6
w w w . c r o n a v e s . c o m C r o n a v e s Stari Grad • Otok Hvar • 14. – 17. rujna 2017.

)HVWLYDOVNLSURJUDP u Vali brosura 2017 HR mail.pdf · 2017. 9. 13. · 08:30 misa za pomorce &unyd vy 1lnroh ² 3urjudpl xguxjd x ihvwlydovnrp vhox 20 + 3urjudp 8guxjh3dodjuxæd 7uj

  • Upload
    others

  • View
    2

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

  • f Četvrtak, 14. rujna 2017. PROGRAM NA MORU Dolazak tradicijskih brodova tijekom cijelog danaPROGRAM NA KOPNU10:00 IzložbafotografijaimaketabrodovaUdruga Cronaves i maketar Velimir Lojpur•Gradskačitovnica11:00 Otvaranjeizložbefotografija‘Pomorskabaština StarogaGrada’,izložbemaketabrodovaLuke Fredotovića iotvaranjestalneizložbe,‘Četiristarogradskaumjetnika 20.st.’•MuzejStarogaGrada,PalačaBiankini12:00 Svečanootvaranjefestivalskogsela20 + Sudionici:Udruga lađara Neretve, Udruga Ars Halieutica-Komiža, JK Plav - Krk, Udruga Latinsko idro-Murter/Kornati, Gosti: Udruga Vele d’Epoca Verbano - Italia, Udruga Palagruza-Komiža•Novoriva16:00 HRVATSKADOMOVINAMORA–prezentacijeipredavanja •Gradskačitovnica 16:00 ‘2400godinaživimoodmorakamenaipoja’, učenici srednje škole Jelsa - mentor prof. Tarita Radonić 17:00 ‘20godinaMaratonalađa’-Milojko Glasović 18:00 ‘Plovidba(s)latinskimidrom:odaklesmokrenuli i kamo idemo?’, Željko Jerat dipl.ing. 19:00 ‘Aperitivoitaliano’,Udruga Vele d’Epoca Verbano, Italia •TrgVeloPodloža22:00 Kokteldobrodošlice,muzikazadobroraspoloženjeiples, D.J. Bachy•Mornarskiklub(Gradskirestoran)

    f Petak, 15. rujna 2017. PROGRAM NA KOPNU11:00 Svečanootvaranje2.međunarodnogHrvatskogfestivala ‘DaniuVali’–StariGrad2017.•FestivalskapozornicaTrgTvrdalj Promenadninastup–HGG Stari Grad,defileposada/smotra posadaibrodova•Riva10:00–22:00 Programiudrugaufestivalskomselu20 + -ProgramUdruge Palagruža•TrgMolaPodloža -ProgramudrugeVele d’Epoca Verbano - Italia•TrgVeloPodloža11:00 Središnjafestivalskapozornica Program:KUD Srdelice(dječjifolklor)–StariGrad Dječji vrtić Vanđela Božitković–Hvar•TrgTvrdalj16:00 HRVATSKADOMOVINAMORA-prezentacijeipredavanja •Gradskačitovnica 16:00 ‘Jezičniatlaspomorskeiribarskekulture’, prof.dr.sc Vladimir Skračić 17:00‘Iskustvofalkuše–nematerijalnokulturno dobro hrvatske’, prof.dr.sc. JoškoBožanić16:00 ‘Prezentacijaotradicijskomnačinuživota’,učenici srednje škole – Jelsa • Trg Tvrdalj17:30 Programnasredišnjojfestivalskojpozornici: KONCERTFOLKLORAIPISME KUD Starogrojčice, Klapa Kaštilac–Vrboska, Klapa Veli Kamik–Svirče, Faroski kantaduri–StariGrad • Trg Tvrdalj

    19:00 ‘Kušanjehvarskihvina’,Udruga Hvarski vinari•Novoriva ‘Aperitivoitaliano,Udruga Vele d’Epoca Verbano - Italija •TrgVeloPodloža19:00 ‘Kakoseživilopri’,scenskinastup,Amatersko kazalište ‘Petar Hektorović’–StariGrad•Kazališnadvorana20:00 Programnasredišnjojfestivalskojpozornici Hrvatska gradska glazba Stari Grad,cjelovečernjikoncert • Trg Tvrdalj22:30 ‘Večerevergreena’,Mate Carić–Goldsaxophone •Mornarskiklub(Gradskirestoran)PROGRAM NA MORU11:30 Promenadneplovidbe•StarogradskaVala18:00 Veslačkeregatetradicijskihbrodova(gundule,gajete, ostalitradicijskibrodovi)•Riva22:00 Noćnaparadabrodova•Riva

    f Subota, 16. rujna 2017.PROGRAM NA KOPNU08:30 Misa za pomorce•Crkvasv.Nikole10:00–22:00 Programiudrugaufestivalskomselu20 + -ProgramUdruge Palagruža•TrgMolaPodloža -ProgramudrugeVele d’Epoca Verbano - Italia•TrgVeloPodloža16:00 HRVATSKADOMOVINAMORA-prezentacijeipredavanja •Gradskačitovnica 16:00 ‘Možemolisačuvatitradicijskaplovila?!Želje, realnost, izazovi’, prof.dr.sc. Robert Mohović 16:45 ‘Recentnakvarnerskaiistarskaiskustvarevitalizacije pomorskebaštine’,doc.dr.sc. Jakov Karmelić 17:30 ‘PomorskabaštinaStarogaGrada’,prof. Aldo Čavić17:00 Programnasredišnjojfestivalskojpozornici: KUD Šaltin–Hvar, KUD Jelsa–Jelsa KUD Starogrojčica–StariGrad,Zbor Stella Maris • Trg Tvrdalj18:00 Velikateča‘StoriGrodvosčasti’,poklonFestivalu–Ugostitelji Staroga Grada - chef Jurko Dragičević•NovoRiva18:30 Proglašenjepobjednikaregatepoklasama,dodjela festivalskihnagrada,zahvalnica,priznanja•TrgTvrdalj19:00 ‘Aperitivoitaliano,Udruga Vele d’Epoca Verbano - Italija •TrgVeloPodloža ‘Kušanjehvarskihvina’,Udruga Hvarski vinari•NovoRiva19:30 PromenadninastupKUD Moreška–Korčula•Riva20:00 Programnasredišnjojfestivalskojpozornici: KUD Moreška–Korčulai Folklorno društvo Šaltin–Hvar cjelovečernjifolklornikoncert•TrgTvrdalj22:30 ‘Noćzabaveiplesa’,Grupa Uzbuna–Split •Mornarskiklub(Gradskirestoran)PROGRAM NA MORU09:30 Regatatradicijskihbrodova‘DaniuVali’•StarogradskaVala12:00 JK Zenta, Regata modela jedrilica • Riva22:00 ‘Plesjedaraisvijetla’,vatrometinoćnaparadatradicijskih brodova • Riva

    f Nedjelja, 17. rujna 2017.07:00 ZAJEDNIČKAKAVA(pozdravirastanaksbrodovima iposadama)Povratakbrodovaumatičneluke •Mornarskiklub(Gradskirestoran)

    Festivalski program ‘Dani u Vali’ – Stari Grad 14. – 17. rujna 2017.

    Partneri i pokrovitelji Festivala ‘Dani u Vali’ - Stari Grad 2017.

    Na malenom, ali sasvim posebnom djelu europskog kontinenta, unutar granica koje nenametljivo leže na karti svijeta, Hrvatska krije veličanstveno kulturno-povijesno nasljeđe pa tako i ono maritimno – pomorsko. Čuvene civilizacije i brojni osvajači stoljećima su pokušavali otrgnuti i iskoristiti dio tog malenog carstva ljepota, a zapravo su utisnuli neizbrisive i znamenite tragove sučeljavanja koji danas čine dio raskošne kulture isprepletene s tradicijskim običajima koji se s ponosom prenose na nove generacije.

    U potrazi za mogućnostima utemeljenja hrvatske varijante poznatih europskih maritimnih festivala kao što su ‘FÊTE INTERNATIONALE DE LA MER ET DESMARINS’ – BREST’, ‘LA SEMAINE DU GOLFE’ –MORBIHAN ili ‘ESCALE A SÈTE’, Udruga ‘Cronaves’ jedugo tražila na prostoru hrvatskog Jadrana adekvatniakvatorijzaprovođenjeteideje.Na našem modrom Jadranu, u 2400 godina staromStarom Gradu, u fantastičnoj Vali jednog od četirinajljepšaotokasvijeta(Hvaru)osmislilismoiorganizirali‘Hrvatski festival brodova, mora i mornara’ koji jezamišljen da s vremenom, u budućnosti, postaneznačajnaturistička,kulturnainautičkapredstavauovomdijeluEurope.UpartnerstvusGradomiTZStarogaGradaorganiziramo2. festival ‘Dani u Vali’ – Stari Grad koji će se održatiod 14. – 17. rujna 2017., na kojem ćemo predstaviti iprezentirati hrvatskumaritimnu kulturu i baštinu sa~100(akoBogda!)povijesnihhrvatskihbrodovaumoru,‘Primorskim maritimnim selom’ na rivi, te zabavnimkulturnimprogramimatijekomčetverodnevnogtrajanjaFestivala.

    CRONAVES

    Festival ‘Dani u Vali’ organizira Udruga za promicanje hrvatske maritimne baštine CRONAVES Zagrebačka19,21000Split,HrvatskaTel. / Fax: 00 385 (21) 483-111 / [email protected] / www.cronaves.comPredsjednik:Plamenko Bavčević / [email protected]/ mob: 091 335 2015Tajnik: Saša Lukić / [email protected] / mob: 098 222 797

    www.cronaves.com

    www.cronave

    s.com

    Cron

    aves

    Stari Grad • Otok Hvar • 14. – 17. rujna 2017.

    StariGrad14.-17.rujna2017.

    Gajeta, tradicionalna ribarska brodica zaobljena trupa.Opremljenasa4do6vesalateglavnimili latinskim jedrom. Od davnina je zadovoljavala potrebestanovništvadužhrv.obale,služećizaribolov,prijevoztereta,ljudi,stokeidr.Gajetasegradioddrveta,ugl.odhrastovine,aliiborovine(oplata)tecrnike,brijestovineilimurve(rebra).Razlikujusekorčulanska,komiška (→falkuša),murterska(betinska)gajetaidr.

    Leutjebarkavrloširokeuporabe,rasprostranjenapocijelomJadranunoidiljemSredozemlja.Najčešćejeslužiozaribarenjeiobalniteretnipromet.Služiojeijošuvijekslužiuribolovuplaveribetratom-mrežompotegačom.Dužinamusekrećeod7-15m.Širinajepribližno1/3dužine.Trupjeoštrogoblikaspravilnoizvučenimlinijamanapramcuikrmi.Leutiimajudobramaritimnasvojstva,dobropodnosevjetarivalove.

    Gucjelaganidrveničamacprikladanzasportskiribolovijedrenje.Napramcuikrmiješiljast.Premaveličinirazlikujemo:malido4,8m,srednjido7,5mivelikido9,5m.Maliisrednjiimajujarbolsaglavnimilistrmimjedrom,aponekadiprečku.Maligucjeuopatijskompriobaljuslužiozavožnjuturista,aumjestojarbolaijedraimaojerazvučenbaldahinzazaštituodsunca.

    Falkuša, tradicijska ribarska brodica, vrsta gajete kakvasegradilauKomižinaotokuVisuikojajestoljećimabilaosnovicaprivređivanjaiživotatamošnjeribarskezajednice.RabilasesvedopoloviceXX.st.,pretežitozalovplaveribeuvodamaokoPalagruže.Duljinajojjebila7do9m,imalajekormilo,četirivesla,jarbolte falke–drvenekonstrukcijenadbokovimakojesuimaleulogupovišeneograde(linice)imoglesuseskidati.

    Rovinjska batàna,pripadamnogobrojnojobiteljibarkiravnogdna.Izvorištetakvihbarkitrebatražitiupretpovijesnomrazdoblju,udizajnusplaviidubenicaizdrvenogtrupca(monoksila).Ravnodnobilojepogodnozaplovidbuplitkimvodama-jezerima,riječnimušćima,lagunamaiplitkimmorskimobalama.NamijenjeneobalnomribolovubatanesuseizlagunarasprostranileobalamasjevernogJadrana,doIstreiRovinja,Krka,Raba,Zadra...

    Lađa,zbogsvojeautohtonostiudeltiNeretvepoznatajekaoNeretvanska lađa. Tradicionalno jeplovilouovojnajjužnijojHrvatskojdolini.Stotinamagodina,svedopočetka70-ihgodinaXX.stoljećalađesubileosnovnoteretnoprijevoznosredstvoudoliniNeretve,zarazlikuodtrupica,kojesubilesvojevrsno‘osobno’prijevoznosredstvo.Lađamožeprevozitiod30do35ljudiiveliketereteizmeđu2,5i3,5tona.Najčešćesepokrećeveslanjemikonopom(lancanjem),anajrijeđejedrom.

    Pasara,laganipriobalničamac4-7metara,saglavnimjedromi2ili4vesla,šiljastipramacispokrivnompalubomkrozkojujeprolaziojarbol. Krma je ravna - zrcalna.NasjevernomJadranusečakizrađivalakaoregatna jedrlica sa kobilicom.

    MEDIJSKIPOKROVITELJI

  • Poštovaniljubiteljimoraibrodova,

    bilobi skromnomilenijski jubilejutemeljenjaobilježitijednokratnopajeGradskovijećeStarogaGradadonijeloodluku da se 2400 godina postojanja Farosa (Paiza)kontinuiranoobilježavaurazdobljuodčetirigodine,od2016.–2019.A,kakojeuznakutrajnogsjećanjanatajjubilejGradStariGrad2016.osnovaomaritimniFestival‘Dani u Vali’ evo nas pred održavanjem 2. festivalabrodova,moraimornara‘DaniuVali’–StariGradkojićeseodržatiod14.–17.rujna2017.Uulozinositeljaorganizacijestrogosmovodiliračunaotomedasekonceptualnoiprogramskiucentruradnjenalazi naša maritimna kultura i baština, da su glavniscenski rekviziti naši ‘ljepotani’ – tradicijski brodovi,da su glavne glumačke uloge dodijeljene posadamamornara,akulisupozornicečinejedrainašemoreusvimsvojimnijansamaplavog–od zore pa do noći.Posebnusmopažnjuposvetilizatomljenojkolektivnojmemoriji,zaboravljenim osjećajima i skrivenim emocijamaautohtonog otočkog stanovništva koje je povijesnovezanospomorskomtradicijomsvojihpredakakojajeprotkalasvapovijesnarazdobljaStarogaGradaiotokaHvara.

    Stoga mi je iznimna radost i čast poželjeti vamDOBRODOŠLICU u ime građana Starog Grada istanovnika otokaHvara te vam zahvaliti i ujedno vaszamoliti da sa svojim brodovima i posadama, kaoudruge ili individualni brodari, kao posjetitelji, turistiili nautičari sudjelujete u ovom našem zajedničkommaritimnom spektaklu kojeg od ove godineproglašavamo i međunarodnim zbog sudjelovanjainozemnihsudionika.Pored posebno osmišljenog programa plovidberevijskog i natjecateljskog karaktera, znanstvenih skupova i kulturnih događanja, zabavnih programai predstavljanja hrvatske maritimne kulture, StariGrad će tijekomFestivala i ovegodinebiti u središtupozornostihrvatskihieuropskihmaritimnihstručnjakaizaljubljenikaumoreibrodove.Uziznimnopovoljneuvjetesudjelovanja,nastojatćemovambitiinajboljidomaćini,aprofesionalnuorganizacijuitradicionalnuradostgostoprimstvaiskazatćemovamusvakojprilici.VeselimosevašemdolaskuizajedničkomdruženjunaFestivalubrodova,moraimornara‘DaniuVali’–StariGrad 2017.

    GRAD STARI GRAD

    _________________________ AntonioŠkarpa,Gradonačelnik

    Prije 19 godina (1998.)prvi je put startala regata‘Latinsko idro’ sa samosedam brodova da bi do danaspostalanajmasovnijainajizazovnija regata na ovim prostorima.. Njen začetnik

    bio je gospodin Željko Jerat, današnji predsjednik Udruge‘Latinskoidro’.Regata ‘Latinsko idro’ ustvari nije ni brod ni jedro, ni regatani turistička fešta ...Ona jepodsjetnikna jedannačinživota,na jedan izniman prostor, na jedan duhovni svijet i njegovopostojanje.‘Latinskoidro’jesintezasvihdjelatnostiipostupaka,svihznanjaiobrta,svihpomorskihvještinai iskušenja,stanjaduha i vjerovanja, svega što se plelo po ovom čudesnomakvatoriju.Ali,uishodištusvegatogajestajaobrod.Onjebiostožerokokojegasesvevrtjelo.NištanaovojneobičnojtočkiJadrananijebilomogućebeznjega i njegova jedra. Kao i u

    knjiziPostanka: ‘sve je bilo brod i sve je po njemu postalo.’ Mi smoonsam.‘Latinskoidro’-tosmomi.Stogajeprojekt‘Latinskoidro’emocionalniodmakodsveganaštonasdanaspodsjećajumodernaisofisticiranajedraunašimportima,iskreniodmakpremabaštiniisvemuštosmobili,audušinismoprestalibiti-uvažavajućiistodobnosvepogodnostisuvremenog načina plovidbe.Ovo jedro drži u neprekinutojvremenskoj vezi Murterine i Betinjane u velikoj zajednicimediteranskihnarodateihtakočinisudionicimajednegolemepomorsketradicijekojese-unatočsvimmijenamanahrvatskojobaliJadrana-nisunikadaodrekli.Valjdaineće.Udruga‘Latnskoidro’iistoimenaregatamobilizirajuposljednjeidraše, a neupućene upoznaju s jednim prošlim svijetom ukojemu je nastajala, rasla i oblikovala se specifična tradicijagradnje i uporabebroda. Sdruge stranepokušavamoneštoučiniti, ilibaremkazati,opotrebi izgradnjevlastitespecifičneslikeonama i našimposebnostima.Dakle, oHrvatskoj, kojaunatočgolemojpomorskojbaštinineživisasvojimmorem.

    POČAŠĆENI GOSTI FESTIVALA

    POSEBNO POČAŠĆENI GOSTI

    Kulturna ustanova ‘ArsHalieutica’ovegodineslavi20godišnjicu porinuća famoznefalkuše ‘Comesa Lisboa’ 6.prosinca 1997. u Komiži. Tajdogađaj označava početakrenesanse očuvanja hrvatskemaritimne baštine. Gajetufalkušu odabrao je Hrvatskinacionalni odbor Svjetske

    izložbe EXPO ’98 da na Festivalu brodova Svjetske izložbe uLisabonu,izvanpaviljonskogprostora,predstavibrodograđevnuipomorskutradicijuHrvata.NevladinuudruguArsHalieutica osnovala je pred 30godinaskupina koju su tvorili dr. lingvističkih znanosti Joško Božanić-Pepe izKomiže iSplita,dr.brodograđevnihznanostiVelimir

    Salamon iz Zagreba, te strojarski inženjer Nikola Bogdanović- Smocito iz Visa i Splita. Kroz proteklo razdoblja KulturnaustanovazaistraživanjeiskustvaživljenjasmoremArsHalieuticapotvrdila je kontinuitet svog programa istraživanja, očuvanjai promocije hrvatskemaritimne baštine. Poredmnogobrojnihhvalevrijednih projekata neposrednopredodlazak na svjetskifestivalbrodova,mora imornara–Brest2008.Udruga izdajeepohalni multimedijalni CD-ROM ‘Lingua Franca’ (Teraincognita adrriatica), a nakon 74 godine 2009. g. obnavljapovijesnu regatu tradicionalnihbrodovakomiških ribara ‘Rotapalagruzona’podgeslom:‘Oživiti prizor iz prošlih stoljeća, probuditi na rubu pamćenja slike iz dubine vremena, obnoviti duh palagruške epopeje - jedinstvene u svijetu, nije li to zaista prvorazredni kulturni čin, promocija baštine?’

    Bravoprofesore!

    Kulturna ustanova ‘Ars Halieutica’ – Komiža

    Krčani u svom gradu imajunajstariji jedriličarski klub naJadranu. Ove 2017. godineobilježavaju 21 godinumanifestacije ‘Krčka jedra’ te141. obljetnicu postojanja JK‘Plav’pajeovopravaprigodada se ovi podaci iznesu navidjelo tedaKrčani konačnopostanu svjesni svojemaritimne povijesti i baštine

    kojomseuistinumogudičiti.AktualnipredsjednikklubaDankoMilohnić ističekakojeponosanštojenačelutakoznačajnogi starog sportskog kluba kroz koji su u proteklih 141 godinuprošlebrojnegeneracijenjegovihsugrađana.Dosadsenismosustavnobaviliistraživanjemklupskepovijesti,

    aliononačemutemeljimospoznajudasmonajstarijijedriličarskiklub u Hrvatskoj te drugi u Europi jesu podatci iz Hrvatskesportske enciklopedije te dokumenti Hrvatske zajednicetehničkekulturekojasvojosnutaktemeljiupravonaosnutkuJKPlav.UstatutuHrvatskogjedriličarskogsavezatakođerstojikakosehrvatskosportskojedrenjeoslanjanatemeljepostavljeneuKrku,daleke1876.godine.Stoga,imamopravotvrditikakosuupravo krčki jedriličari prvi započeli sa sustavnim bavljenjemovimsportom,ističeMilohnić.

    Danasklubradiuprostorijamasmještenimnedalekoautokampa‘Ježevac’uKrku.Uradkluba‘Plav’uključenisudesetcimladihKrčana koji su upravo ondje naučili sve o moru, vjetrovima,jedrenju,dakleosvemuštoihvezujezamoreištobisvadjecahrvatskihprimorskihmjestaigradovamoralaznati,jer‘Navigare necesse est‘(plovitisemora!).

    Jedriličarski klub ‘Plav’ – Krk slavi 141. godišnjicu osnutka

    Nakon što su idejom irealizacijomMilojkaGlasovićaiz Opuzena održana prvadva maratona lađa 1998. i1999. godine pokrenuta jeinicijativa za osnivanje krovne udruge lađara Neretve. Ciljosnivanja Udruge bio jeočuvanje neretvanske lađe

    i tradicijskih običaja neretvanskog kraja, promidžba športskihikulturnihaktivnosti, turizmaNeretve,kao izaštita iočuvanjeprirodnogokoliša.Udruga lađaraNeretve osnovana je u travnju 2000.godine uPločama. Udruga je organizirana kao nevladina, nepolitičkai neprofitna organizacija koja objedinjuje sve neretvanskei vanneretvanske lađarske udruge i promovira očuvanje

    neretvanskelađekrozorganizacijunatjecanjaMaratonalađa.

    Udruga se sastoji od temeljnih lađarskih udruga, a članoviudruge su volonteri koji dragovoljno pomažu u aktivnostimaUdruge.

    Prvi predsjednikUdrugebio jePavo Jerković, apotomNenoKovačevićzatimMarkoMarušićdo27.travnja2015.godine.NaSkupštini24.svibnja2015.godinezaPredsjednikaULNizabranjeDaliborObradović.

    MARATONLAĐAjeamaterskosportskonatjecanjeuutrcilađa,tradicionalnih autohtonih plovila doline Neretve. Održava sejednomgodišnje, druge subote u kolovozu, na relaciji dugoj22500 metara, pod visokim pokroviteljstvom predsjednikaRepublikeHrvatske.Od svogaosnutkapadodanasMaratonserazvijao,uzdigaoipromoviraoujedinstvenuinajposjećenijuhrvatskumaritimno-turističkumanifestacijutakmičarskogtipa.

    Udruga lađara Neretve – Metković

    Idejazaosnivanjeneprofitneudruge ‘Palagruza’ nastalajeuKomiži2009.u vrijemeobnove tradicionalne regate ‘Rotapalagruzona’. Udruga Palagruza je osno- vana s ciljem izučavanja,njegovanja i promidžbe

    tradicionalnih alata, zanata, običaja i jela vezanih za morei priobalje, a sve kako bi se sačuvala tradicija Komiže:ribarstvo vezano za otok Palagružu; u svijetu jedinstventradicionalni ribarski brod gajeta ‘falkuša’; tradicionalniribarski alati za lov srdela; tradicionalni način soljenja srdela. Najvažnija aktivnost udruge je provedba radionica zamlade ‘Barake Palagruzone’. Pored ovih radionica važnijeaktivnosti udruge su: sudjelovanje u organizaciji Festivalamora Rota Palagruzona, organizacija manifestacije DoniJurkovice i svjetskog prvenstva u Škovi, sudjelovanje uorganizacijimanifestacijeDonisvetegaMikule... U okviru navedenih manifestacija Udruga provodiedukacijske programe za mlade pod imenima: ‘BarakePalagruzone’, Dokumentiranje tradicionalnih brodova,Radionice tradicionalne brodogradnje.

    ‘BarakePalagruzone’subilinegdašnjidrveniobjektinaPalagružiu kojima se tradicionalno solila riba, krpilo ribarske mreže,popravljaloribarskealate,aznanjeprenosiloodstarih ribaranamladenaraštaje.Tojebilomjestogdjeseučilorazgovoromipričom,drugačijenegodanas.Kakobiseradionicepribližilemladimaosmišljenjezanimljiviinovativanprogramedukacijei razvijeno je niz učila za svladavanje tradicionalnih vještina,očuvanjaalata,zanataiobičaja.Dabisesačuvalevrijedneinformacijeožrtvovanimspaljenimbrodovima u vrijeme blagdana sv. Nikole (mjesni običajniritual),UdrugaPalagruzajepokrenulaprojektdokumentiranjatradicionalnihbrodovaterazvilaiizradilavlastiti2Dskenerkojiuzprimjenu3Dtehnologijeomogućavadetaljnodokumentiranjekomiškihdrvenihbrodova:gajeta,sandula,loja,gucigondula.Natajnačinizrađenadokumentacijakoristiseuizgradnjinovihbrodovauradionicamazamladeukojimapolazniciučenačingradnje drvenog broda, svim tradicionalnim nazivima dijelova brodakaoisaprimjenommodernihtehnologija–laminacijomi korištenjem epoksidnih smola. Radionice tradicionalnebrodogradnje započele su izgradnjom male i jednostavnebrodice–gunduleumjerilu 1:1, aovegodine izgrađena je iporinutaprelijepa‘komiškasandula’.

    Udruga ‘Palagruza’ – Komiža

    AVEV je neprofitna udrugaljubiteljatradicionalnih ikla- sičnih brodova. Svrhadjelo-vanja udruge je otkrivanje,zaštita i valorizacija drago-cjenekulturnebaštine.

    Udruga se bavi restauracijom i zaštitom trupa i palubaautohtonihbrodovakojisvojimdragocjenimdrvomoptočenimsjajnim mesingom najbolje govore o povijesti plovidbe ijedrenja.

    Kroz organizaciju sportskih i kulturnih događanja AVEVteži objedinjavanju, bogaćenju i proširenju velike ‘obitelji’entuzijasta - pobornika povijesnih i tradicijskih brodova najedrakojineplovesamovodamaVerbananegoidalje...

    AVEV čini članstvo kojim upravlja Upravni odbor sastavljenoddužnosnikazaduženihzapojedinapodručja: Presidente: Alessandro Corti , Vice Presidente: Paolo Sivelli,Segretario (con funzioni di tesoriere): Giuseppe Vanetti,ResponsabileTecnico:EnzoMarolli

    L’Associazione Vele d’Epoca Verbano - Italia

    Udruga ‘Latinsko idro’ – Murter, Kornati

  • Poštovaniljubiteljimoraibrodova,

    bilobi skromnomilenijski jubilejutemeljenjaobilježitijednokratnopajeGradskovijećeStarogaGradadonijeloodluku da se 2400 godina postojanja Farosa (Paiza)kontinuiranoobilježavaurazdobljuodčetirigodine,od2016.–2019.A,kakojeuznakutrajnogsjećanjanatajjubilejGradStariGrad2016.osnovaomaritimniFestival‘Dani u Vali’ evo nas pred održavanjem 2. festivalabrodova,moraimornara‘DaniuVali’–StariGradkojićeseodržatiod14.–17.rujna2017.Uulozinositeljaorganizacijestrogosmovodiliračunaotomedasekonceptualnoiprogramskiucentruradnjenalazi naša maritimna kultura i baština, da su glavniscenski rekviziti naši ‘ljepotani’ – tradicijski brodovi,da su glavne glumačke uloge dodijeljene posadamamornara,akulisupozornicečinejedrainašemoreusvimsvojimnijansamaplavog–od zore pa do noći.Posebnusmopažnjuposvetilizatomljenojkolektivnojmemoriji,zaboravljenim osjećajima i skrivenim emocijamaautohtonog otočkog stanovništva koje je povijesnovezanospomorskomtradicijomsvojihpredakakojajeprotkalasvapovijesnarazdobljaStarogaGradaiotokaHvara.

    Stoga mi je iznimna radost i čast poželjeti vamDOBRODOŠLICU u ime građana Starog Grada istanovnika otokaHvara te vam zahvaliti i ujedno vaszamoliti da sa svojim brodovima i posadama, kaoudruge ili individualni brodari, kao posjetitelji, turistiili nautičari sudjelujete u ovom našem zajedničkommaritimnom spektaklu kojeg od ove godineproglašavamo i međunarodnim zbog sudjelovanjainozemnihsudionika.Pored posebno osmišljenog programa plovidberevijskog i natjecateljskog karaktera, znanstvenih skupova i kulturnih događanja, zabavnih programai predstavljanja hrvatske maritimne kulture, StariGrad će tijekomFestivala i ovegodinebiti u središtupozornostihrvatskihieuropskihmaritimnihstručnjakaizaljubljenikaumoreibrodove.Uziznimnopovoljneuvjetesudjelovanja,nastojatćemovambitiinajboljidomaćini,aprofesionalnuorganizacijuitradicionalnuradostgostoprimstvaiskazatćemovamusvakojprilici.VeselimosevašemdolaskuizajedničkomdruženjunaFestivalubrodova,moraimornara‘DaniuVali’–StariGrad 2017.

    GRAD STARI GRAD

    _________________________ AntonioŠkarpa,Gradonačelnik

    Prije 19 godina (1998.)prvi je put startala regata‘Latinsko idro’ sa samosedam brodova da bi do danaspostalanajmasovnijainajizazovnija regata na ovim prostorima.. Njen začetnik

    bio je gospodin Željko Jerat, današnji predsjednik Udruge‘Latinskoidro’.Regata ‘Latinsko idro’ ustvari nije ni brod ni jedro, ni regatani turistička fešta ...Ona jepodsjetnikna jedannačinživota,na jedan izniman prostor, na jedan duhovni svijet i njegovopostojanje.‘Latinskoidro’jesintezasvihdjelatnostiipostupaka,svihznanjaiobrta,svihpomorskihvještinai iskušenja,stanjaduha i vjerovanja, svega što se plelo po ovom čudesnomakvatoriju.Ali,uishodištusvegatogajestajaobrod.Onjebiostožerokokojegasesvevrtjelo.NištanaovojneobičnojtočkiJadrananijebilomogućebeznjega i njegova jedra. Kao i u

    knjiziPostanka: ‘sve je bilo brod i sve je po njemu postalo.’ Mi smoonsam.‘Latinskoidro’-tosmomi.Stogajeprojekt‘Latinskoidro’emocionalniodmakodsveganaštonasdanaspodsjećajumodernaisofisticiranajedraunašimportima,iskreniodmakpremabaštiniisvemuštosmobili,audušinismoprestalibiti-uvažavajućiistodobnosvepogodnostisuvremenog načina plovidbe.Ovo jedro drži u neprekinutojvremenskoj vezi Murterine i Betinjane u velikoj zajednicimediteranskihnarodateihtakočinisudionicimajednegolemepomorsketradicijekojese-unatočsvimmijenamanahrvatskojobaliJadrana-nisunikadaodrekli.Valjdaineće.Udruga‘Latnskoidro’iistoimenaregatamobilizirajuposljednjeidraše, a neupućene upoznaju s jednim prošlim svijetom ukojemu je nastajala, rasla i oblikovala se specifična tradicijagradnje i uporabebroda. Sdruge stranepokušavamoneštoučiniti, ilibaremkazati,opotrebi izgradnjevlastitespecifičneslikeonama i našimposebnostima.Dakle, oHrvatskoj, kojaunatočgolemojpomorskojbaštinineživisasvojimmorem.

    POČAŠĆENI GOSTI FESTIVALA

    POSEBNO POČAŠĆENI GOSTI

    Kulturna ustanova ‘ArsHalieutica’ovegodineslavi20godišnjicu porinuća famoznefalkuše ‘Comesa Lisboa’ 6.prosinca 1997. u Komiži. Tajdogađaj označava početakrenesanse očuvanja hrvatskemaritimne baštine. Gajetufalkušu odabrao je Hrvatskinacionalni odbor Svjetske

    izložbe EXPO ’98 da na Festivalu brodova Svjetske izložbe uLisabonu,izvanpaviljonskogprostora,predstavibrodograđevnuipomorskutradicijuHrvata.NevladinuudruguArsHalieutica osnovala je pred 30godinaskupina koju su tvorili dr. lingvističkih znanosti Joško Božanić-Pepe izKomiže iSplita,dr.brodograđevnihznanostiVelimir

    Salamon iz Zagreba, te strojarski inženjer Nikola Bogdanović- Smocito iz Visa i Splita. Kroz proteklo razdoblja KulturnaustanovazaistraživanjeiskustvaživljenjasmoremArsHalieuticapotvrdila je kontinuitet svog programa istraživanja, očuvanjai promocije hrvatskemaritimne baštine. Poredmnogobrojnihhvalevrijednih projekata neposrednopredodlazak na svjetskifestivalbrodova,mora imornara–Brest2008.Udruga izdajeepohalni multimedijalni CD-ROM ‘Lingua Franca’ (Teraincognita adrriatica), a nakon 74 godine 2009. g. obnavljapovijesnu regatu tradicionalnihbrodovakomiških ribara ‘Rotapalagruzona’podgeslom:‘Oživiti prizor iz prošlih stoljeća, probuditi na rubu pamćenja slike iz dubine vremena, obnoviti duh palagruške epopeje - jedinstvene u svijetu, nije li to zaista prvorazredni kulturni čin, promocija baštine?’

    Bravoprofesore!

    Kulturna ustanova ‘Ars Halieutica’ – Komiža

    Krčani u svom gradu imajunajstariji jedriličarski klub naJadranu. Ove 2017. godineobilježavaju 21 godinumanifestacije ‘Krčka jedra’ te141. obljetnicu postojanja JK‘Plav’pajeovopravaprigodada se ovi podaci iznesu navidjelo tedaKrčani konačnopostanu svjesni svojemaritimne povijesti i baštine

    kojomseuistinumogudičiti.AktualnipredsjednikklubaDankoMilohnić ističekakojeponosanštojenačelutakoznačajnogi starog sportskog kluba kroz koji su u proteklih 141 godinuprošlebrojnegeneracijenjegovihsugrađana.Dosadsenismosustavnobaviliistraživanjemklupskepovijesti,

    aliononačemutemeljimospoznajudasmonajstarijijedriličarskiklub u Hrvatskoj te drugi u Europi jesu podatci iz Hrvatskesportske enciklopedije te dokumenti Hrvatske zajednicetehničkekulturekojasvojosnutaktemeljiupravonaosnutkuJKPlav.UstatutuHrvatskogjedriličarskogsavezatakođerstojikakosehrvatskosportskojedrenjeoslanjanatemeljepostavljeneuKrku,daleke1876.godine.Stoga,imamopravotvrditikakosuupravo krčki jedriličari prvi započeli sa sustavnim bavljenjemovimsportom,ističeMilohnić.

    Danasklubradiuprostorijamasmještenimnedalekoautokampa‘Ježevac’uKrku.Uradkluba‘Plav’uključenisudesetcimladihKrčana koji su upravo ondje naučili sve o moru, vjetrovima,jedrenju,dakleosvemuštoihvezujezamoreištobisvadjecahrvatskihprimorskihmjestaigradovamoralaznati,jer‘Navigare necesse est‘(plovitisemora!).

    Jedriličarski klub ‘Plav’ – Krk slavi 141. godišnjicu osnutka

    Nakon što su idejom irealizacijomMilojkaGlasovićaiz Opuzena održana prvadva maratona lađa 1998. i1999. godine pokrenuta jeinicijativa za osnivanje krovne udruge lađara Neretve. Ciljosnivanja Udruge bio jeočuvanje neretvanske lađe

    i tradicijskih običaja neretvanskog kraja, promidžba športskihikulturnihaktivnosti, turizmaNeretve,kao izaštita iočuvanjeprirodnogokoliša.Udruga lađaraNeretve osnovana je u travnju 2000.godine uPločama. Udruga je organizirana kao nevladina, nepolitičkai neprofitna organizacija koja objedinjuje sve neretvanskei vanneretvanske lađarske udruge i promovira očuvanje

    neretvanskelađekrozorganizacijunatjecanjaMaratonalađa.

    Udruga se sastoji od temeljnih lađarskih udruga, a članoviudruge su volonteri koji dragovoljno pomažu u aktivnostimaUdruge.

    Prvi predsjednikUdrugebio jePavo Jerković, apotomNenoKovačevićzatimMarkoMarušićdo27.travnja2015.godine.NaSkupštini24.svibnja2015.godinezaPredsjednikaULNizabranjeDaliborObradović.

    MARATONLAĐAjeamaterskosportskonatjecanjeuutrcilađa,tradicionalnih autohtonih plovila doline Neretve. Održava sejednomgodišnje, druge subote u kolovozu, na relaciji dugoj22500 metara, pod visokim pokroviteljstvom predsjednikaRepublikeHrvatske.Od svogaosnutkapadodanasMaratonserazvijao,uzdigaoipromoviraoujedinstvenuinajposjećenijuhrvatskumaritimno-turističkumanifestacijutakmičarskogtipa.

    Udruga lađara Neretve – Metković

    Idejazaosnivanjeneprofitneudruge ‘Palagruza’ nastalajeuKomiži2009.u vrijemeobnove tradicionalne regate ‘Rotapalagruzona’. Udruga Palagruza je osno- vana s ciljem izučavanja,njegovanja i promidžbe

    tradicionalnih alata, zanata, običaja i jela vezanih za morei priobalje, a sve kako bi se sačuvala tradicija Komiže:ribarstvo vezano za otok Palagružu; u svijetu jedinstventradicionalni ribarski brod gajeta ‘falkuša’; tradicionalniribarski alati za lov srdela; tradicionalni način soljenja srdela. Najvažnija aktivnost udruge je provedba radionica zamlade ‘Barake Palagruzone’. Pored ovih radionica važnijeaktivnosti udruge su: sudjelovanje u organizaciji Festivalamora Rota Palagruzona, organizacija manifestacije DoniJurkovice i svjetskog prvenstva u Škovi, sudjelovanje uorganizacijimanifestacijeDonisvetegaMikule... U okviru navedenih manifestacija Udruga provodiedukacijske programe za mlade pod imenima: ‘BarakePalagruzone’, Dokumentiranje tradicionalnih brodova,Radionice tradicionalne brodogradnje.

    ‘BarakePalagruzone’subilinegdašnjidrveniobjektinaPalagružiu kojima se tradicionalno solila riba, krpilo ribarske mreže,popravljaloribarskealate,aznanjeprenosiloodstarih ribaranamladenaraštaje.Tojebilomjestogdjeseučilorazgovoromipričom,drugačijenegodanas.Kakobiseradionicepribližilemladimaosmišljenjezanimljiviinovativanprogramedukacijei razvijeno je niz učila za svladavanje tradicionalnih vještina,očuvanjaalata,zanataiobičaja.Dabisesačuvalevrijedneinformacijeožrtvovanimspaljenimbrodovima u vrijeme blagdana sv. Nikole (mjesni običajniritual),UdrugaPalagruzajepokrenulaprojektdokumentiranjatradicionalnihbrodovaterazvilaiizradilavlastiti2Dskenerkojiuzprimjenu3Dtehnologijeomogućavadetaljnodokumentiranjekomiškihdrvenihbrodova:gajeta,sandula,loja,gucigondula.Natajnačinizrađenadokumentacijakoristiseuizgradnjinovihbrodovauradionicamazamladeukojimapolazniciučenačingradnje drvenog broda, svim tradicionalnim nazivima dijelova brodakaoisaprimjenommodernihtehnologija–laminacijomi korištenjem epoksidnih smola. Radionice tradicionalnebrodogradnje započele su izgradnjom male i jednostavnebrodice–gunduleumjerilu 1:1, aovegodine izgrađena je iporinutaprelijepa‘komiškasandula’.

    Udruga ‘Palagruza’ – Komiža

    AVEV je neprofitna udrugaljubiteljatradicionalnih ikla- sičnih brodova. Svrhadjelo-vanja udruge je otkrivanje,zaštita i valorizacija drago-cjenekulturnebaštine.

    Udruga se bavi restauracijom i zaštitom trupa i palubaautohtonihbrodovakojisvojimdragocjenimdrvomoptočenimsjajnim mesingom najbolje govore o povijesti plovidbe ijedrenja.

    Kroz organizaciju sportskih i kulturnih događanja AVEVteži objedinjavanju, bogaćenju i proširenju velike ‘obitelji’entuzijasta - pobornika povijesnih i tradicijskih brodova najedrakojineplovesamovodamaVerbananegoidalje...

    AVEV čini članstvo kojim upravlja Upravni odbor sastavljenoddužnosnikazaduženihzapojedinapodručja: Presidente: Alessandro Corti , Vice Presidente: Paolo Sivelli,Segretario (con funzioni di tesoriere): Giuseppe Vanetti,ResponsabileTecnico:EnzoMarolli

    L’Associazione Vele d’Epoca Verbano - Italia

    Udruga ‘Latinsko idro’ – Murter, Kornati

  • Poštovaniljubiteljimoraibrodova,

    bilobi skromnomilenijski jubilejutemeljenjaobilježitijednokratnopajeGradskovijećeStarogaGradadonijeloodluku da se 2400 godina postojanja Farosa (Paiza)kontinuiranoobilježavaurazdobljuodčetirigodine,od2016.–2019.A,kakojeuznakutrajnogsjećanjanatajjubilejGradStariGrad2016.osnovaomaritimniFestival‘Dani u Vali’ evo nas pred održavanjem 2. festivalabrodova,moraimornara‘DaniuVali’–StariGradkojićeseodržatiod14.–17.rujna2017.Uulozinositeljaorganizacijestrogosmovodiliračunaotomedasekonceptualnoiprogramskiucentruradnjenalazi naša maritimna kultura i baština, da su glavniscenski rekviziti naši ‘ljepotani’ – tradicijski brodovi,da su glavne glumačke uloge dodijeljene posadamamornara,akulisupozornicečinejedrainašemoreusvimsvojimnijansamaplavog–od zore pa do noći.Posebnusmopažnjuposvetilizatomljenojkolektivnojmemoriji,zaboravljenim osjećajima i skrivenim emocijamaautohtonog otočkog stanovništva koje je povijesnovezanospomorskomtradicijomsvojihpredakakojajeprotkalasvapovijesnarazdobljaStarogaGradaiotokaHvara.

    Stoga mi je iznimna radost i čast poželjeti vamDOBRODOŠLICU u ime građana Starog Grada istanovnika otokaHvara te vam zahvaliti i ujedno vaszamoliti da sa svojim brodovima i posadama, kaoudruge ili individualni brodari, kao posjetitelji, turistiili nautičari sudjelujete u ovom našem zajedničkommaritimnom spektaklu kojeg od ove godineproglašavamo i međunarodnim zbog sudjelovanjainozemnihsudionika.Pored posebno osmišljenog programa plovidberevijskog i natjecateljskog karaktera, znanstvenih skupova i kulturnih događanja, zabavnih programai predstavljanja hrvatske maritimne kulture, StariGrad će tijekomFestivala i ovegodinebiti u središtupozornostihrvatskihieuropskihmaritimnihstručnjakaizaljubljenikaumoreibrodove.Uziznimnopovoljneuvjetesudjelovanja,nastojatćemovambitiinajboljidomaćini,aprofesionalnuorganizacijuitradicionalnuradostgostoprimstvaiskazatćemovamusvakojprilici.VeselimosevašemdolaskuizajedničkomdruženjunaFestivalubrodova,moraimornara‘DaniuVali’–StariGrad 2017.

    GRAD STARI GRAD

    _________________________ AntonioŠkarpa,Gradonačelnik

    Prije 19 godina (1998.)prvi je put startala regata‘Latinsko idro’ sa samosedam brodova da bi do danaspostalanajmasovnijainajizazovnija regata na ovim prostorima.. Njen začetnik

    bio je gospodin Željko Jerat, današnji predsjednik Udruge‘Latinskoidro’.Regata ‘Latinsko idro’ ustvari nije ni brod ni jedro, ni regatani turistička fešta ...Ona jepodsjetnikna jedannačinživota,na jedan izniman prostor, na jedan duhovni svijet i njegovopostojanje.‘Latinskoidro’jesintezasvihdjelatnostiipostupaka,svihznanjaiobrta,svihpomorskihvještinai iskušenja,stanjaduha i vjerovanja, svega što se plelo po ovom čudesnomakvatoriju.Ali,uishodištusvegatogajestajaobrod.Onjebiostožerokokojegasesvevrtjelo.NištanaovojneobičnojtočkiJadrananijebilomogućebeznjega i njegova jedra. Kao i u

    knjiziPostanka: ‘sve je bilo brod i sve je po njemu postalo.’ Mi smoonsam.‘Latinskoidro’-tosmomi.Stogajeprojekt‘Latinskoidro’emocionalniodmakodsveganaštonasdanaspodsjećajumodernaisofisticiranajedraunašimportima,iskreniodmakpremabaštiniisvemuštosmobili,audušinismoprestalibiti-uvažavajućiistodobnosvepogodnostisuvremenog načina plovidbe.Ovo jedro drži u neprekinutojvremenskoj vezi Murterine i Betinjane u velikoj zajednicimediteranskihnarodateihtakočinisudionicimajednegolemepomorsketradicijekojese-unatočsvimmijenamanahrvatskojobaliJadrana-nisunikadaodrekli.Valjdaineće.Udruga‘Latnskoidro’iistoimenaregatamobilizirajuposljednjeidraše, a neupućene upoznaju s jednim prošlim svijetom ukojemu je nastajala, rasla i oblikovala se specifična tradicijagradnje i uporabebroda. Sdruge stranepokušavamoneštoučiniti, ilibaremkazati,opotrebi izgradnjevlastitespecifičneslikeonama i našimposebnostima.Dakle, oHrvatskoj, kojaunatočgolemojpomorskojbaštinineživisasvojimmorem.

    POČAŠĆENI GOSTI FESTIVALA

    POSEBNO POČAŠĆENI GOSTI

    Kulturna ustanova ‘ArsHalieutica’ovegodineslavi20godišnjicu porinuća famoznefalkuše ‘Comesa Lisboa’ 6.prosinca 1997. u Komiži. Tajdogađaj označava početakrenesanse očuvanja hrvatskemaritimne baštine. Gajetufalkušu odabrao je Hrvatskinacionalni odbor Svjetske

    izložbe EXPO ’98 da na Festivalu brodova Svjetske izložbe uLisabonu,izvanpaviljonskogprostora,predstavibrodograđevnuipomorskutradicijuHrvata.NevladinuudruguArsHalieutica osnovala je pred 30godinaskupina koju su tvorili dr. lingvističkih znanosti Joško Božanić-Pepe izKomiže iSplita,dr.brodograđevnihznanostiVelimir

    Salamon iz Zagreba, te strojarski inženjer Nikola Bogdanović- Smocito iz Visa i Splita. Kroz proteklo razdoblja KulturnaustanovazaistraživanjeiskustvaživljenjasmoremArsHalieuticapotvrdila je kontinuitet svog programa istraživanja, očuvanjai promocije hrvatskemaritimne baštine. Poredmnogobrojnihhvalevrijednih projekata neposrednopredodlazak na svjetskifestivalbrodova,mora imornara–Brest2008.Udruga izdajeepohalni multimedijalni CD-ROM ‘Lingua Franca’ (Teraincognita adrriatica), a nakon 74 godine 2009. g. obnavljapovijesnu regatu tradicionalnihbrodovakomiških ribara ‘Rotapalagruzona’podgeslom:‘Oživiti prizor iz prošlih stoljeća, probuditi na rubu pamćenja slike iz dubine vremena, obnoviti duh palagruške epopeje - jedinstvene u svijetu, nije li to zaista prvorazredni kulturni čin, promocija baštine?’

    Bravoprofesore!

    Kulturna ustanova ‘Ars Halieutica’ – Komiža

    Krčani u svom gradu imajunajstariji jedriličarski klub naJadranu. Ove 2017. godineobilježavaju 21 godinumanifestacije ‘Krčka jedra’ te141. obljetnicu postojanja JK‘Plav’pajeovopravaprigodada se ovi podaci iznesu navidjelo tedaKrčani konačnopostanu svjesni svojemaritimne povijesti i baštine

    kojomseuistinumogudičiti.AktualnipredsjednikklubaDankoMilohnić ističekakojeponosanštojenačelutakoznačajnogi starog sportskog kluba kroz koji su u proteklih 141 godinuprošlebrojnegeneracijenjegovihsugrađana.Dosadsenismosustavnobaviliistraživanjemklupskepovijesti,

    aliononačemutemeljimospoznajudasmonajstarijijedriličarskiklub u Hrvatskoj te drugi u Europi jesu podatci iz Hrvatskesportske enciklopedije te dokumenti Hrvatske zajednicetehničkekulturekojasvojosnutaktemeljiupravonaosnutkuJKPlav.UstatutuHrvatskogjedriličarskogsavezatakođerstojikakosehrvatskosportskojedrenjeoslanjanatemeljepostavljeneuKrku,daleke1876.godine.Stoga,imamopravotvrditikakosuupravo krčki jedriličari prvi započeli sa sustavnim bavljenjemovimsportom,ističeMilohnić.

    Danasklubradiuprostorijamasmještenimnedalekoautokampa‘Ježevac’uKrku.Uradkluba‘Plav’uključenisudesetcimladihKrčana koji su upravo ondje naučili sve o moru, vjetrovima,jedrenju,dakleosvemuštoihvezujezamoreištobisvadjecahrvatskihprimorskihmjestaigradovamoralaznati,jer‘Navigare necesse est‘(plovitisemora!).

    Jedriličarski klub ‘Plav’ – Krk slavi 141. godišnjicu osnutka

    Nakon što su idejom irealizacijomMilojkaGlasovićaiz Opuzena održana prvadva maratona lađa 1998. i1999. godine pokrenuta jeinicijativa za osnivanje krovne udruge lađara Neretve. Ciljosnivanja Udruge bio jeočuvanje neretvanske lađe

    i tradicijskih običaja neretvanskog kraja, promidžba športskihikulturnihaktivnosti, turizmaNeretve,kao izaštita iočuvanjeprirodnogokoliša.Udruga lađaraNeretve osnovana je u travnju 2000.godine uPločama. Udruga je organizirana kao nevladina, nepolitičkai neprofitna organizacija koja objedinjuje sve neretvanskei vanneretvanske lađarske udruge i promovira očuvanje

    neretvanskelađekrozorganizacijunatjecanjaMaratonalađa.

    Udruga se sastoji od temeljnih lađarskih udruga, a članoviudruge su volonteri koji dragovoljno pomažu u aktivnostimaUdruge.

    Prvi predsjednikUdrugebio jePavo Jerković, apotomNenoKovačevićzatimMarkoMarušićdo27.travnja2015.godine.NaSkupštini24.svibnja2015.godinezaPredsjednikaULNizabranjeDaliborObradović.

    MARATONLAĐAjeamaterskosportskonatjecanjeuutrcilađa,tradicionalnih autohtonih plovila doline Neretve. Održava sejednomgodišnje, druge subote u kolovozu, na relaciji dugoj22500 metara, pod visokim pokroviteljstvom predsjednikaRepublikeHrvatske.Od svogaosnutkapadodanasMaratonserazvijao,uzdigaoipromoviraoujedinstvenuinajposjećenijuhrvatskumaritimno-turističkumanifestacijutakmičarskogtipa.

    Udruga lađara Neretve – Metković

    Idejazaosnivanjeneprofitneudruge ‘Palagruza’ nastalajeuKomiži2009.u vrijemeobnove tradicionalne regate ‘Rotapalagruzona’. Udruga Palagruza je osno- vana s ciljem izučavanja,njegovanja i promidžbe

    tradicionalnih alata, zanata, običaja i jela vezanih za morei priobalje, a sve kako bi se sačuvala tradicija Komiže:ribarstvo vezano za otok Palagružu; u svijetu jedinstventradicionalni ribarski brod gajeta ‘falkuša’; tradicionalniribarski alati za lov srdela; tradicionalni način soljenja srdela. Najvažnija aktivnost udruge je provedba radionica zamlade ‘Barake Palagruzone’. Pored ovih radionica važnijeaktivnosti udruge su: sudjelovanje u organizaciji Festivalamora Rota Palagruzona, organizacija manifestacije DoniJurkovice i svjetskog prvenstva u Škovi, sudjelovanje uorganizacijimanifestacijeDonisvetegaMikule... U okviru navedenih manifestacija Udruga provodiedukacijske programe za mlade pod imenima: ‘BarakePalagruzone’, Dokumentiranje tradicionalnih brodova,Radionice tradicionalne brodogradnje.

    ‘BarakePalagruzone’subilinegdašnjidrveniobjektinaPalagružiu kojima se tradicionalno solila riba, krpilo ribarske mreže,popravljaloribarskealate,aznanjeprenosiloodstarih ribaranamladenaraštaje.Tojebilomjestogdjeseučilorazgovoromipričom,drugačijenegodanas.Kakobiseradionicepribližilemladimaosmišljenjezanimljiviinovativanprogramedukacijei razvijeno je niz učila za svladavanje tradicionalnih vještina,očuvanjaalata,zanataiobičaja.Dabisesačuvalevrijedneinformacijeožrtvovanimspaljenimbrodovima u vrijeme blagdana sv. Nikole (mjesni običajniritual),UdrugaPalagruzajepokrenulaprojektdokumentiranjatradicionalnihbrodovaterazvilaiizradilavlastiti2Dskenerkojiuzprimjenu3Dtehnologijeomogućavadetaljnodokumentiranjekomiškihdrvenihbrodova:gajeta,sandula,loja,gucigondula.Natajnačinizrađenadokumentacijakoristiseuizgradnjinovihbrodovauradionicamazamladeukojimapolazniciučenačingradnje drvenog broda, svim tradicionalnim nazivima dijelova brodakaoisaprimjenommodernihtehnologija–laminacijomi korištenjem epoksidnih smola. Radionice tradicionalnebrodogradnje započele su izgradnjom male i jednostavnebrodice–gunduleumjerilu 1:1, aovegodine izgrađena je iporinutaprelijepa‘komiškasandula’.

    Udruga ‘Palagruza’ – Komiža

    AVEV je neprofitna udrugaljubiteljatradicionalnih ikla- sičnih brodova. Svrhadjelo-vanja udruge je otkrivanje,zaštita i valorizacija drago-cjenekulturnebaštine.

    Udruga se bavi restauracijom i zaštitom trupa i palubaautohtonihbrodovakojisvojimdragocjenimdrvomoptočenimsjajnim mesingom najbolje govore o povijesti plovidbe ijedrenja.

    Kroz organizaciju sportskih i kulturnih događanja AVEVteži objedinjavanju, bogaćenju i proširenju velike ‘obitelji’entuzijasta - pobornika povijesnih i tradicijskih brodova najedrakojineplovesamovodamaVerbananegoidalje...

    AVEV čini članstvo kojim upravlja Upravni odbor sastavljenoddužnosnikazaduženihzapojedinapodručja: Presidente: Alessandro Corti , Vice Presidente: Paolo Sivelli,Segretario (con funzioni di tesoriere): Giuseppe Vanetti,ResponsabileTecnico:EnzoMarolli

    L’Associazione Vele d’Epoca Verbano - Italia

    Udruga ‘Latinsko idro’ – Murter, Kornati

  • f Četvrtak, 14. rujna 2017. PROGRAM NA MORU Dolazak tradicijskih brodova tijekom cijelog danaPROGRAM NA KOPNU10:00 IzložbafotografijaimaketabrodovaUdruga Cronaves i maketar Velimir Lojpur•Gradskačitovnica11:00 Otvaranjeizložbefotografija‘Pomorskabaština StarogaGrada’,izložbemaketabrodovaLuke Fredotovića iotvaranjestalneizložbe,‘Četiristarogradskaumjetnika 20.st.’•MuzejStarogaGrada,PalačaBiankini12:00 Svečanootvaranjefestivalskogsela20 + Sudionici:Udruga lađara Neretve, Udruga Ars Halieutica-Komiža, JK Plav - Krk, Udruga Latinsko idro-Murter/Kornati, Gosti: Udruga Vele d’Epoca Verbano - Italia, Udruga Palagruza-Komiža•Novoriva16:00 HRVATSKADOMOVINAMORA–prezentacijeipredavanja •Gradskačitovnica 16:00 ‘2400godinaživimoodmorakamenaipoja’, učenici srednje škole Jelsa - mentor prof. Tarita Radonić 17:00 ‘20godinaMaratonalađa’-Milojko Glasović 18:00 ‘Plovidba(s)latinskimidrom:odaklesmokrenuli i kamo idemo?’, Željko Jerat dipl.ing. 19:00 ‘Aperitivoitaliano’,Udruga Vele d’Epoca Verbano, Italia •TrgVeloPodloža22:00 Kokteldobrodošlice,muzikazadobroraspoloženjeiples, D.J. Bachy•Mornarskiklub(Gradskirestoran)

    f Petak, 15. rujna 2017. PROGRAM NA KOPNU11:00 Svečanootvaranje2.međunarodnogHrvatskogfestivala ‘DaniuVali’–StariGrad2017.•FestivalskapozornicaTrgTvrdalj Promenadninastup–HGG Stari Grad,defileposada/smotra posadaibrodova•Riva10:00–22:00 Programiudrugaufestivalskomselu20 + -ProgramUdruge Palagruža•TrgMolaPodloža -ProgramudrugeVele d’Epoca Verbano - Italia•TrgVeloPodloža11:00 Središnjafestivalskapozornica Program:KUD Srdelice(dječjifolklor)–StariGrad Dječji vrtić Vanđela Božitković–Hvar•TrgTvrdalj16:00 HRVATSKADOMOVINAMORA-prezentacijeipredavanja •Gradskačitovnica 16:00 ‘Jezičniatlaspomorskeiribarskekulture’, prof.dr.sc Vladimir Skračić 17:00‘Iskustvofalkuše–nematerijalnokulturno dobro hrvatske’, prof.dr.sc. JoškoBožanić16:00 ‘Prezentacijaotradicijskomnačinuživota’,učenici srednje škole – Jelsa • Trg Tvrdalj17:30 Programnasredišnjojfestivalskojpozornici: KONCERTFOLKLORAIPISME KUD Starogrojčice, Klapa Kaštilac–Vrboska, Klapa Veli Kamik–Svirče, Faroski kantaduri–StariGrad • Trg Tvrdalj

    19:00 ‘Kušanjehvarskihvina’,Udruga Hvarski vinari•Novoriva ‘Aperitivoitaliano,Udruga Vele d’Epoca Verbano - Italija •TrgVeloPodloža19:00 ‘Kakoseživilopri’,scenskinastup,Amatersko kazalište ‘Petar Hektorović’–StariGrad•Kazališnadvorana20:00 Programnasredišnjojfestivalskojpozornici Hrvatska gradska glazba Stari Grad,cjelovečernjikoncert • Trg Tvrdalj22:30 ‘Večerevergreena’,Mate Carić–Goldsaxophone •Mornarskiklub(Gradskirestoran)PROGRAM NA MORU11:30 Promenadneplovidbe•StarogradskaVala18:00 Veslačkeregatetradicijskihbrodova(gundule,gajete, ostalitradicijskibrodovi)•Riva22:00 Noćnaparadabrodova•Riva

    f Subota, 16. rujna 2017.PROGRAM NA KOPNU08:30 Misa za pomorce•Crkvasv.Nikole10:00–22:00 Programiudrugaufestivalskomselu20 + -ProgramUdruge Palagruža•TrgMolaPodloža -ProgramudrugeVele d’Epoca Verbano - Italia•TrgVeloPodloža16:00 HRVATSKADOMOVINAMORA-prezentacijeipredavanja •Gradskačitovnica 16:00 ‘Možemolisačuvatitradicijskaplovila?!Želje, realnost, izazovi’, prof.dr.sc. Robert Mohović 16:45 ‘Recentnakvarnerskaiistarskaiskustvarevitalizacije pomorskebaštine’,doc.dr.sc. Jakov Karmelić 17:30 ‘PomorskabaštinaStarogaGrada’,prof. Aldo Čavić17:00 Programnasredišnjojfestivalskojpozornici: KUD Šaltin–Hvar, KUD Jelsa–Jelsa KUD Starogrojčica–StariGrad,Zbor Stella Maris • Trg Tvrdalj18:00 Velikateča‘StoriGrodvosčasti’,poklonFestivalu–Ugostitelji Staroga Grada - chef Jurko Dragičević•NovoRiva18:30 Proglašenjepobjednikaregatepoklasama,dodjela festivalskihnagrada,zahvalnica,priznanja•TrgTvrdalj19:00 ‘Aperitivoitaliano,Udruga Vele d’Epoca Verbano - Italija •TrgVeloPodloža ‘Kušanjehvarskihvina’,Udruga Hvarski vinari•NovoRiva19:30 PromenadninastupKUD Moreška–Korčula•Riva20:00 Programnasredišnjojfestivalskojpozornici: KUD Moreška–Korčulai Folklorno društvo Šaltin–Hvar cjelovečernjifolklornikoncert•TrgTvrdalj22:30 ‘Noćzabaveiplesa’,Grupa Uzbuna–Split •Mornarskiklub(Gradskirestoran)PROGRAM NA MORU09:30 Regatatradicijskihbrodova‘DaniuVali’•StarogradskaVala12:00 JK Zenta, Regata modela jedrilica • Riva22:00 ‘Plesjedaraisvijetla’,vatrometinoćnaparadatradicijskih brodova • Riva

    f Nedjelja, 17. rujna 2017.07:00 ZAJEDNIČKAKAVA(pozdravirastanaksbrodovima iposadama)Povratakbrodovaumatičneluke •Mornarskiklub(Gradskirestoran)

    Festivalski program ‘Dani u Vali’ – Stari Grad 14. – 17. rujna 2017.

    Partneri i pokrovitelji Festivala ‘Dani u Vali’ - Stari Grad 2017.

    Na malenom, ali sasvim posebnom djelu europskog kontinenta, unutar granica koje nenametljivo leže na karti svijeta, Hrvatska krije veličanstveno kulturno-povijesno nasljeđe pa tako i ono maritimno – pomorsko. Čuvene civilizacije i brojni osvajači stoljećima su pokušavali otrgnuti i iskoristiti dio tog malenog carstva ljepota, a zapravo su utisnuli neizbrisive i znamenite tragove sučeljavanja koji danas čine dio raskošne kulture isprepletene s tradicijskim običajima koji se s ponosom prenose na nove generacije.

    U potrazi za mogućnostima utemeljenja hrvatske varijante poznatih europskih maritimnih festivala kao što su ‘FÊTE INTERNATIONALE DE LA MER ET DESMARINS’ – BREST’, ‘LA SEMAINE DU GOLFE’ –MORBIHAN ili ‘ESCALE A SÈTE’, Udruga ‘Cronaves’ jedugo tražila na prostoru hrvatskog Jadrana adekvatniakvatorijzaprovođenjeteideje.Na našem modrom Jadranu, u 2400 godina staromStarom Gradu, u fantastičnoj Vali jednog od četirinajljepšaotokasvijeta(Hvaru)osmislilismoiorganizirali‘Hrvatski festival brodova, mora i mornara’ koji jezamišljen da s vremenom, u budućnosti, postaneznačajnaturistička,kulturnainautičkapredstavauovomdijeluEurope.UpartnerstvusGradomiTZStarogaGradaorganiziramo2. festival ‘Dani u Vali’ – Stari Grad koji će se održatiod 14. – 17. rujna 2017., na kojem ćemo predstaviti iprezentirati hrvatskumaritimnu kulturu i baštinu sa~100(akoBogda!)povijesnihhrvatskihbrodovaumoru,‘Primorskim maritimnim selom’ na rivi, te zabavnimkulturnimprogramimatijekomčetverodnevnogtrajanjaFestivala.

    CRONAVES

    Festival ‘Dani u Vali’ organizira Udruga za promicanje hrvatske maritimne baštine CRONAVES Zagrebačka19,21000Split,HrvatskaTel. / Fax: 00 385 (21) 483-111 / [email protected] / www.cronaves.comPredsjednik:Plamenko Bavčević / [email protected]/ mob: 091 335 2015Tajnik: Saša Lukić / [email protected] / mob: 098 222 797

    www.cronaves.com

    www.cronave

    s.com

    Cron

    aves

    Stari Grad • Otok Hvar • 14. – 17. rujna 2017.

    StariGrad14.-17.rujna2017.

    Gajeta, tradicionalna ribarska brodica zaobljena trupa.Opremljenasa4do6vesalateglavnimili latinskim jedrom. Od davnina je zadovoljavala potrebestanovništvadužhrv.obale,služećizaribolov,prijevoztereta,ljudi,stokeidr.Gajetasegradioddrveta,ugl.odhrastovine,aliiborovine(oplata)tecrnike,brijestovineilimurve(rebra).Razlikujusekorčulanska,komiška (→falkuša),murterska(betinska)gajetaidr.

    Leutjebarkavrloširokeuporabe,rasprostranjenapocijelomJadranunoidiljemSredozemlja.Najčešćejeslužiozaribarenjeiobalniteretnipromet.Služiojeijošuvijekslužiuribolovuplaveribetratom-mrežompotegačom.Dužinamusekrećeod7-15m.Širinajepribližno1/3dužine.Trupjeoštrogoblikaspravilnoizvučenimlinijamanapramcuikrmi.Leutiimajudobramaritimnasvojstva,dobropodnosevjetarivalove.

    Gucjelaganidrveničamacprikladanzasportskiribolovijedrenje.Napramcuikrmiješiljast.Premaveličinirazlikujemo:malido4,8m,srednjido7,5mivelikido9,5m.Maliisrednjiimajujarbolsaglavnimilistrmimjedrom,aponekadiprečku.Maligucjeuopatijskompriobaljuslužiozavožnjuturista,aumjestojarbolaijedraimaojerazvučenbaldahinzazaštituodsunca.

    Falkuša, tradicijska ribarska brodica, vrsta gajete kakvasegradilauKomižinaotokuVisuikojajestoljećimabilaosnovicaprivređivanjaiživotatamošnjeribarskezajednice.RabilasesvedopoloviceXX.st.,pretežitozalovplaveribeuvodamaokoPalagruže.Duljinajojjebila7do9m,imalajekormilo,četirivesla,jarbolte falke–drvenekonstrukcijenadbokovimakojesuimaleulogupovišeneograde(linice)imoglesuseskidati.

    Rovinjska batàna,pripadamnogobrojnojobiteljibarkiravnogdna.Izvorištetakvihbarkitrebatražitiupretpovijesnomrazdoblju,udizajnusplaviidubenicaizdrvenogtrupca(monoksila).Ravnodnobilojepogodnozaplovidbuplitkimvodama-jezerima,riječnimušćima,lagunamaiplitkimmorskimobalama.NamijenjeneobalnomribolovubatanesuseizlagunarasprostranileobalamasjevernogJadrana,doIstreiRovinja,Krka,Raba,Zadra...

    Lađa,zbogsvojeautohtonostiudeltiNeretvepoznatajekaoNeretvanska lađa. Tradicionalno jeplovilouovojnajjužnijojHrvatskojdolini.Stotinamagodina,svedopočetka70-ihgodinaXX.stoljećalađesubileosnovnoteretnoprijevoznosredstvoudoliniNeretve,zarazlikuodtrupica,kojesubilesvojevrsno‘osobno’prijevoznosredstvo.Lađamožeprevozitiod30do35ljudiiveliketereteizmeđu2,5i3,5tona.Najčešćesepokrećeveslanjemikonopom(lancanjem),anajrijeđejedrom.

    Pasara,laganipriobalničamac4-7metara,saglavnimjedromi2ili4vesla,šiljastipramacispokrivnompalubomkrozkojujeprolaziojarbol. Krma je ravna - zrcalna.NasjevernomJadranusečakizrađivalakaoregatna jedrlica sa kobilicom.

    MEDIJSKIPOKROVITELJI

  • f Četvrtak, 14. rujna 2017. PROGRAM NA MORU Dolazak tradicijskih brodova tijekom cijelog danaPROGRAM NA KOPNU10:00 IzložbafotografijaimaketabrodovaUdruga Cronaves i maketar Velimir Lojpur•Gradskačitovnica11:00 Otvaranjeizložbefotografija‘Pomorskabaština StarogaGrada’,izložbemaketabrodovaLuke Fredotovića iotvaranjestalneizložbe,‘Četiristarogradskaumjetnika 20.st.’•MuzejStarogaGrada,PalačaBiankini12:00 Svečanootvaranjefestivalskogsela20 + Sudionici:Udruga lađara Neretve, Udruga Ars Halieutica-Komiža, JK Plav - Krk, Udruga Latinsko idro-Murter/Kornati, Gosti: Udruga Vele d’Epoca Verbano - Italia, Udruga Palagruza-Komiža•Novoriva16:00 HRVATSKADOMOVINAMORA–prezentacijeipredavanja •Gradskačitovnica 16:00 ‘2400godinaživimoodmorakamenaipoja’, učenici srednje škole Jelsa - mentor prof. Tarita Radonić 17:00 ‘20godinaMaratonalađa’-Milojko Glasović 18:00 ‘Plovidba(s)latinskimidrom:odaklesmokrenuli i kamo idemo?’, Željko Jerat dipl.ing. 19:00 ‘Aperitivoitaliano’,Udruga Vele d’Epoca Verbano, Italia •TrgVeloPodloža22:00 Kokteldobrodošlice,muzikazadobroraspoloženjeiples, D.J. Bachy•Mornarskiklub(Gradskirestoran)

    f Petak, 15. rujna 2017. PROGRAM NA KOPNU11:00 Svečanootvaranje2.međunarodnogHrvatskogfestivala ‘DaniuVali’–StariGrad2017.•FestivalskapozornicaTrgTvrdalj Promenadninastup–HGG Stari Grad,defileposada/smotra posadaibrodova•Riva10:00–22:00 Programiudrugaufestivalskomselu20 + -ProgramUdruge Palagruža•TrgMolaPodloža -ProgramudrugeVele d’Epoca Verbano - Italia•TrgVeloPodloža11:00 Središnjafestivalskapozornica Program:KUD Srdelice(dječjifolklor)–StariGrad Dječji vrtić Vanđela Božitković–Hvar•TrgTvrdalj16:00 HRVATSKADOMOVINAMORA-prezentacijeipredavanja •Gradskačitovnica 16:00 ‘Jezičniatlaspomorskeiribarskekulture’, prof.dr.sc Vladimir Skračić 17:00‘Iskustvofalkuše–nematerijalnokulturno dobro hrvatske’, prof.dr.sc. JoškoBožanić16:00 ‘Prezentacijaotradicijskomnačinuživota’,učenici srednje škole – Jelsa • Trg Tvrdalj17:30 Programnasredišnjojfestivalskojpozornici: KONCERTFOLKLORAIPISME KUD Starogrojčice, Klapa Kaštilac–Vrboska, Klapa Veli Kamik–Svirče, Faroski kantaduri–StariGrad • Trg Tvrdalj

    19:00 ‘Kušanjehvarskihvina’,Udruga Hvarski vinari•Novoriva ‘Aperitivoitaliano,Udruga Vele d’Epoca Verbano - Italija •TrgVeloPodloža19:00 ‘Kakoseživilopri’,scenskinastup,Amatersko kazalište ‘Petar Hektorović’–StariGrad•Kazališnadvorana20:00 Programnasredišnjojfestivalskojpozornici Hrvatska gradska glazba Stari Grad,cjelovečernjikoncert • Trg Tvrdalj22:30 ‘Večerevergreena’,Mate Carić–Goldsaxophone •Mornarskiklub(Gradskirestoran)PROGRAM NA MORU11:30 Promenadneplovidbe•StarogradskaVala18:00 Veslačkeregatetradicijskihbrodova(gundule,gajete, ostalitradicijskibrodovi)•Riva22:00 Noćnaparadabrodova•Riva

    f Subota, 16. rujna 2017.PROGRAM NA KOPNU08:30 Misa za pomorce•Crkvasv.Nikole10:00–22:00 Programiudrugaufestivalskomselu20 + -ProgramUdruge Palagruža•TrgMolaPodloža -ProgramudrugeVele d’Epoca Verbano - Italia•TrgVeloPodloža16:00 HRVATSKADOMOVINAMORA-prezentacijeipredavanja •Gradskačitovnica 16:00 ‘Možemolisačuvatitradicijskaplovila?!Želje, realnost, izazovi’, prof.dr.sc. Robert Mohović 16:45 ‘Recentnakvarnerskaiistarskaiskustvarevitalizacije pomorskebaštine’,doc.dr.sc. Jakov Karmelić 17:30 ‘PomorskabaštinaStarogaGrada’,prof. Aldo Čavić17:00 Programnasredišnjojfestivalskojpozornici: KUD Šaltin–Hvar, KUD Jelsa–Jelsa KUD Starogrojčica–StariGrad,Zbor Stella Maris • Trg Tvrdalj18:00 Velikateča‘StoriGrodvosčasti’,poklonFestivalu–Ugostitelji Staroga Grada - chef Jurko Dragičević•NovoRiva18:30 Proglašenjepobjednikaregatepoklasama,dodjela festivalskihnagrada,zahvalnica,priznanja•TrgTvrdalj19:00 ‘Aperitivoitaliano,Udruga Vele d’Epoca Verbano - Italija •TrgVeloPodloža ‘Kušanjehvarskihvina’,Udruga Hvarski vinari•NovoRiva19:30 PromenadninastupKUD Moreška–Korčula•Riva20:00 Programnasredišnjojfestivalskojpozornici: KUD Moreška–Korčulai Folklorno društvo Šaltin–Hvar cjelovečernjifolklornikoncert•TrgTvrdalj22:30 ‘Noćzabaveiplesa’,Grupa Uzbuna–Split •Mornarskiklub(Gradskirestoran)PROGRAM NA MORU09:30 Regatatradicijskihbrodova‘DaniuVali’•StarogradskaVala12:00 JK Zenta, Regata modela jedrilica • Riva22:00 ‘Plesjedaraisvijetla’,vatrometinoćnaparadatradicijskih brodova • Riva

    f Nedjelja, 17. rujna 2017.07:00 ZAJEDNIČKAKAVA(pozdravirastanaksbrodovima iposadama)Povratakbrodovaumatičneluke •Mornarskiklub(Gradskirestoran)

    Festivalski program ‘Dani u Vali’ – Stari Grad 14. – 17. rujna 2017.

    Partneri i pokrovitelji Festivala ‘Dani u Vali’ - Stari Grad 2017.

    Na malenom, ali sasvim posebnom djelu europskog kontinenta, unutar granica koje nenametljivo leže na karti svijeta, Hrvatska krije veličanstveno kulturno-povijesno nasljeđe pa tako i ono maritimno – pomorsko. Čuvene civilizacije i brojni osvajači stoljećima su pokušavali otrgnuti i iskoristiti dio tog malenog carstva ljepota, a zapravo su utisnuli neizbrisive i znamenite tragove sučeljavanja koji danas čine dio raskošne kulture isprepletene s tradicijskim običajima koji se s ponosom prenose na nove generacije.

    U potrazi za mogućnostima utemeljenja hrvatske varijante poznatih europskih maritimnih festivala kao što su ‘FÊTE INTERNATIONALE DE LA MER ET DESMARINS’ – BREST’, ‘LA SEMAINE DU GOLFE’ –MORBIHAN ili ‘ESCALE A SÈTE’, Udruga ‘Cronaves’ jedugo tražila na prostoru hrvatskog Jadrana adekvatniakvatorijzaprovođenjeteideje.Na našem modrom Jadranu, u 2400 godina staromStarom Gradu, u fantastičnoj Vali jednog od četirinajljepšaotokasvijeta(Hvaru)osmislilismoiorganizirali‘Hrvatski festival brodova, mora i mornara’ koji jezamišljen da s vremenom, u budućnosti, postaneznačajnaturistička,kulturnainautičkapredstavauovomdijeluEurope.UpartnerstvusGradomiTZStarogaGradaorganiziramo2. festival ‘Dani u Vali’ – Stari Grad koji će se održatiod 14. – 17. rujna 2017., na kojem ćemo predstaviti iprezentirati hrvatskumaritimnu kulturu i baštinu sa~100(akoBogda!)povijesnihhrvatskihbrodovaumoru,‘Primorskim maritimnim selom’ na rivi, te zabavnimkulturnimprogramimatijekomčetverodnevnogtrajanjaFestivala.

    CRONAVES

    Festival ‘Dani u Vali’ organizira Udruga za promicanje hrvatske maritimne baštine CRONAVES Zagrebačka19,21000Split,HrvatskaTel. / Fax: 00 385 (21) 483-111 / [email protected] / www.cronaves.comPredsjednik:Plamenko Bavčević / [email protected]/ mob: 091 335 2015Tajnik: Saša Lukić / [email protected] / mob: 098 222 797

    www.cronaves.com

    www.cronave

    s.com

    Cron

    aves

    Stari Grad • Otok Hvar • 14. – 17. rujna 2017.

    StariGrad14.-17.rujna2017.

    Gajeta, tradicionalna ribarska brodica zaobljena trupa.Opremljenasa4do6vesalateglavnimili latinskim jedrom. Od davnina je zadovoljavala potrebestanovništvadužhrv.obale,služećizaribolov,prijevoztereta,ljudi,stokeidr.Gajetasegradioddrveta,ugl.odhrastovine,aliiborovine(oplata)tecrnike,brijestovineilimurve(rebra).Razlikujusekorčulanska,komiška (→falkuša),murterska(betinska)gajetaidr.

    Leutjebarkavrloširokeuporabe,rasprostranjenapocijelomJadranunoidiljemSredozemlja.Najčešćejeslužiozaribarenjeiobalniteretnipromet.Služiojeijošuvijekslužiuribolovuplaveribetratom-mrežompotegačom.Dužinamusekrećeod7-15m.Širinajepribližno1/3dužine.Trupjeoštrogoblikaspravilnoizvučenimlinijamanapramcuikrmi.Leutiimajudobramaritimnasvojstva,dobropodnosevjetarivalove.

    Gucjelaganidrveničamacprikladanzasportskiribolovijedrenje.Napramcuikrmiješiljast.Premaveličinirazlikujemo:malido4,8m,srednjido7,5mivelikido9,5m.Maliisrednjiimajujarbolsaglavnimilistrmimjedrom,aponekadiprečku.Maligucjeuopatijskompriobaljuslužiozavožnjuturista,aumjestojarbolaijedraimaojerazvučenbaldahinzazaštituodsunca.

    Falkuša, tradicijska ribarska brodica, vrsta gajete kakvasegradilauKomižinaotokuVisuikojajestoljećimabilaosnovicaprivređivanjaiživotatamošnjeribarskezajednice.RabilasesvedopoloviceXX.st.,pretežitozalovplaveribeuvodamaokoPalagruže.Duljinajojjebila7do9m,imalajekormilo,četirivesla,jarbolte falke–drvenekonstrukcijenadbokovimakojesuimaleulogupovišeneograde(linice)imoglesuseskidati.

    Rovinjska batàna,pripadamnogobrojnojobiteljibarkiravnogdna.Izvorištetakvihbarkitrebatražitiupretpovijesnomrazdoblju,udizajnusplaviidubenicaizdrvenogtrupca(monoksila).Ravnodnobilojepogodnozaplovidbuplitkimvodama-jezerima,riječnimušćima,lagunamaiplitkimmorskimobalama.NamijenjeneobalnomribolovubatanesuseizlagunarasprostranileobalamasjevernogJadrana,doIstreiRovinja,Krka,Raba,Zadra...

    Lađa,zbogsvojeautohtonostiudeltiNeretvepoznatajekaoNeretvanska lađa. Tradicionalno jeplovilouovojnajjužnijojHrvatskojdolini.Stotinamagodina,svedopočetka70-ihgodinaXX.stoljećalađesubileosnovnoteretnoprijevoznosredstvoudoliniNeretve,zarazlikuodtrupica,kojesubilesvojevrsno‘osobno’prijevoznosredstvo.Lađamožeprevozitiod30do35ljudiiveliketereteizmeđu2,5i3,5tona.Najčešćesepokrećeveslanjemikonopom(lancanjem),anajrijeđejedrom.

    Pasara,laganipriobalničamac4-7metara,saglavnimjedromi2ili4vesla,šiljastipramacispokrivnompalubomkrozkojujeprolaziojarbol. Krma je ravna - zrcalna.NasjevernomJadranusečakizrađivalakaoregatna jedrlica sa kobilicom.

    MEDIJSKIPOKROVITELJI