osnov BiH! Tada bi Republika Srpska bila priznata kao jedanod osnivada te nove BiH, koja se zatim legalno moZe raspasti po Dodikovom receptu pokojem se legalno raspala i SFR Jugoslavija.

REFERENDUM U RS I PRAVO NARODA NA SAMOOPREDJELJENJE

DrZave su nadnarodne kategorije i definiraju se Poveljom Ujedinjenih Nacija -- gdje su

nacije skupine naroda a ne narodi zajednice nacija. Naime Ujedinjene Nacije imaju dodvjesto dlanica a (nepostojeii) "ujedinjeni narodi" bi dlanica imali najmanje tri hiljade.Ova razlika nije samo terminoloSka, nego je to pitanje izbora izmedu autokefalno-pravoslavnog stava o narodu kao naciji ili univerzalnog stava u Povelji UN o naciji kaodrZavljanstvu -- naciji ne kao narodu nego kao zajednici svih naroda u drZavi. Paralelnosa time, Ujedinjene Nacije (a ne "ujedinjeni narodi") su formalno pravno okruZenjedrLave BiH koja je, kao i druge dlanice I-IN, nadnarodna kategorija - te stoga iskljudujemogu6nost da jedan, dva ilitrinaroda ukinu drlavu ili osnuju drLavu u drZavi.

Najvi5i izraz drLavotvornosti kojeg priznaje ustavno pravo su ustavni narodi tj. narodikoji se navode u Ustavu. Konstitutivnost naroda je iznad toga; uvedena je u BiH sanamjerom da se omoguii podjela BiH na principima na kojima jeste zakonski utemeljenona primjer teritorijaliziranje duhovnosti u autokefalnom pravoslavlju ilZBiH (naZalost),a nezakonito po autoritetima katolidke crkve, ali nije niti u duhu niti u slovu Povelje UN.Konstitutivnost na cijeloj teritoriji BiH uvedena poslije ruta, je poku5aj da se postigne toda gradani BiH ovaj princip ipak prihvate u globalu i nastave vlastito sudjelovanje uprocesu entitetske podjele BiH -- jer je ostao netaknut dejtonskiprincip da je opdi intereskao vrhovni drZavni interes ostao na nivou "srpskog" entiteta, dime se on potvrduje i

dokazuje kao drZava unutar koje i samo u interesu koje se ljudska prava mogu ostvarivati.Dokaz za prihvacanje pravoslavnog principa narodne (etnidke) drLave umjestouniverzalnog principa UN drZave kao nadnarodne (nad-etnidke) kategorije, je u

neprekidnom insistiranju na pristanku RS na ustavnim promjenama -- premda se pravoRS na sudjelovanje i uslovljavanje ustavnih rjesenja moZe jednostavno osporavatidinjenicom da je RS osudena od strane Svjetskog suda kao strana koja je podinila genocidtejoj se kao takvoj ne moZe dati pravo da kao pravni subjekat raspravlja o bududemustavnom uredenju Republike BiH.

DrLava je definirana Ustavom, granicama i teritorijima na kojoj se taj Ustav primjenjujena nadin jedinstva podjele vlasti na zakonodavnu, sudsku i izvrSnu. Svaka namjera da se

zajednica takvih cjelina -- koje imaju vlastiti Ustav ijedinstvo podjele ove tri vlasti --proglasi drLavom,je bjeZanje od istine o dejtonskoj BiH. eesto se ova dinjenica negirastavom da je u Dejtonu BiH saduvala vanjski suverenitet aLrtvovala unutarnji -- Sto je

floskula jer je suverenitet po definiciji nedjeljiv; odnosno, ako se podjeli na spoljni iunutarnji, Zrtvovan je ditav suverenitet jer mu je oduzet jedan od tri glavna atributa:nedjeljivost.

Dejtonske institucije u koje se delegira volja entiteta nisu institucije drLave. Agencije,uprave i direkcije koje preuzimaju nadleZnosti ministarstava, institucija monetarne ifiskalne politike sa nivoa drLave a zadrLavalu ih na nivou entiteta, nisu institucije drZavenego institucije unije drlava -- kakve mogu imati i imaju, na primjer, Francuska,Njemadka i druge drLave koje se mogu udruZivat ali zbogtoga i razdruLivatV,rozinstitucije EU. Progla5avati "napretkom" izgradnju institucija koje legalizirajudiskontinuitet BiH kroz udruZivanje entiteta i stvaranje pravnog osnova za razdruLivanje,je doista politidko djelovanje u korist osnovnog cilja agresij e zbog kojeg je i genocidpodinjen: diskontinuitet jedinstvene drZavnosti BiH u korist novog kontinuitetazajednidke BiH koja bi svoj podetak slavila kao dan prestanka rata ili dan Dejtona kaodan kada se de jure desila ustavna kapitulacija BiH.

Institucije drLave se definiraju osnivadem i budZetom, a ne nadinom na koji se pla6anjihovo "gnjanje" (kao u sludaju muzeja i drugih institucija kulture). U institucijama kaoSto je UIO, jedinstveni raduni su po karakteru samo prelazni raduni prema kvotama zapojedine entitete. Sredstva na prelaznim radunima ne dine aktivu ni preduze6 a ni drLave, ijo5 su jedna potvrda nepostojanja suvereniteta (u konkretnom sludaju fiskalnog). Ovajprimjer je spomenut kao tipidan zbog nagla5enog kori5tenja u retorici o "napretku ureintegraciji BiH" po dejtonskoj formuli. Medutim, ovo se odnosi na sve institucije;pogotovo one koje su sada u diskusiji povodom inicijativa EU o napu5tanju "Dejtona" iformiranja BiH po principima teorije drLave i prava.

DEJTONSKA I NOVA, EVROPSKA, POLITIKA "SVIJETA" PREMA BiH

Dejton je ipak propao, ne doista zato Sto nije "doveden do kraja", nego zato Sto je njegovtemelj nezakonit i zato Sto su njegovi ciljevi laZni. Svi oni u BiH, Evropi i SAD koji ganastavljaju oZivljavati amandmanima i dogradnjama, rade veoma teZak posao - jer su se

zavjerili protiv prava Republike BiH na kontinuitet i opstanak ali i protiv prava uop(,e. Zarazliku od svih evropskih ZVANIdNIH institucija, branitelji "Dejtona" i RS moraju slatiSifrovane poruke "kako je RS Dejtonom garantirana,te zbogtoga ne moZe nestati" i tajnekoverte liderima BiH stranaka (sa kojima organiziraju i tajne sjedjeljke). Upravo zato Stoje Dejtonom garantirana, RS moZe nestati kao i sam Dejton. Inozemni branitelji Dejtonaimaju mnogo teZi posao u obrani RS i Dejtona, jer moraju skrivati svoje aktivnosti i odvlastitih institucija (posebno pravnih) i od svoje javnosti -- da bi legalizaciju Dejtonaprodali kao "izmjenu, amendiranje Dejtona". I sve to moraju raditi kroz nezvanidneinstitucije, nevladine oryanizaclje. Oni osnivaju ili angaLiraju famozne "institute zamir" isve to guraju preko potroSivih, sluganskih politidara. Dakle, njihov posao je danas mnogoteZi nego onih kojijednostavno ijavno mogu suprotstaviti "Dejton" Evropskom ustavu,Internacionalnom pravu, konvencijama i Povelji [IN, te jasno kazati istinu putemupotrebe termina kojije u naSoj javnosti proSao skoro nezapaLen a znadi direktno

vradanje BiH iz podrudja dogovora u podrudje prava. To je terminNEFUNKCIONIRAJUCI USTAV za Dejtonski ustav (Aneks 4 Dejtonskog ugovora).lzraznefunkcionirajuii u izvje5taju Venecijanske komisije i svim kasnijim izvjeStajimazvanidnih institucija poziva ustvari na povratak sludaja BiHiz Poglavlja 6 (uslovnodogovornog) u Poglavlje 7 (pravno obvezujuieg).

U takvim uslovima zagovaranje "dogovora doma6ih snaga" i promjene ustava kroz"institucije sistema", znati drLanje BiH u Dejtonskom okovu u kojem RS ima pravo vetabez obzira Sto je sam Dejtonski okvir upravo razlog za stavljanje Dejtona ad acta odstrane zvanidnog svijeta.

Nakon izja5njavanja svih zvanidnih evropskih institucija, Venecijanske komisije kaoreferentne institucije, Vijeda Evrope, Parlamenta Europe i Kongresa SAD, u prah jepretvoren poku5aj odbrane Dejtona pod vodstvom nevladinog lobija oko nevladineorganizacije <Instituta za mir>> iz Washington D.C.-a i ambasadora UjedinjenogKrafjevstva i SjedinjenihdrLava, koji su, prikljuduju6i se nevladinom sektoru, poku5aliobaviti prljav posao metodom Ridarda Holbruka - bez posljedicazavladin sektorvlastitih zemalja. Ameridki ambasador Meklhejni je inicijativom za legalizaciju "Dejtona"

kroz prihvatanje amandmana na Dejtonski Aneks 4 (Ustav), radio tajno, jer je radio usuprotnosti sa samom Rezolucijom 400 Kongresa svojih vlastitih Sjedinjenih AmeridkihDrLava.

Sada kada je BiH ponovo vra6ena u pravni prostor (domen), neophodno je u diskusijikako sa nekakvim Dodicima tako i sa predstavnicima EU koji u BiH traZe sugovornlkazaprevazilaLenje dejtonske zamke, koristiti argumente suvereniteta i kontinuiteta drZavnostiBiH koji su u dugim dejtonskim noiima namjerno zaboravljeni.

ATRIBUTI SUVERENITETA: NEDJELJIV, NEPRENOSIV, NEUPITAN

Suverenitet je nedjeljiv . To znadi da nije mogao u "Dejtonu" biti saduvan spoljni aZrtvovan "samo" unutarnji suverenitet stvaranjem RS unutar BiH. Ova obmana izazivalaje neprekidnu nemoi da bh. javnost i politika prizna stanje u kojem RS ima pravo vetanad dejtonskom BiH a BiH nema pravo veta nad RS.

Suverenitet je neprenosiv. To zna1i da nije legalan Ustav koji donosi neko osim legalnogParlamenta Republike BiH kao vlasnika nosioca suvereniteta - lojalnih gradanaRepublike BiH. Ovaj atribut suvereniteta iskljuduje tzv. paralelne odnose entiteta sa

susjednim drLavama i dini niStavnim dejtonski potpis predsjednika susjednih drZava, SRJugoslavije i Republike Hrvatske; a i ulogu Sjedinjenih drLava kao svjedoka (koje sudomadipotpisnici unaprijedili u garanta pa dak i potpisnika Dejtona, Sto je drska laZ).

Suverenitet je neupitan. To znadi da se izvan institucija suvereniteta i Ustava RepublikeBiH mogao pregovarati samo prekid vatre, razmjena zarobljenika i slidno -- ali nikako ibitan atribut suvereniteta kao Sto je Ustav Republike. Prema tome, Dejtonski Ustav jepo predmetu nezakonit.

Ova tri atributa suvereniteta uzimperutivnu normu Internacionalnog prava o pravu nakontinuitet ustavnosti i ustavnih procedura i nepriznavanju rezultata diskontinuiteta(ratom, pudem, nelegitimnim i nelegalnim ugovorima kakav je dejtonski), omoguiavajufegitiman poziv na ukidanje suspenzije Republike BiH i primjenu statusa quo ante:zadnjeg legalnog stanja u drZavi BiH tj. Ustava prije agresije pa i prije ustavnih zakonadonoSenih u toku agresije radi parafiranjarezultata nelegitimnih pregovora. Naime,dokaza o "Dejtonu" kao procesu diskontinuiteta drZavnosti dlanice lIN, Republike BiH,ima dovoljno u praksi i u samom tekstu navodnog Dejtonskog ustava (Aneksa 4), da jeispostavljanje takvih zahtjeva od bilo kojeg subjekta prava u BiH legitimno. Ti elementi(zabranjenog) diskontinuiteta drZavnosti su svugdje tamo gdje se Dejtonski ugovor osimmirovnom bavi i ustavnom problematikom.

Bez obzira na prethodni pristanak na primjenu dogovora umjesto primjene prava, koji jeizvr5en od strane jednog dlana PredsjedniStva RBiH, svjetski pravni sistem se zaStitio odnelelegitimne volje dak i predstavnika nosilaca suvereniteta, gradana, te se po referentnimkonvencijamazatakve ugovore, niStavnim smatraju ugovori koji su rezultat nelegitimnevolje. Nelegitimna volja podinje onda kada predstavnik sudjeluje u pregovorimakoji zapredmet imaju ne5to Sto je u tada vaLeiem Ustavu zabranjeno -- a to je, kao i u gotovosvim ustavima, pregovaranje o Ustavu izvan ustavom predvidene procedure. U tadavaLetem Ustavu Republike BiH je dlanovima 155 i I 54 takva moguinost pregovaranja o

ustavu Republike bila zabranjena. Internacionalno pravo odn. Povelja lIN, radi svojeza5tite i zaStite cijelog sistema legaliteta i legitimiteta lIN, ve6 u Preambuli Povelje UNiskljuduje mogudnost da dak bilo Sta u samoj Povelji moZe opravdati mijeSanje dak iorganizacije UN u ovaj proceduralno ustavni integritet zemlje dlanice.

ZAKLJUCAK

Prema svemu navedenom o ilegalnosti Dejtonskog Ustava (Aneksa 4), i navedeni atributisuvereniteta Republike BiH saduvani u Dejtonu (silom Internacionalnog prava a ne

voljom pregovarada) kao temelj Internacionalnog prava, jasno govore da:

- Usprkos,,Dejtonu" pravno (ustavno) postoji samo Republika BiH, a Republika Srpskapostoji samo kao dio mirovnog ugovora i to ilegalnog.

- Obzirom da je ICJ (lnternacionalni Sud Pravde) donio presudu da su institucije RSodgovorne za genocid na tlu Republike BiH i kao takva bila je predmet sudenja, jer jenjeno stvaranje ukljudivalo etnidko diS6enje i genocid kao metod, po Konvenciji kojazabranjuje ne samo genocid nego i rezultate genocida, RS se smatra ilegalnom.

- Zbogtoga se strana koja je osudena na Sudu ne treba pitati za pravni sistem drLave, zakr5enje kojeg agresijom i genocidom joj se sudilo i presudilo.

- Nrje problem Sta o buduiem Ustavu BiH misli Dodik Milorad i sve stranke uprivremenom entitetu BiH, nego Sta o buduinosti BiH i njenom Ustavu misle stvamisubjekti prava, a to su samo lojalni gradani drLave, tj. gradani Republike BiH koji je Lele.

- Umjesto pregovora i fraza o Ustavu koji 6e "svi" prihvatiti (Sto stavlja "Dejton"na stolkao pravni osnov i pregovora i veta RS nad BiH), predstavnici na pregovorima se morajuvratiti iz dogovornog u pravni prostor u kojemu postoji kontinuitet Republike BiH a ne

postoji niti "Dejtonski Ustav" niti RS, pogotovo ne kao Dodikov "pravni osnov".

- Nakon objave presude Svjetskog suda (lCJ - 26.02.2007) o agresiji i genocidu, gdje su

institucije RS progla5ena odgovomim za genocid, svaki poslanik i svaki parlament, pa ionaj Dejtonski, trebao j e zatraLiti primjenu odluke Suda, a to je brisanj e rezultatagenocida - i "Dejtonskog Ustava" i Republike Srpske.

- Umjesto amandmana na dejtonskim osnovama (konsenzus sa RS), imperativ opstankadrLave BiH je povratak na snagu legalnog Ustava Republike BiH sa mogudomdogradnjom, koja 6e obezbjediti evropske standarde i mehanizme za istinskuravnopravnost svih gradana i naroda koji u njoj Zive. Umjesto na dejtonskim principima,svi "amandmani"trebaju biti na principima Povelje UN, Evropskog ustava i Ustava RBiHod kojih nitijedan ne poznaje etnidki ili entitetski princip podjele vlasti.

- Prihvatanje bilo kakvih amandmana na Dejtonski Ustav, bi znadilo i prihvatanje onogana Sta se amandmani daju, tj. samog Dejtonskog Ustava. To bi ujedno znadilo i amnestijuRS od strane same Zrtve genocida, Sto niko u ime Zrtve nema pravo udiniti.

12. Novembar,20ll.

POTPISNICI DEKLARACIJE :

43718 potpisnika Grupe gradana BH na socijalnoj mreZi FACEBOOK:''ZAHTJEVMO VRACANJE LEGALNOG, LEGITIMNOG I GRADANSKOGUSTAVA REPUBLIKE BiH''.

skiustav/do c1226050227 4139 44 I

Osnivad Grupe i administratori u ime dlanova. 2056 potpisnika Peticije naRepublikabih.net Ujedinjeno Kraljevstvo

Esad Jaganjac, Editor Republikabih.net, u ime potpisnika

S.S.V.D.S - P.P.P.S, Soutien aux Survivants de la Vall6e de Drina-Srebrenica, Pariz

PodrSka PreZivjelim Podrinje-Srebrenica

Sadija Omba5i6, Predsjednik S.S.V.D.S - P.P.P.S

NVO "Djeiiji pokret za mir - Djeca Sarajevo

Ivana Mostarac, Predsj ednica www.dj ecasaraj eva.ba

Udruienje Majke Srebrenice i Podrinja, Sarajevo

Ibran Mustafid, Predsjednik UO UdruZenja

UdruZenje gradana - Lene Srebrenice,Tuzla

Hajra fati6,, Predsjednik UdruZenj a

Asocijacija Lrtana Genocida u Srebrenici, Srebrenica

iamil Du rakovi6, Predsj ednik Asocij acij e

NVO BUDIMO AKTIVNI . NGO LETS BE ACTIVE

Ismet Kapetanovid, Izvr5ni direktor

Vijeie BiHSarajevoHamdije Kre5evljakovi6a 371000 Sarajevo -BiHtel./ fax 00387-33-220-765; hnv.

Broj: 03-l l-15-l ll20lr

Ustavno-pravnoi komisiji Parlamenta BiH

Hryatsko nlrodno vije6e Bosne i He

tu EwoPslar Uniju.va prihvatljiv s njegovim idejnim stavovima

(vidi dolje tekst prolegomena Ustava), neprihvatljivo je ono Sto nakon toga u tom ustavu

slijedi:a;"nepravda o entitetskoj podjeli BiH, te stav o nadleZnosti drZave BiH nad entitetima i.

kantonima (usp. et. 1 t-1;b) neravnopravnost i diskriminaciju ljudi i naroda na cijelom teritoriju gitt, Sto

onemogucuje posebno povratak izbjeglicama i raseljenim osobama (usp' dl' il' l-8)'

Inaju6i u vidu gornje stavove, Hf{VBiH predtaie !_a*s da se

odmah prilvati odluka Evropskog suda iz Strasbourga o tulbi Sejdi6 -Finci radi ostvarenja ,a"nop"aonosti nacionalnih manjina i svih

graalana, ne samo konstitutivnih naroda, u drdavi BiH.

S ovim prijedlogom HllVBiH traii da se odrcde sankciie za sve

one koji o" print"6aiu rie5enje navedenog suda, to jesfi sankcionirati

kao netegatno i nefegifimno sudjelovanje na izborima i drugim

demokratskim procesima u BiH! Na taj naEin se jedino moie vr5iti

izgradnja pravne i demokraSludaj Sejdi6 - Finci

politidkih pojmova i njihove primjenr

konstitutivnost, legalnost i legitimnoKako, naime, modr sudjelovati u politidkom Zivotu zemlje politidke stranke

i ljudi, koji ne- prihva6aju dtZano i traae fie6i entitet radi daljnje

deinte,gru"i3. dri,aiel? Za1to i za Eijiinteres radi CIK prihvacajudi legalnost

i legitimnosi politidkih sfianaka i njihovih kandidata samo zbrajanjem broja

t/r, u"/, - to-//

glasada zanjthna izborima,bezobzira na njihov protuustavni secesionistidki

i iredentistidki politidki stav ili potwdena kriminalna djelovanja!?HNVBiH pdilaiei svoj slijededi stav o ustavnom uredenju BiH: Ustav BiH treba

graditi pravru i demokratslcu drZavu kao ewopsku BiH, koja osigurava Zivot, dorn, rad,

vlasni5wo, te rjeSava individualne i socijalne probleme od mladih do starih Zitelja zemlje,

bez obzirana njihornr nacionalnu, larlturnu i vjersku raznolikost, kako je izta}.eno jasno

vec u Deklaraciji prvoga Sabora llrvata BiH u Sarajevu, 6.02.1994. To znadi izgradnju

drZave na temelju pravde, bez koje ona postaje,,razbojnidka druZina" (Augustin), u kojoj

se potiEe kriminal, te je prije ili kasnije osudena na propast.

U tom smislu, HNVBiH je sada odludno protiv federalizacrje kao tro-entitetske

podjele BiH na nacionalistiEkoj osnovi, kako predlaZu sada poznati nam politiCari daljnje

iazgradnje i uni5tenja BiH. Swaranjem treceg entiteta za llrvate u BiH: a) legalizira se

ve6 izvedeno moralno i politiEki nedopustivo etnidko diS6enje Hrvata u RS, b) provodi se

novo takvo etnidko di5cenje tlrvata, Bo5njaka i Srba iz onih entiteta BiH koji bi pripadali

drugim narodima. te c) priprema nestanak lkvata iz novoformiranog hrvatskog entiteta

novim tzv. ,,humanim preseljavanjem" u llrvatsku ili diljem svijeta. Formiranjem toga

entiteta u raznim dijelovima BiH takozvanim diskontinuitetom teritorija samo je jo5

jedno laZno obedanje bez ikakvog stvarnog pokriia, ako nije opet politidko lukavstvo

manipuliranja narodom. To bi bilo, zapravo, ponovno provodenje podjele, opasnost

nemiia i novih ratnih sukoba koji bi vodili uni5tenju ljudi, naroda i drZave BiH.Daytonski sporazurL palg ne znadi samo prestanak rata nego iizgradnjaBiH s ewopskimprofilom privne d:i zave kao jedinswa u raznowsnosti politidkog nacionalnog, kulturnog ivjerskog uredenja.

Radi potvrde suverenosti RBiH kao pravne drZave, HNVBiH predlaZe takoder

da se u ustavu odredi pravna nadredenost dfrave na podruEju svih drugih mogu6ih

unutarnjih podjel4 te dajoj se radi toga povrati rijen Republilcai drilavanazivaRepablifoBiH!

Novo regionalno urdenie dru5tva i driaveNakon gornje opservacije i navedenih stavov4 oiito je da nam na

temelju pravde treba ustaulo drugadlja pravna i demolratska organizacijadru5trra i driave,koja se najvjenrij e inaiavapojmom regionalizacije driave.Mi smo ur{ereni da regionaliz.aclja ili kantonizaclja cijele BiH, a ne samojednog dijela, Federacije BiH, kako je predlagao jo5 u jeku rata Sabor lkvatau Sarajevu, 6. veljade 1994, moZe jedino ukloniti neprijateljstvo i ratovemedu ljudima i narodima ove zemlje i stvoriti pravedni mir kao temelj i ciljdrZave BiH. Tako se jedino uklanja i osjecaj postojede ugroZenosti, zbogopasanosti asimilacije ili dominacije, i to ne samo pojedinaca i nacionalnihmanjina nego i samih konstitutivnih naroda - Srba u FBiH, a Bo5njaka iFkvata u RS - kao i diskriminacije unutar njihovih nacionalnih korpusa. Po

tom uredenju Bosanska Posavina, kao i druga podrudja zemUe kojima jenanesena nepravda, rogu biti posebne regionalne jedinice unutar BiH. Tadaje mogu6e ispraviti udinjenu im tesku nepravdu, ukloniti veliko zlo podjele

zemlje na sada5nje entitete i stvoriti novo uredenje dilzave na temelju pravde,

L

bez koje je nemoguc mir i neodrZiva s€lma driava. Dao Bog da i mi jednom

,oogn.-o doZwjeti drZavu BiH utemeljenu na pravdi te radost mira kno

plod pravde ( pox oPus iustitiae)!

Napomena:Prema samom uvodu (prolegomena), polazi5te i cilj Daytonskoga

ustava glasi ovako:I. Zasnovano na postivanju ljudsl<og digniteta, slobode i iednakosti,

posveteni miru, pravdi, toleranciii i pomireniu,-uujereni da demolcratske struhure vlasti i praviini postupci naibolie

stvaraju mirne odnose unutar pluralistiikog drufitva,

u Zetji dn promoviraju optu dobrobit i ekonomski razvoi lcroz zaStitu

privatnog vlasnifitvs i promociiu triiine ekonomiie,-voileni principima i svrhama Povelie Uiedinienih na.rodn,

opredijeljeni Lo suverenitet, teritorijalni integritet i politiihriezavisnost Bosne i Hercegovine u skla&t s medunarohtim pr(Nom,

odluini da osiguraiu Wno pofitovanie medunarodnog humanitarnog

prava, inspirirani (Jniverzalnom deklaractjom o liudskim pravima,-medunarodnim

ugovorima o gratlanskim i politiikim pravima i o

elrnnomskim, dntstvenim i kulturnim pravima, i Deklsraciiom o

pravima lica koja pripadaiu nacionalnim, etniikim, uierskim ijeziinim manjinama, kno i drugim instntmentima liudskih prava,"podsjetajuti

na Osnovne principe dogovorene u Z,enevi, 8. 9. 1995.-godine,

i u Nal yorht, 26. 9. 1995. godine, Boiniaci, Hrvati i Srbi

koo konstitutivni narodi (zajedno s drugima) i gradani Bosne iHercegovine ovdie odrecluju daie Ustav Bosne i Hercegovine knko

slij edi: . . . (postoje6i tekst Ustava).

Sarajevo, 15. ll .2011. Marke5i6, pred. HNVBiH

3.

4.

f'""'tI saRale