· Web viewFilozofski fakultet u Nikšiću Univerziteta Crne Gore organizuje osnovne, specijalističke, magistarske i doktorske studije iz različitih oblasti filozofskih i

ELABORAT

O OPRAVDANOSTI OSNIVANJA

OSNOVNOG AKADEMSKOG STUDIJA

»MEĐUNARODNA SARADNJA I STRANI JEZICI «

Filozofski fakultet, Nikšić

Univerzitet Crne Gore

April 2012.

1

Komisija za izradu Elaborata:

Prof. dr Marija Knežević, prodekan za nauku i međunarodnu saradnju

Prof. dr Vesna Kilibarda, rukovodilac Studijskog programa za italijanski jezik i književnost

Prof. dr Julijana Vučo, Studijski program za italijanski jezik i književnost

Doc. dr Biljana Milatović, rukovodilac Studijskog programa za engleski jezik i književnost

Doc. dr Aleksandra Banjević, Studijski program za francuski jezik i književnost

Doc. dr Dragan Bogojević, Studijski program za francuski jezik i književnost

Doc. dr Tatjana Jovović, Studijski program za ruski jezik

Doc. dr Ana Pejanović, Studijski program za ruski jezik i književnost

Mr Jelena Knežević, Studijski program za njemački jezik i književnost

Mr Ivana Kovač, Studijski program za engleski jezik i književnost

Mr Milena Mrdak Mićović, Studijski program za engleski jezik i književnost

Mr Dragana Dedović, Studijski program za engleski jezik i književnost

Mr Olivera Popović, Studijski program za ruski jezik i književnost

2

SADRŽAJ

1. Uvodne napomene

2. Potreba osnivanja osnovnog akademskog studija .................................................................5Međunarodna saradnja i strani jezici 2.1. Potreba za usko specijalizovanim stručnjacima – društvena opravdanost novog programa .........................................................................................72.2. Diferencijacija nastave na filološkim studijskim programima ................................................72.3. Analiza potreba tržišta............................................................................................................82.4. Usklađivanje sa politikom učenja stranih jezika u Evropi................................................102.5. Usklađivanje sa tendencijom integracija................................................................................152.6. Princip kvaliteta......................................................................................................................152.7.Princip otvorenosti i inovativnosti...........................................................................................162.8.Princip socijalnog partnerstva..................................................................................................16

3. Analiza željenih kompetencija.............................................................................................173.1. Predmetno-specifične kompetencije.......................................................................................173.2. Opšte kompetencije.................................................................................................................19

4.Mogućnosti zaposlenja i razvoj karijere.............................................................................204.1. Mogućnosti zaposljenja........................................................................................................204.2.Razvoj karijere i prohodnost studijskog programa..................................................................20

5.Koncepcija osnovnog akademskog studija .......................................................................21 Međunarodna saradnja i strani jezici 5.1. Plan – odnos jezičkih i nejezičkih predmeta .....................................................................215.2. Argument o obaveznom upisu engleskog jezika kao prvog stranog jezika......................225.3. Jezičke akademske discipline koje nijesu neophodne u razvoju ovog studijskog programa ..........................................................................................225.4. Plan studijskog programa ....................................................................................................235.5. Nastavne aktivnosti i načini provjere znanja......................................................................245.6. Uvođenje e-learninga............................................................................................................26

6. Misija studijskog programa na Univerzitetu Crne Gore.....................................................27

7. Kadrovski uslovi Filozofskog fakulteta za realizaciju novog studijskog programa .........287.1. Geneza i razvoj studijskih programa za strane jezike na Filozofskom fakultetu....................287.1.1. Geneza i razvoj Studijskog programa za ruski jezik i književnost......................................287.1.2.Geneza i razvoj Studijskog programa za engleski jezik i književnost..................................297.1.3. Geneza i razvoj Studijskog programa za italijanski jezik i književnost..............................317.1.4. Geneza i razvoj Studijskog programa za francuski jezik i književnost...............................337.1.5. Geneza i razvoj Studijskog programa za njemački jezik i književnost...............................357.2. Kadrovski kapaciteti Filozofskog fakulteta za realizaciju novog studijskog programa.........387.2.1.Studijski program za ruski jezik i književnost......................................................................387.2.2.Studijski program za engleski jezik i književnost................................................................387.2.3.Studijski program za italijanski jezik i književnost..............................................................397.2.4.Studijski program za francuski jezik i književnost...............................................................407.2.5. Studijski program za njemački jezik i književnost..............................................................417.2.6. Španski jezik i književnost..................................................................................................417.2.7. Studijski program za crnogorski jezik i književnost............................................................41

3

7.2.8. Angažovani nastavnici nejezičkog profila sa stalnim zaposlenjem na Univerzitetu Crne Gore ............................................................................................................42

8. Naučnoistraživačka djelatnost................................................................................................438.1. Institut za jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Nikšiću...............................................438.2. Studijski program za ruski jezik i književnost........................................................................458.3.Studijski program za engleski jezik i književnost...................................................................468.4. Studijski program za italijanski jezik i književnost................................................................478.5. Studijski program za francuski jezik i književnost.................................................................488.6. Studijski program za njemački jezik i književnost.................................................................48

9. Prostorni kapaciteti ................................................................................................................50

10. Finansijska održivost ............................................................................................................51

11. Međunarodna saradnja ........................................................................................................5211.1. Studijski program za ruski jezik i književnost......................................................................5211.2.Studijski program za engleski jezik i književnost.................................................................5311.3. Studijski program za italijanski jezik i književnost..............................................................5411.4.Studijski program za francuski jezik i književnost................................................................5411.5 Studijski program za njemački jezik i književnost................................................................55

12. Nastavni plan i programi osnovnog akademskog studija Međunarodna saradnja i strani jezici .......................................................................................5712.1. Nastavni plan .......................................................................................................................5712.2. Nastavni programi.................................................................................................................5912.2.1. Prvi semestar......................................................................................................................5912.2.2 Drugi semestar....................................................................................................................7112.2.3 Treći semestar.....................................................................................................................8312.2.4. Četvrti semestar.................................................................................................................9712.2.5. Peti semestar....................................................................................................................11012.2.6. Šesti semestar...................................................................................................................12312.2.7. Izborni predmeti...............................................................................................................136

13. Prilozi....................................................................................................................................14813.1 Prilog I. Dodatak diplomi....................................................................................................14813.2.Prilog II. Pravilastudiranja na osnovnim studijamam Univerziteta Crne Gore...................15213.3. Prilog III. Primjeri sličnih studijskih programa u regionu i inostranstvu...........................168

4

1. Uvodne napomene

Filozofski fakultet u Nikšiću Univerziteta Crne Gore organizuje osnovne, specijalističke,

magistarske i doktorske studije iz različitih oblasti filozofskih i filoloških nauka. U oblasti filoloških

nauka koje su posvećene stranim jezicima dugu tradiciju imaju sljedeći studijski programi: Studijski

program za ruski jezik i književnost, Studijski program za engleski jezik i književnost, Studijski

program za italijanski jezik i književnost, Studijski program za francuski jezik i književnost,

Studijski program za njemački jezik i književnost. U procesu je akreditacija Studjskog programa za

španski jezik i književnost. Prema tome, Filozofski fakultet posjeduje sve preduslove za otvaranje

novog studijskog programa osnovnih akademskih studija u oblasti stranih jezika za strukovne

oblasti, tj. osnovnih akademskih studija Međunarodna saradnja i strani jezici.

Pored toga, ovaj studijski program koncipiran je kao jedinstveni integrisani program u čijoj

realizaciji će učestvovati svi navedeni studijski programi, čime će u organizacionom, prostornom i u

finansijskom smislu njegova organizacija i realizacija biti olakšana.

Budući da politički i ekonomski kontakti i transferi povezivanja čine jedan od najznačajnijih

djelova privrednih kretanja svake države, Filozofski fakultet Univerziteta Crne Gore predviđa da je

u vremenu brzih promjena uslovljenim procesima globalizacije, novih informacijskih tehnologija,

novih ekonomskih tokova i slično, neophodno imati stručne i sposobne kadrove koji će podspiješiti

integracijske procese uspješnom komunikacijom na međunarodnom poslovnom planu. Zbog toga je

neophodno profilisanje kadrova posebne stručnosti i specijalizacije, a to su profesionalni

poznavaoci stranih jezika, koji vladaju jednako kako samim strukovnim jezicima tako i oblastima

u kojima se ti specijalizovani vokabulari primjenjuju. To predstavlja jedan od prioritetnih zadataka

za uspješnu i produktivnu međunarodnu poslovnu komunikaciju u procesu pridruživanja Crne Gore

Evropskoj Uniji.

Predloženi studijski program rezultat je dvogodišnjeg rada na međunarodnom Tempus

IV projektu za unaprijeđenje nastave stranih jezika, SEEPALS (South Eastern European

Project for the Advancement of Language Studies 511116) koji u periodu od 2010-2013

finansira Evropska Komisija, a u čijoj realizaciji učestvuje 13 univerzitetskih jedinica iz

regiona i Evropske Unije (Univerzitet Crne Gore, Univerzitet u Banja Luci, Univerzitet u

Tuzli, Internacionalni univerzitet u novom Pazaru, Fakulte za pravne i poslovne studije u

Novom Sadu, Univerzitet Sv. Ćirilo i Metodije u Skoplju, South East European University u

Tetovu, Univerzitet u Tirani, Univerzitet u Valoni, Univerzitet za strance u Peruđi, Univerzitet

u Mariboru, Erlangen-Nirnberg Univerzitet u Nirnbergu), kao i NGO WUS-Austrija. Ovim

projektom koordinira Filozofski fakultet Univerziteta Crne Gore.

Projekat SEEPALS sasvim je okrenut realizovanju zadatih ciljeva kao i pomaganju

stvaranja kohezivnog obrazovnog sistema u Evropskoj Uniji. SEEPALS projekat naglašava da

5

je u ovom smislu najvažnije ostvariti dobru i kvalitetnu obuku studenata, a to je moguće samo

kroz modernizaciju studija, tj. kreiranjem studija koje će biti neophodne da zadovolje nova,

neumitna društvena kretanja, a samim tim i nove potrebe tržišta rada.

6

2. Potreba osnivanja osnovnog akademskog studija

Međunarodna saradnja i strani jezici

2.1. Potreba za usko specijalizovanim stručnjacima –

društvena opravdanost novog programa

Osnivanje osnovnih akademskih studija Međunarodna saradnja i strani jezici povezano je sa

nizom okolnosti i sa potrebom za boljim i efikasnijim rješavanjem brojnih kadrovskih pitanja i šireg

društvenog i kulturnog života Crne Gore.

Osnovni razlog formiranja i profilisanja ovakvog studijskog programa nalazi se u činjenici

da postojeći sistem visokog obrazovanja u Crnoj Gori ne nudi specijalizaciju ovakve vrste. Naime,

u Crnoj Gori postoje dva fakulteta na kojim se izučavaju strani jezici, ali samo u pedagoško-

nastavnoj i prevodilačkoj oblasti. Interdiscipinarni studij koji bi kombinovao znanje dva strana

jezika sa teorijskim i praktičnim znanjima iz oblasti primjene tih jezika pokazao se neophodnim

segmentom razvoja i unaprijeđenja, kako komunikacije na međunarodnom nivou tako i konkretne

saradnje u datim oblastima. Isti problem uočile su zemlje u okruženju, pogotovu nakon

ustanovljenih tendencija razvoja u okviru evropskih integracija i usaglašavanja kako pravne

normative tako i procesa funkcionisanja institucija i sistema i njihove harmonizacije sa

institucionalnim procesima zemalja sa kojima se intenzivira saradnja. Dakle, studijskim programom

Međunarodna saradnja i strani jezici, Crna Gora bi se pridružila tendencijama koje su već

konkretizovane u regionu i Evropi uvođenjem različitih studija stranih jezika za strukovne oblasti, a

u skladu sa ekonomskim razvojem zemalja čiji se jezici izučavaju.

S obzirom na činjenicu da je Crna Gora mlada država sa otvorenom privredom i društvom,

sa uočljivim realnim perspektivama razvoja i povezivanja sa okruženjem i šire, sa intenzivnim

tendencijama da se pridruži Evropskoj Uniji, očekivana je pojačana potreba za kadrovima ovog

profila i stručnosti. Akademski osnovni studij Međunarodna saradnja i strani jezici omogućava

dublje izučavanje ovih procesa, odnosno međunarodne i poslovne komunikacije, njihovih principa,

sa aspekta jezika sa jedne, kao i strukovne dimenzije ekonomsko-pravnih i međunarodno-političkih

oblasti sa druge strane.

2.2. Diferencijacija nastave na filološkim studijskim programima

Filozofski fakultet Univerziteta Crne Gore ima razvijene filološke studije u okviru sljedećih

studijskih programa stranih jezika i književnosti – engleskog, ruskog, italijanskog, francuskog,

njemačkog – kao i sve bogatije seminarske filološke biblioteke, prostorne potencijale, potreban

nastavni kadar za sprovođenje novog akademskog studija. Prema tome, razvoj ovih studija u usko

7

specijalizovanim pravcima logična je i neophodna perspektiva koja se, pored toga, uobličava ne

samo društvenim potrebama već i studentskim očekivanjima.

Očekujemo da će diferecijacija studija na pedagoški, prevodilački i poslovno orjentisane

studije umnogome doprinijeti kvalitetnijem radu, kako nastavno-pedagoškom, tako i radu studenata

na sopstvenom obrazovanju, jer će sva tri vida rada usmjeriti ka konkretnim interesovanjima

polaznika čija budućnost je nama od primarne važnosti i koja određuje svrhu našeg postojanja.

U današnjem poslovnom okruženju znanje stranih jezika predstavlja neophodni preduslov za

uspješnost poslovnih ljudi i njihovih preduzeća. Mediji, posebno internet, nude bezbrojne

informacije, mnoge od njih će međutim biti dostupne samo onima koji znaju strane jezike.

Cilj ovog studisjkog programa je razvijanje komunikacijskih vještina – na engleskom,

ruskom, italijanskom, francuskom, njemačkom ili španskom jeziku – potrebnih našim studentima u

budućem radnom okruženju, poslovnom ili akademskom. Kod studenata želimo unaprijediti

vještine pisane i usmene komunikacije uz pomoć radnih materijala (tekstova za čitanje ili slušanje,

videa, internetskih stranica, muzike i slika) povezanih sa aktuelnim ekonomsko-poslovnim temama.

Studente podučavamo strategijama čitanja i slušanja, zavisno od vrste ponuđenog teksta,

strukturama potrebnim za organizaciju i vođenje razgovora, pregovora, rasprava i slično. Nastava je

interaktivna i zahtjeva puni angažman studenata. Prilagođena je potrebama budućih poslovnih ljudi

koji moraju znati voditi “small talk”, biti informisani o privredi, aktuelnim događanjima u politici i

kulturi zemalja u kojima se dotični jezik govori. Takođe moraju biti svjesni kulturnih razlika među

ljudima, te poznavati specifičnosti u ponašanju i poslovnim običajima pripadnika različitih kultura,

kako ne bi dolazilo do nesporazuma.

Studenti se takođe podstiču na praćenje poslovnih medija i korišćenje literature kako bi bili

što spremniji da se uključe u svijet rada u kojem je sigurnost u komunikaciji na stranim jezicima

jedan od temeljnih preduslova radne konkurentnosti, mobilnosti i samostalnog obavljanja zadataka.

2.3. Analiza potreba tržišta

Naše društvo se mijenja i pokušava da se izbori sa izazovima tranzicije. Znanje i

praktična upotreba jednog (i/ili više) stranih jezika neophodno je u najvećem broju profesija

danas. To je jedna od najkonkuretnijih osobina, i često presudna, prilikom zapošljavanja, koja

se ističe u svim strateškim dokumentima multinacionalnih kompanija.

Prema tome, zaključak je neophodnost kreiranja specijalizovanih programa, a ne samo

opštih studija koje su okrenute sticanju teorijskih znanja. Takođe, dok razmatramo potrebe i

mogućnosti kreiranja novih diploma, moramo raditi strategijski i dalekosežno razmišljati o

nacionalnim prioritetima, kao i o konkurentskom tržištu.

8

U ovom smislu, Uprava za kadrove Republike Crne Gore je u svojoj analizi naročito

istakla potrebu za osnaženjem kadra koji je visoko stručan i osposobljen u korišćenju stranog

jezika. Isti je slučaj sa različitim međunarodnim organizacijama.

Kad je u pitanju opravdanost organizovanja osnovnih studija Međunarodna saradnja i

strani jezici, primjetićemo da je najveći broj naših studenata upravo zaposlen u sličnim

organizacijama. Pitanje koje se odmah postavlja jeste: da li je svim studentima stranih jezika

zaista potrebno šest semestara detaljne teorijske nastave književnosti, kulture, filoloških

teorijskih predmeta, i da li bi im, umjesto toga, bilo korisnije da se uvede više časova na

kojima će se upoznati sa osnovama savremene ekonomije, prava, politike, međunarodnih

odnosa i slično, što bi ih bolje osposobilo za rad u tim organizacijama? Takođe je urađena

anketa među studentskom populacijom, koju je sprovela NGO "STELLA", koja pokazuje da

54,12% studenata smatra da nijesu imali dovoljno nastave prevođenja i praktičnog rada koji ih

profesionalno obučava. Još jedan argumenat za organizovanje ovih interdisciplinarno kreiranih

studija jeste ubjeđenje da će diverzifikacija predavanja i studiranja voditi boljim rezultatima, jer

veliki dio naše studentske populacije ne želi samo teorijska akademska znanja, već sticanje visoko

primjenljivih vještina.

Pogrešna usmjerenja su skupa, plaća ih država koja finansira studiranje i održava enormne

obrazovne kapacitete na visokoškolskim ustanovama, te privreda koja mora dodatno da obučava

akademski obrazovane građane da bi mogli da rade u preduzećima.

Kreiranjem ovakvih studija poboljšala bi se interdisciplinarna saradnja unutar visokog

obrazovanja u Crnoj Gori. Nastava studija Međunarodna saradnja i strani jezici kombinuje

jezičke discipline i vještine sa sticanjem konkretnih informacija iz drugih društvenih oblasti.

Neophodno je naglasiti da Evropska Komisija uvijek ističe nedovoljnu zastupljenost

interdisciplinarnih studija u našem obrazovnom sistemu, kao i potrebu interakcije visokog

obrazovanja i javnog sektora. U ovom smislu, konkretno imamo u vidu usku saradnju sa

Institutom za strane jezike Univerziteta Crne Gore, koji već nekolike godine organizuje

primjenjene studije prevodilaštva, kao i Fakulteta za pravne nauke, Fakulteta za političke

nauke i Ekonomskog fakulteta.

Na kraju, ovakav vid nastave i učenja nije samo usaglašen sa Strategijom razvoja sistema

visokog obrazovanja Crne Gore i sa načinom studiranja koji zahtijeva Bolonjska deklaracija, kao

jedinstven sistem obrazovanja u Evropskoj Uniji, već je u potpunosti u skladu je sa Lisabonskom

konvencijom i tzv. Kopenhagenškim procesom.

Dakle, društveni i tehnološki napredak pokazuju da se dosadašnji studijski programi moraju

prilagoditi promjenama koje se reflektuju na tržište rada. Strani jezici se moraju dodatno

specifikovati, usmjeriti na jezike struke i kao takvi izučavati, jer se svaka oblast ljudske djelatnosti

u svojim saznanjima i domenima širi. Ne samo u oblasti međunarodne komunikacije, već i

9

ekonomije, prava, menadžmenta, turizma i slično, sve više je očigledna potreba za poznavaocima

najmanje dva strana jezika koji će dobro poznavati oblast za koju prevode.

Opredjelili smo se za osnovni akademski studij Međunarodna sraradnja i strani jezici kako

bismo ostvarili svoju pedagošku i naučnoistraživačku misiju i svojim znanjem doprinijeli afirmaciji

naše zemlje u okviru evropske porodice država i uspostavljanju kvalitetnih odnosa među narodima,

državama, ustanovama i institucijama.

2.4. Usklađivanje sa politikom učenja stranih jezika u Evropi

Unaprijeđenje ideja o nastavi stranih jezika uvijek je bilo povezano sa istorijskim i

političkim faktorima. Nove ideje i metodi u nastavi i učenju rađali su se kao posljedica velikih

ekonomskih i političkih promjena i novih potreba u komunikaciji među ljudima. Tako je bilo u

antičkim vremenima, tako u vrijeme Komenskog, tako krajem devetnaestog vijeka kada je konačno

uočena zastarjelost gramatičko-prevodnog metoda koga je prevazišla potreba za svrsishodnim

znanjima. Sada je ideja o značaju učenja i ravnopravnosti jezika kulminirala u skladu sa

ekonomskim, političkim, kulturnim i obrazovnim ujedinjenjem Evrope. Takva politička potreba

proizvela je i praktične potrebe u korišćenju stranih jezika.

Savjet Evrope već nekoliko decenija podržava i promoviše specifičnu politiku učenja stranih

jezika u evropskim okvirima. Do sada su proizvedeni važni dokumenti koji, u duhu tolerancije i

ravnopravnosti, prava na obrazovanje i slobodno izražavanje, ravnopravno vrednuju jezike kao

instrument u komunikaciji i saradnji. Savremena jezička politika je u evropskim okvirima u

posljednjih četrdeset godina iskazana brojnim dokumentima od kojih je trenutno najvažniji

Zajednički evropski okvir za žive jezike – Council of Europe, 2001. Common European Framework

of Reference for Languages: Learning, teaching, assessment. Cambridge: Cambridge University

Press. Djelo je prevedeno i na naš jezik: Zajednički evropski okvir za žive jezike – učenje, nastava,

ocjenjivanje, Ministarstvo prosvjete i nauke Republike Crne Gore, Podgorica, 2003. Ovdje

nalazimo nekoliko suštinskih stavova koji Evropu i svijet doživljavaju kao jedinstven obrazovni

prostor u kome se prožimaju narodi i kulture, jezici i njihovi govornici. Sa ciljem promovisanja

uzajamnog razumijevanja i tolerancije putem poznavanja regionalnih, nacionalnih i jezika etničkih

zajednica, uključujući i one koji se manje uče, a služe razvijanju bogatstva i različitosti evropskih

kultura, razvijeni su osnovni stavovi od kojih ćemo istaći sljedeće:

1. Samo putem boljeg poznavanja modernih evropskih jezika biće moguće olakšati komunikaciju i

interakciju među pojedincima različitih maternjih jezika, a sve sa ciljem da se promoviše

mobilnost u Evropi, uzajamno razumjevanje, saradnja, i da se prevaziđu predrasude i

diskriminacija.10

2. Zemlje članice, prihvatajući i razvijajući nacionalne politike u oblasti nastave i usvajanja živih

jezika, mogu da se usaglase na evropskom nivou, primjenjujući politiku međusobne kooperacije i

koordinacije.

3. Ovim principima pridružuje se Preporuka R (82) 18 u kojoj stoji da Evropa treba da promoviše

saradnju na nacionalnom i internacionalnom nivou vladinih i nevladinih institucija koje se

angažuju na razvijanju metoda nastave i evaluacije u oblasti živih jezika, u proizvodnji i upotrebi

didaktičkih materijala, uključujući i institucije za proizvodnju multimedijalnih sredstava.

4. Ista preporuka R (82) 18 predlaže tri vrste mjera: a) svi djelovi naroda pojedinih država mogu da

imaju pristup usvajanju jezičkih znanja ostalih država i razvoju veština upotrebe jezika kako bi

zadovoljili komunikativne potrebe; b) treba promovisati, ohrabriti i podržati napore nastavnika i

učenika na svim nivoima koji nastoje da učestvuju u izgradnji sistema učenja jezika, zasnivajući

nastavu i učenje na potrebama, motivaciji, osobinama i porijeklu učenika, definisanjem validnih i

stvarnih ciljeva na najjasniji mogući način, razvijajući odgovarajuće metode i sredstva,

razvijajući oblike i instrumente za evaluaciju nastavnih programa; c) treća mjera odnosi se na

promovisanje istraživanja i programa koji će na svim nivoima obrazovnog sistema uvesti metode

i sredstva sa ciljem da omoguće različitim grupama i samostalnim učenicima komunikativnu

kompetenciju na stranim jezicima koja odgovara njihovim potrebama.

Iz ovih stavova proizlazi i niz savremenih i naprednih principa u učenju jezika koji se mogu

primjeniti u sistemima obrazovanja u Evropi i svijetu. U daljem tekstu su neki od osnovnih principa

na kojima je zasnovana strategija učenja stranih jezika u Evropi i kod nas.

Kontinuirano obrazovanje i učenje

Kontinuirano obrazovanje i učenje jedan je od principa koji se promovišu evropskom

politikom učenja stranih jezika. Učenje jezika traje dok i život svakog pojedinca: obrazovanje je

kontinuirano, povratno, u smislu da se pojedinac slobodno može vraćati u obrazovni sistem prema

svojim željama i mogućnostima. Kontinuiran je pedagoški okvir u kome se nalazi politički prijedlog

za učenje jezika, jer podrazumijeva izbor koji nikada nije neutralan u odnosu na izvore koje treba

angažovati, na filozofiju i uslove za razvoj društva. Ovakav stav stalnog upotpunjavanja,

nadograđivanja znanja, prepoznaje se i u politici obrazovanja na svim nivoima pa i na onom

najvišem, univerzitetskom.

Višejezičnost pretpostavlja vladanje većim brojem jezika na različitim nivoima kompetencije

i podrazumijeva nivo koji se razlikuje od jednostavnog koegzistiranja jezika: smatra se uslovom

koji u pojedincu i društvu vidi prožete različite izražajne načine na različitim nivoima. Tako

shvaćena višejezičnost prevazilazi jezičke sisteme, koji su i u svom biću višeslojni, strukturisani

kroz različite oblike registara, varijeteta i različitih sistemskih upotreba.

11

Mobilnost

Godine 1998. promovisan je princip zasnovan na političkim ciljevima na polju učenja živih

jezika: potrebno je pripremiti i obučiti sve građane za međunarodnu mobilnost koja je usljed sve

čvršće saradnje postala veoma intenzivna; ova mobilnost ne ograničava se samo na oblast

obrazovanja, kulture i nauke već i na sektore trgovine i industrijske proizvodnje. Stvaranje

jedinsrvenog tržišta, zajedničkog političkog okruženja, kulrurnog -i obrazovnog prostora

podrazumijeva i povećanu, nesmetanu mobilnost Evropljana. Mobilnost nameće i nove potrebe za

lakšom komunikacijom među učesnicima u razmjeni. Takva vrsta recipročne razmjene i

komunikacije na svim nivoima postavlja znanje jezika kao uslov za ostvarivanje ideje jedinstvenog

evropskog prostora u svim domenima radnih, proizvodnih, kultumih i obrazovnih aktivnosti. Kao

primjer za razvijenu mrežu aktivnosti može da posluži evropska univerzitetska i naučna saradnja.

Komunikativna kompetencija

Još jedan princip dokumenata Savjeta Evrope jeste jezičko-komunikativna kompetencija,

kroz koju se ujedinjuju sve komponente uključene u procese izražavanja i komuniciranja.

Jezička kompetencija je u svakom slučaju shvaćena kao komunikativna, odnosno kao skup

znanja i vještina ne samo o jezičkoj strukturi već i o jezičkoj upotrebi u skladu sa komunikativnom

situacijom i socio-kulturnim normama zajednice u kojoj se govori. Drugim riječima, jezici (i kulture

čiji su oni nosioci) u svijesti pojedinca koji se datim jezicima služi ne smiju se razdvajati i

klasifikovati kao međusobno suprotstavljena znanja, već se moraju ugrađivati u najširu perspektivu

komunikativne kompetencije kojoj doprinose sva jezička znanja kao i iskustva u njihovom

korišćenju. U okviru komunikativne kompetencije su svi jezici kojima pojedinac vlada u

međusobnoj interakciji, kako na saznajnom (znanje jednog jezika pomaže nam da savladamo

sljedeći jezik), tako i na socio-komunikativnom nivou (poznavanje socio-kulturnih normi jezičke

upotrebe).

Kulturna i jezička medijacija

Na principe višejezičnosti i jezičko-komunikativne kompetencije oslanja se i princip

medijacije među pojedincima koji ne govore istim jezikom. Radi se o medijaciji koja pomaže da

međusobno komuniciraju osobe koje se nalaze u novoj, specifičnoj situaciji. Pojam medijacije ne

podrazumijeva prevođenje kao mehaničku radnju, već je shvaćen kao napor da se uspostavi kontakt

među različitim kulturnim viđenjima, perspektivama, načinima života, različitim načinima

interakcije. Kao posljedica novih potreba posredovanja i bitne uloge takvih aktivnosti u

komunikaciji među stanovnicima jedne zajednice, oformila su se i nova zanimanja, pa i novi

univerzitetski kursevi, studije za kulturne medijatore čiji je zadatak da posreduju i prilikom

12

uključivanja imigranata u novu društvenu, obrazovnu ili radnu sredinu, u povezivanju pripadnika

različitih naroda i etničkih zajednica sa okruženjem itd. Na ovim univerzitetskim studijama na

primjer, u okviru kurseva valorizovani su ranije zapostavljeni, takozvani mali evropski jezici, kao i

jezici velikih vanevropskih naroda: arapski, kineski, španski, srpski, hrvatski, rumunski, albanski,

romski, kao i jezici afričkog kontinenta.

Zadatak jezičkog obrazovanja i primjena novih ideja o učenju i nastavi jezika

Zadatak jezičkog obrazovanja u savremenom svijetu doživio je duboke promjene. Opšta

svrha nastave stranih jezika značajno se mijenja uvođenjem novih ideja i sadržaja: od nastave

usmjerene ka postizanju visokog nivoa jezičke kompetencije (često shvaćene kao strogo

strukturalne, odnosno gramatičke), pri čemu je uzor bio nedostižan model "idealizovanog izvornog

govornika" na jednom, dva ili tri jezika, koji se posmatraju izolovano jedan od drugih, do novih

ideja čiji je cilj da se razvije jezički repertoar u kome će svoje mjesto naći sve jezičke vještine. To

znači da jezici koji se nude u jednom obrazovnom sistemu moraju da budu različiti, a da učenicima

treba da bude data mogućnost da razvijaju kompetenciju višejezičnosti. U takvom sistemu različite

lingvističke i sociolingvističke vještine i sposobnosti nalaze svoje mjesto: na primjer, u različitim

situacijama pojedinac može pribjegavati kompetencijama na različitim jezicima kako bi ostvario

najefikasniji oblik komunikacije. Zahvaljujući takvom stavu, pojedinac može koristiti znanja

različitih jezika kako bi razumio pisani ili usmeni diskurs u do tada »nepoznatom« jeziku,

prepoznajući internacionalizme ili riječi nekog od jezika u okviru jedne jezičke porodice (npr.

francuski, španski, portugalski, italijanski, rumunski).

Dakle, nastava stranih jezika mora biti organizovana tako da učenicima nudi mogućnost

razvoja višejezične kompetencije sa jedne strane, i mogućnost kontinuiranog učenja jezika tokom

čitavog života. U tom smislu, izuzetno je važno da obrazovni sistem pojedincu pruži mogućnost da

svoja inovirana, unaprijeđena jezička znanja u različitim životnim dobima i situacijama na određeni

način registruje i formalizuje.

Savremeni pristup nastavi stranih jezika

Savremeni pristup nastavi stranih jezika koji proizlazi iz ideja pomenutih dokumenata, može

se definisati kao akcioni, odnosno, kao pristup koji učenike i profesore jezika prepoznaje kao

učesnike u komunikativnom procesu u okviru različitih društvenih situacija u kojima oni obavljaju

određeni broj zadataka. Ti zadaci nijesu uvijek u vezi sa jezikom: akcioni pristup uzima u obzir

kognitivne, emotivne i voljne izvore, kao i sve sposobnosti pojedinca kao učesnika u socijalnom

procesu.

Upotreba, a samim tim i učenje jezika, sastoji se od niza akcija – radnji koje realizuju osobe,

koje kao pojedinci i kao društveni akteri razvijaju kroz niz sposobnosti, kako opšteg karaktera, tako

13

i onih posebnih, komunikativnih jezičkih kompetencija. Oni se pozivaju i oslanjaju na svoje

kompetencije u različitim kontekstima, pod različitim uslovima i ograničenjima pri uključivanju u

jezičke aktivnosti koje sadrže i jezičke procese s namjerom da proizvedu ili prime jezičke sadržaje u

vezi sa temama u različitim domenima života, aktivirajući pri tome strategije koje smatraju

najprikladnijima za realizaciju zadataka koje treba da obave. Učesnici sve vrijeme obavljaju i samo

posmatranje i samo ocenjivanje tih akcija i time potvrđuju ili modifikuju svoje kompetencije.

Interakciona teorija usvajanja L2

Savremena nastava stranih jezika veoma često poziva se na tzv. "interakcionu" teoriju

usvajanja L2 prema kojoj do procesa učenja dolazi isključivo u određenom jezičkom okruženju. Ne

treba zaboraviti da je jezik nemoguće razdvojiti od društvene akcije i komunikacije, i da je za

pravilno razumijevanje kako procesa učenja jezika, tako i razvoja kognitivnih funkcija uopšte,

neophodno prepoznati značaj i sadržaj socijalnog konteksta. Društvena razmjena takođe je bitan

činilac u učenju jezika, tako da nastava stranih jezika takođe treba da predstavlja socijalni čin, čije

kulturne, političke, ekonomske, itd. aspekte takođe ne smijemo zanemariti.

Normiranje, nivoi znanja

Dokumentom Savjeta Evrope učinjen je veliki korak ka normiranju nivoa znanja živih

jezika. Smatra se da postoji saglasnost, iako ne potpuna, u vezi sa brojem i osobinama nivoa koji

služe za organizaciju procesa učenja jezika i zvanične procjene postignuća. Jasno postavljeni

zahtjevi omogućavaju klasifikaciju govornika prema nivou poznavanja jezika kao i kontinuirano

jezičko obrazovanje i kontrolisano unaprjeđivanje znanja stranih jezika. Određeno je šest nivoa

kompetencije koji se mogu koristiti kao oznake napredovanja u procesu učenja jezika; nivoi su

predstavljeni kroz šemu koja nudi niz parametara (deskriptora) na osnovu kojih se određuju

kompetencije koje treba da predstavljaju ciljeve učenja i nastave u okviru odredenog nivoa.

Šest nivoa kompetencije definisani su na osnovu praktičnog iskustva u nastavi velikog broja

organizacija koje se bave evaluacijom jezičkih kompetencija, a deskriptori su predstavljeni

formulacijama koji su ocijenjeni kao jasni, korisni i bitni svim profesorima jezika (kako onima koji

su izvomi govornici, tako i onima koji to nisu) iz različitih obrazovnih sektora i različitih profila sa

stanovišta znanja iz oblasti teorije i prakse u nastavi jezika, i iskustva u nastavi.

Šest nivoa širokog spektra na odgovarajući način pokrivaju čitav proces učenja bitan za

evropske učenike jezika: (A) Kandidat početnik: Al Uvodni - Početni nivo ili otkrivanje

(Breakthrough); A2 Srednji - Srednji nivo ili preživljavanje (Waystage). (B) Napredni kandidat: B l

Prag4 - Prag nivo (Treshold): B2 Napredni - Napredni nivo ili napredni kandidat (Vantage). (C)

Samostalni kandidat: C I Samostalni - Samostalni nivo ili kompetencija efektivne operativnosti

(Effective Operational Proficiency); C2 Vladanje jezikom (Mastery).

14

2.5. Usklađivanje sa tendencijom integracija

Obrazovanje kadra iz interdisciplinarne oblasti koja obuhvata znanje dva strana jezika i

poznavanje međunarodnih odnosa pospiješiće međunarodno i interkulturno razumijevanje i

toleranciju, pa je u skladu je sa opštom društvenom tendencijom evropskih integracija. Tendencija

globalizacije i masovne komunikacije u svim životnim poljima pojačava međunarodnu razmjenu

srazmjerno kojoj raste potreba za dobrim komuniktorima na najmanje dva strana jezika, kao i

dobrim prevodima, koju dosadašnji način obrazovanja ne može u potpunosti zadovoljiti. Kada se

uzme u obzir da se danas poslovima prevodioca u uskim stručnim oblastima uglavnom bavi kadar

koji je diplomirao na nekom od opštih filoloških studija na filozofskim fakultetima i stekao diplomu

profesora stranog jezika, dok velikom broju nedostaje potrebna stručna sprema, kreira se

paradoksalna situacija o kojoj govore kolege sa različitih filoloških katedri iz okruženja. Naime, u

trenutku pojačane potrebe za preciznom komunikacijom veliki dio javnosti smatra da prevoditi

može svako ko bar malo vlada stranim jezikom. Naime, kako je precizna komunikacija na svim

poljima potrebna da bi se pomogla integracija Crne Gore u Evropsku Uniju, kao i da bi se

doprinijelo sveukupnom usklađivanju naše zemlje sa savremenim tokovima, smatramo neophodnim

obrazovanje profila koji će poznavati prirodu tih tokova, kao i posjedovati visokokvalitetno znanje

dva strana jezika.

U razdoblju evropskih integracijskih procesa, razumijevanje drugih kultura važno je za

kvalitet i brzinu tih procesa. Evropske kulture čiji će se jezici i književnost izučavati i upoređivati u

okviru ovog studijskog programa imaju pri tom prioritetno mjesto, s obzirom na to da se upravo na

tim pozicijama formiraju kulturološki i idejni sudovi koji će definisati temeljne interakcijske

pretpostavke i predstavljati polazište u pregovorima između nacionalne i integracijske kulture.

Jednu od ključnih uloga u tim procesima imaće dobro obrazovani poznavaoci dva strana jezika,

zahvaljujući upravo svom nijansiranom poznavanju jezika i načina njegovog funkcionisanja, ali i

razumijevanja i prihvatanja temeljnih demokratskih i etičkih pretpostavki za koje ih ove studije

pripremaju u lingvističkim, kulturološkim, ekonomsko-pravnim i političkim krugovima.

2.6.Princip kvaliteta

Sistem kvaliteta podrazumijeva da se ponuđena platforma učenja jezika stalno dograđuje, a

da se pri ovom uvažava mišljenje stranaka odnosno korisnika usluga, a to su student koji očekuju

dobar posao po završetku studija. Takođe, moraju biti obezbijeđena odgovarajuća tehnička sredstva

i korišćenje informacione tehnologije.

15

2.7.Princip otvorenosti i inovativnosti

Novi pristup u izučavanju jezika zahtijeva otvoren sistem za nova znanja, informacije,

istraživanja koja upućuju na dalja dograđivanja obrazovnog sistema. Neophodno je stalno tražiti

nove metode i oblike rada kako bi se odgovorilo različitim potrebama pojedinaca i društva, kao i

izazovima koje donose stalne promjene na tržištu rada i razvoj novih tehnologija.

2.8.Princip socijalnog partnerstva

Osnovni akademski studij Međunarodna saradnja i strani jezici oslanja se na osnovne

principe socijalnog partnerstva, povezuje obrazovnu ustanovu sa širom društvenom zajednicom, što

je jedan od osnovnih elemenata strateškog plana razvoja visokog obrazovanja u Crnoj Gori i

Evropskoj Uniji. Ova saradnja uključuje povezivanje na lokalnom, regionalnom i nacionalnom

nivou, saradnju sa privrednim organizacijama i njihovim reprezentativnim udruženjima,

profesionalnim udruženjima, kao i povezivanje sa organizatorima neformalnog učenja i obrazovanja

odraslih.

Razlog više ovome doprinosi činjenica što je Evropska Unija 2001. godine donijela

Lisabonsku strategiju u kojoj je visok stepen znanja evropske radne snage deklarisan kao “osnovna

strateška prednost evropske privrede”.

3. Analiza željenih kompetencija

16

Studijski program Međunarodna saradnja i strani jezici ponudiće studentima sistematičan

pregled gramatike dva strana jezika koja odaberu i vodiće ih ka jezičkoj proficijenciji. Specifični

aspekti nastave primjenjenog jezika leže u činjenici da ona ima jak profesionalni elemenat i

dozvoljava studentima da izuče kako se jezičke vještine mogu koristiti u poslovnom svijetu, u

širokoj lepezi profesija koje obuhvataju međunarodne odnose, administraciju, finansije, biznis,

pravo i slično. Takođe, da bismo obavili dobar posao potrebna nam je intenzivna saradnja sa

nejezičkim kadrom koji će nam pomoći da ustanovimo koje oblasti je potrebno jezički najviše

problematizovati. Pored ovih jedinica, studenti će se upoznati sa kulturnom praksom zemalja čije

jezike izučavaju i time steći integrisano obrazovanje u teoriji i u praksi, jer će ova znanja spajati sa

poznavanjem teorije i prakse međunarodnih odnosa, prvenstveno diplomatske strukture Evropske

Unije, s obzirom da članstvo u Evropskoj Uniji predstavlja jedan od primarnih državnih interesa.

Studenti će na ovaj način steći jedinstvene i veoma konkurentne karakteristike kad je u pitanju

zaposlenje. Zbog toga što je moderna ekonomija globalna, neophodan je visoki nivo komunikacije.

Prema tome, ovaj program mora omogućiti i široku lepezu opštih vještina, komunikacija,

prezentacija rezultata, rješavanje problema, istraživanja, analiza, kritika i argumentovanja,

tolerantnost i fleksibilnost kad su u pitanju nove ideje, timski rad, ali ponajviše sticanje

interkulturne spoznaje i tolerancije.

Drugim riječima, naša namjera je da, u saglasju sa savremnom politikom učenja stranih

jezika, u okviru ovog studijskog programa ostvarimo najviši nivo znanja stranog jezika, odnosno

korisnika dva strana jezika koji će moći sa lakoćom da razumije praktično sve što čuje ili pročita.

Može da rezimira informacije iz različitih usmenih ili pismenih izvora, da rekonstruiše

argumentaciju i ponudi objašnjenja u okviru koherentne prezentacije sadržaja. Može da se izrazi

spontano, veoma fluentno i precizno, i da razlikuje fine nijanse značenja čak i u veoma složenim

situacijama.

Konačno, krajnji cilj je osposobljavanje i osamostaljivanje studenata, koji će svjesno i

savjesno ulagati u svoj budući intelektualni razvoj, odnosno intelektualno usavršavanje.

3.1. Predmetno-specifične kompetencije

Temeljno ovladavanje dva strana jezika i jezika struke. Prevođenje stručnih tekstova sa

engleskog i drugog stranog jezika (francuski, ruski, italijanski, njemački, španski) na maternji jezik

studenta, kao i obratno. Usmeno prevođenje na svim nivoima i svim vrstama institucija. Lektura i

korektura tekstova na stranom jeziku.

Kada su u pitanju jezičke kompetencije koje se stiču unutar nastave stranih jezika za

strukovne oblasti, u zajedničkom radu u okviru Tempus SEEPALS projekta, definisali smo da će

nastava stranih jezika za strukovne oblasti omogućiti studentima sljedeće:

1. Obavljanje različitih zadataka na časovima.

17

2. Sticanje obuhvatnog, detaljnog, poznavanja stranog jezika za posebne struke, kao i

razumijevanja provizorne prirode jezika.

3. Čitanje i razumijevanje akademskih tekstova na stranom jeziku za posebne struke:

razumijevanje detaljnog, dugog i kompleksnog teksta iz specifičnih oblasti, primjena

različitih strategija čitanja usklađenih sa ciljem čitanja, parafraziranje i sumiranje

profesionalnih tekstova, skeniranje dugih tekstova u cilju pronalaženja željenih informacija

ili kompletiranja istraživačkog rada.

4. Bilježenje relevantnih i detaljnih informacija tokom čitanja ili nastave na stranom jeziku

za strukovne oblasti dovoljno precizno da ostvarene bilješke može koristiti i drugo lice.

5. Pisanje poslovnih pisama uz korišćenje preciznog jezika.

6. Pisanje akademskih radova na stranom jeziku: sumiranje, izvještavanje i verbalizacija

sopstvenih stavova o stečenim informacijama o akademskim pitanjima iz specifičnih oblasti,

ukazivanje na relevantne reference ili autore koji se bave sličnom tematikom, by making use

of appropriate vocabulary to write paragraphs, business letters, etc.

7. Učešće u akademskim diskusijama na stranom jeziku: student sa lakoćom prati i

učestvuje u kompleksnim interakcijama, grupnim raspravama, čak i na apstraktne,

kompleksne i nepoznate teme; student će moći da na stranom jeziku predstavi svoje stavove

u profesionalnom okruženju; da formuliše i postavi specifična pitanja nastavniku u cilju

boljeg razumijevanja profesionalnog sadržaja; da demonstrira razumijevanje sadržaja

pročitanog teksta ili nastave na stranom jeziku, da učestvuje u debatama, kvizovima,

prezentacijama, izvještajima, diskusijama.

8. Predstavljanje ideja i stavova profesionalnoj grupi: student može da ponudi jasnu i dobro

struktuiranu prezentaciju kompleksnog predmeta, da podrži svoje stavove primjerima,

razlozima i oslanjanjem na autoritete; da aktivno učestvuje u raspravama na profesionalne

teme ili da vodi rasprave, postavlja relevantna pitanja, objašnjava i sumira važne zaključke

razgovora.

9. Sumiranje dugih i zahtijevnih tekstova na stranom jeziku.

10. Demonstriranje dobrih komunikativnih sposobnosit na stranom jeziku: može da

demonstrira komunikativne i društvene vještine i pribavi neophodne informacije u

interkulturnom okruženju; xda demonstrira interkulturne komunikacijske vještine i

sposobnost za timski rad radi identifikovanja problema profesionalnog sadržaja.

11. Obavljanje istraživanja na stranom jeziku: demonstriranje sposobnosti vođenja intervjua,

čitanja i odabira relevantne literature na stranom jeziku.

Kondenzovani ishodi nastave stranih jezika:

18

Student će moći da se uspješno koristi stranim jezikom u različitim procesima usmene i

pisane komunikacije, da efikasno prenosi značenje ne samo u kontekstu učionice već i u stavrnom

životnim i poslovnim situacijama.

Student će moći da realizuje i maksimizira dinamične inicijative nastavnika fokusirane na

znančenje i metakognitivno rješavanje problema.

Student će moći efikasno da aktualizuje nezavisno učenje, kao i analitičko i kritičko

mišljenje.

Student će se sa lakoćom koristiti profesionalnom literaturom.

3.2. Opšte kompetencije

Od opštih kompetencija koje će se ostvariti na ovom studijskom programu izdvajamo

sljedeće: disciplina poslovnog komuniciranja, razvijanje interesovanja za praktičnu upotrebu

teorijskih znanja, kritička upotreba literature i novih tehnologija, interdisciplinarnost i

međuuniverzitetsko povezivanje, razvijeno kritičko, analitičko i kreativno mišljenje kroz upotrebu

savremene literature i novih tehnologija, sposobnost za teorijska i praktična istraživanja, kritičku

analizu i sintezu, kao i rezimiranje izvornih tekstova, sposobnost primjene stečenih znanja u praksi,

kreativnost u radu i rješavanje različitih problema, sposobnost kritičkog promišljanja sopstvenih i

tuđih rezultata, sposobnost daljeg obrazovanja na jezičkim studijama, međunarodnim odnosima,

kao i drugim srodnim naučnim oblastima.

4. Mogućnosti zaposlenja i razvoj karijere

4.1. Mogućnosti zaposljenja

Zbog interdisciplinarne organizacije programa, studenti koji steknu diplomu osnovnih

akademskih studija “Međunarodna saradnja i strani jezici” mogu biti zaposleni kao asistenti za strane

19

jezike u različitim državnim i privatnim preduzećima, u državnoj upravi i administraciji, turizmu,

medijima, u javnim i privatnim ustanovama kulturne politike i kulturnog posredovanja, u poslovima

propagande, marketinga, odnosa sa javnošću, te u međunarodnim i nevladinim organizacijama.

Međutim, zbog naglašene internacionalne dimenzije plana ovog studijskog programa i njegovog

naglaska na razvoj interkulturalne svijesti, student će razviti vještine i kvalitete čija vrijednost je visoko

cijenjena na rastućem globalnom tržistu rada. Svršeni studenti ovih studja, prema tome, biće

kompetentni radnici u međunarodnom kontekstu i međunarodnim organizacijama, oblasti

preduzetništva, trgovine, javnog servisa, turizma, finansija, izvoza, menadžmenta i slično. Pored toga,

ozbiljan pristup u izučavanju međunarodnih odnosa, ekonomije i prava, kao i poznavanje kuturnog i

političkog uređenja Evrope, pripremiće studenta za široke mogućnosti zaposlenja ne samo kod kuće,

već i u inostranstvu u oblasti globalnog poslovanja, pri Evropskoj komisiji, u organizacijama Evropske

Unije, kao i drugim internacionalnim i transnacionalnim organizacijama i institucijama.

Ne smijemo izgubiti iz vida da se reformisano visoko obrazovanje u Crnoj Gori zalaže za što

aktivniju ulogu u razvoju savremenog društva i implementaciji evropskih ideja. Visoko obrazovanje u

Crnoj Gori posvećeno je sprovođenju Bolonjskog procesa i što kvalitetnijem obrazovanju studenata.

Ovaj studijski program, prema tome, organizuje se da bi izašao u susret osnovnim ciljevima visokog

obrazovanja u Crnoj Gori.

4.2. Razvoj karijere i prohodnost studijskog programa

Svršeni studenti ovog studijskog programa imaće prohodnost ka mnogim postdiplomskim,

specijalističkim i magistarskim studijama. Tu najprije spadaju studije stranih jezika. Međutim,

interdisciplinarnost studija omogućiće im prohodnost i ka specifičnim oblastima, kao što su međunarodni

odnosi, ekonomija, pravo i političke nauke o kojima su stekli određene saznanja.

Drugim riječima, studenti će se usmjeravati za obrazovanje i dalji naučnoistraživački rad prema

svojim sposobnostima i sklonostima, što predstavlja važan preduslov za stvaranje kvalitetne radne snage,

ali i kadrova na našem Univerzitetu.

Pored toga, kreiranje savremenih i fleksibilnih osnovnih akademskih studija rezultiraće

interesovanjem nastavnog kadra za dalje nadograđivanje stečenih znanja, ali i stvoriti zdravu platformu za

dalje nadograđivanje prema stranim jezicima za posebne namjene u skladu sa direktnim interesima države.

20

5. Koncepcija osnovnog akademskog studija“Međunarodna saradnja i strani jezici”

5.1. Plan – odnos jezičkih i nejezičkih predmeta

Unutar ovog programa, studenti će birati dva strana jezika iz grupe: engleski, ruski,

italijanski, francuski, njemački i španski. Pored ovih studija, studentima će se ponuditi predmeti

koji, uopšteno govoreći, opisuju savremeno društvo i omogućavaju im da shvate odnose između

jezika i kulture, moći i identiteta. Pošto u kreiranju programa treba razmišljati strategijski i raditi

u skladu sa državnim interesima ovaj dio programa usmjeriće se na savremene tendencije u

evropskom društvu. Takođe, imajući u vidu da je ovo prevashodno jezički studij, jezički i

nejezički kursevi stoje u odnosu 60/40.

Na prvoj godini studija, jezički kursevi trebalo bi da služe konsolidovanju postojećeg

jezičkog znanja iz oba strana jezika. Ovi kursevi zamišljeni su kao intenzivni kursevi zastupljeni sa

osam časova nedjeljno (dva časa predavanja i šest časova vježbi). Smanjenje časova ovog opšteg

stranog jezika nije uputno u ovom trenutku. Da bismo obezbijedili pravilnu i potpunu fondaciju u

korišćenju jezika za posebne svrhe moramo unaprijediti i dodatno graditi opšte jezičke sposobnosti

za mnoge različite potrebe svakodnevnog života. Tokom ove nastave na posebnim časovima

obrađivaće se gramatika, prevod, obrada teksta i organizovati usmene i pismene vježbe.

Ove kurseve kombinovaćemo sa kursevima koji će se baviti funkcionalnom pismenošću na

maternjem jeziku studenta.

Jezičku nastavu pratiće dvosemestralna nastava iz književnosti i kulture stranih jezika koji

su u jezgru studiranja. Ustanovljeno je da se kvalitetna nastava stranog jezika ne može organizovati

bez kvalitetnog predstavljanja duha kulture kojoj jezik pripada, kao i najboljih primjera njenog

jezičkog izraza. Ovakav plan podržan je činjenicom da je komunikacija u međunarodnom

okruženju nemoguća za neizvorne govornike koji nijesu upoznati sa kulturnim normama naroda

čijim jezikom se žele profesionalno koristiti. Prema tome, ovi kursevi ponudiće studentima pregled

najvažnijih tendencija i tokova koji će im pomoći da razumiju kulturnu i književnu istoriju naroda

čije jezike izučavaju.

Ova saznanja će se na istoj godini produbiti proučavanjem istorijsko-političkog razvoja

Evrope u dvadesetom vijeku, čime će se stvoriti kvalitetan osnov za dalje izučavanje evropske

savremene političke i diplomatske prakse, jezičke politike i međunarodnih odnosa. Na ovaj način,

student će produbiti ličnu predstavu svijeta u čijem razvoju bi, svojim znanjem, trebalo da uspješno

učestvuje.

Tokom druge godine studija uvode se studije jezika koje su orijentisane na posebne oblasti,

kao što su poslovni i pravni strani jezik. Uvode se četiri nova časa vježbi iz ovog predmeta, pa se

21

nastava opšteg stranog jezika smanjuje za dva časa vježbi. Studenti će sada imati deset časova

jezičke nastave nedjeljno.

Fokusirajući se na kulturu poslovanja, ovu nastavu pratiće uvodne informacije u osnove

ekonomije, kao i poslovne komunikacije.

Tokom druge godine studenti će takođe biti upoznati sa teorijom i praksom međunarodnih

odnosa, kao i sa strukturom i institucijama Evropske Unije, te upotrebom jezičkih sintagmi u

diplomatskom diskursu.

Na trećoj godini, nejezičke studije će uključiti stečena znanja iz jezika prava, kako kroz

upoznavanje sa međunarodnim pravom, tako i kroz kurseve stranih jezika koji će obrađivati jezik

prava. Poseban kurs baviće se evropskim integracijama i političkim položajem Crne Gore u tom

kontekstu.

Na osnovu prethodno izloženog otvara se prostor da studenti biraju predmete koji su

najkomplementarniji njihovim ličnim pretenzijama u karijeri; koji su u skladu sa prirodom

studija i koji se kao takvi organizuju na Univerzitetu Crne Gore. Studentima će biti ponuđen

spisak ovih predmeta koji su temama usaglašeni sa prioritetima Crne Gore, kao što su kulturni

turizam, zaštita životne sredine, i slično.

5.2. Argument o obaveznom upisu engleskog jezika kao prvog stranog jezika

Budući da moderna ekonomija nije više nacionalna, već globalna, postoje argumenti da

jedan od stranih jezika, odnosno prvi strani jezik, mora biti engleski. Engleski je sve više jezik

modernog poslovanja, pa komunikacija u sve većoj pokretnosti radne snage potrebuje

standardizovanu formu. Osim toga, najveći broj naših studenata su studenti engleskog jezika.

5.3. Jezičke akademske discipline koje nijesu neophodne u razvoju ovog studijskog

programa

Neke od studija koje imaju značajnu ili dominantnu ulogu u klasičnim akademskim

studijama stranih jezika, kao što su fonetika, morfologija, sintaksa i semantika, biće

inkorpirirane u procesu nastave stranih jezika. Ostale teorijske discipline na koje nailazimo u

planovima studijskih programa za strane jezike u zemlji i u regionu, kao što su istorija stranog

jezika, teorija prevođenja, analiza diskursa, kontrastivna analiza ili komparativna lingvistika,

nijesu neophodne u tom obimu za ovaj studijski program.

22

5.4. Plan osnovnog akademskog studijskog programa “Međunarodna saradnja i strani jezici”

I godina

I SE

ME

STA

R

Predmet Broj časova ECTSEngleski jezik I 2+6 8Drugi strani jezik I 2+6 8Funkcionalna pismenost I 2+2 4Engleska književnost i civilizacija I 2+0 3Književnost i civilizacija drugog stranog jezika I

2+0 3

Istorijsko-politički tokovi savremene Evrope I

2+0 4

Ukupno 26 30

II S

EM

EST

AR

Predmet Broj časova ECTSEngleski jezik II 2+6 8Drugi strani jezik II 2+6 8Funkcionalna pismenost II 2+2 4Engleska književnost i civilizacija II 2+0 3Književnost i civilizacija drugog stranog jezika II

2+0 3

Istorijsko-politički tokovi savremene Evrope II

2+0 4

Ukupno 26 30

II godina

III S

EM

EST

AR

Predmet Broj časova ECTSEngleski jezik III 2+4 6Drugi strani jezik III 2+4 6Poslovni engleski jezik I 0+4 4Poslovni drugi strani jezik I 0+4 4Osnovi ekonomije 2+0 3Međunarodni odnosi I 2+0 4EU (struktura i institucije) 2+0 3Ukupno 24 30

IV S

EM

EST

AR

Predmet Broj časova ECTSEngleski jezik IV 2+4 6Drugi strani jezik IV 2+4 6Poslovni engleski jezik II 0+4 4Poslovni drugi strani jezik II 0+4 4Sociologija rada 2+0 3Međunarodni odnosi II 2+0 4Jezička politika EU 2+0 3Ukupno 24 30

23

III godina

V S

EM

EST

AR

Predmet Broj časova ECTSEngleski jezik V 2+4 6Drugi strani jezik V 2+4 6Engleski jezik za pravo I 0+4 4Drugi strani jezik za pravo I 0+4 4Osnove prava 2+0 3Evropske integracije I 2+0 4Izborni predmet I 2+0 3Ukupno 26 30

VI S

EMES

TAR

Predmet Broj časova ECTSEngleski jezik VI 2+4 6Drugi strani jezik VI 2+4 6Engleski jezik za pravo II 0+4 4Drugi strani jezik za pravo II 0+4 4Međunarodno pravo 2+0 3Evropske integracije II 2+0 4Izborni predmet II 2+0 3Ukupno 26 30

Drugi strani jezik bira se sa liste ponuđenih predmeta: francuski, ruski, italijanski, španski.

Izborni predmeti:

Svi predmeti ponuđeni u donjoj tabeli organizuju se na Filozofskom fakultetu u ljetnjem i u zimskom semestru. Prema tome, organizacija ove nastave u prostornom i finansijskom smislu ne bi donijela dodatna organizaciona i budžetska opterećenja.

Istorija političkih i socijalnih teorijaSocijalna demografija Socijalna antropologijaInformatikaSocijalna psihologijaTeorije društvene strukture i sistema Teorija kulture i potreba Teorija društvenog razvoja Sociologija politike Kulturno naslijeđe Crne Gore Životna sredina i menadžment u životnoj sredini

5.5. Nastavne aktivnosti i načini provjere znanja

Akademska godina podjeljena je u dva semestra, svaki semestar na šesnaest radnih nedjelja.

Od toga, trinaest radnih nedjelja biće posvećeno nastavi, ostatak ocjenjivanju.

Nastava će uključivati opšta predavanja i vježbe pod kojima podrazumijevamo interaktivnu

nastavu sa malom grupom studenata. Ovakva organizacija rada omogućiće studentima lakše sticanje

jezičkih vještina, kao i samopouzdanje prilikom njihove realizacije, jer će akcenat biti stavljen na

24

ohrabrivanje studenata da postavljaju pitanja i odgovaraju na njih, kao i da razvijaju argument i

vode debate. Rad sa malim grupama omogućiće nastavniku da se bliže upozna sa studentima,

njihovim specifičnim i individualnim potrebama, a time i realno i nepristrasno ocijeni stečeno

znanje.

Nastava će se sastojati od:

1. razvoja jezičkih vještina u multimedijalnim jezičkim učionicama, kao i

2. razvoja drugih opštih vještina prilikom diskusije na raznovrsne teme specifične za stručne

oblasti kojima se bavimo (tj. kulturu poslovanja i oblast međunarodnog prava), koji će se

ostvarivati u različitim kreativnim i stimulišućim obrazovnim prostorima u kojima će se suočavati

sa širokom lepezom stavova i interpretacija, kako nastavnika tako i kolega iz grupe, a čija svrha je

širenje studentskih kognitivnih horizonata.

Sa uvođenjem elektronskog učenja (e-learning), odnosno kombinacijom učenja na daljinu i

klasične nastave na času, kroz interaktivnu web stranicu softvera “Adobe Connect” koju je

Filozofski fakultet uveo 2011. godine kroz Tempus projekat SEEPALS (South Easter European

Project for the Advncement of Language Studies, pogledati stranicu www.dl.ff.sc.me), studenti će

biti u mogućnosti da dodatno razviju i prodube znanja i vještine, radeći to u bilo kojem okruženju

da se nalaze i za njih, u najpogodnije vrijeme. Ovaj elemenat nastave najviše će koristiti studentima

koji su već zaposleni ili su uključeni u druge studijske programe.

Učenje jezika je proces koji se nikada zaista ne završava. Prema tome, strategije

procjenjivanja ne treba samo da testiraju količinu informacija koju je student u stanju da

reprodukuje, ili znanja iz određenog predmeta, već i da im pomogne da razviju određene vještine

koje će biti od neprocjenjive vrijednosti tokom njihove dalje karijere. Prema tome, metodologija

ocjenjivanja mora biti kontinuirana i podsticati studenta na neprestani rad na sebi. Metodi se mogu

sastojati od:

1. testiranja na času poslije svake nastavne jedinice,

2. organizacije prezentacija ili rada na projektima (individualno ili timski), a koji imaju za cilj

razvoj sposobnosti prezentacije ideje ili problema, timski rad, upravljanje vremenom,

istraživački rad,

3. pisanje eseja, seminarskih radova, ili neke druge vrste pisanog rada, čiji cilj je povećanje

kvaliteta studentskih pisanih, analitičkih i kritičkih vještina,

4. ocjenjivanje unutar studentskih grupa.

5.6. Uvođenje e-learninga

25

Kada je 2009. godine, od strane studentske nevladine organizacije STELLA,

sprovedena anketa među studentima četvrte godine (po starom sistemu školovanja) stranih

jezika na Filozofskom fakultetu, 47,06% studenata izjasnilo se da nikada nijesu čuli za e-

learning. Međutim, kako tehnološki, pogotovu kompjutersko-informatički razvoj ima za cilj

kreiranje društva znanja, novi studijski program uvešće ovaj metod studiranja kako bi

unaprijedio svoje studije i učinio ih dostupnim svima. Ne treba zaboraviti važnost direktnog

kontakta studenta i nastavnika, te i da se znanje najprijatnije stiče u učionici. Međutim, student

treba da nauči kako da najefikasnije koristi digitalna sredstva kao jedno od osnovnih oruđa

savremenog doba. Digitalna sredstva predstavljaju i jedan od vidova racionalizacije, tj.

smanjenja materijalnih troškova, što se pogotovu odnosi na rad profesora koji nijesu primarno

angažovani na Filozofskom fakuletu.

Proizvodnja elektronskog nastavnog materijala, koju nam je omogućilo uvođenje

“Adobe Connect” softvera preko Tempus projekta SEEPALS (pogledati web strancu

www.dl.ff.ac.me), učiniće studije optimalnijim, povezaće raznovrsne zajednice učenika i

nastavnika i podstaći kreativnost i inovativnost. Uloga mješovite nastave i učenja, tzv. blended

learning, metoda instrukcije na času sa on-line supervizijom studentskog rada, on-line

testovima, vježbama, multimedijskim elementima, i tome slično, strategijski se oslanja na:

1. studente koji imaju potrebu za učenjem stranih jezika ali su spriječeni ekonomskim

ili geografskim problemima (žive u udaljenim krajevima zemlje, koriste skupi prevoz, podnose

troškove smještaja u drugom gradu i sl.),

2. marginalizovane grupe i osobe sa posebnim potrebama,

3. već postojeće nastavnike stranih jezika i druge edukatore koji će promovisati

napredne metode sticanja znanja u osnovnim i srednjim školama tokom cijelog edukativnog

perioda i u cijelom obrazovnom sistemu,

4. bilo koju drugu studentsku grupu bez obzira na porijeklo, godine, rod, što će

pospiješiti razvoj svijesti o uveliko potrebnom doživotnom obrazovanju u našem drustvu, kao i

5. domaće i inostrane korisnike koji će promovisati naše nastavne metode.

6. Misija studijskog programa na Univerzitetu Crne Gore

26

Osnovni akademski studije »Međunarodna saradnja i strani jezici« svoju misiju djele sa

Univerzitetom na kojem se namjeravaju organizovati.

Misija univerziteta je da širi, unapređuje i promoviše znanje, učenje, vještine i umjetničke

sklonosti, njegujući različitost kao pretpostavku potpunijeg i bogatjeg života, a saradnju sa

sličnim i drugim institucijama i subjektima iz neposrednog i šireg okruženja, kao jedan od

osnovnih preduslova uspješnosti njene realizacije.

Misija osnovnog akademskog studijskog programa Međunarodna saradnja i strani jezici

jeste podrška opštim naporima integracije Filozofskog fakulteta i Univerziteta Crne Gore sa

evropskim obrazovnim sistemom.

Kao što se vidi iz priloženog u prethodnom poglavlju, ovakve studije stranih jezika javljaju

se na univerzitetima širom svijeta kao veoma popularna, dinamična i produktivna

naučnoistraživačka disciplina. To je već dovoljan razlog da se iste studije organizuju kod nas.

Budući mlada država, Crna Gora osjeća intenzivnu potrebu za dobrim poznavaocima

najmanje dva strana jezika, kao i dobrim prevodiocima, koji će pomoći njenu komunikaciju sa

zemljama Evrope i svijeta.

Pored navedenih i eleboriranih, kao relevantne teleološke elemente misije budućih osnovnih

studija izdvajamo sljedeće:

pružanje studentima stručnih znanja koja odgovaraju novim zahtjevima lokalne, nacionalne i

međunarodne zajednice;

slobodno donošenje i kontinuirano inoviranje nastavnih planova i programa sa ciljem

obezbjeđivanja širokog spektra naučnih disciplina koje će biti ponuđene studentima a

omogućiće im dinamičnije kreiranje stručnog profila;

podsticaće efikasnost studiranja;

njegovati stalnu komunikaciju sa studentima kako bi bio u mogućnosti da u potpunosti

odgovori na njihove sugestije, da izađe u susret njihovim sugestijama i potrebama;

postaće platforma za dalju diferencijaciju studija stranih jezika prema specifičnim

zahtjevima profesija i oblasti koje su od strateškog državnog značaja.

7. Kadrovski uslovi Filozofskog fakulteta za realizaciju novog studijskog programa

Međunarodna saradnja i strani jezici 27

7.1. Geneza i razvoj studijskih programa za strane jezike na Filozofskom fakultetu

7.1.1. Geneza i razvoj Studijskog programa za ruski jezik i književnost

Odsjek za ruski jezik i književnost, u dvogodišnjem trajanju, osnovan je 1947. godine na

Cetinju, u okviru Više pedagoške škole.

Viša pedagoška škola formirala je nastavne kadrove, učitelje osnovnih i srednjih škola.

Odsjek je u okviru tog programa postojao u okviru Više pedagoške škole do njenog prerastanja u

Pedagošku akademiju, do 1977. godine, otkad je istoimeni Odsjek u sastavu Nastavničkog fakulteta.

Školske 1990/91. Odsjek za ruski jezik i književnost dobija univerzitetski status, a studije se

organizuju u četvorogodišnjem trajanju u okviru Fakulteta, koji je, kao posebna jedinice

Univerziteta Crne Gore, 1988. godine preimenovan u Filozofski fakultet.

Tokom postojanja dvogodišnjih studija ruskog jezika i književnosti, u prvu godinu je

upisivano do dvadeset studenata, a danas je taj broj veći, uz izraženu tendenciju rasta broja

upisanih.

Studijski program za ruski jezik i književnost danas, rukovodeći se principima i pravilima

Bolonjske deklaracije, svojom realnom politikom pažljivo prati i afirmiše tokove sve veće

prisutnosti ruskog jezika i kulture u Crnoj Gori. Preko Dekanata i dekana Fakulteta aktivno sarađuje

u brojnim projektima s Ambasadom Ruske Federacije u Crnoj Gori, pred kulturnom javnošću

afirmiše sve veću potrebu za znanjem ruskog jezika u našoj zemlji.

Istim povodom treba ukazati i na tradicionalno čvrste veze dvije zemlje, Crne Gore i Rusije,

kulturne, političke i druge. Vrijedan pomena je i podatak da je na Cetinju, pod upravom prosvjetnog

kadra iz Rusije, postojao Djevojački institut, koji je radio pod pokroviteljstvom ruske carice Marije.

Na Studijskom programu Ruski jezik i književnost danas je u radnom odnosu 4 doktora

nauka, 5 magistara i jedan magistrand.

Ovaj Studijski program aktivno sarađuje sa ruskim univerzitetima, u Moskvi i Sankt

Peterburgu, a profesori i saradnici Studijskog programa redovno učestvuju na brojnim domaćim i

međunarodnim simpozijumima.

Studenti ovog Studijskog programa redovno odlaze na usavršavanje ruskog jezika na

Puškinov institut u Moskvi, a putuju i u druge gradove Ruske Federacije, kao i Ukrajine.

Na Studijskom programu za ruski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Nikšiću

redovno su angažovani ruski lektori iz Moskve i Sankt Peterburga, što umnogome podiže kvalitet

nastave i omogućava studentima lakše sticanje jezičkih kompetencija.

28

Saradnici i profesori ovog Studijskog programa često borave na stručnom usavršavanju na

univerzitetima u Ruskoj federaciji, u Poljskoj i u drugim evropskim zemljama, u kojima se velika

pažnja poklanja izučavanju slavistike.

Postdiplomske studije

Na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, na Studijskom programu za ruski jezik i književnost,

moguće je nastaviti usavršavanje na postdiplomskim magistarskim, kao i na doktorskim studijama.

Na ovaj način Filozofski fakultet, kao naučnoobrazovna institucija, pruža optimalne mogućnosti za

izučavanje ruskog jezika i književnosti.

Trenutno na našem Studijskom programu ima šest magistranada, od toga pet na smjeru za

nauku o jeziku, i jedan na smjeru nauka o književnosti.

7.1.2.Geneza i razvoj Studijskog programa za engleski jezik i književnost

Četvorogodišnje studije engleskog jezika i književnosti razvile su se 1990. godine iz

Nastavničkog fakulteta, na kome su se svojevremeno organizovale dvogodišnje studije. Sa

potpisivanjem Bolonjske deklaracije, studije engleskog jezika strukturirane su kroz tri ciklusa

studija: osnovne trogodišnje studije (kojima se stiče bachelor diploma), jednogodišnje

postdiplomske studije, i to specijalističke studije nastavničkog smjera i specijalističke studije

prevodilačkog smjera, i magistarske studije, u okviru smjerova: nauka o jeziku i nauka o

književnosti, kao i trogodišnje doktorske studije u okviru nauke o jeziku i nauke o književnosti.

Studijski program za engleski jezik i književnost najbrojniji je filološki studijski program na

Filozofskom fakultetu, kako po broju zaposlenih, tako i po broju studenata. Na ovom Studijskom

programu radi ukupno 28 stalno zaposlenih, od čega 7 doktora nauka, 13 magistara, studenata

doktorskih studija, 5 studenata magistarskih studija pred odbranom magistarskog rada, kao i 3

lektora. Pored toga, angažovana su i četiri doktora nauka koji nijesu u stalnom radnom odnosu na

Filozofskom fakultetu, a svake godine angažujemo i profesore po američkom Fulbrajt programu i

lektore kojima je engleski jezik maternji, najčešće po English Fellow programu, što kandidatima

obezbjeđuje optimalne uslove studiranja i veoma visok kvalitet nastave.

Kako po kadrovskoj strukturi, tako i po broju studenata ovo je najbrojniji filološki studijski

program na Filozofskom fakultetu, što potvrđuje i činjenica da je akademske 2009/2010. studije

engleskog jezika i književnosti upisalo 86 studenata, a ove godine čak 118 srednjoškolaca, od čega

je 14 lučonoša i 29 odličnih učenika. Trenutno, osnovne studije ovog Studijskog programa pohađa

318 studenata.

Nastava na Studijskom programu za engleski jezik i književnost obavlja se kroz klasična

predavanja, vježbe (tokom kojih se rješavaju tipični zadaci i lingvistički problemi ili čitaju i

29

analiziraju reprezentativni književni tekstovi), konsultacije, izrade domaćih i seminarskih radova,

hospitacije u školama, prevodilačke projekte i slično.

Nastavni sadržaji koje nudi Studijski program za engleski jezik i književnost imaju važnu

ulogu iz nekoliko razloga. U razdoblju evropskih integracijskih procesa, razumijevanje drugih

kultura važno je za kvalitet i brzinu tih procesa. Anglofone kulture imaju, pri tom, prioritetno

mjesto s obzirom na to da se upravo na tim pozicijama formiraju kulturološki i idejni sudovi koji će

definisati temeljne integracijske pretpostavke i biti polazište u pregovorima između nacionalne i

integracijske kulture. Jednu od ključnih uloga u tim procesima imaće dobro obrazovani anglisti, bilo

kao posredni ili neposredni sudionici, zahvaljujući upravo svom nijansiranom poznavanju jezika i

načina njegovog funkcionisanja, ali i razumijevanja i prihvatanja temeljnih demokratskih i etičkih

pretpostavki za koje ih studij priprema u lingvističkim, književnim i kulturološkim krugovima.

Potreba za stručnjacima iz ove oblasti dugo je već prisutna na savremenom tržištu rada,

kako u užoj tako i u široj društvenoj zajednici. Stalna potreba za nastavničkim kadrom, usljed

izuzetnog velikog interesovanja za učenje engleskog jezika, povećava se činjenicom da je engleski

jezik uveden u osnovno obrazovanje od njegovog prvog stepena, tj. prvog razreda. Kreiranje

savremenih i fleksibilnih specijalističkih studija anglistike rezultiraće interesovanjem nastavnog

kadra za daljim nadograđivanjem stečenih znanja, studenti se usmjeravaju za naučnoistraživački rad

prema svojim sposobnostima i sklonostima, što predstavlja važan preduslov za stvaranje kadrova na

našem Univerzitetu.

Uvođenje standarda kvaliteta u cjelokupan vaspitno-obrazovni sistem Crne Gore rezultiraće

pojačanom potrebom za stručnim usavršavanjem ovog kadra iz radnog odnosa – što u značajnoj

mjeri otvara prostor za angažman našeg studijskog programa na tzv. in-service training-u, tj. na

stručnom usavršavanju diplomiranih profesora engleskog jezika kroz različite forme seminara,

radionica, okruglih stolova i slično.

Na sličan način, sve veća potreba za poznavanjem engleskog jezika omogućava dalje

raslojavanje ovog studijskog programa na akademske i primijenjene studije. Osnivanje

primijenjenog studija početni je korak u uvođenju cjeloživotnog učenja u studije engleskog jezika.

Osim toga, Studijski program za engleski jezik i književnost podrazumijeva da je u njegovu misiju,

između ostalog, uključeno upoznavanje građana Crne Gore sa bogatom anglofonom književnošću i

kulturom, pa se, pored različitih kulturnih manifestacija (kao što su književne večeri) na ovom

Programu razvila bogata prevodilačka aktivnost, koja ispunjava upravo ovu svrhu. Od brojnih

izdanja pomenućemo sljedeća: D. H. Lorens, Suton nad Italijom, Jasen, Nikšić, 2001; D. H. Lorens:

Etrurska mjesta, Oktoih: Podgorica 2005; Crna jagnjad i sivi sokolovi, uredili John B. Allcock i

Antonia Jang, Kolo, Nikšić, 2008; Kanadski pejzaži, Filozofski fakultet, Nikšić, 2008; Tijelo duge:

Izbor pripovjedaka Dejvida Herberta Lorensa, Oktoih, Podgorica, 2010; Priče američkih

starosjedilaca, ispričao Džozef Brušak, iz knjige Čuvari zemlje Mišela Dž. Kaduta i Džozefa

30

Brušaka, Oktoih, Podgorica, 2010; Šerman Aleksi, Najjači Indijanac na svijetu, Filozofski fakultet,

Nikšić, 2009; Dzan i Kora Gordon, Dvije skitnice kroz Srbiju i Crnu Goru, Podgorica, CID, due

2011. Trenutno se radi na sakupljanju i prevođenju južnoafričkih i indijskih pripovijedaka na

engleskom jeziku, što će u znatnoj mjeri približiti našoj čitalačkoj publici ove specifične narativne

modele i egzotične kulture.


Pošto doktorske studije u bližem okruženju, pod kojim podrazumijevamo zemlje bivše

Jugoslavije, još nijesu realizovane po pravilima Bolonjske deklaracije, prilikom koncipiranja

doktorskih studija anglistike na Filozofskom fakultetu vodilo se računa o iskustvima evropskih i

američkih univerziteta. Stoga je preovladalo opredjeljenje da pored uskostručnih disciplina iz

oblasti istraživanja studenti imaju i predmete fundamentalnih nauka (kao podršku istraživanju), te

opšteobrazovni predmet, koji nudi sumarni pregled istorije i razvoja ideja u oblasti anglistike. Kako

je naglasak doktorskih studija na istraživanju, Studijski program za engleski jezik i književnost

ustanovio je jasne kriterijume vezane za potrebnu verifikaciju rezultata istraživanja kroz

publikovanje radova u vodećim svjetskim časopisima. Na ovaj način obezbijeđena je potpuna

ekvivalencija između naših kriterijuma za sticanje naučnog stepena doktora filoloških nauka i

aksioloških parametara koji su uspostavljeni na vodećim univerzitetima u svijetu.

7.1.3. Geneza i razvoj Studijskog programa za italijanski jezik i književnost

Izučavanje italijanskog jezika na Filozofskom fakultetu u Nikšiću započelo je akademske

1991/1992. godine uvođenjem dvogodišnjeg kursa italijanskog jezika sa nedjeljnim fondom od

četiri časa na odsjecima za engleski jezik i književnost i ruski jezik i književnost, tada jedino

postojećim četvorogodišnjim studijama stranih jezika na Univerzitetu Crne Gore.

Dvije godine kasnije, od akademske 1993/1994. godine, osnovana je Katedra za italijanski

jezik i književnost koja je osim izučavanja italijanskog jezika sa povećanim fondom časova u

trajanju od 6 semestara u svom nastavnom planu predviđala i izučavanje italijanske književnosti (4

semestra) i kulture (2 semestra). Ove studije u trogodišnjem trajanju pohađali su studenti sa

pomenutih Odsjeka za engleski i ruski jezik od druge godine svojih matičnih studija. Nastavni

program ukljičivao je na završnoj godini učenja i časove predviđene za praktični rad iz metodike

nastave italijanskog jezika, s obzirom na to da je od 1993. godine u osnovnim i srednjim školama u

Crnoj Gori italijanski jezik bilo moguće izučavati gdje god su postojala odgovarajuća kadrovska

rješenja. Tako su studenti koji su diplomirali engleski ili ruski jezik i književnost (predmet A), sa

trogodišnjim studijama italijanskog jezika (predmet B), što je bilo verifikovano i njihovom

diplomom, vrlo brzo nalazili posao kao nastavnici italijanskog kao drugog stranog jezika.

31

Od akademske 1999/2000. godine, nakon propisane procedure o osnivanju, počeo je sa

radom Odsjek za italijanski jezik i književnost u četvorogodišnjem trajanju, organizovan prema

odgovarajućim studijskim programima u Beogradu i Zagrebu, a u skladu sa postojećim studijama

stranih jezika na Filozofskom fakultetu u Nikšiću. Odsjek je i dalje servisirao potrebe za

četvorosemestralnim kursevima italijanskog jezika na svim zainteresovanim odsjecima tadašnjeg

Filozofskog fakulteta, prvenstveno na stranim jezicima. U prvim godinama postojanja ogromno

interesovanje za upis na Odsjek za italijanski jezik rezultiralo je generacijama sa preko 120

upisanih. Broj upisanih, koji je izvjesno smanjen, s obzirom na to da su u međuvremenu otvorene

studije francuskog jezika i književnosti i njemačkog jezika i književnosti, kao i trogodišnji studij

italijanskog poslovnog jezika na privatnom univerzitetu “Mediteran”, u posljednje dvije godine

pokazuje tendenciju vidnog rasta.

Odsjek za italijanski jezik i književnost transformisan je posljednjom univerzitetskom

reformom na osnovu Bolonjske deklaracije od akademske 2004/2005. godine. Nastavnim planom

na Studijskom programu za italijanski jezik i književnost uvedene su trogodišnje studije sa

jednogodišnjom specijalizacijom na četvrtoj godini, nakon kojih se otvara mogućnost nastavka

školovanja na magistarskim i doktorskim studijama. Transformacija je donijela određene izmjene

nastavnog plana i programa što je rezultat smanjenja nedjeljnog fonda časova na 26, a

specijalističke studije, s obzirom na to da se radi prvenstveno o školovanju nastavnika italijanskog

jezika, dale su više prostora pedagoškim i opštim disciplinama na račun matičnih predmeta.

Od osnivanja trogodišnjih studija 1993. do danas na Studijskom programu za italijanski

jezik sarađuju univerzitetski profesori sa Filološkog fakulteta u Beogradu (3) i Filozofskog fakulteta

u Zagrebu (1), bez čije saradnje se ovaj program nije mogao ni formirati ni razvijati. Trenutno

Studijski program za italijanski jezik i književnost među redovno zaposlenima ima jednog redovnog

profesora, dva lektora i jednog stranog lektora po ugovoru (jednog stranog lektora dobija redovno

preko programa kulturne razmjene s Italijom) kao i sedam saradnika po ugovoru, od kojih je pet na

doktorskim studijama, jedan ima završene magistarske, dok je drugi još uvijek magistrand.

Procjenjujemo da će u narednih nekoliko godina prestati potreba za stalnim angažmanom većine

gostujućih profesora.


Profesori italijanskog jezika i književnosti koji su diplomirali prije reforme Univerziteta po

pravilu su upisivali dvogodišnje postdiplomske studije na Filološkom fakultetu u Beogradu (4 naša

saradnika), rjeđe na Filozofskom fakultetu u Nikšiću (jedan saradnik). Od 2008/2009. upisuju i

jednogodišnje magistarske studije na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, na postojećim smjerovima za

nauku o jeziku i za nauku o književnosti. Do sada su magistarski rad odbranila tri naša kandidata, i

to iz oblasti jezika. Na reformisanim doktorskim studijama za italijanistiku trenutno su upisana

32

četiri kandidata, a na magistarskim dva, što potvrđuje našu tezu o skorom popunjavanju kadrovske

strukture na Studijskom programu za italijanski jezik i književnost.

7.1.4. Geneza i razvoj Studijskog programa za francuski jezik i književnost

Duga tradicija izučavanja francuskog jezika u Crnoj Gori (na Dvoru kralja Nikole

francuski jezik se tečno govorio), uticaj Francuske na razvoj evropske civilizacije, mjesto

francuskog jezika u međunarodnoj komunikaciji i vrijednosti na kojima počiva francusko društvo,

te potreba za planskim i kvalitetnim obezbjeđivanjem profesora francuskog jezika u osnovnim i

srednjim školama, kao i kadrovima koji govore francuski jezik u oblastima međunarodne saradnje,

prava, ekonomije, ugostiteljstva, turizma, nauke i kulture, osnovni su razlozi koji opredjeljuju

Vladu da, na predlog Filozofskog fakulteta, donese odluku o osnivanju trogodišnjeg studijskog

programa za francuski jezik 2000. godine (po modelu koji je primijenjen prilikom osnivanja

Odsjeka za italijanski jezik i književnost).

Za strateškog partnera odabran je Univerzitet Fransoa Rable iz Tura. Sa Ministarstvom

inostranih poslova Francuske, preko Francuskog kulturnog centra u Podgorici, razvija se tzv.

program Cocoop (projekat podrške Crnoj Gori za osnivanjem katedre u Nikšiću, na Filozofskom

fakultetu) kojim se predviđa stipendiranje 4 studenta do ranga doktora u Turu (4 stipendije od

godinu dana za magistarske i 12 kraćih boravaka za doktorske studije, kupovina osnovnog

bibliotečkog fonda, obezbjeđivanje 2 lektora-studenta četvrte godine francuskog kao stranog

jezika). Ključna kontakt osoba u Francuskoj za realizaciju i evaluaciju programa je prof. Žan-Žak

Taten, koji je u međuvremenu dobio priznanje profesora emeritusa Univerziteta Crne Gore. Nakon

završetka, francuski partneri su program ocijenili kao jedan od najbolje realizovanih programa

međunarodne saradnje u odnosu na uložena sredstva, ishode i očekivane rezultate.

Potpisivanje Okvirne Konvencije između Univerziteta Fransoa Rable i Univerziteta Crne

Gore uslijedilo je 2002. godine, kada katedra prerasta u četvorogodišnji studijski program. Godine

2003, upisana je prva generacija studenata po Bolonjskom sistemu. Koncepcija četvorogodišnjeg

studija zasnovana je na iskustvima (i ograničenjima) postojećih studija stranih jezika na

Filozofskom fakultetu. Tokom čitavog procesa razvoja Odsjeka za francuski jezik i književnost,

vodilo se računa o realnim potrebama Crne Gore i ograničenom, ali kvalitetnom angažovanju

profesora sa strane, uz oslanjanje na domaće kadrovske potencijale. Kvota upisa na Odsjek za

francuski jezik i književnost ograničena je na 40 studenata, što je procijenjeno kao optimalno sa

stanovišta zdrave konkurentnosti izučavanja stranih jezika u obrazovnom sistemu Crne Gore i

mogućnostima zapošljavanja u javnom i tercijarnom sektoru. Tako su profesori Radivoje

Konstantinović i Mihailo Popović iz Beograda od početka obezbjeđivali nastavu iz književnosti i

33

jezika, dok su profesori iz Crne Gore, u skladu sa napredovanjem u svojoj profesionalnoj karijeri,

postupno preuzimali predmete i oblasti za koje su se opredjeljivali.

Studijski program za francuski jezik i književnost osmišljen je tako da može kvalitetno

da ponudi nastavu iz jezika (kao prvog ili drugog stranog jezika ili jezika struke), književnosti (po

epohama i najvažnijim piscima) i civilizacije u potpunosti na francuskom jeziku. Nastava iz jezika

oslanja se na sticanje znanja, vještina i kompetencija prema nivoima Zajedničkog evropskog okvira

za učenje živih jezika, a znanja iz književnosti, kulture i civilizacije podrazumijevaju interkulturalni

pristup i poštovanje vjerskih, kulturoloških i političkih različitosti, na princiima i vrijednostima

građanskog društva.

Prvi diplomirani nastavnici francuskog jezika pojavljuju se već od septembra 2005. godine.

Treba istaći da se određeni broj njih već zaposlio u osnovnim školama (Budva, Radanovići, Risan,

Nikšić, Podgorica…) a jedan broj se angažuje u turizmu, organima državne uprave, nevladinom

sektoru. Veliki broj studenata koristi mogućnost dužih ili kraćih studijskih boravaka na francuskom

govornom području dobijanjem stipendija francuske vlade ili posredstvom akademske razmjene.

Trenutan broj studenata na sve četiri godine studija iznosi 62.

Kao doprinos unapređenju nastavnog procesa, od studijske 2010/11. godine, dogovoreno je

da prof. Taten drži napredni kurs tumačenja i razumijevanja pisanih tekstova i pisanja eseja za

studente III i IV godine (u ljetnjem i zimskom semestru) u trajanju od pet dana, po 2 časa dnevno.

Kvalitet našeg studijskog programa nužno je iskazati kroz pojačano učešće u aktivnostima

koje organizuje Udruženje profesora francuskog jezika, u saradnji sa ambasadom Francuske,

Zavodom za školstvo i drugim institucijama obrazovanja i kulture.

Pored osnovne kulturološko-obrazovne misije, koja se sastoji u formiranju budućih

nastavnika, ali i prevodilaca, akademskih građana sa znanjem francuskog jezika i književnosti, koji

mogu naći svoje mjesto u raznorodnim djelatnostima društvenog života i rada u Crnoj Gori i šire,

potrebe savremenog društva nameću dodatni napor na utvrđivanju fleksibilnije i raznovrsnije

koncepcije profila zvanja budućih svršenih diplomaca. To je moguće ostvariti funkcionalnom

saradnjom i umrežavanjem postdiplomskih i doktorskih studija na Univerzitetu Crne Gore ili

partnerskim univerzitetima i pravovremenim reagovanjem na potrebu za specijalističkim znanjima

na tržištu rada.

Uz prethodnu procjenu i analizu potreba, smatramo da bi buduće filološke studije, dakle ne

samo francuskog jezika i književnosti, trebalo osmisliti kroz pružanje novih, privlačnih obrazovnih

modaliteta, interdisciplinarnog karaktera i zdrave konkurentnosti.


34

Od akademske 2008/2009. na Studijskom programu se organizuje jednogodišnji

postdiplomski magistarski studij sa smjerovima Nauka o jeziku i Nauka o književnosti na kojima

sve predmete drže isključivo profesori u akademskom zvanju. Ovaj studij moguće je upisati samo

sa završenim četvorogodišnjim diplomskim studijem (240 ECTS kredita). U tri generacije na

postdiplomskim magistarskim studijama upisano je ukupno 14 studenata. Do sada je odbranjena

jedna magistarska teza, a Vijeće fakulteta je odobrilo još četiri. Na Studijskom programu se

organizuju i doktorske studije u trajanju od 3 godine.

7.1.5. Geneza i razvoj Studijskog programa za njemački jezik i književnost

Ideja o otvaranju Odsjeka za njemački jezik i književnost proistekla je iz jasno prepoznate

potrebe za poznavanjem njemačkog jezika u domenu međunarodne saradnje, spoljne trgovine,

ugostiteljstva i turizma, obrazovanja, nauke i kulture, a u korist cjelokupnog razvoja Crne Gore. Ta

ideja je aktualizovana 2000. godine u okviru saradnje crnogorskih, njemačkih i austrijskih

obrazovnih institucija. U akademskoj godini 2001/2002. su na Filozofskom fakultetu u Nikšiću prvi

put boravile dvije strane lektorke – jedna iz Savezne Republike Njemačke, jedna iz Austrije, kako

bi doprinijele pripremama za osnivanje Odsjeka. Od 1. oktobra 2002. godine na Filozofskom

fakultetu u Nikšiću počela je sa radom Katedra za njemački jezik koja je nudila mogućnost

trogodišnjeg studija kao dopunskog, uz četvorogodišnji studij engleskog, odnosno nekog drugog

stranog jezika. Namjera je bila da se na taj način budući nastavnici engleskog i drugih stranih jezika

osposobe i za nastavu njemačkog u osnovnim školama. Na Katedri su nastavu izvodili gostujući

profesori iz Beograda i Novog Sada, te strani lektori koji su uložili napor da u najranijoj fazi

postojanja Katedre uspostave naučnu i stručnu saradnju sa partnerima sa njemačkog govornog

područja: uključivanje u CEEPUS mrežu, pristup DAAD stipendijama, gostovanje stranih

predavača, te strudentska ekskurzija u Beču. Budući da je rad Katedre dao dobre rezultate, tokom

akademske godine 2003/2004. Ministarstvo prosvjete i nauke Vlade Crne Gore i rektor Univerziteta

Crne Gore pokrenuli su proceduru za transformaciju postojećeg trogodišnjeg studija u

četvorogodišnji Studijski program. U Izvještaju matične komisije za obavljanje pripremnih radnji za

početak rada Studijskog programa za njemački jezik i književnost, iz juna 2004. stoji, da takav

studij treba da podrži planirani proces intenzivnijeg uvođenja njemačkog jezika u osnovno i srednje

obrazovanje u novom reformisanom sistemu školstva, te da upotpuni ponudu i osavremeni

koncepciju Filozofskog fakulteta i Univerziteta Crne Gore.

Koncepcija četvorogodišnjeg studija zasnovana je na iskustvima postojećih studija stranih

jezika na Filozofskom fakultetu, ali i na komparativnim iskustvima germanistike na univerzitetima

u Beogradu, Novom Sadu, Sarajevu i Skadru. Budući da prethodno znanje njemačkog jezika nije

postavljeno kao uslov za upis, nastavni plan koncipiran je tako da omogući postizanje visokih

35

jezičkih kompetencija, ali i da uporedo sa stručnim kompetencijama i univerzitetskom diplomom,

obezbijedi prohodnost na univerzitetima na njemačkom govornom području. Time je otvorena

perspektiva međunarodne akreditacije ovog studija u skladu sa Bolonjskim procesom reformi.

Elaborat o opravdanosti osnivanja četvorogodišnjeg studija sadrži dati nastavni plan koji pored

adekvatne nastave za učenje jezika predviđa i temeljno izučavanje lingvističkih disciplina, kao i

proučavanje istorije književnosti i kulture njemačkog govornog područja.

Nastavni plan sačinjen je uz poštovanje formalnih i suštinskih principa Bolonjske

deklaracije i, uz manje izmjene u vezi sa rasporedom obaveznih predmeta po semestrima, na snazi

je do danas. Od akademske 2004/2005. na Studijskom programu za njemački jezik i književnost

moguće je, odvojeno od drugih studija, izučavati njemački jezik i književnost i to bez prethodnog

znanja, što je ekskluzivno u regionu. Prva akademska diploma (Bachelor of Arts) stiče se nakon tri

godine studija, a diploma koja omogućava angažovanje u nastavi, kako u osnovnoj tako i u srednjoj

školi, stiče se nakon završene četvrte godine specijalističkog studija nastavnoprosvjetnog smjera.

Nastava na specijalističkom studiju usaglašena je sa potrebama osposobljavanja kadrova za

osnovno i srednje obrazovanje u Crnoj Gori, pa je težište sa filoloških disciplina pomjereno na

oblast pedagogije, metodike i didaktike.

Prvi svršeni nastavnici njemačkog jezika dobili su diplome na Fakultetu u Nikšiću u

septembru 2008. godine. Većina diplomiranih studenata, ali i veliki broj onih koji su završili

trogodišnji dodiplomski studij, proveli su neko vrijeme tokom studiranja na njemačkom govornom

području posredstvom akademske razmjene. Cjelokupni četvorogodišnji studij odlikuje suštinska

usaglašenost sa istim studijama na drugim fakultetima u regionu, ali i na univerzitetima u Evropi,

gde je moguće njemački studirati kao strani jezik, što omogućava intenzivnu akademsku razmjenu.

Druga važna pretpostavka razmjene jeste veliki broj stipendija koje na raspolaganje studentima

germanistike stavljaju organizacije sa njemačkog govornog područja, u prvom redu DAAD i

OAAD – njemačka i austrijska akademska razmjena, ali i Fondacija Robert Boš, te akademska

mreža CEEPUS i programi Erasmus Mundus. DAAD i OAAD stavljaju na raspolaganje lektore

kojima je njemački maternji jezik i omogućavaju već niz godina nabavku stručnih knjiga i

nastavnog materijala za Studijski program, dok je austrijsko Ministarstvo prosvjete šest godina

zaredom finansiralo i grupne odlaske studenata u Beč. U vezi sa razmjenom treba još pomenuti da

je Studijski program učestvovao, ali i sam inicirao nekoliko manjih i većih stručnih projekata, prije

svega radi povezivanja sa srodnim studijima u regionu, Austriji i Njemačkoj (radionicu kreativnog

pisanja, radionicu budućnosti, seminar o interkulturalnom pristupu jeziku, metodičke seminare u

koje su bili uključeni i nastavnici starije generacije iz Crne Gore i dr.).

Trenutno na Studijskom programu nastavu na četiri godine pohađa 120 studenata, a

kadrovska situacija je stabilna, iako ne optimalna. Tri redovna profesora su gostujući profesori iz

Beograda i Novog Sada: prof. dr Slobodan Grubačić, prof. dr Smilja Srdić i prof. dr Vesna Berić-

36

Đukić, dok je u stalnom radnom odnosu četvoro saradnika u nastavi, doktorandi sa magistarskom

diplomom, kao i dvije strane lektorke – iz Njemačke i Austrije. Rukovodilac studijskog programa je

akademik prof. dr Slobodan Grubačić. Saradnici u nastavi imaju veliki broj mogućnosti za

stipendirano usavršavanje na njemačkom govornom području, kao i za istraživačke boravke na

univerzitetima u Njemačkoj i Austriji, kako bi što efikasnije stigli do najviše akademske diplome. U

kolegijumu Studijskog programa vlada izrazito poletna atmosfera i povjerenje da Studijski program

može za najdalje pet godina, sa trenutno zaposlenima, biti adekvatno kadrovski profilisan. Studijski

program je takođe spreman da kadrovski pokrije potrebe drugih fakulteta za predavačima

njemačkog kao prvog ili drugog stranog jezika.

Zaposleni na studijskom programu su svjesni, s jedne strane, potrebe za njemačkim jezikom

u Crnoj Gori, a s druge strane, dobrobiti koju ovaj studij može da donese onima koji se za njega

odluče, pogotovo ako se ima u vidu činjenica da svi svršeni studenti Studijskog programa za

njemački jezik trenutno ili već imaju zaposlenje ili su u inostranstvu nastavili studije.


Razvoj naučnog podmlatka jedan je od sljedećih važnih koraka Studijskog programa za

njemački jezik i književnost. Od akademske 2008/2009. na Studijskom programu se organizuje

jednogodišnji postdiplomski studij sa smjerovima Nauka o jeziku i Nauka o književnosti, na kojima

sve predmete drže isključivo profesori u zvanju. Dio predmeta je zajednički sa postdiplomskim

studijima na drugim studijskim programima. Germanističke discipline drže gostujući profesori iz

Beograda i Novog Sada: prof. dr Slobodan Grubačić oblasti književnosti i kulture i prof. dr Smilja

Srdić i prof. dr Vesna Berić-Đukić oblast lingvistike. Ovaj studij moguće je upisati samo sa

završenim četvorogodišnjim diplomskim studijem. U tri generacije na postdiplomskim

magistarskim studijama upisano je ukupno 10 studenata, od kojih ove godine troje. Vijeće Fakulteta

za sada je odobrilo tri teme, od kojih još ni jedna nije odbranjena.

Iako postoji nastavni plan za postdiplomske doktorske studije one do sada nijesu

organizovane na Studijskom programu za njemački jezik i književnost, kako zbog kadrovske

nepopunjenosti, tako i zbog svedenog interesovanja. Ipak, Vijeće fakulteta odobrilo je dvije teme za

doktorski rad studentima koji su po starom sistemu studiranja završili germanistiku na njemačkom

govornom području, a za koje, shodno tome, nije bilo potrebe organizovati nastavu. Studijski

program stavio im je na raspolaganje mentora, prof. dr Vesnu Berić-Đukić. Teme do sada nijesu

odbranjene

37

7.2. Kadrovski kapaciteti Filozofskog fakulteta za realizaciju novog studijskog programa

7.2.1.Studijski program za ruski jezik i književnost

Zaposleni na Univerzitetu Crne Gore, na Filozofskom fakultetu:

prof. dr Dragan Koprivica, rukovodilac Studijskog programa

doc. dr Ana Pejanović

dr Tatjana Jovović, docent

dr Julija Nenezić, sar. nast.

mr Vesna Vukićević, sar. nast.

mr Marina Koprivica, sar. nast.

mr Natalija Brajković, sar. nast.

mr Zdravko Babić, sar. nast.

viši predavač Božidar Samardžić

Predrag Krkeljić, sar. nast. sekretar Studijskog programa

mr Mihail Hmeljevski, lektor

Angažovani honorarno:

Prof. dr Bogdan Kosanović

Prof. dr Marija Magdalena Kosanović

Prof. dr Božidar Šekularac

7.2.2.Studijski program za engleski jezik i književnost

Nastavnici u stalnom radnom odnosu:

Dr Bojka Đukanović, redovni profesor

Dr Draginja Jeftić, vanredni profesor

Dr Marija Knežević, vanredni profesor

Dr Janko Andrijašević, vanredni profesor

Dr Biljana Milatović, docent

Dr Aleksandra Nikčević-Batrićević, docent

Dr Gordana Đurković, docent

Saradnici u stalnom radnom odnosu:

Dr Marijana Cerović

Mr Sanja Ćetković, doktorand na Filozofskom fakultetu u Nikšiću

Mr Milena Mrdak-Mićović, doktorand na Filozofskom fakultetu u Nikšiću

38

Mr Vanja Vukićević, doktorand na Filozofskom fakultetu u Nikšiću

Mr Sandra Vujović, doktorand na Filozofskom fakultetu u Nikšiću

Mr Ljiljana Mijanović, doktorand na Filozofskom fakultetu u Nikšiću

Mr Saša Simović, doktorand na Filozofskom fakultetu u Beogradu

Mr Marija Mijušković, doktorand na Filozofskom fakultetu u Nikšiću

Mr Zorica Ćirić, doktorand na Filozofskom fakultetu u Beogradu

Mr Branka Živković, doktorand na Filozofskom fakultetu u Nikšiću

Mr Jelena Vulanović, magistrand na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu

Mr Gordana Žugić, magistrand na Filozofskom fakultetu u Nikšiću

Mr Julija Jaramaz, magistrand na Filozofskom fakultetu u Nikšiću

Aleksandra Kosović, magistrand na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu

Danilo Leković, magistrand na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu

Lektori:

Mr Milica Nenezić, doktorand na Filozofskom fakultetu u Beogradu

Mr Spomenka Nikolić, doktorand na Filozofskom fakultetu u Beogradu

Mr Dragana Dedović, doktorand na Filozofskom fakultetu u Nikšiću

Mr Marina Babić

Oksana Raičević

Ana Jakić

Honorarno angažovani nastavnici:

Dr Radmila Šević, redovni profesor (Univerzitet u Novom Sadu)

Dr Slavica Perović, redovni profesor (Institut za strane jezike, Podgorica, Univerzitet Crne Gore)

Dr Igor Lakić, docent (Institut za strane jezike, Podgorica, Univerzitet Crne Gore)

Honorarno angažovani saradnici:

Dr Brankica Bojović

Mr Petar Božović, magistrand na Filozofskom fakultetu u Nikšiću

Mr Dragana Đukanović

Danilo Alagić (Institut za strane jezike), magistrand na Institutu za strane jezike, Podgorica

Ivana Pejović, magistrand na Filozofskom fakultetu u Nikšiću

7.2.3.Studijski program za italijanski jezik i književnost

Nastavnici u stalnom radnom odnosu:

Prof. dr Vesna Kilibarda, redovni profesor

Doc. dr Marko Camaj

Honorarno angažovani nastavnici:

39

prof. dr Sanja Roić, redovni profesor, Filozofski fakultet Zagreb

Prof. dr Julijana Vučo, redovni profesor, Filološki fakultet Beograd

Prof. dr Mila Samardžić, vanredni profesor, Filološki fakultet Beograd

Doc. dr Saša Moderc, Filološki fakultet Beograd

Saradnici:

mr Radmila Lazarević, doktorand na Filoloskom fakultetu u Beogradu

mr Deja Piletić, doktorand na Filozofskom fakultetu u Niksiću

mr Gordana Bojičić, doktorand na Filozofskom fakultetu u Nikšiću

mr Olivera Popović, doktorand na Filozofskom fakultetu u Nikšiću

mr Cvijeta Brajičić, doktorand na Filozofskom fakultet u Nikšiću

mr Lejla Dizdarević

Sanja Bogojević, magistrand na Filozofskom fakultetu u Nikšiću

Lektori:

Vera Tomanović, profesor

Hajdana Vujanović, profesor

mr Maria Teresa Albano, strani lektor

Maria Rosa Coppolla, strani lektor

7.2.4.Studijski program za francuski jezik i književnost

Nastavnici u stalnom radnom odnosu na UCG, na Filozofskom fakultetu:

doc. dr Milan Barac, doktorirao u Turu, šef katedre, mentor prof. Taten

doc. dr Dragan Bogojević, doktorirao u Turu, mentor prof. Taten

doc. dr Spomenka Delibašić, doktorirala u Turu, mentor prof. Taten

doc. dr Aleksandra Banjević, doktorirala u Skoplju, mentor prof. Atanasov

Saradnici u stalnom radnom odnosu:

dr Jasmina Nikčević, doktorirala u Turu

dr Jasmina Anđelić, doktorirala u Strazburu

mr Danijela Ljepavic, doktotrand na Univerzitetu u Stazburu

mr Isidora Milivojević, doktornd na Univerzitetu Monpelje III

Milica Lakčević, magistrand na Filozofskom fakultetu u Nikšiću

Olivera Vušović, magistrand na Filozofskom fakultetu u Nikšiću

Honorarno angažovani (gostujući) profesori:

prof. dr Radivoje Konstantinović

prof. dr Mihailo Popović

Lektorka za francuski jezik, Tatjana Rik

40

7.2.5 Studijski program za njemački jezik i književnost

Honorarno angažovani (gostujući) profesori:

prof. emeritus dr Slobodan Grubačić

prof. dr Smilja Srdić

prof. dr Vesna Berić-Đukić

Saradnici u stalnom radnom odnosu na UCG, na Filozofskom fakultetu:

mr Jelena Knežević, doktorand na Filološkom fakultetu u Beogradu

mr Mihaela Lalić, doktorand na Filozofskom fakultetu u Nikšiću

mr Tatjana Ćalasan, doktorand na Filozofskom fakultetu u Sarajevu

mr Srećko Rakočević, magistrirao na Filološkom fakultetu u Beogradu

Mirko Leovac, magistrand na Filozofskom fakultetu u Nikšiću

Honorarni saradnici:

Ljubomir Ivanović, magistrand na Filozofskom fakultetu u Nikšiću

Nataša Matijević, magistrand na Filozofskom fakultetu u Nikšiću

Ana Mijović, magistrand na Filozofskom fakultetu u Nikšiću

Lektori:

mr Wenke Tannenberg, lektor DAAD (Njemačka akademska razmjena), magistrirala na

Univerzitetu u Hamburgu

mr Teresa Wielend, lektor OeAD (Austrijska akademska razmjena), magistrirala na Univerzitetu u

Beču

7.2.6. Španski jezik i književnost

U stalnom random odnosu na Univerzitetu:

mr. Ivana Kovač Barret

Honorarno angažovan:

prof. dr Radivoje Konstantinović

7.2.7. Studijski program za crnogorski jezik i književnost

Dr Dušanka Popović, saradnik u nastavi

41

7.2.8. Angažovani nastavnici nejezičkog profila sa stalnim zaposlenjem na Univerzitetu Crne

Gore

Dr Slobodan Vukićević, redovni profesor

Dr Šerbo Ratoder, redovni profesor

Dr Danijela Jaćimović, redovni profesor

Dr Nevenka Glišević, redovni profesor

Dr Boris Vukićević, redovni profesor

Dr Anita Spaić, docent

42

8. Naučnoistraživačka djelatnost

8.1. Institut za jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Nikšiću

Institut za jezik i književnost je jedan od pet Instituta Filozofskog fakulteta i predstavlja

naučnoistraživačku instituciju koja objedinjuje naučnoistraživački rad Studijskih programa za

crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti, za srpski jezik i južnoslovenske književnosti, za

ruski jezik i književnost, za engleski jezik i književnost, za italijanski jezik i književnost, za

francuski jezik i književnost i za njemački jezik i književnost, dakle onih studijskih programa koji

će činiti Filološki fakultet.

Institut za jezik i književnost osnovan je 7. aprila 1993. godine radi organizovanja naučnog

rada iz oblasti nauke o jeziku i književnosti, a naučno istraživanje se realizovalo u okviru projekata

iz oblasti srpskohrvatskog, engleskog i ruskog jezika, koji su se tada na posebnim odsjecima

izučavali na Fakultetu. Danas, Institut okuplja naučnike i naučne saradnike koji rade na sedam

postojećih studijskih programa za jezike i književnosti. Institut je za 17 godina postojanja proširio

oblasti istraživanja i veoma se kadrovski osnažio i podmladio. U sklopu Instituta svoju

naučnoistraživačku djelatnost ostvaruje 30 doktora nauka i 25 magistara. Ove brojke jasno pokazuju

da je naučni potencijal Instituta veliki te da ga treba planski i sistematski, kroz određene projekte,

usmjeravati u pravcu značajnih naučnih postignuća. Institutom rukovodi i za njegov rad je

odgovoran direktor. Do sada je Institut imao tri direktora: prof. dr Branislava Ostojića, prof. dr

Nova Vukovića do 2002. i od početka 2008. prof. dr Rajku Glušicu.

Naučno istraživanje se organizuje u okviru projekata iz nauke o jeziku, nauke o književnosti i

metodike jezika i književnosti. Institut obavlja sljedeće poslove: organizuje naučne projekte na

istraživanju crnogorskog, srpskog, engleskog, ruskog, italijanskog, francuskog i njemačkog jezika i

književnosti u dijahronoj i sinhronoj perspektivi; organizuje naučne skupove, simpozijume,

kongrese i druge oblike naučnih dogovora i aktivnosti na kojima se saopštavaju naučni rezultati i

raspravlja o stanju, problemima i dostignućima u oblasti lingvističkih i književnih nauka; izdaje

naučne časopise iz oblasti nauke o jeziku i književnosti; izdaje naučne monografije, studije,

zbornike sa naučnih skupova, priručnike, nastavni materijal, hrestomatije, kritička izdanja, prevode

i druge naučne i stručne radove; učestvuje u definisanju stručnih profila, nastavnih planova i

programa za osnovne postdiplomske i doktorske studije, kao i planova i programa za predmete

jezika i književnosti douniverzitetskog nivoa; ostvaruje naučnu i stručnu saradnju sa drugim

obrazovnim, naučnim i stručnim organizacijama i institucijama u zemlji i inostranstvu u cilju

razmjene iskustava i unapređenja nauke; povezuje se i neposredno sarađuje sa drugim

organizacionim jedinicama na Fakultetu i Univerzitetu u ostvarivanju poslova od zajedničkog

43

interesa; doprinosi opštem unapređenju naučnoistraživačkog rada u oblasti lingvističkih i književnih

nauka.

Institut je za proteklih sedamnaest godina postojanja bio organizator brojnih naučnih skupova,

bilo domaćih, bilo međunarodnih, koji su dali značajne rezultate u oblasti nauke o jeziku i

književnosti. Ovdje ćemo pomenuti samo tri međunarodna skupa koji se održavaju svake godine i

koji su već tradicionalni i prepoznatljivi u naučnoj javnosti. To su:

1. Međunarodni slavistički skup Njegoševi dani na kojem svake godine učestvuje više od

pedeset renomiranih slavista sa poznatih evropskih slavističkih katedara i instituta: Osla, Pariza,

Beča, Graca, Krakova, Poznanja, Varšave, Bielsko Biala, Vroclava, Katovica, Sofije, Skoplja,

Beograda, Novog Sada, Ljubljane, Zagreba, Rijeke, Sarajeva, Zenice, Nikšića i Podgorice.

2. Međunarodni skup metodičara nastave jezika i književnosti koji ima više od decenije

trajanja i okuplja metodičare nastave jezika i književnosti sa skoro svih studijskih programa i

univerziteta bivše Jugoslavije.

3. Međunarodna naučna konferencija anglista, takođe sa dugogodišnjom tradicijom, svake

godine okuplja više od pedeset učesnika iz regiona i sa renomiranih evropskih i svjetskih

univerziteta sa temama iz engleskog jezika, književnosti, kulture i metodike.

Institut za jezik i književnost je izdavač dva naučna časopisa za nauku o jeziku i

književnosti:

1. Časopis Instituta Riječ izlazi od 1995. godine i to je bio jedini časopis za nauku o jeziku i

književnosti u Crnoj Gori. Do sada je izašlo 12 brojeva koja su uredila tri urednika: prof dr Zorica

Radulović, prof. dr Novo Vuković i prof. dr Miladin Vuković. Nakon trogodišnje pauze pokrenuta

je nova serija časopisa sa novom međunarodnom Redakcijom: Svein Monnesland (Oslo), Boguslaw

Zielinski (Poznanj), Jean Jacgues Tatin-Gourier (Tur), Piter Preston (Nottinghem), Pasquale

Guaragnela (Bari), Slobodan Grubačić, Radivoje Konstatinović, Zorica Radulović, Lidija Tomić,

Bojka Djukanović, Marija Knežević, Vesna Kilibarda, Marko Camaj i Dragan Koprivica. Za

glavnog urednika izabrana je prof. dr Rajka Glušica. Redakcija je utvrdila koncepciju časopisa,

stalne i povremene rubrike, zatim, obavezno anonimno recenziranje rukopisa od strane dva

recenzenta iz uže naučne oblasti i čitav niz tehničkih i drugih pravila i standarda koji su uobičajeni

za naučna glasila. Časopis izlazi dva puta godišnje i ima međunarodnu distribuciju.

Nova serija Riječi, časopisa za nauku o jeziku i književnosti Instituta za jezik i književnost

Filozofskog fakulteta, ima sljedeće registracijske oznake: ISSN 0354-6039; UDK 80+82(05); CIP –

Katalogizacija u publikaciji CNB Crne Gore, Cetinje, COBISS.CG-ID 10196496, BARCODE.

RIJEČ izlazi i u elektonskoj formi, nalazi se na sajtu Filozofskog fakulteta www.ff.ac.me

Registrovan je u međunarodnoj bazi podataka The Norwegian Association of Higher

Education Institutions (UHR) i Norwegian Social Science Data Services (NSD) a pokrenuta je

44

procedura za licenciranje časopisa u EBSCO akademskim bazama podataka (EBSCO Publishing –

SAD).

Časopis je podržan od Univerziteta Crne Gore, Ministarstva prosvjete i nauke i od

Ministarstva kulture Crne Gore.

2. Na sjednicama Instituta pokrenuta je inicijativa da se u skladu sa potrebama i postojećim

naučnim potencijalom pokrene još jedan naučni časopis pod nazivom Folia linguistica et litteraria

koji bi imao takođe međunarodni karakter i u kojem bi najviše objavljivali naši mladi saradnici.

Izabrana je međunarodna Redakcija koja je izradila koncepciju časopisa, obavezno je anonimno

recenziranje radova, i u toku su završni poslovi pred štampanje prvog broja. Časopis će izlaziti

jednom godišnje i imati međunarodnu distribuciju.

Pored časopisa Institut njeguje izdavačku djelatnost: u vidu štampanja zbornike radova sa

svih naučnih skupova koji se održavaju u organizaciji njegovih članova. Kada se pogledaju svi

štampani zbornici to je već pozamašna biblioteka. Takođe se štampaju, knjige studijskog karaktera,

skripta, prevodi, nastavni materijali, pa je u prethodnoj godini štampano sedam naslova.

Planski i sistematski, preko magistarskih radova i doktorskih teza, ispituju se brojni

lingvistički, književno-teorijski i metodički problemi. Napravljeni su naučni projekti, određeni

rukovodioci i istraživači. Članovi Instituta su zaokupljeni brojnim naučnim problemima čija

rješenja iznose na naučnim skupovima, objavljuju u naučnim časopisima, a potom u izdanju

Instituta, u objavljenim monografijama ili knjigama studijskog karaktera.

8.2. Studijski program za ruski jezik i književnost

Naučno-istraživačka djelatnost na našem Studijskom programu sprovodi se uglavnom u

okviru izrade magistarskih i doktorskih disertacija, i razvija se zahvaljujući naporima naših kolega,

koji su imali zapažene referate na prestižnim konferencijama u Rusiji (Moskva, Peterburg,

Kostroma, Kolomna), Evropi (Prag, Vroclav) i okruženju (Beograd, Ohrid).

Dvoje naših kolega, doc. dr Ana Pejanović i lektor mr Mihail Hmeljevski, aktivno učestvuju

u radu prestižnog međunarodnog naučno-istraživačkog frazeološkog seminara, pod rukovodstvom

prof. dr V. M. Mokijenko, slaviste i frazeologa svjetskog ugleda.

Naučno-istraživačka aktivnost naših kolega praćena je publikacijama njihovih radova u

renomiranim slavističkim časopisima i zbornicima.

Kao poseban segment ovog aspekta aktivnosti našeg Studijskog programa, izdvojili bismo

organizaciju međunarodne rusističke konferencije, sprovedene u septembru 2010. godine, na kojoj

su naši nastavnici i saradnici pokazali visok stepen naučne zrelosti. Planiramo da ova konferencija

preraste u redovno okupljanje rusista iz cijelog svijeta.

45

8.3.Studijski program za engleski jezik i književnost

Naučnoistraživački rad unutar studijskog programa za engleski jezik i književnost obavlja se

kako u okviru fundamentalnih nauka, tako i u okviru stručnih i uskostručnih disciplina i u najbližoj

saradnji sa velikim istraživačkim centrima iz oblasti anglistike.

Razvoj kritičke naučne svijesti u ovoj oblasti pokazuje i činjenica da na studijskom

programu za engleski jezik i književnost trenutno ima 13 studenata doktorskih studija i 59 studenata

magistarskih studija, koji svoja istraživanja rade iz oblasti engleskog jezika, književnosti i metodike

nastave engleskog jezika.

Jedan od najvažnijih doprinosa razvoju naučnoistraživačkog rada u oblasti anglistike

predstavlja godišnja konferencija anglista koja se organizuje na Filozofskom fakultetu i koja svake

godine okuplja istraživače iz cijelog svijeta. Do sada je organizovano sedam konferencija, na

kojima je više od tri stotine naučnika predstavilo svoja istraživanja i koja je dala značajnu

biblioteku. Naime, poslije ovih skupova obično se objave po dvije knjige, jednu objavljuje

Filozofski fakuluet u Nikšiću, a drugu ugledna britanska izdavačka kuća Cambridge Schoalrs

Publishing: M. Knežević, A. Nikčević-Batrićević, eds.: Reading Across Borders: Papers in

Language and Literature Studies, Filozofski fakultet: Nikšić 2005; A. Nikčević-Batrićević, M.

Knežević, eds.: New Perspectives: Essays on Language, Literature and Methodology, Filozofski

fakultet: Nikšić 2007; Aleksandra Nikčević-Batrićević, Marija Knežević, eds.: Culture-Bound

Translation and Language in the Global Era, Cambridge Scholars Publishing: Newcastle, 2008;

Marija Knežević, Aleksandra Nikčević-Batrićević, eds.: History, Politics, Identity: Reading

Literature in a Changing World, Cambridge Scholars Publishing: Newcastle, 2008; A. Nikčević-

Batrićević, Marija Knežević, eds.: Challenging Theory and Improving Practice, Nikšić: Faculty of

Philosophy, 2008; Marija Knežević and Aleksandra Nikčević-Batrićević, Recounting Cultural

Encounters, Newcastle: Cambridge Scholars Publishing, 2009; Marija Knežević and Aleksandra

Nikčević-Batrićević, On the Borders of Convention, Newcastle: Cambridge Scholars Publishing,

due 2010; A. Nikčević-Batrićević, Marija Knežević, eds.: Constructing, Deconstructing,

Reconstructing Language and Literary Matters, Nikšić: Faculty of Philosophy, 2010.

Značajan doprinos naučnoistraživačkom radu predstavljaju naučni skupovi metodičara čiji

se rezultati ogledaju u objavljenim zbornicima u čijoj su izradi, pored Studijskog programa za

engleski jezik i književnost, učestvovali i ostali filološki studijski programi: Savremene tendencije u

nastavi stranog jezika, zbornik radova sa naučnog skupa održanog u Nikšiću, 9. i 10. novembra

2000, priredila J. Vučo, Filozofski fakultet Univerziteta Crne Gore, Nikšić, 2001; Udžbenik u

nastavi stranog jezika, zbornik radova sa naučnog skupa održanog u Nikšiću 27. i 28. maja 2004,

priredila J. Vučo, Filozofski fakultet Univerziteta Crne Gore, Nikšić, 2003; Nastava jezika u

reformi obrazovanja, zbornik radova sa naučnog skupa održanog u Nikšiću 22. i 23. maja 2003,

46

priredila J. Vučo, Filozofski fakultet Univerziteta Crne Gore, Nikšić, 2006; Filološke studije na

reformisanom univerzitetu, zbornik radova sa naučnog skupa održanog u Nikšiću 27. i 28. maja

2004, priredila J. Vučo, Filozofski fakultet Univerziteta Crne Gore, Nikšić, 2006; Uloga nastavnika

u savremenoj nastavi jezika, zbomik radova sa naučnog skupa održanog u Nikšiću 27. i 28. maja

2005. priredila J. Vučo, Filozofski fakultet Univerziteta Crne Gore, Nikšić, 2007;

Multidisciplinarnost u nastavi jezika i književnosti, zbornik radova sa naučnog skupa održanog u

Nikšiću 1. i 2. juna 2006. priredila J. Vučo, Filozofski fakultet Univerziteta Crne Gore, Nikšić,

2008; Evaluacija u nastavi jezika i književnosti, zbornik radova sa naučnog skupa održanog u

Nikšiću 4. i 5. oktobra 2007. priredila J. Vučo, Filozofski fakultet Univerziteta Crne Gore, Nikšić,

2008; Individualizacija i diferencijalizacija u nastavi jezika i književnosti, zbornik radova sa

naučnog skupa održanog u Nikšiću 19. i 20. juna 2008. priredile J. Vučo i B. Milatović, Filozofski

fakultet Univerziteta Crne Gore, Nikšić, 2009; Autonomija učenika i nastavnka u učenju i nastavi

jezika, zbornik radova sa naučnog skupa održanog u Nikšiću 1. i 2. oktobra 2009. priredile J. Vučo

i B. Milatović, Filozofski fakultet Univerziteta Crne Gore, Nikšić, 2010; Stavovi promjena ‒

promjena stava, zbornik radova sa naučnog skupa održanog u Nikšiću 16. i 17. septembra 2010,

priredile J. Vučo i B. Milatović, Filozofski fakultet Univerziteta Crne Gore, Nikšić, 2011.

Sa Studijskog programa za engleski jezik i književnost potekla je inicijativa za

organizovanjem naučnih skupova koji se bave proučavanjem ženskog pisma. Već su tri takva skupa

organizovana, a jedan od rezultata jeste i knjiga: A. Nikčević-Batrićević, M. Knežević, ur: Mala

mjera: Size Zero, Pobjeda, Podgorica, 2009.

Studijski program za engleski jezik i književnost aktivno učestvuje u organizaciji već

tradicionalne konferencije metodičara nastave stranih jezika, koja je ove godine po deseti put

organizovana na Filozofskom fakultetu i na kojoj je više od hiljadu naučnika i nastavnika iz ove

oblasti predstavilo svoje radove, a urodila je sa deset knjiga sabranog materijala od neprocjenjivog

značaja za istraživače u ovoj oblasti.

8.4. Studijski program za italijanski jezik i književnost

Nastavnici i saradnici Studijskog programa za italijanski jezik i književnost uključeni

su u nekoliko međunarodnih projekata koji, pored Italije kao nosioca projekta, obično uključuju još

neke od zemalja jugoistočne Evrope. Naučne aktivnosti odvijaju se obično na izučavanju

divulgacije italijanskog jezika i kulture, što podrazumijeva oblasti od italijanskog jezika i

glotodidaktike, do književnosti i komprativne književnosti, kao i interkulturnih kontakata. U

međunarodnom projektu VIAGGIADR već tri godine svojim doprinosima na međunarodnim

kongresima i radovima u publikacijama učestvuje nekoliko kolega, baveći se problematikom

složenih aspekata interjadranske kulturne razmjene iz perspektive književnih i interkulturnih, ali i

jezičkih i drugih kontakata.47

Svi saradnici na Studijskom programu za italijanski jezik i književnost upisani su na master-

magistarske ili na doktorske studije, na Filozofskom fakultetu u Nikšiću ili na Filološkom fakultetu

u Beogradu. Redovno i sa uspehom učestvuju na međunarodnim i nacionalnim naučnim skupovima,

u odgovarajućim sekcijama za mlade naučnike. Vjerujemo da će grupisanjem studija stranih jezika i

književnosti u jednu univerzitetsku jedinicu, odnosno u očekivanoj atmosferi boljeg kolegijalnog

poznavanja i saradnje, naročito sa odsjecima za južnoslovenske jezike i književnosti, biti moguće

organizovati timski projekatski naučnoistraživački rad, kako o recepciji stranih kultura i

književnosti kod nas, tako i o recepciji Crne Gore i Crnogoraca, kao i šireg južnoslovenskog

područja u najvećim evropskim kulturama, s obzirom na to da su teme interkulturnih veza i odnosa

danas dominantne u projekatskoj ponudi sa odgovarujućim stranim partnerima.

8.5. Studijski program za francuski jezik i književnost

Kao jedan od najmlađih studijskih programa na Univerzitetu Crne Gore s ponosom ističemo

da smo prepoznati (od strane francuskih partnera, kolega i, sada već bivših studenata) po

kvalitetnom i profesionalnom odnosu prema radu i studentima. Kadrovska politika našeg programa

zasnivala se, pored uvažavanja izuzetnog doprinosa profesora i predavača sa strane, na

prepoznavanju domaćih resursa i njihovom valorizovanju.

Planiramo osnivanje istraživačke ekipe na studijskom programu, kako bi se stvorili dodatni

uslovi za bolju organizacionu strukturu i zamah aktivnosti.

U narednom periodu planiramo dalje razvijanje postojeće saradnje (Tur, Strazbur) i širenje

potencijalne mreže partnerstava sa sličnim studijskim programima iz okruženja ili inostranstva

(učestvovanjem na kongresima, konferencijama, simpozijumima, okruglim stolovima, ali i

organizovanjem istih korišćenjem evropskih fondova ili drugim vidovima finansiranja.

Jedna od naših glavnih aktivnosti sastojaće se u sveobuhvatnom pokretanju

naučnoistraživačke izdavačke djelatnosti. Pristupićemo izradi naučnih publikacija, udžbenika i

stručne literature iz francuskog jezika, književnosti, metodike, istorije jezika. Želimo da se

višegodišnje iskustvo i znanja naših profesora u radu sa studentima kreativno ispolje i na ovom

planu.

8.6. Studijski program za njemački jezik i književnost

Razvoj naučnoistraživačke djelatnosti u oblasti germanistike u Crnoj Gori jedan je od

sljedećih važnih koraka i to u neraskidivom jedinstvu sa razvojem naučnog podmlatka Studijskog

programa za njemački jezik i književnost. Budući da u Crnoj Gori, za razliku od drugih republika

bivše Jugoslavije, nikada nije postojao centar germanističkih istraživanja, trenutno kod nas nema ni

48

jednog rezidenta, doktora filologije u ovoj oblasti. Sa razvojem postdiplomskog magistarskog i

doktorskog studija, ali i kroz intenzivnu međunarodnu saradnju – zajedničke projekte sa

razvijenijim germanističkim institutima, istraživačke boravke magistranada i doktoranada u

institucijama sa bogatim iskustvom i teme sa kontrastivnim pristupom – Studijski program za

njemački jezik i književnost će bez sumnje srednjoročno postati sjedište kvalitetne i napredne

naučnoistraživačke djelatnosti u oblasti germanistike u Crnoj Gori.

Valjan dokaz da je Studijski program već načinio prve korake u tom pravcu je uspješno

realizovan projekat sa Institutom za njemački kao drugi strani jezik Univerziteta u Beču, sa temom

kontrastivnog interkulturalnog pristupa u nastavi njemačkog jezika. Projekat je zbog njegove

inovativnosti finansirao austrijski WUS, a sa strane Studijskog programa projektom su upravljali

doktorandi i magistrandi.

ZA akademsku 2012/2013. Studijski program za njemački jezik i književnost planira

realizaciju projekta partnerstva sa Univerzitetom u Marburgu sa ciljem ojačavanja akademskog

podmlatke i doktorskih studija germanistike na Filozofskom fakultetu u Nikšiću i inteziviranjem

naučne razmjene sa njemačkim govornim područjem.

49

9. Prostorni kapaciteti

Filozofski fakultet raspolaže velikim prostornim kapacitetima zahvaljujući nedavnom

proširenju, odnosno izgradnji trećeg sprata koji nam je obezbijedio dodatnih 1 475 m² upotrebljive

površine (ukupna kvadratura Filozofskog je skoro 9 000 m²).

Osim toga, u planu je izgradnja nove zgrade namijenjene upravo Filološkom fakultetu, koja

će raspolagati svim potrebnim prostornim i tehničkim kapacitetima, što će stvoriti optimalne uslove

za realizaciju nastavnog procesa i naučne djelatnosti. Do njene izgradnje, u postojećoj zgradi

Filozofskog fakulteta raspolažemo prostornim kapacitetima neophodnim za kvalitetno izvođenje

nastave, adekvatnom tehničkom opremom koja omogućava prezentaciju nastavnih sadržaja u skladu

sa savremenim metodičkim i didaktičkim zahtjevima, kabinetskim prostorom koji zahtijeva

renoviranje, računarskom salom, amfiteatrom i brojnim učionicama:

Raspored učionica po studijskim programima:

1. Crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti – 005, 006;

2. Srpski jezik i južnoslovenske književnosti – 021, 022, 023;

3. Ruski jezik i književnost – 121, 122, 213 (zajednička fonetska laboratorija), 211

(zajednička);

4. Engleski jezik i književnost – 123, 124, 125, 106, 213 (z.f.l.);

5. Italijanski jezik i književnost – 126, 127, 104, 213 (z.f.l.), 211 (zajednička);

6. Francuski jezik i književnost – 214, 215, 213 (z.f.l.), 211 (zajednička);

7. Njemački jezik i književnost – 216, 217, 213 (z.f.l.), 211 (zajednička);

Raspored kabineta po studijskim programima:

1. Crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti – 004, 228, 230;

2. Srpski jezik i južnoslovenske književnosti – 212, 229, 231, 232, 233, 303, 324;

3. Ruski jezik i književnost – 003 (Ruski centar), 120, 127, 236, 306, 307;

4. Engleski jezik i književnost – 107, 234, 302, 311, 312, 314;

5. Italijanski jezik i književnost – 108, 305, 317;

6. Francuski jezik i književnost – 235;

7. Njemački jezik i književnost – 313.

50

10. Finansijska održivost

Prihode osnovnog studija “Međunarodna saradnja i strani jezici” isključivo čini školarina

studenata koja na godišnjem nivou iznosi 1000,00 eura. Uvjereni smo da ćemo upisati dovoljan broj

studenata, s obzirom na činjenicu da nudimo veoma originalne studije koje usko profilišu znanje

budućih diplomaca. Uz to, svi profesori angažovani na programu već su zaposleni na Univerzitetu

Crne Gore i građani su Crne Gore, čime se isključuju troškovi njihovog putovanja i boravka u

zemlji.

Kao dopunski izvori finansiranja mogu poslužiti i kursevi stranih jezika za građanstvo,

edukacija odraslih i saradnja sa Ministarstvom prosvjete oko obuke nastavnika u osnovnim i

srednjim školama i oko njihovog stručnog usavršavanja. Po našim proračunima, sve navedene

aktivnosti i izvori finansiranja formiraće jaku finansijsku bazu koja će omogućiti nesmetano

funkcionisanje budućeg studijskog programa.

S obzirom na karakter filoloških studijskih programa koji imaju izraženu međunarodnu

dimenziju, uvjereni smo da će budući program biti veoma pogodna univerzitetska jedinica za

uspješno konkurisanje na međunarodnim projektima finansijske podrške, kao i za razne oblike

donacija stranih vlada i nevladinih organizacija. Kao potvrdu za realnu ostvarivost ovakvog

finansijskog potencijala navodimo uspješnu realizaciju Tempus IV projekta reforme kurikula

stranih jezika na Zapadnom Balkanu – South Eastern European Project for the Advancement of

Language Studies (SEEPALS), koji već predstavlja značajan finanskijski stimulans za filološke

studijske programe i otvara mogućnost njihove modernizacije i prestukturiranja.

51

11. Međunarodna saradnja

Potpisivanjem Ugovora o stabilizaciji i asocijaciji Crne Gore sa Evropskom unijom otvaraju

se brojne mogućnosti apliciranja sa projektima usmjerenim na unapređenje kurikuluma, razvoj

novih silabusa, unapređenje predavačkih i pedagoških kompetencija nastavnika u ovoj oblasti, kao i

podizanje istraživačkih kapaciteta.

Pored toga što svi studijski programi logično sarađuju sa sličnim programima u okruženju i

šire, kako kroz razmjenu nastavnika, tako i kroz različite istraživačke projekte, svaki od studijskih

programa za strane jezike i književnosti ima jake partnere u zemljama čiji jezik izučavaju. Studijski

programi za jezike i književnosti Filozofskog fakulteta koriste se i postojećim programima razmjene

nastavnika i studenata koje je razvila Evropska komisija za visoko obrazovanje. Najveća aktivnost

prisutna je u okviru CEEPUS programa razmjene, pogotovo unutar mreža za slovenske jezike i

književnosti, germanistiku i anglistiku.

Trenutno na međunarodnom planu najvažnija aktivnost filoloških studija na Filozofskom

fakultetu jeste koordinacija regionalnog Tempus IV projekta reforme kurikula stranih jezika na

Zapadnom Balkanu. Projekat se zove South Eastern European Project for the Advancement of

Language Studies (SEEPALS) i trajaće 3 godine (2010‒2013). Partneri u projektu su 10

univerziteta iz regiona: Univerzitet Crne Gore, Univerzitet Sv. Ćirilo i Metodije u Skoplju,

Univerzitet u Tetovu, Univerzitet u Tirani, Univerzitet u Valoni, Univerziet u Banja Luci,

Univerzitet u Tuzli, Univerzitet u Prištini (Kosovska Mitrovica), Internacionalni univerzitet u

Novom Pazaru i Univerzitet za pravo i poslovne studije u Novom Sadu. Iz Evropske unije učestvuju

sljedeći partneri: Univerzitet u Mariboru, Slovenija, Univerzitet za strance u Peruđi, Italija, i

Univerzitet u Nirnbergu, Njemačka. Partner u projektu je i nevladina organizacija WUS Austrija

koja ima višedecenijsko iskustvo u pomaganju podizanja kapaciteta nastave na univerzitetima u

regionu.

11. 1. Studijski program za ruski jezik i književnost

Studijski program za ruski jezik i književnost ostvaruje dugogodišnju i veoma plodnu

naučnu i obrazovnu saradnju sa Filološkim fakultetom državnog Petrogradskog univerziteta, koji se

smatra jednim od najznačajnijih slavističkih centara u Rusiji. Na tom Fakultetu su kao lektori bili

angažovani troje naših kolega, koji su na taj način, svaki u periodu od po tri godine, bili u prilici da

se upoznaju s aktuelnim stanjem u rusistici i da stečeno iskustvo primijene u nastavi i svojoj

naučnoj djelatnosti na našem Studijskom programu. Godine 2006. potpisan je i Ugovor između naše

dvije institucije, kojim se formalizuje naučna, stručna i obrazovna saradnja, i prema kome se i dalje

52

vrši razmjena predavača, tako da je trenutno u svojstvu lektora ruskog jezika na našem Studijskom

programu angažovan saradnik Petrogradskog univerziteta.

Zahvaljujući ličnim kontaktima naših kolega, Studijski program ruski jezik i književnost

održava veze sa nizom univerzitetskih centara u Rusiji (Kostroma, Belgorod, Kaljinjingrad).

Obnovljena je i tradicionalna saradnja našeg Studijskog programa sa Institutom za ruski

jezik A. S. Puškin, kao jednim od najvećih metodičkih centara, gdje se upućuju, kako predavači,

tako i studenti s ciljem usavršavanja svojih znanja i vještina predavanja ruskog jezika.

Kao novina od 2010. godine može se izdvojiti i najavljena saradnja sa ukrajinskim

univerzitetima. U toku je priprema dokumentacije za potpisivanje Ugovora o saradnji između

Filozofskog fakulteta u Nikšiću i Ukrajinskog nacionalnog univerziteta „Taras Ševčenko“ iz Kijeva.

Studijski program Ruski jezik i književnost je od 2010. i zvanično ušao u MAPRJAL,

svjetsku asocijaciju predavača ruskog jezika i književnosti, što je s naše strane obilježeno

organizacijom međunarodne rusističke konferencije, na kojoj su učestvovali rusisti iz Rusije,

Ukrajine, Kazahstana, Srbije i Crne Gore.

Pored uspostavljenih veza sa rusističkim centrima u Rusiji i Ukrajini, naš Studijski program

održava redovne kontakte i naučnu saradnju sa slavističkim katedrama u Beogradu i Novom Sadu.

11.2.Studijski program za engleski jezik i književnost

Pored toga što razvija aktivnu profesionalnu saradnju sa nastavnim i istraživačkim centrima

u zemljama u kojima se govori engleski jezik, najviše u Velikoj Britaniji i SAD-u, Studijski

program za engleski jezik i književnost jedini je koordinator na Univerzitetu Crne Gore jedne

specifične CEEPUS mreže – English Language and Literary Studies in Central Eastern Europe.

Partneri unutar ove mreže su četiri univerziteta: Univerzitet u Crnoj Gori, Univerzitet u

Klagenfurtu, Austrija, Univerzitet u Mariboru, Slovenija, Univerzitet u Pardubicama, Češka. Ovoj

mreži namjeravaju se pridružiti još dva univerziteta: Univerzitet u Brnu, Češka, i Univerzitet Ćirilo

i Metodije u Skoplju, Makedonija.

Svake godine, ovaj Studijski program domaćin je profesorima koji iz SAD-a dolaze po

Fulbrajt programu razmjene. Prošle akademske godine to je prof. dr Izabel Vajt (Isabelle White) i

Fulbrajt fellow Dustin Gee. Ove akademske godine tu su prof. Dr Susan Gunter, kao i lektorke

Jessica Wozniak i Elisabeth Wilder.

Pored toga, svake godine po jedan ili dva studenta sa ovog programa dobiju američku

Forecast stipendiju za studiranje na nekom od američkih univerziteta na kojima provode po dva

semestra. Svake godine neko od svršenih studenata engleskog jezika i književnosti na Filozofskom

fakultetu dobije prestižnu stipendiju za magistarske studije lingvistike Univerziteta u Kembridžu,

Velika Britanija.

53

Već četiri godine na Studijskom programu za engleski jezik i književnosti postoji i grana

međunarodne studentske asocijacije, Sigma Tau Delta – English Honour Society, koja je osnovana

1924. godine u Južnoj Dakoti, SAD, koja okuplja najbolje studente engleskog jezika i književnosti i

ima više od 700 nacionalnih članica u svijetu. Studenti, članovi ove asocijacije već su organizovali

dvije međunarodne konferencije studenata engleskog jezika, koje su dale zajednički zbornik radova:

M. Knežević, N. Vuković, eds.: Reading the Past: Understanding the Future, Nikšić: Filozofski

fakultet, u štampi, 2010.

11.3.Studijski program za italijanski jezik i književnost

Studijski program za italijanski jezik i književnost osnovan je i razvijan zahvaljujući

saradnji sa Filološkim fakultetom u Beogradu i Filozofskim fakultetom u Zagrebu, kao najstarijim

univerzitetskim centrima na Zapadnom Balkanu u kojima se izučavaju ovaj jezik i kultura, a čiji su

profesori bili članovi nekoliko matičnih komisija koje su radile na osnivanju i transformisanju

italijanistike u Nikšiću. I danas se sa profesorima ovih univerzitetskih jedinica ostvaruje intenzivna

saradnja, prvenstveno u domenu nastave.

Od stranih univerziteta, najplodnija saradnja ostvaruje se sa Univerzitom u Bariju, tj. sa

Fakultetom stranih jezika i književnosti gdje od 1997. godine naši studenti tradicionalno odlaze na

usavršavanje, pohađajući specijalne kurseve jezika, književnosti, nacionalne i regionalne kulture

Italije i regije Pulja. Sa Univerziteta u Bariju po ugovoru povremeno su bili angažovani lektori i

profesori koji su u više navrata gostovali na Filozofskom fakultetu u Nikšiću.

Naši saradnici, upisani na magistarske ili doktorske studije, preko različitih programa

mobilnosti, boravili su u cilju istraživanja i prikupljanja građe od 3 do 6 mjeseci u Padovi, Trstu,

Rimu i u drugim italijanskim gradovima. Najboji studenti koriste manji broj jednomjesečnih

stipendija za pohađanje kurseva u Peruđi, Ređo Kalabriji i drugim centrima u kojima se izučava

italijanski kao strani jezik a za koje se aplicira preko Italijanske ambasade u Podgorici.

11.4.Studijski program za francuski jezik i književnost

Studijski program za francuski jezik i književnost je uspostavio stratešku saradnju sa

Univerzitetima Fransoa Rable iz Tura i Mark Bloh iz Strazbura. Naročito je bila značajna saradnja

sa Univerzitetom Fransoa Rable preko profesora Žan-Žak Tatena, koja je, uz posredovanje

ambasade Francuske, dala ključni doprinos u uspostavljanju Katedre za francuski jezik i

književnost. Svaka generacija naših studenata bila je u prilici da prati predavanja profesora Tatena,

a kao doprinos unapređenju nastavnog procesa, od studijske 2010/11. godine, dogovoreno je da

54

prof. Taten drži napredni kurs obrade književnih tekstova za studente III i IV godine (u ljetnjem i

zimskom semestru) u trajanju od pet dana, po 2 časa dnevno.

Saradnja sa Univezitetom Mark Bloh u Strazburu pokrenuta je na inicijativu Francuskog

kulturnog centra nakon osnivanja četvorogodišnjih studija. Uslijedile su dvije posjete profesora Žan

Kristof Pela i dvije posjete prorektora za međunarodnu saradnju univerziteta "Marc Bloch",

gospođe Šasinje sa saradnicima Univerzitetu Crne Gore i Filozofskom fakultetu u Nikšiću. Tokom

druge posjete, prof. Pela je održao zapaženo predavanja iz didaktike u svečanoj sali Filozofskog

fakulteta. Nakon toga, došlo je i do tri uzvratne posjete tadašnje dekanice Filozofskog fakulteta

prof. dr Bojke Đukanović Strazburu, od čega dvije u pratnji tadašnjeg rukovodioca Studijskog

programa za francuski, prof. dr Radivoja Konstantinovića. Tom prilikom je osmišljena saradnja

koja predviđa da Strazbur podržava «lingvistički», a Tur «književni» profil razvoja katedre u

Nikšiću, što je do sada dalo odlične rezultate i omogućilo formiranje jake kadrovske strukture na

Studijskom programu.

Osim toga, ambasada Francuske, preko Francuskog kulturnog centra u kontinuitetu

obezbjeđuje lektore za francuski jezik i stipendije za usavršavanje naših profesora i studenata.

11.5 Studijski program za njemački jezik i književnost

Studijski program za njemački jezik i književnost od svog osnivanja ima živu saradnju sa

međunarodnim akademskim institucijama koja se nastavlja.

OEAAD, Austrijska akademska razmjena, od samog osnivanja najprije Katedre, a onda i

Studijskog programa za njemački jezik i književnost svake godine stavlja na raspolaganje lektora,

germanistu, govornika njemačkog kao maternjeg jezika koji može da preuzme 12 časova nastave

nedjeljno, ali i cjelokupnu organizaciju nastavne i naučne saradnje sa austrijskim institucijama i

savjetovanje o stipendijama za boravke u Austriji. Lektori iz Austrije su do sada, od akademske

2002/2003. organizovali i ekskurziju u Beč za 15 studenata I ili II godine studija, pod

pokroviteljstvom Ministarstva obrazovanja Austrije. Ovakve posjete Beču mogu rezultirati

studentskim projektima manjeg obima, koji se realizuju u saradnji sa Odsjekom za njemački kao

strani jezik ili Institutom za prevodilaštvo u Beču, a takav jedan inovativni projekat podržao je

austrijski WUS u martu i aprilu 2010. godine.

DAAD, Njemačka akademska razmjena, takođe od osnivanja Katedre stavlja na

raspolaganje stranog lektora koji pored 12 časova nastave jezičkih vježbi upravlja procesom

prijavljivanja studenata i saradnika za stipendirane boravke u Njemačkoj – u vidu ljetnjih kurseva

njemačkog jezika, mjesečnih istraživačkih ili semestralnih studijskih boravaka u Jeni, Kaselu,

Esenu, Konstancu i Frankfurtu, kao i dvogodišnjeg master studija za najbolje. Protekle godine

dvanaest studenata Studijskog programa dobilo je stipendije DAAD za različite vidove akademskog

55

boravka u Njemačkoj, dok su pod mentorstvom DAAD lektorke, još 4 studentkinje dobile stipendije

za master studije posredstvom programa Erasmus Mundus JOIN EU SEE i GLITEMA.

Studijski program aktivno učestvuje i u studentskoj razmjeni u u okviru akademske mreže

CEEPUS, kroz koju se realizuju boravci studenata u Austriji, Češkoj i Rumuniji.

Od 2005. godine Studijski program uživa i podršku Fondacije Robert Bosch. U vrijeme

slabe kadrovske popunjenosti ova Fondacija je takođe stavljala na raspolaganje lektore, koji su

dvije godine, uz 6 časova nastave nedjeljno, pokrivali i organizaciju manjih regionalnih projekata

razmjene za studente. Ova fondacija omogućila je u nizu godina i usavršavanje kadrova u

Njemačkoj u oblasti obrazovanja odraslih i metoda u nastavi.

Studijski program je član Udruženja germanista Balkana koje svake druge godine organizuje

naučne konferencije i stipendira boravke nastavnog kadra na letnjim akademijama na njemačkom

govornom području. Usavršavanje kadrova do sada je u nekoliko navrata podržao i Kultur Kontakt,

sredstvima austrijskog Ministarstva prosvjete, kao i Goethe institut.

Za Studijski program bi od velike važnosti bilo uspostavljanje univerzitetskog partnerstva sa

kompatibilnim Studijskim programom u Njemačkoj ili Austriji, sa ciljem intenziviranja mobilnosti,

stalne razmjene studenata i nastavnika, ali i radi realizacije zajedničkih nastavnih i istraživačkih

projekata. Ovakvo partnerstvo moguće je realizovati sredstvima iz EU fondova, na čemu trenutno

radi nekoliko kolega sa Studijskog programa i DAAD lektor.

56

12. Nastavni plan i programi osnovnog akademskog studija „Međunarodna saradnja i strani jezici”

12.1. Nastavni plan I S

EM

EST

AR

Predmet Broj časova ECTSEngleski jezik I 2+6 8Drugi strani jezik I 2+6 8Funkcionalna pismenost I 2+2 4Engleska književnost i civilizacija I 2+0 3Književnost i civilizacija drugog stranog jezika I 2+0 3Istorijsko-politički tokovi savremene Evrope I 2+0 4Ukupno 26 30

II S

EM

EST

AR

Predmet Broj časova ECTSEngleski jezik II 2+6 8Drugi strani jezik II 2+6 8Funkcionalna pismenost I 2+2 4Engleska književnost i civilizacija II 2+0 3Književnost i civilizacija drugog stranog jezika II

2+0 3

Istorijsko-politički tokovi savremene Evrope II 2+0 4Ukupno 26 30

III S

EM

EST

AR

Predmet Broj časova ECTSEngleski jezik III 2+4 6Drugi strani jezik III 2+4 6Poslovni engleski jezik I 0+4 4Poslovni drugi strani jezik I 0+4 4Osnovi ekonomije 2+0 3Međunarodni odnosi I 2+0 4EU (struktura i institucije) 2+0 3Ukupno 24 30

IV S

EM

EST

AR

Predmet Broj časova ECTSEngleski jezik IV 2+4 6Drugi strani jezik IV 2+4 6Poslovni engleski jezik II 0+4 4Poslovni drugi strain jezik II 0+4 4Sociologija rada 2+0 3Međunarodni odnosi II 2+0 4Jezička politika EU 2+0 3Ukupno 24 30

V Predmet Broj časova ECTS

57

SE

ME

STA

R

Engleski jezik V 2+4 6Drugi strani jezik V 2+4 6Engleski jezik za pravo I 0+4 4Drugi strani jezik za pravo I 0+4 4Osnove prava 2+0 3Evropske integracije I 2+0 4Izborni predmet I 2+0 3Ukupno 26 30

VI S

EM

EST

AR

Predmet Broj časova ECTSEngleski jezik VI 2+4 6Drugi strani jezik VI 2+4 6Engleski jezik za pravo II 0+4 4Drugi strani jezik za pravo II 0+4 4Međunarodno pravo 2+0 3Evropske integracije II 2+0 4Izborni predmet II 2+0 3Ukupno 26 30

Drugi strani jezik:

Student bira jedan od ponuđenih stranih jezika: francuski, ruski, italijanski, španski.

Izborni predmeti:

Svi predmeti ponuđeni u donjoj tabeli organizuju se na Filozofskom fakultetu u ljetnjem i u zimskom semestru. Prema tome, organizacija ove nastave u organizacionom, prostornom i finansijskom smislu ne bi donijela dodatna budžetska opterećenja.

Istorija političkih i socijalnih teorijaSocijalna demografija Socijalna antropologijaSocijalna psihologijaInformatikaTeorije društvene strukture i sistema Teorija kulture i potreba Teorija društvenog razvoja Sociologija politike Kulturno naslijeđe Crne Gore Životna sredina i menadžment u životnoj sredini

12.2. Nastavni programi

58

12.2.1. PRVI SEMESTAR

Naziv predmeta: SAVREMENI ENGLESKI JEZIK IŠifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova

OBAVEZAN I 8 2P + 6V

Studijski programi za koje se organizuje:Osnovne akademske studije MEĐUNARODNA SARADNJA I STRANI JEZICI, 6 semestara, 180 ECTS kreditaUslovljenost drugim predmetima:Nema uslovljenosti za slušanje ovog predmeta

Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje vještina razumijevanja govora i pisanog teksta, ovladavanje pismenim i usmenim izražavanjem na engleskom jeziku, usavršavanje i unapređivanje postojećeg znanja iz gramatike engleskog jezika. Uvježbavanje studenata da na tekstovima iz oblasti književnosti i publicistike uočavaju i klasifikuju prevodilačke probleme i da ih shodno situaciji rješavaju i prenose na crnogorski jezik.Ime i prezime nastavnika i saradnika: Oksana Raičević – lektor,mr Petar Božović - saradnik, Elizabeth Wilder, saradnik, mr Milena Mrdak-Mićović - saradnik, mr Gordana Žugić – saradnik,mr Marina Babić – lektor

Metod nastave i savladanja gradiva: Vježbe, konsultacije, samostalna izrada domaćih zadataka, samostalna izrada kontrolnih testova na času.

Sadržaj predmeta: Pripremne nedjeljeI -VI nedjeljaVII nedjelja VIII nedjelja

IX- XIV nedjelja XIV nedjeljaXV nedjelja

XVI nedjeljaZavršna nedjelja

XVIII-XIX nedjeljaXX nedjeljaXXI nedjelja

Priprema i upis semestra-Razumijevanje govora i pisanog teksta; usmene i pismene vježbe; gramatika u primjeni; prevod sa engleskog jezika;-slobodna;- I kolokvijum;-Razumijevanje govora i pisanog teksta; usmene i pismene vježbe; gramatika u primjeni; prevod sa engleskog jezika;/- -II kolokvijum;Analiza kolokvijuma i priprema za zavrsni ispit-Završni ispit-Razumijevanje govora i pisanog teksta; usmene i pismene vježbe; gramatika u primjeni; prevod sa engleskog na srpski. Dopunska nastava.

-Popravni završni ispit

OPTEREĆENJE STUDENATA

Nedjeljno U semestru8 kredita x 40/30 = 10 sati i 40 minuta

Struktura:2 sati predavanja6 sati vježbi2 sati i 40 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije

Nastava i završni ispit: (10 sati i 40 minuta) x 16 = 170 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (10 sati i 40 minuta) = 21 sati i 20 minutaUkupno opterećenje za predmet: 8 x 30 = 240 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 170 sati i 40 minuta (nastava) + 21 sati i 20 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)

Studenti su obavezni da pohađaju vježbe, učestvuju u radu na vježbama, rade sve tri provjere znanja, kolokvijum i završni ispit.

Literatura: Roy Norris, French Amanda (2008), Ready for CAE, Macmillan; Thomson, A.J. & Martinet, A.V. (1997), A Practical English Grammar with Exercises 1 & 2, OUP; Huddleston, R. & J. Pullum (2001), The Cambridge Grammar of the English Language, Cambridge: CUP; Quirk, R., S. Greenbaum, G. Leech, J. Swartwik (1985), A Comprehensive Grammar of the English Language, London: Longman; Hewings, M. (1999), Advanced Grammar in Use, Cambridge: CUP; Đorđević, R . (1997), Gramatika engleskog jezika; Jednojezični rečnici engleskog jezika; Fawcett & Sandberg, Evergreen with Readings

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

Ocjenjuju se: Dva kolokvijuma sa po maksimalno20 poena

Prisustvo i domaci za sa po maksimalno2,5 poena po disciplini – ukupno do 10 poena

Završni ispit sa 50 poena

Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen.

Od 51- 60 poena ocjena E, Od 61-70 poena ocjena D, od 71-80 poena ocjena C,Od 81- 90 poena ocjena B,0d 91 -100 poena ocjena A

Posebna naznaka za predmet: Vježbe sa izvode na engleskom jeziku, uz korištenje crnogorskog na vježbama prevođenja sa engleskog jezika.

Ime i prezime saradnika koji su pripremili podatke: Oksana Raičević – lektor, mr Petar Božović - saradnik, mr Milena Mrdak-Mićović - saradnik, mr Gordana Žugić – saradnik, mr Marina Babić – lektor, Elizabeth Wilder, saradnik

Napomena: Saradnici su izvršili izmjenu nastavnog programa u smislu da su, u okviru provjere znanja, umjesto nakadašnja tri testa koja su nosila najviše deset poena i završnog ispita formulisali program u okviru kojeg se provjera znanja izvodi putem dva kolokvijuma i završnog ispita, iz razloga što su na osnovu iskustva stečenog tokom rada sa studentima zaključili da je dovoljno sprovesti dvije provjere znanja tokom semestra, kako zbog strukture gradiva predviđenog za ovaj predmet, tako i zbog broja kredita koji isti nosi i planiranog opterećenja studenata tokom prvog, odnosno drugog semestra izučavanja Savremenog engleskog jezika.

59

Naziv predmeta: SAVREMENI RUSKI JEZIK IŠifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova

obavezan I 8 2P+6VStudijski programi za koje se organizuje : Osnovne akademske studije MEĐUNARODNA SARADNJA I STRANI JEZICI, 6 semestara, 180 ECTS kreditaUslovljenost drugim predmetima: Praćenje nastave Savremenog ruskog jezika I nije uslovljeno.

Ciljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj ovladavanje osnovnim jezičkim vještinama (slušanje, čitanje, pisanje, govor). Usvajanje osnovnih leksičko-gramatičkih struktura. Usvajanje osnovnih pravopisnih pravila. Rad sa rječnikom. Ime i prezime nastavnika i saradnika: dr Julija Nenezić, mr Zdravko Babić, mr Mihail Hmeljevski, mr Natalija Brajković. Metod nastave i savladanja gradiva: Vježbe (govorne, leksičko-gramatičke, prevodjenje sa ruskog na srpski jezik, prevodjenje sa srpskog na ruski jezik, pismene vježbe (diktat, sastav), školska lektira).

Sadržaj predmeta: Pripremna nedjelja

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjeljaVI nedjeljaVII nedjeljaVIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjeljaXV nedjelja

Završna nedjelja

Priprema i upis semestraЗнакомство. Genitiv bez predloga (Меня зовут). Dativ bez predloga. (Мне...лет). Lične zamenice. Upotreba glagola бытьi естьЗнакомство. Немного о себе. Genitiv bez predloga (Меня зовут). Dativ bez predloga. (Мне...лет). Licne zamenice. Моя семья.. Genitiv imenica muskog roda. Spojevi reči sa brojevima (2,3,4 года, 5 лет). LSG жениться на ком-л,выйти замуж.Роgственные отношения . Konstrukicje tipa Он моложе меня на...лет. Glagol иметь.. Glagol жить sa prefiksima. Konstrucije tipa быть похожим на кого-л.Роgственные отношения . Upitne konstrukcije sa i bez upitne reci.Моя семья ТЕСТ . slobodna nedjeljaМой рабочий день. Vremenske konstrukcije (sati). Paradigma i distribucija glagola вствать, просыпаться, ложиться и др.

Рапорядон дня.. Izravanje vremenskih intervala (tipa s + Rod. do + Rod.). Izrazavanje vremenskog sleda radnji (tipa перед тем как, после того как). Genitiv imenica zenskog roda.Обязанности членов моей семьи. Nesvrseni vid u znacenju radnje koja se ponavlja. Potencijal. Dativ sa predlogom ПО. Konstrukcije tipa два раза в неделю. Promena imenica tipa vremÔ.TEST

Наш факультет. Glagoli учить, учиться, заниматься (paradigma i distribucija). Glagol u~itË sa prefiksima. Upotreba prisvojnih zamenica. Izrazavanje pocetka i kraja radnje (konstrukcije sa glagolima начинать/начинаться, кончить/кончаться). Учебный процесс. Glagol писать prefiksima. Infinitivske konstrukcije tipa Закончить читать. Imenice zenskog roda sa osnovom na meki znak. Учебный процесс. Glagoli спросить/спрашивать (paradigma i distribucija). Dativ. Izrazavanje ciljnih odnosa u prostoj recenici. Imenice muskog roda sa sufiksom –тель.TESTБиблиотека. Promena imenica ženskog roda.Библиотека. Читальный зал. Trpni glagolski pridevprošllog i sadašnjeg vremena.Završni ispitOvjera semestra i upis ocjenaDopunska nastava i poravni ispitni rok


Nedjeljno U seestru

8 kredita x 40/30 = 10 sati i 40 minuta


Nastava i završni ispit: (10 sati i 40 minuta) x 16 = 170 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (10 sati i 40 minuta) = 21 sati i 20 minutaUkupno opterećenje za predmet: 8 x 30 = 240 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 170 sati i 40 minuta (nastava) + 21 sati i 20 minuta (priprema) +30 sati (dopunski rad)

Literatura: A.A.. Akiìna, Russkiy re[evoy wtiket, Moskva, Izd. Russkiy xz3k, Moskva.; N.A. Lobanova, I.P. Slesareva, U[ebnik russkogo xz3ka dlx inostrann3h studentov-filologov. Perv3y god obu[enix. Moskva.; M. Кишова, Д. Керекз, Говорим по-русски и переводим I, Подгороица, 2006; Radmilo Marojević, Gramatika ruskog jezika, Zavod za izdavanje udzbenika, Beograd; D.Rudan, M.Dobrić, Davayte lu[è govotit4 po-russki, I i II dio; S Havronjna, Govorite ruski; Aleksandar Terzić, B.Trbojević Kerečki, Hrestomatija ruskih književnih tekstova, Beograd, 1995. g Navesti obaveze studenata u toku nastave: Student je dužan da redovno pohađa časove vježbi, radi domaće zadatke i polaže kolokvijum.Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Prisustvo nastavi 5 poena; 3 testa po 5 poena (ukupno 15 poena); 1 test –15 poena; čitanje i prevođenje po 5 poena; Usvojenost leksičko – gramatičkih kategorija 5 poena; Usvojenost govornih struktura 5 poena; Završni ispit 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako student sakupi 51 poen.

Posebne naznake za predmet: Postojeća literatura se dopunjuje tekstovima sa interneta.Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof.dr Marijana Kiršova, doc. Jelena Zikova, mr Dragana Kerkez, Vesna Vukićević.

60

Naziv predmeta: SAVREMENI ŠPANSKI JEZIK I

Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova

OBAVEZNI I 8 2+2Studijski programi za koje se organizuje: Osnovne akademske studije MEĐUNARODNA SARADNJA I STRANI JEZICI, 6 semestara, 180 ECTS kredita

Uslovljenost drugim predmetima:

Ciljevi izučavanja predmeta: Ovladavanje spanskim jezikom na pocetnom nivou (A1 Marco de referencia europeo). Upoznavnje sa sociokulturnim hispanskim prostorom.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. mr Ivana Kovač Barett, Gemma Querol, lektorMetod nastave i savladavanja gradiva: predavanja, konsultacije, radionice, učenje za završni ispitSadržaj predmeta:

Pripremna nedjelja I nedjelja

II nedjeljaIII nedjeljaIV nedjeljaV nedjeljaVI nedjelja

VII nedjeljaVIII nedjeljaIX nedjeljaX nedjeljaXI nedjeljaXII nedjeljaXIII nedjeljaXIV nedjeljaXV nedjeljaXVI nedjelja

Završna nedjeljaXVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestra1. Unidad 1 2. Unidad 2 3. Unidad 3 4. Unidad 4 5. Unidad 5 6. Repaso (1-5)7. Slobodna nedjelja8. Kolokvijum9. Unidad 6 10. Unidad 7 i 811. Unidad 9 i 10 12. Unidad 11 13. Unidad 1214. Repaso (6-12)15. Revision16. Zavrsni ispit

Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok

OPTEREĆENJE STUDENATANedjeljno U semestru8 kredita x 40/30 = 10 sati i 40 minuta



Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, pripremaju se i aktivno učestvuju na časovima.

Оbavezna literatura:Cortés, Maximiano, Gramática y recursos comunicativos 1 (A1-A2), Santillana, Madrid, 2007.Equipo Prisma (2002): Prisma comienza. Libro del alumno. Madrid: Edinumen.- (2002), Prisma comienza. Libro de ejercicios. Madrid: Edinumen.Matte Bon, Francisco (1995), Gramática comunicativa del español, vol. I y II. Edelsa: Madrid.VV.AA. (2005): Gramática básica del estudiante de español. Madrid: Difusión.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Pismeni ispit: 40 bodova (Test de gramática 20, Comprensión de lectura 5, Comprensión auditiva 5, Prueba de expresiń escrita 10) Zadaci, prisustvo i aktivnost: 20 bodova (Zadaci 15, prisustvo i aktivnost 5)Kolokvijum: 30 bodovaUsmeni ispit: 10 bodovaPrelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poenUkupan broj poena 100Posebnu naznaku za predmet:

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof.mr Ivana Kovac Barett

Napomena: Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studenti će dobiti na početku semestra.

61

Naziv predmeta: SAVREMENI ITALIJANSKI JEZIK I


OBAVEZNI I 8 2+6Studijski programi za koje se organizuje :Osnovne akademske studije MEĐUNARODNA SARADNJA I STRANI JEZICI, 6 semestara, 180 ECTS kredita

Uslovljenost drugim predmetima:U prvom semestru nema uslova za prijavljivanje i slušanje.

Ciljevi izučavanja predmeta:Ovladavanje osnovima italijanskog jezika iz oblasti fonetike, morfologije i sintakse.Ime i prezime nastavnika i saradnika:Prof. drJulijanaVučo,redovni profesor, saradnici: Vera Tomanović, mr Gordana Bojičić, mr Cvijeta Brajičić, mr Lejla DizdarevićMetod nastave i savladavanja gradiva:Predavanja, vežbe, konsultacije, kolokvijumi, učenje/priprema za završni ispit

Sadržaj predmeta:

Pripremne nedjelje I nedjelja

II nedjeljaIII nedjeljaIV nedjeljaV nedjeljaVI nedjeljaVII nedjeljaVIII nedjeljaIX nedjeljaX nedjeljaXI nedjeljaXII nedjeljaXIII nedjeljaXIV nedjeljaXV nedjeljaXVI nedjeljaZavršna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestra 11. Introduzione

2. Unità introduttiva: Benvenuti3. Unità 1: Un nuovo inizio4. Unità 2: Come passi il tempo libero

5. Unità 3: Scrivere e telefonare6. Test 7. Slobodna nedjelja8. Unità 4: Al bar9. Unità 5: Feste e viaggi10. Unità 6: A cena fuori11. Unità 7: Al cinema12. Kolokvijum13. Unità 8: Fare la spesa

14. Unità 9: In giro per i negozi15. Unità 10: Che c'è stasera in TV?

Završni ispit Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok


nedjeljno

8 kredita x 40/30 = 10h 35 min2 sata predavanja i 6 vežbanja2h 35 min samostalnog rada

u semestru

Nastava i završni ispit: 16 x 10h 35 min=170h 10 minNeophodne pripreme: 2 x 10h 35 min=21h 10 minUkupno sati za predmet: 8 x 30 = 240hDopunski rad: 48h 40minStruktura opterećenja: 170h 10 min (nastava) 21h 10 min (priprema) 48h 40 min (dopunski rad)=240 h

Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, pripremaju se i aktivno učestvuju na časovima, rade domaće zadatke.

Literatura: Udžbenik: a) Josip Jernej, Konverzaciona talijanska gramatika; b) Saša Moderc, Gramatika italijanskog jezika; c) T. Marin, S. Magnelli – Nuovo progetto italiano 1 (libro dello studente e quaderno degli esercizi), livello elementare A1/A2

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:Aktivno učešće na časovima prisustvo, domaći zadaci, zainteresovanost i kreativnost na času - 5 poenaTest 10 poenaKolokvijum 35 poenaZavršni ispit 50 poenaPrelazna ocena se dobija ako se kumulativno sakupi 51 poenUkupan broj poena 100

OCJENA E D C B A

BROJ BODOVA 51-60 61-70 71-80 81-90 91-100Posebnu naznaku za predmet:

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Julijana Vučo, Gordana Bojičić


62

Naziv predmeta: SAVREMENI FRANCUSKI JEZIK I


obavezni I 8 2P + 6VStudijski programi za koje se organizuje : Osnovne akademske studije MEĐUNARODNA SARADNJA I STRANI JEZICI, 6 semestara, 180 ECTS kreditaUslovljenost drugim predmetima: Nema uslovovljenosti drugim predmetima, ali je poželjno da studenti imaju znanje jezika na nivou II kursa kako bi pratili nastavu.

Ciljevi izučavanja predmeta: Ovladavanje gramatičkim strukturama i jezičkim vještinama (slušanje, govor, pisanje, čitanje, medijacija) i aktivno služenje jezikom u svakodnevnim situacijama i na poslu.Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc. dr Milan Barac-nastavnik, mr Danijela Ljepavić, mr Jasmina Nikčević.Metod nastave i savladavanja gradiva: Vježbe, konsultacije, test, seminarski rad, kolokvijum.

Sadržaj predmeta:

Pripremne nedjeljeI nedjeljaII nedjeljaIII nedjeljaIV nedjeljaV nedjeljaVI nedjeljaVII nedjeljaVIII nedjeljaIX nedjeljaX nedjeljaXI nedjeljaXII nedjeljaXIII nedjeljaXIV nedjeljaXV nedjeljaXVI nedjeljaZavršna nedjeljaXVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestra.Upoznavanje studenata sa programom, podjela tema za seminarski rad.Diktat 1/pravopis; prevođenje, vještine (CE, CO, EE, EO)Diktat 2/pravopis; prevođenje, vještine (CE, CO, EE, EO)Diktat 3/pravopis; prevođenje, vještine (CE, CO, EE, EO)Diktat 4/pravopis; prevođenje, vještine (CE, CO, EE, EO)Diktat 5/pravopis; prevođenje, vještine (CE, CO, EE, EO)Slobodna nedjeljaTEST – (zaokružiti ili upisati tačan odgovor, prevod rečenica u oba smjera, CO, EE)Diktat 6/pravopis; prevođenje, vještine (CE, CO, EE, EO)Diktat 7/pravopis; prevođenje, vještine (CE, CO, EE, EO)Diktat 8/pravopis; prevođenje, vještine (CE, CO, EE, EO)Diktat 9/pravopis; prevođenje, vještine (CE, CO, EE, EO) Predavanje seminarskog rada, priprema za kolokvijum.KOLOKVIJUM - (diktat, transkripcija, prevod rečenica i kra ć eg teksta u oba smjera, CO, EE) ; Ocjena seminaskih radova. Diktat 10 /pravopis ; prevođenje, vještine (CE, CO, EE, EO) ;Završni ispit (CE, EO)

Ovjera semestra i upis ocjena.

Dopunska nastava i popravni ispitni rok - (kolokvijum+završni ispit)





Studenti su obavezni da pohađaju nastavu; završni ispit se polaže pismeno i usmeno. Student ne može da pristupi završnom ispitu ako nije radio kolokvijum i seminarski rad.Literatura: Bescherelle, L’ortographe pour tous, Hatier, Paris, 1997; Pera Polovina, Francuski pravopis, Filološki fakultet, Beograd, 1984; Claire Miquel, Communication progressive du français-niveau intermédiaire, CLE International, Paris, ili neka druga francuska metoda – srednji kurs, 2003-4; G.- D. de Salins,Grammaire pour l'enseignement/apprentissage du FLE; Didier, Paris, 1996.Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - Kolokvijum - 30 poena - Seminarski rad – 10 poena

- Prisustvo i aktivnost, test -10 poena (2+3+5) - Završni ispit - 50 poena

Posebnu naznaku za predmet: Nastava se izvodi uz pomoć francuskih lektora.Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc. dr Dragan BogojevićNapomena: Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studenti će dobiti na početku semestra.

63

Naziv predmeta: SAVREMENI NJEMAČKI JEZIK I


obavezni I 8 2P + 6V

Studijski programi za koje se organizuje:Osnovne akademske studije MEĐUNARODNA SARADNJA I STRANI JEZICI, 6 semestara, 180 ECTS kredita

Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavlijvanje i slušanje predmeta

Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje vještina razumijevanja govora i pisanog teksta, ovladavanje pismenim i usmenim izražavanjem na njemačkom jeziku, sticanje osnovnih znanja iz gramatike njemačkog jezika. Uvježbavanje studenata da na tekstovima iz oblasti književnosti i publicistike uočavaju i klasifikuju prevodilačke probleme i da ih shodno situaciji rješavaju i prenose na srpski jezik.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: strani lektori sa Studijskog programa za njemački jezik, saradnici: mr Mihaela Lalić, Nataša Matijević, strani lektor

Metod nastave i savladavanja gradiva: Vježbe, konsultacije, samostalna izrada domaćih zadataka, samostalna izrada kontrolnih testova na času.

Sadržaj predmeta:

Pripremne nedjeljeI nedjeljaII nedjeljaIII nedjeljaIV nedjeljaV nedjeljaVI nedjeljaVII nedjeljaVIII nedjeljaIX nedjelja

X nedjelja XI nedjelja

XII nedjeljaXIII nedjeljaXIV nedjeljaXV nedjelja

XVI nedjelja

XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestraRazumijevanje govora i pisanog teksta;usmene i pismene vježbe; gramatika u primjeni Razumijevanje govora i pisanog teksta; usmene i pismene vježbe; gramatika u primjeni Razumijevanje govora i pisanog teksta; usmene i pismene vježbe; gramatika u primjeni Razumijevanje govora i pisanog teksta; usmene i pismene vježbe; gramatika u primjeni; konverzacija Razumijevanje govora i pisanog teksta; usmene i pismene vježbe; gramatika u primjeni; konverzacijaRazumijevanje govora i pisanog teksta; usmene i pismene vježbe; gramatika u primjeni; konverzacijaSlobodna nedjelja Periodična provjera znanjaRazumijevanje govora i pisanog teksta; usmene i pismene vježbe; gramatika u primjeni; konverzacija Razumijevanje govora i pisanog teksta; usmene i pismene vježbe; gramatika u primjeni; konverzacija Razumijevanje govora i pisanog teksta; usmene i pismene vježbe; gramatika u primjeni; konverzacija Razumijevanje govora i pisanog teksta; usmene i pismene vježbe; gramatika u primjeni; konverzacija Periodična provjera znanja Razumijevanje govora i pisanog teksta; usmene i pismene vježbe; gramatika u primjeni; konverzacija Razumijevanje govora i pisanog teksta; usmene i pismene vježbe; gramatika u primjeni; konverzacija Završni ispit

Popravni završni ispitOPTEREĆENJE STUDENATA

Nedjeljno

8 kredita x 40/30 = 10 sati i 40 minutaStruktura:2 sati predavanja6 sati vježbi2 sati i 40 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije

U toku semestra

Nastava i završni ispit: (10 sati i 40 minuta) x 16 = 170 sati i 40 minuta

Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (10 sati i 40

minuta) = 21 sati i 20 minuta

Ukupno opterećenje za predmet: 8 x 30 = 240 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 170 sati i 40 minuta (nastava) + 21 sati i 20 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)

Studenti su obavezni da pohađaju vježbe, učestvuju u radu na vježbama, rade sve provjere znanja, kolokvijum i završni ispit.

Literatura: Helbig, G./ Buscha, J.: Deutsche Grammatik 1981Schritte International 1-2, Hueber Verlag

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Ocjenjuju se: provjere znanja ukupno 40 poena;domaći zadatak sa 5 poena, prisustvo sa 5 poena, usmeni ispit sa 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen.

Posebna naznaka za predmet: Vježbe sa izvode na njemačkom jeziku, uz korištenje srpskog na vježbama prevođenja sa njemačkog na

srpski. Ime i prezime saradnika koji su pripremili podatke: mr Wenke Tannenberg

Napomena: Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studenti će da dobiju na početku semestra.

64

Naziv predmeta: ENGLESKA KNJIŽEVNOST I CIVILIZACIJA I


Obavezni 1 3 2P Studijski programi za koje se organizuje :Osnovne akademske studije MEĐUNARODNA SARADNJA I STRANI JEZICI, 6 semestara, 180 ECTS kreditaUslovljenost drugim predmetima: Upis nije uslovljen drugim predmetima.

Ciljevi izučavanja predmeta:Cilj ovog predmeta je upoznavanje studenata osnovnim književnim tokovima i pravcima, kao i najznačajnijim kulturnim i civilizacijskim događajima na prostoru Velike Britanije koji su značajno uslovljavali književne pojave.

Ime i prezime nastavnika: Prof. dr Marija KneževićMetod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, čitanje zadate literature, pisanje domaćih zadataka, interaktivni rad.

Sadržaj predmeta:


Uvod u predmet. Upoznavanje studenata u prirodu predmeta i radnih obavezaRađanje nacionalne svijesti na prostoru Velike Britanije i prvi književni izrazi. “Beovulf”Srednjevjekovlje i Kenerberijske priče, Džefri ČoserRenesansa, dvorska umjetnost i rađanje profesionalnog pozorištaIzbor iz ostvarenja Viljema ŠekspiraIzgubljeni raj, Džon Milton Slobodna nedjeljaKolokvijumKlasicizam u engleskoj književnosti. Aleksandar PoupRađanje romana. Robinson Kruso, Danijel Defo Sentimentalizam. Lorens Stern Romantičarsko pjesništvo. Rani romantizam: Vordsvort i Kolridž Zrelo romantičarsko pjesništvo: Bajron, Šeli i KitsRoman u vrijeme romantizma: Džejn Ostin i Volter Skot Viktorijanski period i rađanje buržoaskog romana: Dikens, Tekeri, EliotZavršni ispit

Ovjera semestra i upis ocjena

Dopunska nastava i poravni ispitni rok


Nedjeljno U semestru3 kredita x 40/30 = 4 sati

Struktura:2 sati predavanja0 sati vježbi2 sati individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije

Nastava i završni ispit: (4 sati) x 16 = 64 sati Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (4 sati) = 8 satiUkupno opterećenje za predmet: 3 x 30 = 90 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 64 sati (nastava) + 8 sati (priprema) + 18 sati (dopunskirad)

Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, predaju domaće zadatke, rade kolokvijum.

Literatura: Kostić, Veselin, et al. Engleska književnost I, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, BeogradKostić, Veselin, et al. Engleska književnosti II, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, BeogradKovačević, Ivanka, Istorija Engleske, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, BeogradPuhalo Dušan, Engleska književnost I i II, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

- Prisustvo nastavi - 5 poena- Domaći zadatak x 2 - 10 poena- Kolokvijum – 35 poena- Završni ispit se ocjenjuje sa 50 poena

Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena. Posebna naznaka za predmet: Nastava se izvodi na maternjem i engleskom jeziku.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Marija KneževićNapomena:

65

Naziv predmeta:ITALIJANSKA KNJIŽEVNOST I

CIVILIZACIJA IStatus predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova

obavezni I 3 2PStudijski programi za koje se organizuje:Osnovne akademske studije MEĐUNARODNA SARADNJA I STRANI JEZICI, 6 semestara, 180 ECTS kreditaUslovljenost drugim predmetima: Nema uslovovljenosti drugim predmetima

Ciljevi izučavanja predmeta (prvi semestar): Predmet ima za cilj da studenta upozna sa osnovnim tokovima razvoja italijanske književnpsti do kraja XV vijeka, najznačajnijim piscima i njihovim najvažnijim djelimaIme i prezime nastavnika: prof. dr Vesna Kilibarda, mr Olivera PopovićMetod nastave i savladavanja gradiva: predavanja, seminari, konsultacije

Sadržaj predmeta

Pripremne nedjeljeI nedjeljaII nedjeljaIII nedjeljaIV nedjeljaV nedjeljaVI nedjeljaVII nedjeljaVIII nedjeljaIX nedjeljaX nedjeljaXI nedjeljaXII nedjeljaXII nedjeljaXIV nedjeljaXV nedjelja

Završne nedjelje

Priprema i upis semestra

Srednjevjekovno društvo i nastanak književnosti na volgareItalijanska književnost u odnosu na evropskeKnjževnost komunalnog doba: do DanteaDante AligijeriF. PetrarkaĐ. BokačoSlobodna nedjeljaKolokvijumHumanizam i renesansa: periodizacija i obilježjaDvorovi, intelektualci, štampaProtivreformacija, pitanje jezika, klasicizam N. MakijaveliL. AriostoT. TasoZavršni ispit

Opterećenje studenta

Nedjeljno3 kredita x 40/30 = 4 sataStruktura: 2 sata predavanja

2 sata samostalnog rada

U semestruNastava i završni ispit 4 x 16 = 64 sataNeophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (4 sata) = 8 satiUkupno opterećenje za predmet 3 x 30 = 90 satiDopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet).Struktura opterećenja64 sata (nastava) + 8 sati (priprema) + 18 sati (dopunski rad)

Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, rade samostalno radove u pisanoj formi i polažu periodične provjere znanja. Završni ispit se polaže usmeno. Literatura: Frano Čale–Mate Zorić, Talijanska književnost, Povijest svjetske književnosti, Mladost, Zagreb, 1974, tom. 4; Đulio Feroni, Istorija italijanske književnosti, CID, Podgorica, 2005.Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Aktivnost na času, priprema i prezentacija zadatog materijala, kolokvijumi Završni ispit: 50 poena

OCJENA E D C B ABROJ

BODOVA 51-60 61-70 71-80 81-90 91-100

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Vesna Kilibarda

66

Naziv predmeta: RUSKA KNJIŽEVNOST I CIVILIZACIJA I


Obavezni 2 3 2P

Studijski programi za koje se organizuje :Osnovne akademske studije MEĐUNARODNA SARADNJA I STRANI JEZICI, 6 semestara, 180 ECTS kredita

Uslovljenost drugim predmetima: Upis nije uslovljen drugim predmetima.

Ciljevi izučavanja predmeta: : Razumijevanje istorije, analiza umjetničkih djela i umijeće opšte kulturološke interpretacije. Upoznavanje osnovnih razdoblja, najvažnijih predstavnika i relevantnih djela ruske književnosti 19, 20. i 21. vijeka, koja uz umjetničku vrijednost nude i živopisnu sliku istorijske epohe i socijalnih kretanja. Poseban naglasak stavlja se na istorijsko-politički kontekst i smjenu civilizacijskih paradigmi (npr. kraj carsko-ruske civilizacije i početak sovjetsko-ruske). Usvajanje ruskog vokabulara. Razvijanje vještine usmenog izlaganja

Ime i prezime nastavnika: Doc dr Tatjana Jovović

Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, diskusija, interaktivni rad sa studentima, prezentacije, korištenje štampanih i video materijala

Sadržaj predmeta:


Književnost i društvene prilike druge trećine i kraja XIX vijekaI. S.Turgenjev: Отцы и детыF. M. Dostojevski: Преступление и наказание.L. N. Tolstoj: Анна КаренинаA. P. Čehov: Дама с собачкой; Скрипка РотшильдаА. P. Čehov: Дядя Ваня; Три сестры; Вишневый садSlobodna nedjeljaSrebrno doba ruske književosti i kulture. Poetika simbolizma i akmeizma i njihovi glavni predstavnici u književnosti. ImažistiAvangarda. Futurizam, imažinizam i oberiuti. D. Harms: Случаи.Ruska proza i kultura u sovjetskoj Rusiji 20-ih i 30-ih godina. NEP. Staljin i totalitarizam. M. Zoščenko: Баня; Аристократка. M. Bulgakov: Московские сценыRuska emigrantska književnost. I. Bunjin: Господин из Сан Франциско, Солнечный ударKolokvijumŠezdesete i sedamdesete godine. A. Voznesenski: Монолог Мерлин Монро. Filmovi Georgija DanelijePerestrojka. Raspad SSSR. N. Koljada: Курица; РогаткаPostmodernizam. V. Peljevin, V. Sorokin, B. Akunjin. V. Jerofejev: Москва-ПетушкиZavršni ispit Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i poravni ispitni rok


3 kredita x 40/30= 2 sata i 40 min Struktura:2 sata predavanja 2 sata i 40 min samostalnog rada, uključujući konsultacije

Nedjeljno Nastava i završni ispit:(2 sata i 40 minuta)x16=42 sata i 40 min Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija,upis,ov jera) 2x (2 sata i 40 min)= 5 sati i 20 minUkupno opterećenje za predmet 2x30=60 satiDopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku,uklju čujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 12 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za pred met) Struktura opterećenja: 42 sata i 40 min(nastava)+5 sati i 20 min (priprema)+ 12 sati( dopunski rad)


Literatura: Mila Stojnić i grupa autora, Ruska književnost 1-2, Svjetlost i Nolit, Sarajevo i Beograd, 1978; История русской литературы XIX века, под редакцией Н.М. Фортунатова, Высшая школа, 2008, С. Ф. Кузьмина, История русской литературы XX века, Флинта, Наука, 2004; Русский aвангарg, М., Рати-Гитис, 2007; История всемирной литературы, т. 8, 1994; Л. П. Кременцов, Русская литературе ХХ века в gвух томах, Москва, Академия, 2003; История русской литературы в 4-х томах, Москва, Высшая школа, 2005-2008. Основы советской цивилизации, А. Синявский, Moskva, Agraf, 2002, Dž. Bilington, Ikona i sekira, Beograd 1988; Moderna ruska kultura, CID, Podgorica, 2007; M. Stojnić: Ruska civilizacija, Beograd, 1994; Istorija Rusije, Clio, 2003.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Student je obavezan da redovno pohađa nastavu, radi kolokvijum, domaće zadatke i referate i aktivno učestvuje u diskusijama. U toku semestra može osvojiti maksimalno 50 bodova, a na završnom ispitu još dodatnih 50 bodova. Da bi položio ispit potrebno je da sakupi najmanje 51 bod.

Posebna naznaka za predmet: Nastava se izvodi na maternjem i ruskom jeziku.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc. dr Tatjana Jovović

Napomena:

67

Naziv predmeta: FRANSUCKA KNJIŽEVNOST I CIVILIZACIJA I

Status predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova

obavezni obavezni I 3 2PStudijski programi za koje se organizuje: Osnovne akademske studije MEĐUNARODNA SARADNJA I STRANI JEZICI, 6 semestara, 180 ECTS kreditaUslovljenost drugim predmetima: Nema uslovovljenosti drugim predmetima

Ciljevi izučavanja predmeta (prvi semestar): Upoznavanje sa osnovnim socio-istorijskim kontekstom francuskog društva i glavnim tokovima i autorima francuske književnosti od Srednjeg vijeka do savremenog doba. Ime i prezime nastavnika: Doc. dr Dragan Bogojević-nastavnik.Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, esej, seminarski rad, konsultacije.

Sadržaj predmeta


II nedjeljaIII nedjeljaIV nedjeljaV nedjeljaVI nedjeljaVII nedjeljaVIII nedjeljaIX nedjeljaX nedjeljaXI nedjeljaXII nedjeljaXIII nedjeljaXIV nedjeljaXV nedjelja

Završne nedjelje

Priprema i upis semestra.Srednji vijek: glavni tokovi. Kasni srednji vijek:VIII-XI. Renesansa iz XII vijeka.Apoteoza u XIII vijeku. Zapad svijet i kriza: 1300-1450. Razvoj Humanizma: 1450-1540. Moderna vremena: glavni tokovi; Humanisti, pjesnici:1540-1570. Narativna proza: 1530-1570.Barok (1570-1610) i Klasicizam (1650-1700). Kriza evropske savjesti: 1680-1720.Književnost filozofa (1720-1770) i književnost du coeur et de l'esprit (1730-1789).Sklonost ka osjećajnosti i osjećanju: 1760-1800.Slobodna nedjeljaKolokvijum (pisanje eseja na zadatu temu).Devetnaesti vijek: glavni tokovi. Oduševljenje Antikom i razvoj Romantizma: 1780-1820.Romantizam i različitost ispoljavanja: 1820-1850. Realizam i naturalizam: 1830-1900. Buržoaske ideologije i osobeni umjetnički izrazi: 1850-1880.Književnost u XX vijeku: preispitivanje i traženje novih puteva. Književnost kao izazov: 1914-1940.

Dadaizam i Nadrealizam: 1916-1940. Književnost i politika: 1930-1960. Masovna kultura:1918-1960.

Umnožavanje književnih pravaca: 1945-1960. Kultura i književnost pod znakom pitanja: 1960-...

Završni ispit (usmeno ispitivanje)

Popravni ispitni rok.


Nedjeljno

3 kredita x 40/30 = 4 sata

Struktura:

2 sata predavanja


U semestru

Nastava i završni ispit 4 x 16 = 64 sataNeophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (4 sata) = 8 satiUkupno opterećenje za predmet 3 x 30 = 90 satiDopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet).Struktura opterećenja64 sata (nastava) + 8 sati (priprema) + 18 sati (dopunski rad)

Studenti su obavezni da pohađaju nastavu i urade seminarski rad. Završni ispit se polaže usmeno. Studenti ne mogu pristupiti završnom ispitu ako nisu uradili seminarski rad.

Literatura: Marie-Madeleine Fragonard: Précis d'histoire de la littérature française, Didier, Paris, 1981; Ross Steel: Civilisation progressive du français, CLE International, Paris, 2002; La France de toujours, Nelly Mauchamp, Clé Internationale, Paris 2004; Slobodan i Gordana Vitanović: Francuska civilizacija, Centar za geopoetiku, Beograd, 1996; Moderna francuska kultura, Nikolas Hjuit, CID, Podgorica, 2007; Rois, Reines et favorites de l’Histoire de France, Philippe Valode, l’Archipel, Paris, 2002. Na početku semestra studenti će dobiti širi spisak literature.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:- kolokvijum (esej) 20 poena- seminarski 20 poena- aktivnost i prisustvo 10 poena (7+3)- završni ispit 50 poena

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc. dr Dragan Bogojević

68

Naziv predmeta: NJEMAČKA KNJIŽEVNOST I CIVILIZACIJA I

Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova

obavezni I 3 2PStudijski programi za koje se organizuje:Osnovne akademske studije MEĐUNARODNA SARADNJA I STRANI JEZICI, 6 semestara, 180 ECTS kreditaUslovljenost drugim predmetima: Nema uslovovljenosti drugim predmetima

Ciljevi izučavanja predmeta (prvi semestar): Upoznavanje sa osnovama kulturno-istorijskog razvoja na njemačkom govornom području, sa glavnim tokovima istorije ideja – književnosti, umjetnosti, muzike, filozofije i društva od ranog srednjeg vijeka do kraja 18. vijeka. Ime i prezime nastavnika:prof. dr Slobodan Grubačić, mr Jelena KneževićMetod nastave i savladavanja gradiva:Predavanja, pisani samostalni rad, domaći rad, konsultacije.

Sadržaj predmetaPripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjeljaIII nedjeljaIV nedjeljaV nedjelja

VI nedjeljaVII nedjeljaVIII nedjeljaIX nedjeljaX nedjeljaXI nedjelja

XII nedjeljaXII nedjeljaXIV nedjelja

XV nedjelja

Završne nedjelje

Priprema i upis semestra.Germanija u sijenci Rima. Pokrštavanje germanskih plemena. Narodno epsko pjesništvo, Pjesma o Hildebrandu.Karolinška i Otonska renesansa. Srednjevjekovno duhovno pjesništvo, mistika i sholastika.Dvorska i viteška kultura Pjesma o Nibelunzima, minezang, Valter fon der FogelvajdeKasni srednji vijek, romanika i gotika, razvoj gradova, gradska kulturaHumanizam i reformacija, Gutenbergov epohalni izum. Luter i Erazmo, književnost ludosti. Sjeverna renesansa u umjetnosti Kontrareformacija, tridesetogodišnji rat. Barok u književnosti, umjetnosti i muzici. J. S. Bah.Slobodna nedjeljaBarokni roman i drama. Grimelshauzen, Simplicisimus. Barokna poezija. Rokoko. Mocart.Osamnaesti vijek. Prosvjetiteljstvo i njemačka klasika. Klopštok, Lesing, Viland. Hamanova filozofija. Njemački klasični idealizam: Kant, Fihte, Šeling i Hegel. Pijetizam. Sentimentalizam i Sturm und Drang, rana faza Geteovog i Šilerovog stvaralaštva, Jadi mladog Vertera. Razbojnici.Vajmarska klasika. Ideal humanog totaliteta. Šilerova istorijska drama. Geteov Faust. Obrazovni roman, Godine učenja Vilhelma Majstera. Između klasike i romantizma.Njemačka reakcija na Francusku revoluciju. Romantizam u književnosti. Hofman, braća Šlegel, braća Grim. Romantizam u umjetnosti i muzici. Šubert i Šuman. Ajhendorf. „Das Lied“ (pjesma za pjevanje).Završni ispit (usmeno ispitivanje)



Nedjeljno


Struktura:

2 sata predavanja


U semestru


Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, rade samostalno radove u pisanoj formi i polažu periodične provjere znanja. Završni ispit se polaže usmeno. Literatura: Slobodan Grubačić, Istorija nemačke kulture, Novi Sad, 2002. Fric Martini, Istorija njemačke književnosti, Beograd, 1970. Zoran Konstantinović i grupa autora, Njemačka književnost I i II, Sarajevo-Beograd, 1980.H.Šulce, Pregled nemačke istorije, Beograd, 2001.W.Gössmann, Deutsche Kulturgeschichte im Aufriss, München 1970

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:- Ocjenjuju se: provjere znanja ukupno 35 poena; pisani zadaci sa 10 poena, prisustvo 5 poena, usmeni ispit 50 poena.

Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: mr Jelena Knežević

69

Naziv predmeta: ŠPANSKA KNJIŽEVNOST I CIVILIZACIJA 1


OBAVEZNI I 3 2+0Studijski programi za koje se organizuje : Osnovne akademske studije MEĐUNARODNA SARADNJA I STRANI JEZICI, 6 semestara, 180 ECTS kredita

Uslovljenost drugim predmetima: ne posotji

Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa najvažnijim tokovima u španskoj književnosti srednjeg vijeka, renesanse i baroka u kontekstu istorijskih zbivanja, kao i sa najvažnijim zbivanjima u španskoj istoriji, sa privredom, državnim uređenjem i svakodnevnim životom Španije.Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Radivoje Konstantinović i Mr Ivana Kovač, lektorMetod nastave i savladavanja gradiva: predavanja, konsultacije, radionice, učenje za završni ispitSadržaj predmeta:



XVI nedjeljaZavršna nedjeljaXVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestra1. 1. Geografija i istorija Španije: Iberijsko poluostrvo u vrijeme Vizigots i Rimljanja, Muslimanska i

hrišćanska Španija. Al Andalus. Rekonkista. Otkriće i osvajanje Amerike. Katolički kraljevi. Renesansa. Karlos I. Filip II. Inkvizicija. Kriza XVII vijeka. Tridestogodišnji rat. Karlos II. Protivreformacija.

2. Usmena i pisana književnost srednjeg vijeka. Književne vrste 3. Poezija. Alfonso X Učeni. Prevodilačka škola u Toledu. Pjesma o Sidu.4. Predrenesansa i renesansa . Romansero. Pozorište. Fernando Rohas: Selestina5. Bartolome de las Kasas: Kratak izvještaj o uništenju Indija6. Zlatni vijek španske književnosti (Siglo de oro)7. Slobodna nedjelja8. Pikarski roman. Fransisko de Kevedo: Životopis pustolova po imenu Don Pablos9. Migel de Servantes. Život i djelo10. Migel de Seervantes: Oštroumni plemić Don Kihot od Manče: struktura romana, analiza likova11. Fransisko de Kevedo. Život i djelo12. Poezija: Garsilaso de la Vega, Luis de Leon,Tereza Avilska, San Huan de la Kruz, Gongora13. Pozorište: Lope de Vega, Kalderon de la Barka. Tirso de Molina14. Istorija Spanije: Prosvjećeni apsolutizam XVIII stoljeća. Karlos IV. Rat za nezavisnostavremena španska

književnost. Restauracija i revolucija. Fernando VII. Karlistički rat. Kriza 1898. Španija u XX vijeku: pad monarhije, republika, građanski rat. Frankova diktatura. Demokratska Španija danas: kralj Huan Karlos. Državno ustrojstvo

15. Kratak pregled istorije Hispanske Amerike. Hispanska Amerika danas.16. Završni ispit

Ovjera semestra i upis ocjena. Dopunska nastava i popravni ispitni rok

OPTEREĆENJE STUDENATANedjeljno U semestru

3 kredita x 40/30 = 4 sati Struktura: 2 sati predavanja0 sati vježbi, 2 sati individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije

Nastava i završni ispit: (4 sati) x 16 = 64 sati Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (4 sati) =Ukupno opterećenje za predmet: 3 x 30 = 90 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 64 sati (nastava) + 8 sati (priprema) + 18 sati (dopunskirad)

Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, pripremaju se i aktivno učestvuju na časovima tumačenja tekstova, napišu obavezni seminarski rad i učestvuju u raspravi radova ostalih kolega koji se analiziraju na času.

Оbavezna literatura:Ljiljana Pavlović-Samurović, Dalibor Soldatić, Španska književnost I (Srednji vek i renesansa), Sarajevo: Svjetlost, Beograd: Nolit, 1985. Фе Бахо Алварес и Хулио Хил Пeћароман: Историја Шпаније, Београд, Клио, 2003.Ricardo Gullón, Diccionario de literatura espanola e hispanoamericana.2.T, Madrid: Alianza Editorial, 1993.Фе Бахо Алварес и Хулио Хил Пeћароман: Историја Шпаније, Београд, Клио, 2003.Никола Самарџић: Историја Шпаније: оg Алтамире gо gанашњих gана, Београд, Плато, 2003.H.W.Janson: Istorija umetnosti, Prosveta, Beograd, 1996.Silvia Izquierdo-Todorović, Introducción a la Civilización Latinoamericana = Uvod u latinoameričku civilizaciju. Belgrado: Megatrend Universidad de Ciencias Aplicadas = Beograd: Megatrend univerzitet primenjenih nauka, 2005.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: prisustvo i aktivno učešće na časovima ( tumačenje tekstova) 15 poena; 2 eseja:10 poena; izrada

seminarskog rada 15 poena; analiza seminarskih radova 10 poena; završni ispit 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen.

Posebnu naznaku za predmet:

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof.dr Radivoje Konstantinović


70

Naziv predmeta: FUNKCIONALNA PISMENOST I


Obavezni I 4 2 P + 2 VStudijski programi za koje se organizuje: Osnovne akademske studije MEĐUNARODNA SARADNJA I STRANI JEZICI, 6 semestara, 180 ECTS kredita

Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti drugim predmetima

Ciljevi izučavanja predmeta: Studenti će uočiti i razumjeti suštinu funkcionalne pismenosti i njen značaj za efikasno funkcionisanje pojedinca i zajednice u savremenom društvu. Ime i prezime nastavnika i saradnika: dr Dušanka PopovićMetod nastave i savladanja gradiva: predavanja, vježbe, seminarski radovi, domaći zadaci, konsultacije


I nedjeljaII nedjeljaIII nedjeljaIV nedjeljaV nedjeljaVI nedjeljaVII nedjeljaVIII nedjeljaIX nedjeljaX nedjeljaXI nedjeljaXII nedjeljaXIII nedjeljaXIV nedjeljaXV nedjeljaXVI nedjeljaZavršna nedjeljaXVIII-XXI nedjelja

Upoznavanje, priprema i upis semestra1. Pismenost kroz istoriju2. Pismenost i vrste pismenosti 3. Funkcionalna pismenost – ciljevi, principi i teorije4. Funkcionalna pismenost i druge sfere društva5. Čitalačka, matematička i naučna pismenost6. Kolokvijum I7. Mediji i medijska pismenost kao vrsta funkcionalne pismenosti8. Slobodna nedjelja9. Sposobnosti sporazumijevanja (slušanje, govor, čitanje i pisanje) i funkcionalna pismenost10. Čitanje i pisanje − ključne aktivnosti funkcionalne pismenosti 11. Funkcionalna pismenost i funkcionalni stilovi12. Kolokvijum II13. Mjerenje funkcionalne pismenosti14. Istraživanja funkcionalne pismenosti u svijetu i kod nas (PISA, PIRLS, IALS, PIAAC...);

rezultati i njihov značajZavršni ispitOvjera semestra i upis ocjenaDopunska nastava i popravni ispitni rok


nedjeljno

4 kredita x 40/30 = 5 sati i 20 minutaStruktura: 1 sat i 30 minuta predavanja 1 sat i 30 minuta vježbi 2 sata i 20 minuta samostalnog rada uključujući i konsultacije

u semestru

Nastava i završni ispit: 16 x 5 sati i 20 minuta = 85 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera)2 x 5 sati 20 minuta = 10 sati 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet 4 x 30 = 120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita 24 sata 20 minuta Struktura opterećenja: 85 sati (nastava) + 10 sati 40 minuta (priprema) + 24 sata 20 minuta (dopunski rad) = 120 sati

Obaveze studenata u toku nastave: Studenti su obavezni da redovno pohađaju nastavu, rade domaće zadatke, urade seminarski rad, polažu kojokvijum i završni ispit.

Literatura: Grosman, M. (2010): U obranu čitanja, čitatelj i književnost u 21. stoljeću. Zagreb: Facta.Kristal, D. (1987): Kembrička enciklopedija jezika. Beograd: Nolit.Poper, Dž. (2008): Medijska pismenost. Beograd: Clio.http://www.pisa.oecd.org/pages/0,2987,en_32252351_32235731_1_1_1_1_1,00.htmlhttp://www.pisa.hr/knjige/2009-rezultati-3-citalacka-pismenost/Default.htmlhttp://www.pisaserbia.org/izvestaji/PISA2009_u_Srbiji.pdfhttp://timss.bc.edu/, http://ials.sas.ac.uk/http://www.oecd.org/document/35/0,3746,en_2649_201185_40277475_1_1_1_1,00.htmlOblici provjere znanja i ocjenjivanje: prisustvo nastavi i aktivnost na času: 20 poena, seminarski rad: 10 poena, kolokvijumi: (10+10) 20 poena, završni ispit: 50 poena; prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poena; završni ispit – 50 poenaPosebna naznaka za predmet:

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Dušanka Popović


71

http://timss.bc.edu/

http://www.pisa.hr/knjige/2009-rezultati-3-citalacka-pismenost/Default.html

12.2.2 DRUGI SEMESTAR

Naziv predmeta: SAVREMENI ENGLESKI JEZIK II


OBAVEZAN II 8 2 + 6

Studijski programi za koje se organizuje:Osnovne akademske studije MEĐUNARODNA SARADNJA I STRANI JEZICI, 6 semestara, 180 ECTS kreditaUslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti za slušanje ovog predmeta

Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje vještina razumijevanja govora i pisanog teksta, ovladavanje pismenim i usmenim izražavanjem na engleskom jeziku, usavršavanje i unapređivanje postojećeg znanja iz gramatike engleskog jezika. Uvježbavanje studenata da na tekstovima iz oblasti književnosti i publicistike uočavaju i klasifikuju prevodilačke probleme i da ih shodno situaciji rješavaju i prenose na crnogorskijezik.Ime i prezime nastavnika i saradnika: Oksana Raičević – lektor,mr Petar Božović - saradnik, Elizabeth Wilder, saradnik, mr Milena Mrdak-Mićović - saradnik, mr Gordana Žugić – saradnik,mr Marina Babić – lektor

Metod nastave i savladanja gradiva: Vježbe, konsultacije, samostalna izrada domaćih zadataka, samostalna izrada kontrolnih testova na času.

Sadržaj predmeta:

Pripremne nedjeljeI -VI nedjeljaVII nedjelja VIII nedjelja

IX- XIV nedjelja XIV nedjelja X Vnedjelja



Priprema i upis semestra-Razumijevanje govora i pisanog teksta; usmene i pismene vježbe; gramatika u primjeni; prevod sa engleskog jezika;-slobodna;- I kolokvijum;-Razumijevanje govora i pisanog teksta; usmene i pismene vježbe; gramatika u primjeni; prevod sa engleskog jezika;- II kolokvijum;Analiza kolokvijuma i priprema za zavrsni ispit-Završni ispit- Ovjera semestra i upis ocjena

-Razumijevanje govora i pisanog teksta; usmene i pismene vježbe; gramatika u primjeni; prevod sa engleskog na srpski. Dopunska nastava.






Studenti su obavezni da pohađaju vježbe, učestvuju u radu na vježbama, rade sve tri provjere znanja, kolokvijum i završni ispit.Literatura:; Roy Norris, French Amanda (2008), Ready for CAE, Macmillan Thomson, A.J. & Martinet, A.V. (1997), A Practical English Grammar with Exercises 1 & 2, OUP; Huddleston, R. & J. Pullum (2001), The Cambridge Grammar of the English Language, Cambridge: CUP; Quirk, R., S. Greenbaum, G. Leech, J. Swartwik (1985), A Comprehensive Grammar of the English Language, London: Longman; Hewings, M. (1999), Advanced Grammar in Use, Cambridge: CUP; Đorđević, R . (1997), Gramatika engleskog jezika; Jednojezični rečnici engleskog jezika; Fawcett & Sandberg, Evergreen with Readings Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Ocjenjuju se: Dva kolokvijuma sa po maksimalno20 poena Prisustvo i domaci za sa po maksimalno 2,5 poena po disciplini – ukupno do 10 poena Završni ispit sa 50 poenaPrelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen.Od 51- 60 poena ocjena E,Od 61-70 poena ocjena D,Od 71-80 poena ocjena C, Od 81- 90 poena ocjena B,0d 91 -100 poena ocjena A

Posebna naznaka za predmet: Vježbe sa izvode na engleskom jeziku, uz korištenje crnogorskog na vježbama prevođenja sa engleskog jezika.

Ime i prezime saradnika koji su pripremili podatke: Oksana Raičević – lektor mr, Petar Božović - saradnik, mr Milena Mrdak-Mićović - saradnik, mr Gordana Žugić – saradnik, mr Marina Babić – lektor, Elizabeth Wilder, saradnik


72

Naziv predmeta: SAVREMENI RUSKI JEZIK IIStatus predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova

obavezan II 8 2+6Studijski programi za koje se organizuje : Osnovne akademske studije MEĐUNARODNA SARADNJA I STRANI JEZICI, 6 semestara, 180 ECTS kreditaUslovljenost drugim predmetima:

Ciljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj ovladavanje osnovnim jezičkim vještinama (slušanje, čitanje, pisanje, govor). Usvajanje osnovnih leksičko-gramatičkih struktura. Usvajanje osnovnih pravopisnih pravila. Rad sa rječnikom. Ime i prezime nastavnika i saradnika: dr Julija Nenezić Kiršova, mr Zdravko Babić, mr Mihail Hmeljevski, mr Natalija Brajković. Metod nastave i savladanja gradiva: Vježbe (govorne, leksičko-gramatičke, prevodjenje sa ruskog na srpski jezik, prevodjenje sa srpskog na ruski jezik, pismene vježbe (diktat, sastav), školska lektira).

Sadržaj predmeta: Pripremne nedjelja I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjeljaV nedjeljaVI nedjeljaVII nedjeljaVIII nedjeljaIX nedjeljaX nedjeljaXI nedjelja

XII nedjeljaXIII nedjelja

XIV nedjelja XV nedjelja


XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestra Дом. Glagol строить sa prefiksima.Karakteristika predmeta po materijalu. Glagoli kretanja идти/ходить sa prefiskima.Дом.. Predlozi sa prostornim znacenjem Glagoli ставить/поставить/положить/вешать/повесить; стоять, лежать, висеть. Karakteristika predmeta po obliku. Квартира. Glagoli kretanja ехать/ездить sa prefiksima..Karakteristika predmeta po boji.В новом доме.. Indeklinabilne imenice. Мебель. Обстановкаю ТЕСТ.Еда.Rečenice tipa Мне хочется есть i tipa Я хочу есть. Gradivne imenice.В ресторане.. Glagoli есть i пить sa prefiksima. Karakteristika po ukusu i mirisu. Национальная кухня. Glagol gotovitË sa prefiksima. . Partitivni genitivНациональная кухня. Partitivni genitiv Upotreba dugog i kratkog oblika prideva. Konstrukicje tipa кофе с молоком..Еда. ТЕСТ. Магазинаы. Продовольственные.Imperativ. Partitivni genitiv. Konstrukcije tipa бутылка молока.Glagol купить sa prefiksima.На рынке. Я иду за покупками. Konstrukcije tipa килограм яблок. . Glagol kupit4 sa prefiksima. Glagol взвешивать.Промтоварные магазины. В универмаге. Glagol мерить. Konstrukcije tipa 5 рублей, 5 евро. Сколько стоит?Магазины. ТЕСТМагазины Супермаркет. Završni ispitOvjera semestra i upis ocjenaDopunska nastava i poravni ispitni rok





Navesti obaveze studenata u toku nastave: Student je dužan da redovno pohađa časove vježbi, radi domaće zadatke i polaže kolokvijum.Literatura: A.A.. Akiìna, Russkiy re[evoy wtiket, Moskva, Izd. Russkiy xz3k, Moskva.N.A. Lobanova, I.P. Slesareva, U[ebnik russkogo xz3ka dlx inostrann3h studentov-filologov. Perv3y god obu[enix. Moskva. М.Киршова, Д. Керкез Говорим по-русски и переводим 1, Подгорица, 2006. Radmilo Marojević, Gramatika ruskog jezika, Zavod za izdavanje udzbenika, Beograd; D.Rudan, M.Dobrić, Davayte lu[è govotit4 po-russki, I i II dio; S Havronjna, Govorite ruski; Aleksandar Terzić, B.Trbojević Kerečki, Hrestomatija ruskih književnih tekstova, Beograd, 1995.g. Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Prisustvo nastavi - 5 poena; 3 testa po 10 poena - ukupno 30 poena; čitanje i prevođenje - 5 poena; usvojenost leksičko – gramatičkih kategorija - 5 poena; usvojenost govornih struktura - 5 poena; Završni ispit - 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako student sakupi 51 poen.

Posebne naznake za predmet: Postojeća literatura se dopunjuje tekstovima sa interneta.Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof.dr Marijana Kiršova, doc. dr Jelena Zikova, mr Dragana Kerkez, Vesna VukićevićNapomena: Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studenti će dobiti na početku semestra.

73

Naziv predmeta: SAVREMENI ŠPANSKI JEZIK I


OBAVEZNI II 8 2+6

Studijski programi za koje se organizuje : Osnovne akademske studije MEĐUNARODNA SARADNJA I STRANI JEZICI, 6 semestara, 180 ECTS kredita


Ciljevi izučavanja predmeta: Ovladavanje spanskim jezikom na pocetnom nivou (A2 Marco de referencia europeo). Upoznavnje sa sociokulturnim hispanskim prostorom.




VII nedjeljaVIII nedjeljaIX nedjeljaX nedjeljaXI nedjeljaXII nedjeljaXIII nedjeljaXIV nedjeljaXV nedjeljaXVI nedjeljaZavršna nedjeljaXVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestra1. Unidad 1 2. Unidad 2 3. Unidad 3 4. Unidad 4 5. Unidad 5 6. Repaso (1-5)7. Slobodna nedjelja8. Kolokvijum9. Unidad 6 10. Unidad 7 i 811. Unidad 9 i 10 12. Unidad 11 13. Unidad 1214. Repaso (6-12)15. Revision16. Zavrsni ispit



Nedjeljno U semestru

3 kredita x 40/30 = 4 sati Struktura:2 sati predavanja0 sati vježbi2 sati individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije

Nastava i završni ispit: (4 sati) x 16 = 64 sati Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (4 sati) = 8 satiUkupno opterećenje za predmet: 3 x 30 = 90 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 64 sati (nastava) + 8 sati (priprema) + 18 sati (dopunski rad)


Оbavezna literatura:

Cortés, Maximiano, Gramática y recursos comunicativos 1 (A1-A2), Santillana, Madrid, 2007.Equipo Prisma (2002): Prisma continua. Libro del alumno. Madrid: Edinumen.- (2002), Prisma continua. Libro de ejercicios. Madrid: Edinumen.Matte Bon, Francisco (1995), Gramática comunicativa del español, vol. I y II. Edelsa: Madrid.VV.AA. (2005): Gramática básica del estudiante de español. Madrid: Difusión.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Pismeni ispit: 40 bodova (Test de gramática 40, Comprensión de lectura 5, Comprensión auditiva 5, Prueba de expresiń escrita 10) Zadaci, prisustvo i aktivnost: 10 bodova (Zadaci 45, prisustvo i aktivnost 5)Kolokvijum: 30 bodovaUsmeni ispit: 15 bodovaPrelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poenUkupan broj poena 100




74

Naziv predmeta: SAVREMENI ITALIJANSKI JEZIK II


OBAVEZNI II 8 2+6


Uslovljenost drugim predmetima:U drugom semestru nema uslova za prijavljivanje i slušanje.

Ciljevi izučavanja predmeta: Ovladavanje osnovima italijanskog jezika iz oblasti fonetike, morfologije i sintakse.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Julijana Vučo, redovni profesor, Vera Tomanović, mr Gordana Bojičić, mr Cvijeta Brajičić, mr Lejla Dizdarević

Metod nastave i savladanja gradiva:Vežbe, konsultacije, kolokvijumi, učenje/priprema za završni ispit

Sadržaj predmeta:

Pripremne nedjeljeI nedjejlaII nedjeljaIII nedjeljaIV nedjeljaV nedjeljaVI nedjeljaVII nedjeljaVIII nedjeljaIX nedjeljaX nedjeljaXI nedjeljaXII nedjelja

XIII nedjeljaXIV nedjeljaXV nedjelja


XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestra: 1 Unità 11: Un concerto 2. Prima di... cominciare 3. Unità 1: Esami ... niente stress!

4. Unità 2. Soldi e lavoro5. Unità 3: In viaggio per l’Italia

6. Esercizi7. Slobodna nedjelja

8. Test9. Unità 4: Un po' di storia

10. Unità 5: Stare bene11. Unità 6: Andiamo all'opera?12. Esercizi 13. Kolokvijum 14. Unità 7: Andiamo a vivere in campagna

15. RicapitulazioneZavrsni ispit Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok


nedjeljno

8 kredita x 30/40 = 10h 35 min2 sata predavanja i 6 sati vežbanja2h 35 min samostalnog rada

u semestruNastava i završni ispit: 16 x 10h 35 min=170h 10 minNeophodne pripreme: 2 x 10h 35 min=21h 10 minUkupno sati za predmet: 8 x 30 = 240hDopunski rad: 48h 40minStruktura opterećenja: 170h 10 min (nastava) 21h 10 min (priprema) 48h 40 min (dopunski rad)=240 h


Literatura: Udžbenik: a) Josip Jernej, Konverzaciona talijanska gramatika; b) Saša Moderc, Gramatika italijanskog jezika; c) T. Marin, S. Magnelli – Nuovo progetto italiano 1 (libro dello studente e quaderno degli esercizi), livello elementare A1-A2 ; T. Marin, S. Magnelli – Nuovo progetto italiano 2 (libro dello studente e quaderno degli esercizi), livello intermedio B1-B2Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:Aktivno učešće na časovima prisustvo, domaći zadaci, zainteresovanost i kreativnost na času - 5 poenaTest 10 poenaKolokvijum 35 poenaZavršni ispit 50 poenaPrelazna ocena se dobija ako se kumulativno sakupi 51 poenUkupan broj poena 100

OCJENA E D C B A

BROJ BODOVA

51 – 60 61 – 70 71 – 80 81 – 90 91 - 100


Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Julijana Vučo, Vera Tomanović, Gordana Bojičić,


75

Naziv predmeta: SAVREMENI FRANCUSKI JEZIK II


obavezni II 8 2P +6VStudijski programi za koje se organizuje :Osnovne akademske studije MEĐUNARODNA SARADNJA I STRANI JEZICI, 6 semestara, 180 ECTS kredita

Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovovljenosti drugim predmetima, ali je poželjno da studenti imaju znanje jezika do nivoa II kursa kako bi pratili nastavu.

Ciljevi izučavanja predmeta: Ovladavanje gramatičkim strukturama i jezičkim vještinama (slušanje, govor, pisanje, čitanje, medijacija) i aktivno služenje jezikom u svakodnevnim situacijama i na poslu.Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc. dr Milan Barac-nastavnik, mr Danijela Ljepavić, Mr Jasmina Nikčević, lektor,strani lektor-saradnici.Metod nastave i savladavanja gradiva: Vježbe, konsultacije, test, seminarski rad, kolokvijum.

Sadržaj predmeta:


Priprema i upis semestra.Upoznavanje studenata sa programom, podjela tema za seminarski rad.Diktat 1/pravopis; prevođenje, vještine (CE, CO, EE, EO)Diktat 2/pravopis; prevođenje, vještine (CE, CO, EE, EO)Diktat 3/pravopis; prevođenje, vještine (CE, CO, EE, EO)Diktat 4/pravopis; prevođenje, vještine (CE, CO, EE, EO)Diktat 5/pravopis; prevođenje, vještine (CE, CO, EE, EO)Slobodna nedjeljaTEST – (zaokružiti ili upisati tačan odgovor, prevod rečenica u oba smjera, CO, EE)Diktat 6/pravopis; prevođenje, vještine (CE, CO, EE, EO)Diktat 7/pravopis; prevođenje, vještine (CE, CO, EE, EO)Diktat 8/pravopis; prevođenje, vještine (CE, CO, EE, EO)Diktat 9/pravopis; prevođenje, vještine (CE, CO, EE, EO) Predavanje seminarskog rada, priprema za kolokvijum.KOLOKVIJUM - (diktat, transkripcija, prevod rečenica i kraćeg teksta u oba smjera, CO; EE);Ocjena seminarskih radovaDiktat 10/pravopis; prevođenje, vještine (CE, CO, EE, EO)Završni ispit (CE, EO)

Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok – (kolokvijum+završni ispit)





Studenti su obavezni da pohađaju nastavu; završni ispit se polaže pismeno i usmeno. Student ne može da pristupi završnom ispitu ako nije radio kolokvijum i seminarski rad.Literatura:Bescherelle, L’ortographe pour tous, Hatier, Paris, 1997; Pera Polovina,Francuski pravopis, Filološki fakultet, Beograd, 1984; Claire Miquel, Communication progressive du français-niveau intermédiaire, CLE International, Paris , 2003-4; ili neka druga francuska metoda – srednji kurs, G.-D. de Salins,Grammaire pour l'enseignement/apprentissage du FLE; Didier, Paris, 1996. Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

- Kolokvijum - 30 poena- Seminarski rad – 10 poena- Prisustvo i aktivnost, test - 10 poena (2+3+5)- Završni ispit 50 poena


76

Naziv predmeta: SAVREMENI NJEMAČKI JEZIK II


obavezni II 8 2P + 6VStudijski programi za koje se organizuje:Osnovne akademske studije MEĐUNARODNA SARADNJA I STRANI JEZICI, 6 semestara, 180 ECTS kredita

Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavlijvanje i slušanje predmetaCiljevi izučavanja predmeta: Sticanje vještina razumijevanja govora i pisanog teksta, ovladavanje pismenim i usmenim izražavanjem na njemačkom jeziku, sticanje osnovnih znanja iz gramatike njemačkog jezika. Uvježbavanje studenata da na tekstovima iz oblasti književnosti i publicistike uočavaju i klasifikuju prevodilačke probleme i da ih shodno situaciji rješavaju i prenose na srpski jezik.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: strani lektori sa Studijskog programa za njemački jezik, saradnici: mr Mihaela Lalić, Nataša Matijević, strani lektor Metod nastave i savladavanja gradiva: Vježbe, konsultacije, samostalna izrada domaćih zadataka, samostalna izrada kontrolnih testova na času.

Sadržaj predmeta:




XVI nedjelja

XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestraRazumijevanje govora i pisanog teksta; usmene i pismene vježbe; gramatika u primjeni; konverzacija Razumijevanje govora i pisanog teksta; usmene i pismene vježbe; gramatika u primjeni; konverzacija Razumijevanje govora i pisanog teksta; usmene i pismene vježbe; gramatika u primjeni; konverzacija Razumijevanje govora i pisanog teksta; usmene i pismene vježbe; gramatika u primjeni; konverzacija Razumijevanje govora i pisanog teksta; usmene i pismene vježbe; gramatika u primjeni; konverzacijaRazumijevanje govora i pisanog teksta; usmene i pismene vježbe; gramatika u primjeni; konverzacijaSlobodna nedjelja Periodična provjera znanjaRazumijevanje govora i pisanog teksta; usmene i pismene vježbe; gramatika u primjeni; konverzacija Razumijevanje govora i pisanog teksta; usmene i pismene vježbe; gramatika u primjeni; konverzacija Razumijevanje govora i pisanog teksta; usmene i pismene vježbe; gramatika u primjeni; konverzacija Razumijevanje govora i pisanog teksta; usmene i pismene vježbe; gramatika u primjeni; konverzacija Periodična provjera znanja Razumijevanje govora i pisanog teksta; usmene i pismene vježbe; gramatika u primjeni; konverzacija Razumijevanje govora i pisanog teksta; usmene i pismene vježbe; gramatika u primjeni; konverzacija Završni ispit


Nedjeljno


U toku semestra

Nastava i završni ispit: (10 sati i 40 minuta) x 16 = 170 sati i 40 minuta

Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (10 sati i 40

minuta) = 21 sati i 20 minuta

Ukupno opterećenje za predmet: 8 x 30 = 240 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 170 sati i 40 minuta (nastava) + 21 sati i 20 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)



Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Ocjenjuju se: provjere znanja ukupno 40 poena;domaći zadatak sa 5 poena, prisustvo sa 5 poena Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen.




77

Naziv predmeta: ENGLESKA KNJIŽEVNOST I CIVILIZACIJA II


Obavezni 2 3 2P Studijski programi za koje se organizuje :Osnovne akademske studije MEĐUNARODNA SARADNJA I STRANI JEZICI, 6 semestara, 180 ECTS kredita


Ciljevi izučavanja predmeta:Cilj ovog predmeta je upoznavanje studenata osnovnim književnim tokovima i pravcima, kao i najznačajnijim kulturnim i civilizacijskim događajima na prostoru Velike Britanije koji su značajno uslovljavali književne pojave.

Ime i prezime nastavnika: Prof. dr Marija KneževićMetod nastave i savladavanja gradiva:

Predavanja, čitanje zadate literature, pisanje domaćih zadataka, interaktivni rad.

Sadržaj predmeta:Pripremne nedjeljeI nedjeljaII nedjeljaIII nedjeljaIV nedjeljaV nedjeljaVI nedjeljaVII nedjeljaVIII nedjeljaIX nedjeljaX nedjeljaXI nedjeljaXII nedjeljaXIII nedjeljaXIV nedjeljaXV nedjeljaXVI nedjeljaZavršna nedjeljaXVIII-XXI nedjelja

Zreli viktorijanski period u poeziji: Alfed Tenison. Izbor iz poezijeRobert Brauning. Izbor iz poezijeZreli viktorijanski roman. Portret jedne dame, Henri DžejmsSrce tame, Džozef KonradSlika Dorijana Greja, Oskar VajldRevizijaSlobodna nedjeljaKolokvijumModerno doba. Modernizam u književnosti. ImažistiT. S. Eliot. Izbor iz poezije.V. B. Jejts. Izbor iz poezijeModerni engleski roman. Ka svjetioniku, Virdžinija VulfPortret umjetnika u maldosti, Džejms DžojsZaljubljene žene, D. H. LorensPostmoderna situacija u književnosti. Artur i Džordž, Džulijan Barns Završni ispit Ovjera semestra i upis ocjena





Nastava i završni ispit: (4 sati) x 16 = 64 sati Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (4 sati) = 8 satiUkupno opterećenje za predmet: 3 x 30 = 90 sati

Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 64 sati (nastava) + 8 sati (priprema) + 18 sati (dopunski rad)


Literatura: Knežević, Marija i Aleksandra Nikčević Batrićević, Reader's Companion to Victorian Literature, PodgoricaKoljević, Svetozar. Engleski pesnici XX veka, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, BeorgadKoljević, Svetozar, Engleski romansijeri XX veka, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, BeorgadKostić, Veselin et al. Engleska književnost III, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beorgad

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - Prisustvo nastavi - 5 poena- Domaći zadatak x 2 – 10 poena- Kolokvijum – 35 poena- Završni ispit se ocjenjuje sa 50 poena

Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.

Posebna naznaka za predmet: Nastava se izvodi na maternjem i engleskom jeziku.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Marija Knežević

Napomena:

78

Naziv predmeta: ITALIJANSKA KNJIŽEVNOST I CIVILIZACIJA IIStatus predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova

obavezni II 3 2PStudijski programi za koje se organizuje:Osnovne akademske studije MEĐUNARODNA SARADNJA I STRANI JEZICI, 6 semestara, 180 ECTS kreditaUslovljenost drugim predmetima: Nema uslovovljenosti drugim predmetima

Ciljevi izučavanja predmeta (prvi semestar): Predmet ima za cilj da studenta upozna sa osnovnim tokovima razvoja italijanske književnosti do sredine 20. vijeka, najznačajnijim piscima i njihovim najvažnijim djelimaIme i prezime nastavnika: prof. dr Vesna Kilibarda, mr Olivera PopovićMetod nastave i savladavanja gradiva: predavanja, seminari, konsultacije

Sadržaj predmeta

Pripremne nedjeljeI nedjeljaII nedjeljaIII nedjeljaIV nedjeljaV nedjeljaVI nedjeljaVII nedjeljaVIII nedjeljaIX nedjeljaX nedjeljaXI nedjeljaXII nedjeljaXII nedjeljaXIV nedjeljaXV nedjelja

Završne nedjelje


Barok: periodizacija i obilježjaIluminizamK. GoldoniĐ. PariniV. AlfijeriU. FoskoloSlobodna nedjeljaKolokvijumRomantizam: periodizacija i obilježjaA. Manconi, Đ. LeopardiĐ. VergaG. DanuncioL. PirandeloI. Svevo, A. Moravia Završni ispit


Nedjeljno3 kredita x 40/30 = 4 sataStruktura: 2 sata predavanja



Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, rade samostalno radove u pisanoj formi i polažu periodične provjere znanja. Završni ispit se polaže usmeno.

Literatura: Frano Čale–Mate Zorić, Talijanska književnost, Povijest svjetske književnosti, Mladost, Zagreb, 1974, tom. 4; Đulio Feroni, Istorija italijanske književnosti, CID, Podgorica, 2005.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:Aktivnost na času, priprema i prezentacija zadatog materijala, kolokvijumi Završni ispit: 50 poena

OCJENA E D C B ABROJ

BODOVA 51-60 61-70 71-80 81-90 91-100

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Vesna Kilibarda

79

Naziv predmeta: RUSKA KNJIŽEVNOST I CIVILIZACIJA II


Obavezni 1 3 2P Studijski programi za koje se organizuje :Osnovne akademske studije MEĐUNARODNA SARADNJA I STRANI JEZICI, 6 semestara, 180 ECTS kredita


Ciljevi izučavanja predmeta: Razumijevanje istorije, analiza umjetničkih djela i umijeće opšte kulturološke interpretacije. Upoznavanje osnovnih razdoblja, najvažnijih predstavnika i djela stare ruske književnosti i ruske književnosti XVIII v., kao i razumijevanje logike njihovog istorijskog razvoja i međusobnih veza. Usvajanje specifičnog ruskog vokabulara. Razvijanje vještine usmenog izlaganja.

Ime i prezime nastavnika: Doc. Dr Tatjana Jovović

Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, diskusija, interaktivni rad sa studentima, prezentacije, korištenje štampanih i video materijala


Geografsko-istorijske dominante ruske kulture. Paganstvo. Folklor.Kultura Kijevske Rusije. Primanje hrišćanstva. Stara ruska književnost i njeni žanroviKnjiževnost perioda feudalne rascjepkanosti. Spjev o Igorovom pohodu. Kultura Novgorodske i Moskovske kneževineEpoha Petra Velikog. Ruski klasicizam. Lomonosov: Разговор с АнакреономVladavina Katarine Velike. Epoha prosvjetiteljstvaSentimentalizam. N.M. Karamzin: БеднаяSlobodna nedjeljaIstorijske prilike početkom XIX vEpoha romantizma. Estetika romantizma. Žukovski i Baćuškov. Dekabristički ustanakA.S. Puškin: Цыгане; Медный всадникA.S. Puškin: Капитанская дочкаM. J. Ljermontov: Герой нашего времениKolokvijumN. V. Gogolj: Сорочинская ярмарка; Вечер накануне Ивана КупалaN. V. Gogolj: Шинель; Ревизор Završni ispit Ovjera semestra i upis ocjena




Nedjeljno

Nastava i završni ispit:(2 sata i 40 minuta)x16=42 sata i 40 min Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija,upis,ov jera) 2x (2 sata i 40 min)= 5 sati i 20 minUkupno opterećenje za predmet 2x30=60 satiDopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku,uklju čujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 12 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za pred met) Struktura opterećenja: 42 sata i 40 min(nastava)+5 sati i 20 min (priprema)+ 12 sati( dopunski rad)


Literatura: Dž. Bilington, Ikona i sekira, Beograd 1988; 1996–2002; Moderna ruska kultura, CID, Podgorica, 2007; M. Stojnić: Ruska civilizacija, Beograd, 1994; Istorija Rusije, Clio, 2003; Допетровская Русь, Вече, М., 2005; Славянская мифология. Словарь. М. 1995, Mila Stojnić i grupa autora, Ruska književnost 1-2, Svjetlost i Nolit, Sarajevo i Beograd, 1978; История русской литературы XIX века, поg реgакцией Н.М. Фортунатова, Высшая школа, 2008 Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Student je obavezan da redovno pohađa nastavu, radi kolokvijum, domaće zadatke i referate i aktivno učestvuje u diskusijama. U toku semestra može osvojiti maksimalno 50 bodova, a na završnom ispitu još dodatnih 50 bodova. Da bi položio ispit potrebno je da sakupi najmanje 51 bod.. Posebna naznaka za predmet: Nastava se izvodi na maternjem i ruskom jeziku.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc. dr Tatjana Jovović

Napomena:

80

Naziv predmeta: FRANCUSKA KNJIŽEVNOST I CIVILIZACIJA II

Status predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova

obavezni obavezni II 3 2PStudijski programi za koje se organizuje: Osnovne akademske studije MEĐUNARODNA SARADNJA I STRANI JEZICI, 6 semestara, 180 ECTS kreditaUslovljenost drugim predmetima: Nema uslovovljenosti drugim predmetima

Ciljevi izučavanja predmeta (drugi semestar): Upoznavanje sa osnovnim geografsko-civilizacijskim karakteristikama i ključim odlikama savremenog francuskog društva. Ime i prezime nastavnika: Doc. dr Dragan Bogojević-nastavnikMetod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, test, seminarski rad, konsultacije.

Sadržaj predmeta



Završne nedjelje

Priprema i upis semestra.Heksagon: reljef, klima, stanovništvo, identitet, duh, administrativna organizacija.Ille-de-France i Pariz. Zapad i Sjever: Bretanja, Normandija, Zemlje Loare, Kale, Pikardija, Šampanja-Ardeni.Istok i Centar: Lorena, Alzas, Burgonja, Franš-konte, Centar, Poatu-Šarant, Limuzen, Overnja.Jugoistok i Jug: Akvitena, Midi-Pirineji, Rona-Alpi, Provansa-Azurna obala, Langdok-Rusijon, Korzika, DOM i TOM.Slobodna nedjeljaKolokvijum (test).Od Galije do Francuske: dinastije, revolucije, republike...Frankofonija. Francuska i Evropska Unija.Pop kultura, film, šansone, strip.

Razonoda, škola, porodica, sport, praznici.

Gastronomija i kuhinja.

Završni ispit (usmeno ispitivanje)



Nedjeljno


Struktura:

2 sata predavanja



Studenti su obavezni da pohađaju nastavu i urade seminarski rad. Završni ispit se polaže usmeno. Studenti ne mogu pristupiti završnom ispitu ako nisu uradili seminarski rad.Literatura: Marie-Madeleine Fragonard: Précis d'histoire de la littérature française, Didier, Paris, 1981; Ross Steel: Civilisation progressive du français, CLE International, Paris, 2002; La France de toujours, Nelly Mauchamp, Clé Internationale, Paris 2004; Slobodan i Gordana Vitanović: Francuska civilizacija, Centar za geopoetiku, Beograd, 1996; Moderna francuska kultura, Nikolas Hjuit, CID, Podgorica, 2007; Rois, Reines et favorites de l’Histoire de France, Philippe Valode, l’Archipel, Paris, 2002. Na početku semestra studenti će dobiti širi spisak literature.Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

- kolokvijum (test) 20 poena- seminarski 20 poena- aktivnost i prisustvo 10 poena (7+3)- završni ispit 50 poena


81

Naziv predmeta: NJEMAČKA KNJIŽEVNOST I CIVILIZACIJA IIBroj ECTS kredita Fond časova

3 2PStudijski programi za koje se organizuje:Osnovne akademske studije MEĐUNARODNA SARADNJA I STRANI JEZICI, 6 semestara, 180 ECTS kreditaUslovljenost drugim predmetima: Nema uslovovljenosti drugim predmetima

Ciljevi izučavanja predmeta (drugi semestar): Upoznavanje sa osnovama kulturno-istorijskog razvoja na njemačkom govornom području, sa glavnim tokovima istorije ideja – književnosti, umjetnosti, muzike, filozofije i društva od početka 19. do pred kraj 20. vijeka. Ime i prezime nastavnika:prof. dr Slobodan Grubačić, mr Jelena KneževićMetod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, pisani samostalni rad, domaći rad, konsultacije.

Sadržaj predmeta

Pripremne nedjeljeI nedjelja

II nedjeljaIII nedjelja

IV nedjeljaV nedjeljaVI nedjeljaVII nedjeljaVIII nedjelja

IX nedjeljaX nedjelja

XI nedjelja XII nedjeljaXIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

Završne nedjelje

Priprema i upis semestra.Između restauracije i revolucije: od Bečkog kongresa do 1848. Bidermajer. Bečki Burgtheater i pučko pozorište.Merike, Mocartovo putovanje za Prag. Predmartovsko doba, pokret Mlada Njemačka. Hajne.Materijalizam u filozofiji. Fojerbah, Marks. Ideja progresa. Nastanak jedinstvene njemačke države. Bizmark. Berlinski kongres. Realizam u književnosti. Razvoj romana. Majer, Štorm, Fontane, Efi Brist. Naturalizam.Slobodna nedjeljaVoluntaristička filozofija: Šopenhauer i Niče. Istorizam u filozofiji. Vagner. Smjena stoljeća. Dekadencija buržuazije i romana kao književne forme. Tomas Man: Budenbrokovi. Beč na početku XX vijeka. Prvi svjetski rat. Raspad Austrougarske monarhije. Likovna secesija u umjetnosti. Jugendstil. Frojd i psihoanaliza. Stilski pluralizam u književnosti i umjetnosti. Impresionizam i simbolizam u književnosti, Rilke. Ekspresionistička drama i poezija ekspresionizma. Deblin, Berlin Aleksandarplac. Ekspresionizam u likovnoj umjetnosti. Grupe Plavi jahač i Most. Bauhaus. Razvoj filmske umjetnosti. Kafka. Proces i kratka priča. Vajmarska republika. Dolazak nacionalsocijalista na vlast. Kultura egziluTomas Man. Čarobni brijeg.Drugi svjetski rat. Posleratna podjela Njemačke. Razvoj kulture i umjetnosti u BDR. Poezija posle Aušvica. Kratka priča. Radio-drama. Roman '60-tih godina. Književnost DDR-a. Breht. Mirna revolucija, pad Berlinskog zida i ponovno ujedinjenje Njemačke. Njemačka u EU. Savremena kulturna stremljenja. Pop i rep kultura. Završni ispit (usmeno ispitivanje).



Nedjeljno


Struktura:

2 sata predavanja


U semestru


Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, rade samostalno radove u pisanoj formi i polažu periodične provjere znanja. Završni ispit se polaže usmeno. Literatura: Slobodan Grubačić, Istorija nemačke kulture, Novi Sad, 2002. Fric Martini, Istorija njemačke književnosti, Beograd, 1970. Zoran Konstantinović i grupa autora, Njemačka književnost I i II, Sarajevo-Beograd, 1980.W.Gössmann, Deutsche Kulturgeschichte im Aufriss, München 1970Savremena njemačka kultura, Podgorica CID: 2010. Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

- Ocjenjuju se: provjere znanja ukupno 35 poena; pisani zadaci sa 10 poena, prisustvo 5 poena, usmeni ispit 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen.


82

Naziv predmeta: ŠPANSKA KNJIŽEVNOST I CIVILIZACIJA 2


OBAVEZNI 2 3 2+0



Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa najvažnijim tokovima u španskoj književnosti od 1700. godine do danas u kontekstu istorijskih zbivanja kao i sa najvažnijim tokovima u španskoj umjetnosti (arhitektura, likovna umjetnost, muzika, film)Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Radivoje Konstantinović i Mr Ivana Kovač, lektorMetod nastave i savladavanja gradiva: predavanja, konsultacije, radionice, učenje za završni ispitSadržaj predmeta:


II nedjeljaIII nedjeljaIV nedjeljaV nedjeljaVI nedjeljaVII nedjeljaVIII nedjeljaIX nedjeljaX nedjeljaXI nedjeljaXII nedjeljaXIII nedjeljaXIV nedjeljaXV nedjeljaXVI nedjeljaZavršna nedjeljaXVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestra1. Književnost XVIII vijeka. Neoklasicizam. Leandro Fernández de Moratín: Djevoijačko „da“2. Romantizam.Gustavo Adolfo Bécker. Rosalia de Castro. José Zorilla: Don Juan Tenorio3. Realizam: Pedro de Alarcón, José María de Pereda. Juan Valera. Benito Pérez Galdós: Tristana.

Naturalizam. Emilia Pardo Bazán. Modernizam. Juan Ramón Jiménez4. Generacija 1898. Miguel de Unamuno, Ramón del Valle-Inclán, Pio Baroja, Antonio Machado5. Generacija 1927. Jorge Guillén. Vicente Aleixandre. Rafael Alberti. Luis Cernuda. Federico García

Lorca: Romancero gitano

6. Od preistorije do baroka i manirizma u likovnoj umjetnosti i arhitekturi.7. Slobodna nedjelja

8. Veliki stvaraoci: Diego Velázquez, Estebán Murillo, El Greco. Klasicizam i romantizam u slikarstvu. F. Goya.

9. Avangardni pokreti. Veliki stvaraoci: Antonio Gaudí, Pablo Picasso, Salvador Dalí.10. Savremena književnost. Roman: Camilo José Cela.Juan Goytisolo. Poezija : Blas de Otero11. Hispanoamerički roman. Juan Rulfo. Miguel Ángel Asturias. Bioy Casares. Julio Cortázar.

Hispanoamerička poezija. Rubén Darío. Octavio Paz. Pablo Neruda: Sunce u repu vjetra12. Jorge Luis Borges. Život i djelo13. Magični realizam. Gabriel García Márquez: Cien años de soledad

14. Hispanoamerički roman: Alejo Carpentier, Ernesto Sábato, Carlos Fuentes, Mario Vargas Llosa.15. Umjetnost Hispanske Amerike. Pozorište, film, muzika. Manuel de Falla.16. Završni ispit. Ovjera semestra i upis ocjena . Dopunska nastava i popravni ispitni rok


Nastava i završni ispit:(2 sata i 40 minuta)x16=42 sata i 40 min Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija,upis,ovjera) 2x (2 sata i 40 min)= 5 sati i 20 minUkupno opterećenje za predmet 2x30=60 satiDopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku,uklju čujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 12 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za pred met) Struktura opterećenja: 42 sata i 40 min(nastava)+5 sati i 20 min (priprema)+ 12 sati( dopunski rad)

Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, pripremaju se i aktivno učestvuju na časovima tumačenja tekstova, napišu obavezni seminarski rad i učestvuju u raspravi radova ostalih kolega koji se analiziraju na času.

Оbavezna literatura:Ljiljana Pavlović-Samurović, Dalibor Soldatić, Španska književnost I, Sarajevo: Svjetlost, Beograd: Nolit, 1985. Фе Бахо Алварес и Хулио Хил Пeћароман: Историја Шпаније, Београд, Клио, 2003.Ricardo Gullón, Diccionario de literatura española e hispanoamericana.2.T, Madrid: Alianza Editorial, 1993.Nikola Samardžić, Istorija Španije: od Altamire do današnjih dana, Beograd: Plato, 2003.H.W.Janson: Istorija umetnosti, Prosveta, Beograd, 1996.Viljem Preskot: Istorija osvajanja Meksika, Utopija, Beograd, 2004.Beatris Komelja: Španska inkvizicija, Klio, Beograd, 2003.Migel Huan Pajan: Savremeni španski film, Klio, Beograd, 2004.Emilio Garsija Gomes: Mavarska Španija u Bernard Luis: Svijet islama, Jugoslovenska revija-Vuk Karadžić, Beograd, 1979.Silvia Izquierdo-Todorović, Introducción a la Civilización Latinoamericana = Uvod u latinoameričku civilizaciju. Belgrado: Megatrend Universidad de Ciencias Aplicadas = Beograd: Megatrend univerzitet primenjenih nauka, 2005. Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: prisustvo i aktivno učešće na časovima ( tumačenje tekstova) 15 poena; 2 eseja:10 poena; izrada seminarskog rada 15 poena; analiza seminarskih radova 10 poena; završni ispit 50 poenaPrelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen.


Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof.dr Radivoje Konstantinović


83

Naziv predmeta: FUNKCIONALNA PISMENOST II


Obavezni II 4 2 P + 2 V Studijski programi za koje se organizuje: Osnovne akademske studije MEĐUNARODNA SARADNJA I STRANI JEZICI, 6 semestara, 180 ECTS kredita

Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovovljenosti drugim predmetima

Ciljevi izučavanja predmeta: Studenti će uočiti i razumjeti suštinu funkcionalne pismenosti kroz analizu i razumijevanje vještina čitanja i pisanja; razumjeće različite strategije čitanja i proces učenja putem čitanja; razumjeće kako nastaje dobar tekst − principi tekstualnosti i stil i jezik (gramatika i pravopis) u tekstu i znati da praktično primijene naučeno.Ime i prezime nastavnika i saradnika: dr Dušanka PopovićMetod nastave i savladanja gradiva: predavanja, vježbe, seminarski radovi, domaći zadaci, konsultacije



Upoznavanje, priprema i upis semestra

1. Čitanje kao proces 2. Čitanje i vrste čitanja; istraživanja i analize vještine čitanja3. Čitanje i razumijevanje neumjetničkih tekstova 4. Čitanje i razumijevanje umjetničkih tekstova 5. Kolokvijum I6. Elektronički tekstovi i elektroničko čitanje7. Funkcionalna pismenost i stvaranje teksta8. Slobodna nedjelja9. Pisanje i vrste pisanja10. Principi tekstualnosti − poces nastanka teksta I11. Principi tekstualnosti − poces nastanka teksta II12. Kolokvijum II13. Stilsko-jezičko oblikovanje usmenog i pisanog teksta I14. Stilsko-jezičko oblikovanje usmenog i pisanog teksta II

Završni ispit


Dopunska nastava i popravni ispitni rok


nedjeljno


Struktura:

1 sat i 30 minuta predavanja

1 sat i 30 minuta vježbi

2 sata i 20 minuta samostalnog rada uključujući i konsultacije

u semestru

Nastava i završni ispit: 16 x 5 sati i 20 minuta = 85 sati

Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera)

2 x 5 sati 20 minuta = 10 sati 40 minuta

Ukupno opterećenje za predmet 4 x 30 = 120 sati

Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita 24 sata 20 minuta

Struktura opterećenja: 85 sati (nastava) + 10 sati 40 minuta (priprema) + 24 sata 20 minuta (dopunski rad) = 120 sati

Obaveze studenata u toku nastave: Studenti su obavezni da redovno pohađaju nastavu, rade domaće zadatke, urade seminarski rad, polažu kojokvijum i završni ispit.

Literatura: Grosman, M. (2010): U obranu čitanja, čitatelj i književnost u 21. stoljeću. Zagreb: Facta.Pečjak, S. (1995): Ravni razumevanja in strategije branja. Trzin: Different.Pečjak, S.; Gradišar, A. (2002): Bralne učne strategije. Ljubljana: Zavod RS za šolstvoŽivković. D. (2001): Teorija književnosti sa teorijom pismenosti. Beograd: Izdavačka kuća Draganić.Kristal, D. (1987): Kembrička enciklopedija jezika. Beograd: Nolit.http://www.pisa.oecd.org/pages/0,2987,en_32252351_32235731_1_1_1_1_1,00.htmlOblici provjere znanja i ocjenjivanje: prisustvo nastavi i aktivnost na času: 20 poena, seminarski rad: 10 poena, kolokvijumi: (10+10) 20 poena, završni ispit: 50 poena; prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poena; završni ispit – 50 poenaPosebna naznaka za predmet:

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Dušanka Popović

84


12.2.3 TREĆI SEMESTAR

Naziv predmeta: SAVREMENI ENGLESKI JEZIK IIIŠifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova

Obavezni III 6 2P + 4V


Uslovljenost drugim predmetima: Uslov je polozen ispit iz Savremenog engleskog

Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje vještina razumijevanja govora i pisanog teksta, ovladavanje pismenim i usmenim izražavanjem na engleskom jeziku, usavršavanje i unapređivanje postojećeg znanja iz gramatike engleskog jezika. Uvježbavanje studenata da na tekstovima iz oblasti književnosti i publicistike uočavaju i klasifikuju prevodilačke probleme i da ih shodno situaciji rješavaju i prenose na srpski jezik i sa srpskog na engleski jezik.Ime i prezime nastavnika i saradnika: mr Dedović Dragana-lektor, mr Nenezić Milica - lektor, mr Vukićević Vanja-saradnik, mr mr Živković Branka- saradnik, Raičević Oksana – lektor, Đurčević Jocvana-honorarni saradnikMetod nastave i savladanja gradiva: Vježbe , konsultacije, samostalna izrada domačih zadataka, samostalna izrada kontrolnih testova na času.

Sadržaj predmeta: Pripremne nedjeljeI -VI nedjelja

VII nedjelja VIII nedjelja



XVIII-XIX nedjelja

XX nedjeljaXXI nedjelja

Priprema i upis semestra-Razumijevanje govora i pisanog teksta; usmene i pismene vježbe; gramatika u primjeni; prevod sa engleskog jezika;-slobodna;- I kolokvijum;-Razumijevanje govora i pisanog teksta; usmene i pismene vježbe; gramatika u primjeni; prevod sa engleskog jezika;- II kolokvijum;Analiza kolokvijuma i priprema za zavrsni ispit-Završni ispit- Ovjera semestra i upis ocjena

-Razumijevanje govora i pisanog teksta; usmene i pismene vježbe; gramatika u primjeni; prevod sa engleskog na srpski. Dopunska nastava.







Literatura: Tricia Aspinal (1999), Advanced Masterclass CAE, OUP; Thomson, A.J. & Martinet, A.V. A Practical English Grammar with Exercises 1& 2, OUP; Đorđević, R. (1996), Gramatika engleskog jezika;

Jednojezični rečnici engleskog jezika; Fawcett & Sandberg, Evergreen with Readings.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Ocjenjuju se: Tri testa sa po 10 poena (Ukupno 30 poena), Kolokvijum sa 20 poena, Završni ispit sa 50 poena.Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen.

Posebna naznaka za predmet: Vježbe sa izvode na engleskom jeziku, uz korištenje srpskog na vježbama prevođenja

sa engleskog na srpski. Ime i prezime saradnika koji su pripremili podatke: Dedović Dragana-lektor, mr Nenezić Milica-lektor, mr Vukićević Vanja-saradnik, Stonelake Pete-lektor, Jelena Vulanović - saradnikNapomena: Saradnici su izvršili izmjenu nastavnog programa u smislu da su, u okviru provjere znanja, umjesto nakadašnja tri testa koja su nosila najviše deset poena i završnog ispita formulisali program u okviru kojeg se provjera znanja izvodi putem dva kolokvijuma i završnog ispita, iz razloga što su na osnovu iskustva stečenog tokom rada sa studentima zaključili da je dovoljno sprovesti dvije provjere znanja tokom semestra, kako zbog strukture gradiva predviđenog za ovaj predmet, tako i zbog broja kredita koji isti nosi i planiranog opterećenja studenata tokom prvog, odnosno drugog semestra izučavanja Savremenog engleskog jezika.

85

Naziv predmeta: SAVREMENI RUSKI JEZIK III


Obavezan III 6 2P+4VStudidijski programi za koje se organizuje: Osnovne akademske studije MEĐUNARODNA SARADNJA I STRANI JEZICI, 6 semestara, 180 ECTS kredita

Uslovljenost drugim predmetima: nema

Ciljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj ovladavanje osnovnim jezičkim vještinama (slušanje, čitanje, pisanje, govor). Usvajanje osnovnih leksičko-gramatičkih struktura. Usvajanje osnovnih pravopisnih pravila. Rad sa rječnikom.

Ime i prezime nastavnika i saradnika dr Julija Kiršova Nenezić, mr Vesna Vukićević, mr Zdravko Babić, mr Mihail Hmeljevski,

Metod nastave i savladanja gradiva: Vježbe (govorne, leksičko-gramatičke, prevodjenje sa ruskog na srpski jezik, prevodjenje sa srpskog na ruski jezik, pismene vježbe(diktat, sastav), školska lektira).

Sadržaj predmeta:

I NedeljaТема: Погода. Времена года. Климат. Выражение определительных отношений в сложном предложении. ЛСГ: блеск, сияние... Суффиксы –ист(ый), -л(ый). Глаголы быть, бывать (с приствками), стихийный действия, состояние среды, обстановки

II nedelja Тема: Погода. Времена года. Климат.) Безличные предложения, выражающие явления природы.III nedelja Тема: Погода. Времена года. Климат. Безличные предложения, выражающие явления природы (продолжение).IV nedelja Тема: Погода. Времена года. Климат Безличные предложения, выражающие состояние человека. Выражние

взаимосвязи и взаимодействия явлений, процессов и событий. V nedelja Тема: Погода. Времена года. Климат. ТЕСТ.

VI nedelja Тема: Здоровье. Закалка организма. Glagoli жаловаться, болеть (paradigma i distribucija). Neodredjene zamenice sa partikulama –то, -нибудь.

VII nedjelja слобоgна неgјеља

VIII nedelja Тема: В поликлинике. В больнице..Glagol звать prefiksima. Somatizmi. Bezlicne recenice sa zancenjem psiho-fizickog stanja.

IX nedelja Тема: В аптеке. Izrazavanje uzroka u prostoj i slozenoj recenici.X nedelja. Тема: Здоровье. ТЕСТ. XI nedelja Тема: Виды спорта. Glagol играть sa perfiksima. Imenice sa sufiksima –щик, -ник, -ист.XII nedelja Тема: Физкультура. Соревнования. Namjerne rečenice sa veznikom чтобы, izrične rečenice sa veznikom что и чтобы. XIII nedelja Тема: Олимпийские игры. Konstrukcije tipa сорвнования по футболу. Izrazavanje rezultata borbe. XIV nedelja Тема: Спорт. Активный отдых. ТЕСТ. XV nedelja Самые популярные виды спорта в РФ и Черногории .XVI nedjalja Završni ispitZavršna nedjelja Ovjera semestra i upis ocjenaXVIII-XXI- Dopunska nastava i popravni ispitni rok

Opterećenje studentaNedjeljno U semestru

6 kredita x 40/30 = 8 sati



Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 128 sati (nastava) + 16 sati (priprema) + 30 sati (dopunskirad)

Student je dužan da redovno pohađa časove vježbi, radi domaće zadatke i polaže kolokvijum.

Literatura: A.A.. Akiìna, Russkiy re[evoy wtiket, Moskva, Izd. Russkiy xz3k, Moskva.N.A. Lobanova, I.P. Slesareva, U[ebnik russkogo xz3ka dlx inostrann3h studentov-filologov. Perv3y god obu[enix. Moskva.М.Киршова, Д. Керкез Говорим по-русски и переводим 1, Подгорица, 2006.Radmilo Marojević, Gramatika ruskog jezika, Zavod za izdavanje udzbenika, Beograd; D.Rudan, M.Dobrić, Davayte lu[è govotit4 po-russki, I i II dio; S Havronjina, Govorite ruski; Aleksandar Terzić, B.Trbojević Kerečki, Hrestomatija ruskih književnih tekstova, Beograd, 1995.g

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Prisustvo nastavi 5 poena; 3 testa po 10 poena (ukupno 30 poena); čitanje i prevođenje 5 poena; usvojenost leksičko – gramatičkih kategorija 5 poena; usvojenost govornih struktura 5 poena; završni ispit 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako student sakupi 51 poen.

Posebne naznake za predmet: Tekstovi za prevodjenje sa srpskog na ruski jezik i obratno uskladjeni su sa govornim temama.

86

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: dr Marijana Kiršova, doc. Jelena Zikova, mr Dragana Kerkez, Vesna Vukićеvić

Naziv predmeta: SAVREMENI ŠPANSKI JEZIK III


OBAVEZNI III 6 2+2Studijski programi za koje se organizuje: Osnovne akademske studije MEĐUNARODNA SARADNJA I STRANI JEZICI, 6 semestara, 180 ECTS kredita


Ciljevi izučavanja predmeta: Ovladavanje spanskim jezikom na srednjem nivou (B1 Marco de referencia europeo). Upoznavnje sa sociokulturnim hispanskim prostorom.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. mr Ivana Kovač Barett, Gemma Querol, lektorMetod nastave i savladavanja gradiva: predavanja, konsultacije, radionice, učenje za završni ispit

Sadržaj predmeta:



VII nedjeljaVIII nedjeljaIX nedjeljaX nedjeljaXI nedjeljaXII nedjeljaXIII nedjeljaXIV nedjeljaXV nedjeljaXVI nedjeljaZavršna nedjeljaXVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestra1. Unidad 1 2. Unidad 2 3. Unidad 2 4. Unidad 3 5. Unidad 36. Repaso (1-3)7. Slobodna nedjelja8. Kolokvijum9. Unidad 410. Unidad 411. Unidad 512. Unidad 5 13. Repaso (4-5)14. Entrevistas15. Entrevistas16. Zavrsni ispit







Оbavezna literatura:Equipo Prisma (2003): Prisma progresa. Libro del alumno. Madrid: Edinumen.- (2003), Prisma progresa. Libro de ejercicios. Madrid: Edinumen.Matte Bon, Francisco (1995), Gramática comunicativa del español, vol. I y II. Edelsa: Madrid

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Pismeni ispit: 40 bodova (Test de gramática 20, Comprensión de lectura 5, Comprensión auditiva 5, Prueba de expresión escrita 10) Zadaci, prisustvo i aktivnost: 20 bodova (Zadaci 15, prisustvo i aktivnost 5)Kolokvijum: 20 bodovaIntervju: 10 bodovaUsmeni ispit: 10 bodovaPrelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poenUkupan broj poena 100Posebnu naznaku za predmet:


87


Naziv predmeta: SAVREMENI ITALIJANSKI JEZIK III


OBAVEZNI III 6 2+4



Ciljevi izučavanja predmeta: Ovladavanje elementima morfologije i sintakse.

Ime i prezime nastavnika i saradnika:dr Saša Moderc, vanredni profesor, prof. Hajdana Vujanović, lektor, mr Maria Teresa Albano, lektor, mr Deja Piletic, saradnikMetod nastave i savladavanja gradiva:Vežbe, konsultacije, kolokvijumi, učenje/priprema za završni ispit

Sadržaj predmeta:


Priprema i upis semestra 1. Introduzione 2. Unità 8: Tempo libero e tecnologia 3. Unità 9: L'arte... è di tutti 4. Unità 10: Paese che vai problemi che trovi

5. Unità 11: Che bello leggere 6. Esercizi di traduzione7. Slobodna nedjelja 8. Test 9. Unità 1: Esami10. Unità 2: Animali domestici11. Unità 3: Spendaccioni12. Unità 4: No alla tv13. Kolokvijum

14. Ispravak kolokvijuma i razgovor sa studentima15. Unità 5: Favole al telefono16. Rekapitulacija i sistematizacija gradiva; rad sa Praktikumom


OPTEREĆENjE STUDENATA

nedjeljno

8 kredita x 30/40 = 10h 35 min2 sata predavanja i 6 sati vežbanja2h 35 min samostalnog rada

u semestruNastava i završni ispit: 16 x 10h 35 min=170h 10 minNeophodne pripreme: 2 x 10h 35 min=21h 10 minUkupno sati za predmet: 8 x 30 = 240hDopunski rad: 48h 40minStruktura opterećenja: 170h 10 min (nastava) 21h 10 min (priprema) 48h 40 min (dopunski rad)=240 h


Literatura: 1) Udžbenik: a) Saša Moderc, Gramatika italijanskog jezika; b) T. Marin, S. Magnelli – Nuovo progetto italiano 2 (libro dello studente e quaderno degli esercizi), livello intermedio B1-B2; c) T. Marin– Nuovo progetto italiano 3 (libro dello studente e quaderno degli esercizi), livello intermedio – avanzato B2-C1; d) Mila Samardžić i Saša Moderc,Praktikum za vježbe čitanja, tumačenja i prevođenja.



Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: dr Julijana Vuco, mr Gordana Bojicic

88


Naziv predmeta: SAVREMENI FRANCUSKI JEZIK III


obavezni III 6 2P+4VStudijski programi za koje se organizuje: Osnovne akademske studije MEĐUNARODNA SARADNJA I STRANI JEZICI, 6 semestara, 180 ECTS kredita

Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovovljenosti drugim predmetima, ali je poželjno da studenti imaju znanje jezika na nivou II kursa kako bi pratili nastavu.

Ciljevi izučavanja predmeta: Ovladavanje gramatičkim strukturama i jezičkim vještinama (slušanje, govor, pisanje, čitanje, medijacija) i aktivno služenje jezikom u svakodnevnim situacijama i na poslu.Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc. dr Mihailo Popović-nastavnik, mr Jasna Tatar, mr Danijela Ljepavić mr Jasmina Nikčević Glomazić- lektor, strani lektor-saradnici.Metod nastave i savladavanja gradiva: Vježbe, konsultacije, test, seminarski rad, kolokvijum.

Sadržaj predmeta:



Priprema i upis semestra.Upoznavanje studenata sa programom, podjela tema za seminarski rad.Diktat/leksika/prevođenje/vještine (CE, CO, EE, EO)Diktat/leksika/prevođenje/vještine (CE, CO, EE, EO)Diktat/leksika/prevođenje/vještine (CE, CO, EE, EO)Diktat/leksika/prevođenje/vještine (CE, CO, EE, EO)Diktat/leksika/prevođenje/vještine (CE, CO, EE, EO)Slobodna nedjeljaTEST – (zaokružiti ili upisati tačan odgovor - prevod kraćih tekstova u oba smjera, CO, EE)Diktat/leksika/prevođenje/vještine (CE, CO, EE, EO)Diktat/leksika/prevođenje/vještine (CE, CO, EE, EO)Diktat/leksika/prevođenje/vještine (CE, CO, EE, EO)Diktat/leksika/prevođenje/vještine (CE, CO, EE, EO) Predavanje seminarskog rada, priprema za kolokvijum.KOLOKVIJUM - (diktat, transkripcija, prevod kraćih tekstova u oba smjera, CO, EE); Ocjena seminarskih radova.Diktat/leksika/prevođenje/vještine (CE, CO, EE, EO)Završni ispit (CE, EO)







Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 128 sati (nastava) + 16 sati (priprema) + 30 sati (dopunski rd)

Studenti su obavezni da pohađaju nastavu; završni ispit se polaže usmeno. Student ne može da pristupi završnom ispitu ako nije radio kolokvijum i seminarski rad.Literatura:Bescherelle, L’ortographe pour tous, Hatier, Paris, 1997; Pera Polovina,Francuski pravopis, Filološki fakultet, Beograd, 1984; Claire Miquel, Communication progressive du français-niveau intermédiaire, CLE International, Paris , ili neka druga francuska metoda – srednji kurs, 2003-4;G.- D. de Salins,Grammaire pour l'enseignement/apprentissage du FLE; Didier, Paris, 1996. Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

- Kolokvijum - 30 poena- Seminarski rad – 10 poena - Prisustvo i aktivnost, test -10 poena (2+3+5)- Završni ispit - 50 poena

89


Naziv predmeta: SAVREMENI NJEMAČKI JEZIK III


OBAVEZNI III 6 2P+4V



Ime i prezime nastavnika i saradnika: strani lektori sa Studijskog programa za njemački jezik, saradnici: mr Mihaela Lalić, Ljubomir Ivanović, strani lektorMetod nastave i savladavanja gradiva: Vježbe, konsultacije, samostalna izrada domaćih zadataka, samostalna izrada kontrolnih testova na času.

Sadržaj predmeta:




XVI nedjelja

XVIII-XXI nedjelja



Nedjeljno


U toku semestraNastava i završni ispit: (10 sati i 40 minuta) x 16 = 170 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (10 sati i 40 minuta) = 21 sati i 20 minutaUkupno opterećenje za predmet: 8 x 30 = 240 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 170 sati i 40 minuta (nastava) + 21 sati i 20 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)





srpski.

90

Ime i prezime saradnika koji su pripremili podatke: mr Wenke Tannenberg


Naziv predmeta: POSLOVNI ENGLESKI JEZIK I


OBAVEZAN III 4 0P + 4V


Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta

Ciljevi izučavanja predmeta: Osposobljavanje studenata za samostalno korišćenje stručne literature na stranom jeziku za potrebe struke i samoobrazovanjeIme i prezime nastavnika i saradnika: mr Milena Mrdak-Mićović, mr Dragana DedovićMetod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, debate i prezentacije uskladjene sa planm i programom studija.. Priprema po jedne prezentacije na zadatu temu iz jedne od oblasti sadržaja predmeta. Učenje za testove i završni ispit. Konsultacije.

Sadržaj predmeta:

I – nedjeljaII – nedjeljaIII – nedjeljaIV- nedjeljaV- nedjeljaVI – nedjeljaVII – nedjeljaVIII – nedjeljaIX – nedjelja X – nedjeljaXI – nedjeljaXII – nedjeljaXIII – nedjeljaXIV – nedjeljaXV – nedjeljaXVI – nedjeljaZavršna nedjeljaXVIII-XXI nedjelja

1. Upoznavanje studenata sa programom rada: Unit 1: Communication; Reading: Benefits of Learning other Languages 2. Grammar: Tense review; Speaking: Leaving and taking messages; Writing: Letters, faxes and emails 3. Unit 2: Careers; Listening: Attitudes towars work; Grammar: Present Simple and Continuous 4. Speaking: Advising a collegue; Case study: Finding the right job 5. Writing: Producing a CV; Speaking: Giving advice about application forms and references 6 .Unit 3: Employment; Listening: How employable are you; Reading: Changing economiess;Grammar: Past Simple and Present Perfect; Writing: Covering letter for a CV 7. Slobodna nedjelja 8. I Kolokvijum 9. Unit 4: Import-Export; Reading: The banana trade and trade wars; Grammar: Count and Uncount Nouns 10. Speaking: Placing an order over the phone; Case study: Import and export problems 11 Unit 5: Marketing; Listening: Marketing sportswear brands; Reading: USPs and the product life cycle 12. Grammar: Modals; Speaking: Presenting a product 13. Unit 6: Retail; Listening: Supermarket stocking strategies; Reading: Changes in shopping behaviour 14. Speaking: Teaching a colleague how to use office equipment; Writing: Producing a memo 15. II Kolokvijum 16. Završni ispit: pismeni i usmeni. 18 -21 Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok


Nedjeljno

4 kredita x 40/30 = 5 h 20 min

4 sata vježbi

1h 20 min samostalnog rada

u toku semestra

Nastava i završni ispit: 16 x5h 20 min = 85h 5 min

Neophodne pripreme: 2 x5h 20 min = 10 h 40 min

Ukupno sati za predmet: 4 x 30 = 120

Dopunski rad: 24 h 15 min

Struktura opterećenja: 85h 5 mini (nastava) 10h 40 min (priprema) 24h 15 min (dopunski rad) = 120

Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, pripremaju se i aktivno učestvuju na časovima, rade domaće zadatke i zadatu prezentaciju.

Literatura: 1) udzbenik: Pro File (Intermediate), John Nauton with the additional material by James Greenan, Oxford University Press, 2009 2) radna sveska od istog autora 3) odabrani tekstovi iz casopisa The Economist i Sunday Times.

91

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - dva kolokvijuma od po 20 poena – ukupno 40 poena- prisustvo nastavi 3 poena- domaći zadatak 2poen, - prezentacija 5 poena- završni ispit 50 poena: 20 poena pismeni i 30 usmeni dio

Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poena

Posebna naznaka za predmet:

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: mr Dragana Dedović

Napomena: Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studenti će dobiti na početku semestra

Naziv predmeta:RUSKI POSLOVNI JEZIK I


Obavezan III 4 0+4

Studijski programi za koje se organizuju: Osnovne akademske studije MEĐUNARODNA SARADNJA I STRANI JEZICI, 6 semestara, 180 ECTS kreditaUslovljenost drugim predmetima: Praćenje nastave nije uslovljeno

Ciljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj pripremanje i osposobljavanje studenata za profesionalnu usmenu i pismenu komunikaciju na ruskom jeziku, kao i obučavanje na dvosmjernom usmenom i pismenom prevodjenju. Programom su obuhvaćeni različiti aspekti ekonomske djelatnosti: privredna, komercijalna, finansiijska, bankarska i berzanska sfera, oblast marketinga, menadžmenta, carina, terminologija deviznog tržišta, i hartija od vrijednosti itd. Ime i prezime nastavnika i saradnika:Metod nastave i savladanja gradiva: predavanja, praktične vježbe, konsultacije, domaći zadaci, testovi, završni ispit.

Sadržaj predmeta Pripremna nedjelja

I nedjelja Uvodno predavanje. Upoznavanje sa tematikom predmeta i nastavnim programom. Uputstva za praćenje nastave.

II nedjelja Аэропорт.

III nedjelja Абревиатуры. Глаголы движения.

IV nedjelja Таможня.

V nedjelja Действительное причастие настоящего времени. Склонение причастий.

VI nedjelja Гостиницы. Типы склонения имен существительных.

VII nedjelja Slobodna nedjelja

VIII nedjelja В ресторане. ТЕСТ

IX nedjelja Повелительное наклонение.

X nedjelja Москва.

XI nedjelja Действительное причастие прошедшего времени. Количественные числительные.

XII nedjelja Поездка по железной дороге. Путешествие на теплоходе.

XIII nedjelja Будущее время. Глаголы движения с приставками.

XIV nedjelja Санкт-Петербург. ТЕСТ

XV nedjelja Страдательное причастие прошедшего времени.

XVI nedjelja Završni ispit

Završna Ovjera semestra i upis ocjena

XVIII-XXI- Dopunska nastava i popravni ispitni rokOpterećenje studenta:


4 kredita x 40/30 = 5 sati i 20 minuta Struktura:0 sati predavanja4 sati vježbi1 sati i 20 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zad

Nastava i završni ispit: (5 sati i 20 minuta) x 16 = 85 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (5 sati i 20 minuta) = 10 sati i 40 minutaUkupno opterećenje za predmet: 4 x 30 = 120 sati

92

taka) uključujući i konsultacije Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 85 sati i 20 minuta (nastava) + 10 sati i 40 minuta (priprema) + 24 sati

opunski rad)

Student je dužan da redovno pohađa časove predavanja i vježbi, da radi domaće zadatke i polaže testove, položi završni ispit.Literatura:1. Маројевић Милена. Руски пословни језик.Уџбеник за више пословне школе и економске факултете. Београд, 1996.2. Стойкович Смилька. Русский язык для бизнесменов со словарем. Белград, 2007.3. Водина Н. С. и др. Культура устной и письменной речи делового человека. Справочник-практикум. Москва, 2008.4. Рахманин Л. В. Стилистика деловой речи и редактирование служебных документов. Москва, 1988.5. Мароевич Р. Русская грамматика. Сопоставительная грамматика русского и сербского языков с историческими комментариями. Белград-Москва, 2001.Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Prisustvo nastavi 5 poena; 2 testa po 15 poena; domaći zadaci ─ 15 poena. Završni ispit 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako student sakupi 51 poen.Posebne naznake za predmet: svi oblici nastavnog procesa vršiće se na ruskom jeziku.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: DOC. DR ANA PEJANOVIĆ

Naziv predmeta: POSLOVNI ITALIJANSKI JEZIK I


OBAVEZAN III 4 0 + 4



Ciljevi izučavanja predmeta: Osposobljavanje studenata za samostalno korišćenje stručne literature na stranom jeziku za potrebe struke i samoobrazovanjeIme i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Julijana Vučo, redovni profesor, mr Radmila Lazarević, mr Gordana Bojičić

Metod nastave i savladanja gradiva: Vježbe usklađene sa planom i programom studija. Učenje za testove i završni ispit. Konsultacije.

Sadržaj predmeta:

I – nedjeljaII – nedjeljaIII – nedjeljaIV- nedjeljaV- nedjeljaVI – nedjeljaVII – nedjeljaVIII – nedjeljaIX – nedjelja X – nedjeljaXI – nedjeljaXII – nedjeljaXIII – nedjeljaXIV – nedjeljaXV – nedjeljaXVI – nedjeljaZavršna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja

1. Upoznavanje studenata sa programom rada 2. L'italiano della comunicazione scritta: questioni di ortografia e di punteggiatura3. L'italiano dell'azienda: presentazione, CV, colloquio 4. L'italiano dell'azienda: presentazione, CV, colloquio 5. L'italiano dell'azienda: organizzazione aziendale, imprese e società 6. Offerte e domande d'impiego 7. Slobodna nedjelja 8. Presentazioni 9. Test 10. Appuntamenti d'affari 11. Prenotazioni. 12. Annunci 13. Corrispondenza commerciale 14. Corrispondenza commerciale. Referenze. 15. Kolokvijum 16. Završni ispit Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok


Nedjeljno


4 sata vježbi


u toku semestra







93

Literatura: 1) Pelizza, G., Mezzadri (2002). M.L'italiano in azienda. Guerra edizioniCherubini, N. (1992) L'italiano per gli affari. BonacciForapani, D., Pelizza, G. (2000) L'italiano dell'economia. GuerraVari manuali di corrispondenza commerciale 2) jednojezični i dvojezični rječnici 3) odabrani tekstovi

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:Aktivno učešće na časovima prisustvo, domaći zadaci, zainteresovanost i kreativnost na času - 5 poenaTest 10 poenaKolokvijum 35 poenaZavršni ispit 50 poenaPrelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi 51 poenUkupan broj poena 100


Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Julijana Vučo, mr Radmila Lazarević, mr Gordana Bojičić


Naziv predmeta: POSLOVNI FRANCUSKI JEZIK IStatus predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova

OBAVEZAN IV 4 0P + 4V

Studijski programi za koje se organizuje :

Osnovne akademske studije MEĐUNARODNA SARADNJA I STRANI JEZICI, 6 semestara, 180 ECTS kreditaUslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta

Ciljevi izučavanja predmeta: Razvijanje komunikacijskih vještina i usvajanje ekonomske poslovne terminologije na francuskom jeziku, potrebnih za snalaženje u međunarodnom radnom okruženju. Razlikovanje pisanog i usmenog izražaja, formalni i neformalni nivoi jezika (registar). Kritičko razmišljanje (analiza/sinteza jezičnog sadržaja, organizacija informacija, jasnoća izraza, zaključivanje, iznošenje mišljenja…). Korištenje rječnika i ostalih referentnih izvora.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc. dr Aleksandra Banjević

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, debate i prezentacije uskladjene sa planm i programom studija.. Priprema po jedne prezentacije na zadatu temu iz jedne od oblasti sadržaja predmeta. Učenje za testove i završni ispit. Konsultacije.

Sadržaj predmeta:

I – nedjeljaII – nedjeljaIII – nedjeljaIV- nedjeljaV- nedjeljaVI – nedjeljaVII – nedjeljaVIII – nedjeljaIX – nedjelja X – nedjeljaXI – nedjeljaXII – nedjeljaXIII – nedjeljaXIV – nedjeljaXV – nedjeljaXVI – nedjeljaZavršna nedjeljaXVIII-XXI n

1. Upoznavanje studenata sa programom rada 2. Rezervacije hotela3. Službena putovanja (hotel, pregovori)4. Turizam 5. Kupovina: kataloška, on-line, telefonom6. Narudžbenice, fakture 7. Slobodna nedjelja8. I kolokvijum9. Organizacija putovanja, organizacija kongresa10. Vrste prijevoza11. Stanovanje, mali oglasnici12. Osnove poslovnog pisma13. Banka, bankomat14. Vrste preduzeća 15. II Kolokvijum 16. Završni ispit: pismeni i usmeni. 18 -21 Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok


Nedjeljno


4 sata vježbi


u toku semestraNastava i završni ispit: 16 x5h 20 min = 85h 5 minNeophodne pripreme: 2 x5h 20 min = 10 h 40 minUkupno sati za predmet: 4 x 30 = 120Dopunski rad: 24 h 15 minStruktura opterećenja: 85h 5 mini (nastava) 10h 40 min (priprema) 24h 15 min (dopunski rad) = 120

94


Obavezna literatura: Gruneberg, A. & Tauzin, B. (2004) Comment vont les affaires? Hachette LivreDodatna literatura: Langenscheidtov univerzalni rječnik francusko-hrvatski hrvatsko-francuski, VBZ 2005. Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

- dva kolokvijuma od po 20 poena – ukupno 40 poena- prisustvo nastavi 3 poena- domaći zadatak 2poen, - prezentacija 5 poena- završni ispit 50 poena: 20 poena pismeni i 30 usmeni dio

Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poenaPosebna naznaka za predmet:

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc. dr Aleksandra Banjević


Naziv predmeta: POSLOVNI NJEMAČKI JEZIK IStatus predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova




Ciljevi izučavanja predmeta: Osposobljavanje studenata za samostalno korišćenje stručne literature na stranom jeziku za potrebe struke i samostalno učenjeIme i prezime nastavnika i saradnika: Ljubomir Ivanović, Nataša MatijevićMetod nastave i savladanja gradiva:Predavanja, debate i prezentacije uskladjene sa planm i programom studija.. Priprema prezentacije na zadatu temu iz jedne od oblasti sadržaja predmeta. Priprema za testove i završni ispit. Konsultacije.

Sadržaj predmeta: I – nedjelja

II – nedjeljaIII – nedjeljaIV- nedjeljaV- nedjeljaVI – nedjeljaVII – nedjeljaVIII – nedjeljaIX – nedjelja X – nedjeljaXI – nedjeljaXII – nedjeljaXIII – nedjeljaXIV – nedjeljaXV – nedjeljaXVI – nedjeljaZavršna nedjeljaXVIII-XXI nedjelja

Upoznavanje studenata sa programom rada. Osnov poslovne komunikacije. CV i motivaciono pismo.Upoznavanje, predstavljanje sebe i drugih u poslovnoj komunikaciji. Dopisi, faksovi, imejl.Službeno putovanje, hotel, putovanje. Predstavljanje programa, proizvoda u pisanoj formi.Kolegijalno savjetovanje. Razgovor za posao. Upotreba vremena.Debata – za i protiv.Preporuka u usmenoj i pisanoj formi. Memorandum. Delikatni personalni razgovori u poslovnom okruženju: molba, žalba, odgovor na molbu. Gramatika Slobodna nedjeljaUvoz-izvoz; telefonski razgovor, video konferencija. Upotreba složenih gramatičkih oblika.Prezentovanje koncepata za samostalni rad. Case study.Marketing; brendovi. Upotreba modalnih glagola u svim vremenima.Hijerarhija u preduzeću. Upotreba zapovednog načina. Pisanje projekta, akcioni i finansijski plan. Formiranje preduzeća. Rad u timu. Zajednički projekat. Planiranje, realizacija, evaluacija. Prezentacija samostalnih radova. Odbrana i diskusija. Završni ispit: pismeni i usmeni. 18 -21 Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok


Nedjeljno


4 sata vježbi


u toku semestra






95


Literatura: Axel Hering, Dr. Magdalena Matussek: Geschäftskommunikation – Besser Schreiben u. Geschäftskommunikation – Besser Telefonieren, , Huber Verlag Anne Buscha, Gisela Linthout, Geschäftskommunikation – Verhandlungssprache, Hueber Verlag Odabrani tekstovi iz relevantnih časopisa.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:- provjere znanjeukupno 30 poena- prisustvo nastavi 5 poena- samostalni rad 15 poena - završni ispit 50 poena




Napomena: Planrealizacije nastavnog programapo tematskim cjelinama i terminima studenti će dobitina početku semestra

Naziv predmeta: OSNOVI EKONOMIJE


Obavezni III 3 2P+0V


Osnovne akademske studije MEĐUNARODNA SARADNJA I STRANI JEZICI, 6 semestara, 180 ECTS kreditaUslovljenost drugim predmetima: Nema

Ciljevi izučavanja predmeta: Makroekonomska analiza: upoznavanje i razumjevanje osnovnih ekonomskih principa i privrednih procesa.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Nevenka Glišević

Metod nastave i savladanja gradiva:

Predavanja, vježbe, konsultacije, interaktivan rad , seminarski rad , učenje za testove, kolokvijume i završni ispit.

Sadržaj predmeta:


II nedjeljaIII nedjelja

IV nedjeljaV nedjeljaVI nedjeljaVII nedjeljaVIII nedjeljaIX nedjeljaX nedjelja

XI nedjeljaXII nedjeljaXIII nedjeljaXIV nedjeljaXV nedjeljaXVI nedjeljaZavršna nedjeljaXVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestraPripremni čas; (1)Ekonomija i ekonomski sistem; Tržište. Veza potrošača i preduzećaSvojina: pravna osnova tržišnih odnosa Kolokvijum 2 časaNovac: sredstvo razmjene Monetarni sistem: ponuda i tražnja novca; Slobodna nedjeljaAgregatna tražnja: Javna potrošnja i spoljna trgovina, Makroekonomija na djelu: fiskalna i monetarna politika Inflacija u otvorenoj privredi ; Eksterni efekti i Javna dobra Kolokvijum 2 casa Tržište radne snage Tržište kapitala-I dio ; Tržište kapitala-II dio Završni ispitDopunska nastava i popravni ispiti

Pod obavezama studenata se podrazumjevaju: Praćenje predavanja, aktivna participacija u obradi predmetne jedinice, kontinuirano polaganje kolokvijuma s uslovnom mogućnošću oslobađanja dijela gradiva, odbrana seminarskog rada na dobrovoljnoj osnovi.

Opterećenje studenata

96




Literatura: Miroljub Labus, Osnovi ekonomije, (III izdanje, Beograd 2001)

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Boduju se:

- 2 kolokvijuma sa 20 bodova (ukupno 40)- prisustvovanje nastavi (seminarski rad) sa 10 bodova- Završni ispit sa 50 bodova

Napomena: Plan realizacije Nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studenti ce dobiti na početku semestra.

Naziv predmeta: MEĐUNARODNI ODNOSI I


OBAVEZAN III 4 2P + OV


Osnovne akademske studije MEĐUNARODNA SARADNJA I STRANI JEZICI, 6 semestara, 180 ECTS kredita


Ciljevi izučavanja predmeta: Razumijevanje procesa i tendencija međunarodnih odnosa,

njihovih osnovnih nosilaca i perspektiva razvoja.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dr. Boris Vukićević

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, debate programom studija, konsultacije.

Sadržaj predmeta:

I – nedjeljaII – nedjeljaIII – nedjeljaIV- nedjeljaV- nedjeljaVI – nedjeljaVII – nedjeljaVIII – nedjeljaIX – nedjelja X – nedjeljaXI – nedjeljaXII – nedjeljaXIII – nedjeljaXIV – nedjeljaXV – nedjeljaXVI – nedjeljaZavršna nedjeljaXVIII-XXI ned

I Predmet, metod i istorijski razvoj naučne discipline međunarodni odnosiII Faktori međunarodnih političkih odnosaIII Geografski faktor. Pojam geopolitikeIV Subjekti međunarodnih odnosa: državeV Subjekti međunarodni odnosa: međunarodne organizacijeVI Organizacija ujedinjenih nacija i sistem specijalizovanih ustanova i agencija OUNVII Slobodna nedjeljaVIII KololkvijumIX Ostali subjekti međunarodnih odnosa (politički pokreti, crkve, grupe ljudi, pojedinci)X Međunarodna zajednica. Mjesto države u strukturi međunarodne zajedniceXI Djelatnosti država u međunarodnim odnosimaXII Pojam diplomatije. Klasična i moderna diplomatijaXIII Propaganda kao sredstvo međunarodnog komuniciranja. Ekonomski instrumenti spoljne politikeXIV Vojni instrumenti u međunarodnim odnosimaXV Tipovi međunarodnih odnosaXVI Završni ispit


97


4 kredita x 40/30 = 5 sati i 20 minuta Struktura:2 sati predavanja0 sati vježbi3 sati i 20 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije

Nastava i završni ispit: (5 sati i 20 minuta) x 16 = 85 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (5 sati i 20 minuta) = 10 sati i 40 minutaUkupno opterećenje za predmet: 4 x 30 = 120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 85 sti i 20 minuta (nastava) + 10 sati i 40 minuta (priprema) + 24 sati (dopunski rad)


Literatura: Vukadinović, Radovan, Međunarodni politički odnosi, Zagreb, 2004; Vukadinović, Radovan, Teorije međunarodnih odnosa, Zagreb, 2005; Kissinger, Henry, Diplomacija, Zagreb, 2000; Vukadinović, Radovan, Politika i diplomacija, Zagreb, 2004; Kegli, Čarls V., Vitkof, Judžin R., Svetska politika: trend i transformacija, Beograd, 2006; Račić, Obrad, Dimitrijević, Vojin, Međunarodne organizacije, Beograd, 2011; Kilibarda, Zoran, Osnove geopolitike, Beograd, 2008.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - kolokvijum –40 poena- prisustvo nastavi 5 poena- prezentacija 5 poena- završni ispit 50 poena



Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: dr Boris Vukićević

Naziv predmeta: Evropska Unija (struktura i institucije)


Obavezni III 3 2+0

Studijski programi za koje se organizuje:


Uslovljenost drugim predmetima: Nema.

Ciljevi izučavanja predmeta: Poznavanje Institucija, njihovog rada i uticaja na proces donošenja odluka u Evropskoj Uniji

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Danijela Jacimović, Mr Ivan Vuković

Metod nastave i savladanja gradiva: predavanja, vežbe, seminarski radovi, testovi i konsultacije

Sadržaj predmeta:Pripremna nedjelja Upoznavanje sa organizacijom rada na predmetu

I nedjelja Karakteristike EU kao organizacije II nedjelja Evropski savjetIII nedjelja Savet ministara, uloga i odgovornost IV nedjelja Savjet misnistara u procesu donosenja odlukaV nedjelja Coreper značaj i ulogaVI nedjelja Pismena provjeraVII nedjelja Slobodna nedjeljaVIII nedjelja Komisija EU, uloga i odgovornostIX nedjelja Komisija i njen značajX nedjelja Evropski parlament, uloga i odgovornostXI nedjelja Demokratski deficit ?XII nedjelja Evropski sud pravdeXIII nedjelja Evropske finansijske institucije XIV nedjelja Podela vlasti unutar EU u budućnostiXV nedjelja Pismena provjeraXVI nedjelja Završni ispitXVII nedjelja Ovjera semestra i upis ocjene XVIII-XXI nedjelja Dopunska nastava i popravni ispitni rok


98

edeljno

U semestru


Nastava i završni ispit: (4 sati) x 16 = 64 sati Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (4 sati) = 8 satiUkupno opterećenje za predmet: 3 x 30 = 90 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sai. Struktura opterećenja: 64 sati (nastava) + 8 sati (priprema) + 18 sati (dopunski rad)

Literatura: Danijela Jacimovic, EU Institucije i Lasabonsku ugovor, Uprava za kadrove, Podgorica 2010. Miroslav Prokopijević, (2009) Evropska unija, JP Sluzbeni glasnik, Beograd, SiCG

Dodatna literatura: Peterson, J. and M. Shackleton, (2005) The Institutions of the European Union, Oxford University Press, Oxford, UK.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - Pismena provjera 1: max 26 poena (13 za prolaz)- Pismena provjera 2: max 28 poena (14 za prolaz)- Umena prezentacija seminara : max 6 poena- Aktivnost na vježbama: max 5 poena - Pisani seminarski rad max 5 poena - Završni (usmeni) ispit: max 30 poena

F E D C B Ado 51 51 - 60 61 - 70 71 - 80 81 - 90 91 - 100

Napomena za predmet: Prelazna ocena zahtijeva više od 51 poena

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Danijela Jacimović

12.2.4 ČETVRTI SEMESTAR

Naziv predmeta: SAVREMENI ENGLESKI JEZIK IV


Obavezni IV 6 2P + 4V


Uslovljenost drugim predmetima: Uslov je polozen ispit iz Savremenog engleskog

Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje vještina razumijevanja govora i pisanog teksta, ovladavanje pismenim i usmenim izražavanjem na engleskom jeziku, usavršavanje i unapređivanje postojećeg znanja iz gramatike engleskog jezika. Uvježbavanje studenata da na tekstovima iz oblasti književnosti i publicistike uočavaju i klasifikuju prevodilačke probleme i da ih shodno situaciji rješavaju i prenose na srpski jezik i sa srpskog na engleski jezik.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: mr Dedović Dragana-lektor, mr Nenezić Milica - lektor, mr Vukićević Vanja-saradnik, mr mr Živković Branka- saradnik, Raičević Oksana – lektor, Đurčević Jocvana-honorarni saradnik

Metod nastave i savladanja gradiva: Vježbe , konsultacije, samostalna izrada domačih zadataka, samostalna izrada kontrolnih testova na času.

99

Sadržaj predmeta:





Priprema i upis semestra-Razumijevanje govora i pisanog teksta; usmene i pismene vježbe; gramatika u primjeni; prevod sa engleskog jezika;-slobodna;- I kolokvijum;-Razumijevanje govora i pisanog teksta; usmene i pismene vježbe; gramatika u primjeni; prevod sa engleskog jezika;- II kolokvijum;Analiza kolokvijuma i priprema za zavrsni ispit-Završni ispit- Ovjera semestra i upis ocjena-Razumijevanje govora i pisanog teksta; usmene i pismene vježbe; gramatika u primjeni; prevod sa engleskog na srpski. Dopunska nastava.-Popravni završni ispit





Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 128 sati (nastava) + 16 sati (priprema) +sati (dopunski rad)


Literatura: Tricia Aspinal (1999), Advanced Masterclass CAE, OUP; Thomson, A.J. & Martinet, A.V. A Practical English Grammar with Exercises 1& 2, OUP; Đorđević, R. (1996), Gramatika engleskog jezika;

Jednojezični rečnici engleskog jezika; Fawcett & Sandberg, Evergreen with Readings.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Ocjenjuju se: Tri testa sa po 10 poena (Ukupno 30 poena), kolokvijum sa 20 poena, završni ispit sa 50 poena.

Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poena.

Posebna naznaka za predmet: Vježbe sa izvode na engleskom jeziku, uz korištenje srpskog na vježbama prevođenja sa

engleskog na srpski. Ime i prezime saradnika koji su pripremili podatke: mr Dedović Dragana-lektor, mr Nenezić Milica-lektor, mr Vukićević Vanja-saradnik, Stonelake Pete-lektor, mr Jelena Vulanović - saradnik

Napomena:

Naziv predmeta: SAVREMENI RUSKI JEZIK IV


Obavezan IV 6 2+4Studijski programi za koje se organizuje: Osnovne akademske studije MEĐUNARODNA SARADNJA I STRANI JEZICI, 6 semestara, 180 ECTS kredita



Ime i prezime nastavnika i saradnika: dr Julija Nenezić, mr Mihail Hmeljevski, mr Vesna Vukićević, mr Zdravko Babić. Metod nastave i savladanja gradiva: Vježbe (govorne, leksičko-gramatičke, prevodjenje sa ruskog na srpski jezik, prevodjenje sa srpskog na ruski jezik, pismene vježbe(diktat, sastav), školska lektira).

Sadržaj predmeta I nedjelja Тема: Передвижение по городу.. Glagoli kretanja bez prefiksa.II nedjelja Тема: Виды городского транспорта. Glagoli kretanja sa prefiksima. Konstrikcije tipa: ехать в, ехать на..III nedjelja Тема: Метро. Glagoli kretanja sa prefiksima (nastavak). IV nedjelja Тема: Наземные виды транспорта. Поезд. Межгородный автобус. Glagoli kretanja sa prefiksima (nastavak).V nedjelja Тема: Водный и воздушный транспорт. Glagoli лететь, летать, плыть, плавать. TESTVI nedjelja Тема: Почта. Glagoli отправит, посылать. Выражение побуждения к действию.

100

VII nedjelja sliobodna nedjeljaVIII nedjelja Тема: Телефон. Мобильный СМС. Глагол звонить (с присавками). выражение побуждения к действию.IX nedjelja Тема: Телеграф. Факс. Глагол получать/получить (по факсу, по эл. почте)X nedjelja Тема: Электронная почта. Интернет.. TEST

XI nedjeljaТема: Внешность человека. Характер. Выражение характеристики лица, его способности, особенности поведения – воспитанный, культурный, вежливый, корректный, деликатный, тактичный. Konstrukcije tipa У него ... характер.

XII nedjelja Тема: Внешность человека. Характер. Безличные прдложения, выражающие состояние человека, живого существа. Описание внешности человека.

XIII nedjelja Тема: Внешность человека. Характер. ЛСГ: испытывать/испытать, чувствовать/почувствовать, ощущать/ощутить, переживать/пережить.

XIV nedjelja Тема: Внешность человека. Характер Тема: TEST

XV nedjelja Тема: Внешность человека. Характер. Суффиксы –лив, -чив, -тельн- и однокоренные глаголы и имена существительные, наречия.

XVI nedjelja Završni ispitZavršna nedjelja Ovjera semestra i upis ocjenaXVIII-XXI- Dopunska nastava i popravni ispitni rok

Opterećenje studenta:





Student je dužan da redovno pohađa časove vježbi, radi domaće zadatke i polaže kolokvijum.Literatura:A.A.. Akiìna, Russkiy re[evoy wtiket, Moskva, Izd. Russkiy xz3k, Moskva.N.A. Lobanova, I.P. Slesareva, U[ebnik russkogo xz3ka dlx inostrann3h studentov-filologov. Perv3y god obu[enix. Moskva.М.Киршова, Д. Керкез Говорим по-русски и переводим 1, Подгорица, 2006.Radmilo Marojević, Gramatika ruskog jezika, Zavod za izdavanje udzbenika, Beograd; D.Rudan, M.Dobrić, Davayte lu[è govotit4 po-russki, I i II dio; S Havronjina, Govorite ruski; Aleksandar Terzić, B.Trbojević Kerečki, Hrestomatija ruskih književnih tekstova, Beograd, 1995.gOblici provjere znanja i ocjenjivanje: Prisustvo nastavi 5 poena; 3 testa po 10 poena (ukupno 30 poena); čitanje i prevođenje po 5 poena; usvojenost leksičko – gramatičkih kategorija 5 poena, usvojenost govornih struktura 5 poena. Završni ispit 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako student sakupi 51 poen.Posebne naznake za predmet: Tekstovi za prevodjenje sa srpskog na ruski jezik i obratno uskladjeni su sa govornim temama.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: dr Marijana Kiršova, doc. Jelena Zikova, mr Dragana Kerkez, Vesna Vukićević.

Naziv predmeta: SAVREMENI ŠPANSKI JEZIK IV


OBAVEZNI IV 6 2+4Studijski programi za koje se organizuje : Osnovne akademske studije MEĐUNARODNA SARADNJA I STRANI JEZICI, 6 semestara, 180 ECTS kredita


Ciljevi izučavanja predmeta: Ovladavanje spanskim jezikom na srednjem nivou (B2 Marco de referencia europeo). Upoznavnje sa sociokulturnim hispanskim prostorom.



II nedjeljaIII nedjeljaIV nedjeljaV nedjeljaVI nedjeljaVII nedjeljaVIII nedjeljaIX nedjelja

Priprema i upis semestra1. Unidad 6 2. Unidad 6 3. Unidad 7 4. Unidad 7 5. Unidad 5 6. Repaso (6-7)7. Slobodna nedjelja8. Kolokvijum

101

X nedjeljaXI nedjeljaXII nedjeljaXIII nedjeljaXIV nedjeljaXV nedjeljaXVI nedjeljaZavršna nedjeljaXVIII-XXI nedjelja

9. Unidad 810. Unidad 811. Unidad 9 12. Unidad 9 13. Unidad 1014. Repaso (8-10)15. Entrevistas16. Zavrsni ispit




Struktura:2 sati predavanja4 sati vježbi2 sati individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultcije



Оbavezna literatura:Equipo Prisma (2003): Prisma progresa. Libro del alumno. Madrid: Edinumen.- (2003), Prisma progresa. Libro de ejercicios. Madrid: Edinumen.Matte Bon, Francisco (1995), Gramática comunicativa del español, vol. I y II. Edelsa: Madrid.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Pismeni ispit: 40 bodova (Test de gramática 20, Comprensión de lectura 5, Comprensión auditiva 5, Prueba de expresión escrita 10) Zadaci, prisustvo i aktivnost: 20 bodova (Zadaci 15, prisustvo i aktivnost 5)Kolokvijum: 20 bodovaUsmeni ispit: 10 bodovaIntervju: 10 bodovaPrelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poenUkupan broj poena 100Posebnu naznaku za predmet:

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: mr Ivana Kovac Barett


Naziv predmeta: SAVREMENI ITALIJANSKI JEZIK IV


OBAVEZNI IV 6 2+4




Ciljevi izučavanja predmeta: Ovladavanje elementima morfologije i sintakse.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: dr Saša Moderc, vanredni profesor, prof. Hajdana Vujanović, lektor, mr Maria Teresa Albano, lektor, mr Deja Piletic, saradnik

Metod nastave i savladavanja gradiva:Vežbe, konsultacije, kolokvijumi, učenje/priprema za završni ispit

Sadržaj predmeta:

Pripremne nedjeljeI nedjeljaII nedjeljaIII nedjelja

Priprema i upis semestra; 1. Introduzione 2. Unità 6: La scienza della buonanotte

102

IV nedjeljaV nedjeljaVI nedjeljaVII nedjeljaVIII nedjeljaIX nedjeljaX nedjeljaXI nedjeljaXII nedjeljaXIII nedjeljaXIV nedjeljaXV nedjeljaXVI nedjeljaZavršna nedjeljaXVIII-XXI nedjelja

3. Unità 7: Uomini e donne 4. Unità 8: Figli...a vita

5. Unità 9: Lavoro 6. Esercizi di traduzione7. Slobodna nedjelja 8. Test 9. Unità 10: Novecento10. Unità 11: Telefonini11. Unità 12: Goal12. Unità 13: Lo zodiaco non si tocca13. Kolokvijum

14. Ispravak kolokvijuma i razgovor sa studentima15. Unità 14: Qualcosa era successo16. Rekapitulacija i sistematizacija gradiva; rad sa Praktikumom



Nedjeljno U semestru6 kredita x 40/30 = 8 sati Struktura:2 sati predavanja4 sati vježbi2 sati individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije



Literatura: 1) Udžbenik: a) Saša Moderc, Gramatika italijanskog jezika; b) T. Marin, S. Magnelli – Nuovo progetto italiano 2 (libro dello studente e quaderno degli esercizi), livello intermedio B1-B2; c) T. Marin– Nuovo progetto italiano 3 (libro dello studente e quaderno degli esercizi), livello intermedio – avanzato B2-C1; d) Mila Samardžić i Saša Moderc,Praktikum za vježbe čitanja, tumačenja i prevođenja.





Naziv predmeta: SAVREMENI FRANCUSKI JEZIK IVŠifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova

obavezni IV 6 2P + 4VStudijski programi za koje se organizuje:Osnovne akademske studije MEĐUNARODNA SARADNJA I STRANI JEZICI, 6 semestara, 180 ECTS kredita

Uslovljenost drugim predmetima:Nema uslovovljenosti drugim predmetima, ali je poželjno da studenti imaju znanje jezika na nivou II kursa kako bi pratili nastavu.

Ciljevi izučavanja predmeta: Ovladavanje gramatičkim strukturama i jezičkim vještinama (slušanje, govor, pisanje, čitanje, medijacija) i aktivno služenje jezikom u svakodnevnim situacijama i na poslu.Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc. dr Mihailo Popović-nastavnik, mr Jasna Tatar, mr Danijela Ljepavić, mr Jasmina Nikčević Glomazić-lektor, strani lektor-saradnici.Metod nastave i savladavanja gradiva: Vježbe, konsultacije, test, seminarski rad, kolokvijum.

103

Sadržaj predmeta: Pripremne nedjelje

I nedjeljaII nedjeljaIII nedjeljaIV nedjeljaV nedjeljaVI nedjeljaVII nedjeljaVIII nedjeljaIX nedjeljaX nedjeljaXI nedjeljaXII nedjeljaXIII nedjeljaXIV nedjelja

XV nedjelja XVI nedjelja

Završna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestra.

Upoznavanje studenata sa programom, podjela tema za seminarski rad.Diktat/leksika/prevođenje/vještine (CE, CO, EE, EO)Diktat/leksika/prevođenje/vještine (CE, CO, EE, EO)Diktat/leksika/prevođenje/vještine (CE, CO, EE, EO)Diktat/leksika/prevođenje/vještine (CE, CO, EE, EO)Diktat/leksika/prevođenje/vještine (CE, CO, EE, EO)Slobodna nedjeljaTEST – (zaokružiti ili upisati tačan odgovor - prevod kraćih tekstova u oba smjera, CO, EE)Diktat/leksika/prevođenje/vještine (CE, CO, EE, EO)Diktat/leksika/prevođenje/vještine (CE, CO, EE, EO)Diktat/leksika/prevođenje/vještine (CE, CO, EE, EO) Diktat/leksika/prevođenje/vještine (CE, CO, EE, EO)Predavanje seminarskog rada, priprema za kolokvijum.KOLOKVIJUM - (diktat, transkripcija, prevod kraćih tekstova u oba smjera, CO, EE); Ocjena

seminarskih radova.Diktat/leksika/prevođenje/vještine (CE, CO, EE, EO)Završni ispit (CE, EO)


Dopunska nastava i popravni ispitni rok - (kolokvijum+završni ispit)OPTEREĆENJE STUDENATA




Studenti su obavezni da pohađaju nastavu; završni ispit se polaže usmeno. Student ne može da pristupi završnom ispitu ako nije radio kolokvijum i seminarski rad.Literatura:Bescherelle, L’ortographe pour tous, Hatier, Paris, 1997; Pera Polovina, Francuski pravopis, Filološki fakultet, Beograd, 1984; Claire Miquel, Communication progressive du français-niveau intermédiaire, CLE International, Paris , ili neka druga francuska metoda – srednji kurs, 2003-4;G.- D. de Salins,Grammaire pour l'enseignement/apprentissage du FLE; Didier, Paris, 1996.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - Kolokvijum - 30 poena- Seminarski rad – 10 poena - Prisustvo i aktivnost, test -10 poena (2+3+5)- Završni ispit - 50 poena

Posebnu naznaku za predmet: Nastava se izvodi uz pomoć francuskih lektora.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc. dr Dragan BogojevićNapomena:

Naziv predmeta: SAVREMENI NJEMAČKI JEZIK IV


OBAVEZNI IV 6 2P+4V



Ime i prezime nastavnika i saradnika: strani lektori sa Studijskog programa za njemački jezik, saradnici: mr Mihaela Lalić, Ljubomir Ivanović, strani lektor

104

Metod nastave i savladavanja gradiva: Vježbe, konsultacije, samostalna izrada domaćih zadataka, samostalna izrada kontrolnih testova na času.

Sadržaj predmeta:




XVI nedjelja

XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestraRazumijevanje govora i pisanog teksta;usmene i pismene vježbe; gramatika u primjeni, konverzacija Razumijevanje govora i pisanog teksta; usmene i pismene vježbe; gramatika u primjeni, konverzacija Razumijevanje govora i pisanog teksta; usmene i pismene vježbe; gramatika u primjeni, konverzacija Razumijevanje govora i pisanog teksta; usmene i pismene vježbe; gramatika u primjeni; konverzacija Razumijevanje govora i pisanog teksta; usmene i pismene vježbe; gramatika u primjeni; konverzacijaRazumijevanje govora i pisanog teksta; usmene i pismene vježbe; gramatika u primjeni; konverzacijaSlobodna nedjelja Periodična provjera znanjaRazumijevanje govora i pisanog teksta; usmene i pismene vježbe; gramatika u primjeni; konverzacija Razumijevanje govora i pisanog teksta; usmene i pismene vježbe; gramatika u primjeni; konverzacija Razumijevanje govora i pisanog teksta; usmene i pismene vježbe; gramatika u primjeni; konverzacija Razumijevanje govora i pisanog teksta; usmene i pismene vježbe; gramatika u primjeni; konverzacija Periodična provjera znanja Razumijevanje govora i pisanog teksta; usmene i pismene vježbe; gramatika u primjeni; konverzacija Razumijevanje govora i pisanog teksta; usmene i pismene vježbe; gramatika u primjeni; konverzacija Završni ispit

Popravni završni ispitNedjeljno U semestru






Literatura: Helbig, G./ Buscha, J.: Deutsche Grammatik 1981Schritte International 5- 6, Hueber Verlag


Posebna naznaka za predmet: Vježbe sa izvode na njemačkom jeziku, uz korištenje srpskog na vježbama prevođenja sa njemačkog na srpski.



Naziv predmeta: POSLOVNI ENGLESKI JEZIK II






Ciljevi izučavanja predmeta: Osposobljavanje studenata za samostalno korišćenje stručne literature na stranom jeziku za potrebe struke i samoobrazovanje

Ime i prezime nastavnika i saradnika: mr Milena Mrdak-Mićović, mr Dragana Dedović

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, debate i prezentacije uskladjene sa planm i programom studija.. Priprema po jedne

105

prezentacije na zadatu temu iz jedne od oblasti sadržaja predmeta. Učenje za testove i završni ispit. Konsultacije.

Sadržaj predmeta:


1. Upoznavanje studenata sa programom rada: Unit 7 Competition; Reading: How Harley-Davidson survived competition 2. Grammar: Making Comparisons; Speaking: Disscusing improvements to a product; Writing: Dealing with customer complaints 3. Unit 8: Innovations; Listening: Innovations at Michelin; Grammar: The Passive 4. Speaking: Giving an effective presentation; Case study: Developing and promoting an invention 5. Writing: Promotional copy for new products; Reading: Dyson and Baylis 6 .Unit 9: Money/Negotiation; Listening: Successful selling techniques; Reading: How to negotiate a bank loan;Grammar: First and Second Conditionals; Writing: Chasing late payments 7. Slobodna nedjelja 8. I Kolokvijum 9. Unit 10: Market research; Reading: Unsuccessful promotions; Grammar: Relative pronouns and clauses 10. Speaking: Carrying out a survey; Case study: Launching a new product 11 Unit 11: Investment; Listening: Bull and bear markets; Reading: Risk of financial investment 12. Grammar: Reported Speech; Speaking: An investment club meeting 13. Unit 12: Ethics; Listening: Unethical behaviour in the workplace; Reading: Product tempering 14. Speaking: Expressing regrets about situations; Writing: Confirming an order/contract details 15. II Kolokvijum 16. Završni ispit: pismeni i usmeni. 18 -21 Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok






Literatura: 1) udzbenik: Pro File (Intermediate), John Nauton with the additional material by James Greenan, Oxford University Press, 2009 2) radna sveska od istog autora 3) odabrani tekstovi iz casopisa The Economist i Sunday Times.




Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: mr Dragana Dedović


Naziv predmeta: RUSKI POSLOVNI JEZIK II


Obavezan IV 4 0+4


Ciljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj pripremanje i osposobljavanje studenata za profesionalnu usmenu i pismenu komunikaciju na ruskom jeziku, kao i obučavanje na dvosmjernom usmenom i pismenom prevodjenju. Programom su obuhvaćeni različiti aspekti ekonomske djelatnosti: privredna, komercijalna, finansiijska, bankarska i berzanska sfera, oblast marketinga, menadžmenta, carina, terminologija deviznog tržišta, i hartija od vrijednosti itd.

106

Ime i prezime nastavnika i saradnika:Metod nastave i savladanja gradiva: predavanja, praktične vježbe, konsultacije, domaći zadaci, testovi, završni ispit.


I nedjelja Uvodno predavanje. Upoznavanje sa tematikom predmeta i nastavnim programom. Uputstva za praćenje nastave.

II nedjelja Экономика и торговля.

III nedjelja Бизнес. Менеджмент и менеджеризм.

IV nedjelja Осваивание рынка. Маркетинг.

V nedjelja Рынок товаров. Реклама. Международные ярмарки и выставки.

VI nedjelja Биржа. Аукционная торговля

VII nedjelja Slobodna nedjelja

VIII nedjelja Деловые контакты. Деловые встречи и переговоры. ТЕСТ

IX nedjelja Банк.

X nedjelja Банковское дело и документы

XI nedjelja Иностранные инвестиции.

XII nedjelja Деловая переписка. Формы коммерческих писем.

XIII nedjelja Телефакс. Электронная почта.

XIV nedjelja Договор (Контракт). ТЕСТ

XV nedjelja Торговые термины.

XVI nedjelja Završni ispit


XVIII-XXI- Dopunska nastava i popravni ispitni rokOpterećenje studenta:

NedjeljnoObračun opterećenja: 6 x 40/30 =8hStruktura: Predavanja: 1h 30 minVježbe: 2h 15minSamostalni rad sakonsultacijama:4h15 min

u toku semestra:Nastava i završni ispit: 8 x 16 = 128hNeophodne pripreme: 8 x 2 = 16hUkupno opterećenje za predmet: 6 x 30 = 180hDopunski rad: 36hStruktura opterećenja: 128h (nastava i ispit) + 16h (priprema) + 36h (dopunski rad)

Student je dužan da redovno pohađa časove predavanja i vježbi, da radi domaće zadatke i polaže testove, položi završni ispit.Literatura:1. Стойкович Смилька. Русский язык для бизнесменов со словарем. Белград, 2007.2. Маројевић Милена. Руски пословни језик.Уџбеник за више пословне школе и економске факултете. Београд, 1996.3. Водина Н. С. и др. Культура устной и письменной речи делового человека. Справочник-практикум. Москва, 2008.4. Рахманин Л. В. Стилистика деловой речи и редактирование служебных документов. Москва, 1988.5. Мароевич Р. Русская грамматика. Сопоставительная грамматика русского и сербского языков с историческими комментариями. Белград-Москва, 2001.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Prisustvo nastavi 5 poena; 2 testa po 15 poena; domaći zadaci ─ 15 poena. Završni ispit 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako student sakupi 51 poen.Posebne naznake za predmet: svi oblici nastavnog procesa vršiće se na ruskom jeziku.Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: DOC. DR ANA PEJANOVIĆ

Naziv predmeta: POSLOVNI ITALIJANSKI JEZIK II







Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Julijana Vučo, redovni profesor, mr Radmila Lazarević, mr Gordana Bojičić

107

Metod nastave i savladanja gradiva: Vježbe usklađene sa planom i programom studija. Učenje za testove i završni ispit. Konsultacije.


II – nedjeljaIII – nedjeljaIV- nedjeljaV- nedjeljaVI – nedjeljaVII – nedjeljaVIII– nedjeljaIX – nedjelja X – nedjeljaXI – nedjeljaXII – nedjeljaXIII– nedjeljaXIV– nedjeljaXV – nedjeljaXVI– nedjelja


1. Upoznavanje studenata sa programom rada:2. Contratti e fatture 3. Contratti e fatture 4. Banche e investimenti 5. Banche e inestimenti 6 . Incontri d'affari 7. Slobodna nedjelja 8. Test 9. Business plan e marketing 10. Descrizione di prodotti e procedimenti 11. Trasporto. 12. L'italiano nel turismo. 13. L'italiano nel turismo. 14. E-Commerce e globalizzazione 15. Kolokvijum 16. Završni ispit Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok


Nedjeljno


4 sata vježbi


u toku semestra





Struktura opterećenja: 85h 5 min (nastava) 10h 40 min (priprema) 24h 15 min (dopunski rad) = 120


Literatura: 1) Pelizza, G., Mezzadri ,M. (2002). L'italiano in azienda.Cherubini, N. (1992) L'italiano per gli affari. BonacciForapani, D., Pelizza, G. (2000) L'italiano dell'economia. GuerraKernberger, C. (1995). L'italiano nel turismo. GuerraVari manuali di corrispondenza commerciale 2) jednojezični i dvojezični rječnici 3) odabrani tekstovi





Naziv predmeta: POSLOVNI FRANCUSKI JEZIK II






Ciljevi izučavanja predmeta: Razvijanje komunikacijskih vještina i usvajanje ekonomske poslovne terminologije na francuskom jeziku, potrebnih

108

za snalaženje u međunarodnom radnom okruženju. Razlikovanje pisanog i usmenog izražaja, formalni i neformalni nivoi jezika (registar). Kritičko razmišljanje (analiza/sinteza jezičnog sadržaja, organizacija informacija, jasnoća izraza, zaključivanje, iznošenje mišljenja…). Korištenje rječnika i ostalih referentnih izvora.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc. dr Aleksandra Banjević


Sadržaj predmeta:I – nedjeljaII – nedjeljaIII – nedjeljaIV- nedjeljaV- nedjeljaVI – nedjeljaVII – nedjeljaVIII – nedjeljaIX – nedjelja X – nedjeljaXI – nedjeljaXII – nedjeljaXIII – nedjeljaXIV – nedjeljaXV – nedjeljaXVI – nedjeljaZavršna nedjeljaXVIII-XXI n

1. Upoznavanje studenata sa programom rada2. Opis uspješnog preduzeća3. Tužbe korisnika4. Razvoj i promocija novih proizvoda 5. Razvoj i promocija inovativnih zahvata u poslovanju6. Novac i pregovori; kako pregovarati o bankovnim pozajmicama7. Slobodna nedjelja8. I Kolokvijum 9. Istraživanje tržišta10. Pisanje prijedloga projekta12. Započinjanje novih projekata13 Investiranje; finansijski rizici12. Neetičko ponašanje na random mjestu14. Potvrde i ugovori15. II Kolokvijum 16. Završni ispit: pismeni i usmeni. 18 -21 Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok






Obavezna literatura: Gruneberg, A. & Tauzin, B. (2004) Comment vont les affaires? Hachette LivreDodatna literatura: Langenscheidtov univerzalni rječnik francusko-hrvatski hrvatsko-francuski, VBZ 2005. Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

- dva kolokvijuma od po 20 poena – ukupno 40 poena- prisustvo nastavi 3 poena- domaći zadatak 2poen, - prezentacija 5 poena- završni ispit 50 poena: 20 poena pismeni i 30 usmeni dio



Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc. dr Aleksandra Banjević


Naziv predmeta: POSLOVNI NJEMAČKI JEZIK IIŠifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova





109


Ime i prezime nastavnika i saradnika: Ljubomir Ivanović, Nataša Matijević

Metod nastave i savladanja gradiva:Predavanja, debate i prezentacije uskladjene sa planm i programom studija. Priprema po jedneprezentacije na zadatu temu iz jedne od oblasti sadržaja predmeta. Učenje za testove i završni ispit. Konsultacije.

Sadržaj predmeta:

I – nedjeljaII – nedjeljaIII – nedjeljaIV- nedjeljaV- nedjeljaVI – nedjeljaVII – nedjeljaVIII – nedjeljaIX – nedjelja X – nedjeljaXI – nedjeljaXII – nedjeljaXIII – nedjelja

XIV – nedjeljaXV – nedjeljaXVI – nedjeljaZavršna nedjeljaXVIII-XXI nedjelja

Upoznavanje studenata sa programom rada. Tema: Konkurencija. Poređenja.Diskusija o unapređivanju kvaliteta proizvoda i uskuga. Želbe i molbe klijenata. Inovacije u rauličitim oblastima. Pasiv. Efektivno prezentovanje proizvoda. Case study: Razvoj i promovisanje novih proizvoda i usluga.Promotivna kampanja za novi proizvod – skica samostalnog projekta. Novac / pregovori. Tehnike uspješne prodaje. Pregovori oko uslova kredita ili povlastica. Upotreba konjuktiva. Slobodna nedjelja Ispitivanje tržišta, anketiranje, evaluacija, neuspješne akcije i analiza.Flajer, oglašavanje. Relativne rečenice. Novac vlada svetom. Osnovni monetarni pojmovi. Osnovni pojmovi računovodstva. Osnovni poreski pojmovi. Finansijska i preduzetnička politika. Osiguranje. Investicije. Upravljanje rizicima finansiranja. Indirektni govor. Izveštavanje o uspješno realizovanom investicionom projektu. Poslovna etika. Obrasci ponašanja na radnom mjestu. Odnos prema kolegama, zaposlenima, nadređenima. Rad u timu. Izražavanje očekivanja, želja, razočarenja, ljutnje. Opis preduzeća i saradnika.Prezentacija samostalnih projekata. Priprema za ispit. Završni ispit: pismeni i usmeni. 18 -21 Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok



Nedjeljno


4 sata vježbi


u toku semestra







Literatura: Axel Hering, Dr. Magdalena Matussek: Geschäftskommunikation – Besser Schreiben u. Geschäftskommunikation – Besser Telefonieren, , Huber Verlag Anne Buscha, Gisela Linthout, Geschäftskommunikation – Verhandlungssprache, Hueber Verlag Odabrani tekstovi iz relevantnih časopisa.ALLTAG, BERUF & CO. (AB&C) 1-6, Hueber VerlagOblici provjere znanja i ocjenjivanje:

- provjere znanjeukupno 30 poena- prisustvo nastavi 5 poena- samostalni rad 15 poena - završni ispit 50 poena




Naziv predmeta: SOCIOLOGIJA RADA Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova

Obavezni IV 3 2P + 0V



110

Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za slušanje i prijavljivanje

Ciljevi izučavanja predmeta:Predmet ima za cilj osposobljavanje studenata za razumjevanje osnovnih kategorija i pojmova Sociologije rada

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Mr Goran Ćeranić, Mr Rade Šarović

Metod nastave i savlađivanja gradiva: Predavanja, vježbe,seminarski radovi i konsultacije

Sadržaj predmeta:


Priprema i upis semestraSavremene teorije podjele radaOtuđenje i industrijsko društvoTehnički i socijalni determinizamProfesionalizacija i birokratizacijaRad i kultura Obrazovanje i rad (TEST I)Slobodna nedjeljaRad i religijaRad i polKOLOKVIJUM Seljakov radRad, nužnost, slobodaRad i ekologijaNovi model organizacije rada u postsocijalizmuRad i socijalna pokretljivost u postsocijalizmu (TEST II )Konceptualizacija empirijskog istraživanja rada, svojine i preduzetništva u postsocijalizmu

Završni ispit







Obaveze studenata u toku nastave : predavanja, diskusije, konsultacije, seminarski radovi, polaganje testova i kolokvijuma

Literatura: S. Vukićević : Sociologija rada i preduzeća; N. Drjahov: Sociologija rada

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Kolokvijum 30 poena (jedan u semestru), Test 10 poena (dva u semestru), usmeni dio ispita 50 poena. Prelazna ocjena 51 bod

Posebnu naznaku za predmet: Nema posebnih naznaka

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Slobodan Vukićević


Naziv predmeta: MEĐUNARODNI ODNOSI II


111

OBAVEZAN IV 4 2P + OV




Ciljevi izučavanja predmeta: Cilj predmeta je da osposobi studente da razumiju teorijske osnove i teorijske perspektive međunarodnih odnosa, kao i istoriju diplomatskih odnosa I spoljnih polika država.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dr. Boris Vukićević

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, debate programom studija, konsultacije.

Sadržaj predmeta:

I – nedjeljaII – nedjeljaIII – nedjeljaIV- nedjeljaV- nedjeljaVI – nedjeljaVII – nedjeljaVIII – nedjeljaIX – nedjelja X – nedjeljaXI – nedjeljaXII – nedjeljaXIII – nedjeljaXIV – nedjeljaXV – nedjeljaXVI – nedjeljaZavršna nedjeljaXVIII-XXI ned

I Teorijski okviri izučavanja međunarodnih odnosaII Istorijski okviri razmišljanja o međunarodnim odnosimaIII Liberalno idealistička perspektiva izučavanja međunarodnih odnosa. NeoliberalizamIV Realistička perspektiva. NeorealizamV Alternativne perspektive. NeomarksizamVI Konstruktizivam. FeminizamVII Slobodna nedjeljaVIII KolokvijumIX Pojam i periodizacija istorije međunarodnih odnosaX Istorijski razvoj sistema međunarodnih odnosa do Vestfalskog miraXI Vestfalski mir i sistem ravnoteže snagaXII Bečki kongres i evropski koncertXIII SAD u međunarodnim odnosima do Prvog svjetskog rataXIV Međunarodni odnosi u prvoj polovini XX vijekaXV Hladni rat. Bipolarni sistem odnosa XVI Završni ispit






Literatura: Vukadinović, Radovan, Međunarodni politički odnosi, Zagreb, 2004; Vukadinović, Radovan, Teorije međunarodnih odnosa, Zagreb, 2005; Kissinger, Henry, Diplomacija, Zagreb, 2000; Vukadinović, Radovan, Politika i diplomacija, Zagreb, 2004; Kegli, Čarls V., Vitkof, Judžin R., Svetska politika: trend i transformacija, Beograd, 2006; Račić, Obrad, Dimitrijević, Vojin, Međunarodne organizacije, Beograd, 2011; Kilibarda, Zoran, Osnove geopolitike, Beograd, 2008.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - kolokvijum –40 poena- prisustvo nastavi 5 poena- prezentacija 5 poena- završni ispit 50 poena



Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: dr Boris Vukićević

12.2.5 PETI SEMESTAR

112

Naziv predmeta: SAVREMENI ENGLESKI JEZIK V


Redovni V 6 2P + 4V

VStudijski programi za koje se organizuje :


Uslovljenost drugim predmetima: Položen Savremeni engleski jezik 4

Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje vjestina razumijevanja govora i pisanog teksta,gramatika u primjeni, ovladavanje pismenim i usmenim izrazavanjem na engleskom jeziku. Uvjezbavanje studenata da na tekstovima iz oblasti knjizevnosti strucne literature uocavaju i klasifikuju prevodilacke probleme i da ih shodno situaciji rjesavaju i prenose na srpski jezik i obratno.

Ime i prezime nastavnika: mr Gordana Žugić Kustudić-saradnik, mr Sanja Ćetković - saradnik, Danilo Leković – saradnik, mr Jelena VulanovićMetod nastave i savladanja gradiva:

Vjezbe, konsultacije,samostalna izrada domacih zadataka, individualna izrada pripremnih testova na casu

Sadržaj predmeta:Pripremne nedjeljeI – V nedjelja

VI nedjeljaVII nedjeljaVIII -XIV

XV nedjeljaXVI nedjelja

Završna nedjelja

XVIII-XIX nedjeljaXX –nedjeljaXXI - nedjelja

Priprema i upis semestraRazumijevanje govora i pisanog teksta; usmene i pismene vjezbe, prevod sa engleskog na srpski; prevod sa srpskog na engleski jezik.

testSlobodna nedjeljaRazumijevanje govora i pisanog teksta; usmene i pismene vjezbe, prevod sa engleskog na srpski; prevod sa srpskog na engleski jezik.Prvi kolokvijumAnaliza kolokvijumaZavrsni ispit


Dopunska nastavaPopravni kolokvijumPopravni zavrsni ispit

OPTEREĆENJE STUDENATA Nedjeljno U semestru





Studenti su obavezni da pohadjaju casove vjezbi i da aktivno ucestvuju u sprovodjenju istih, rade jedan test provjere znanja u toku semestra, kolokvijum i zavrsni ispit

Literatura: Kathy Gude, Michael Duckworth ( 2002), Proficiency Masterclass, OUP;Monolingvalni recnici engleskog jezikaZeljko Bujas, recnik srpsko-engleskog jezikaOblici provjere znanja i ocjenjivanje: Prisustvo nastavi 10 poenaJedan diktat 8 poenaKolokvijumi 40 poenaZavrsni ispit 42 poenaPrelazna ocjena se dobija ako student u toku semestra sakupi 51 poena

Posebna naznaka za predmet: Vjezbe se izvode na engleskom jezikuIme i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: dr Gordana Đurković – saradnik, mr Sanja Ćetković - saradnik, Ana Jakić – lektor, Danilo Leković - saradnikNapomena: Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studenti će dobiti na početku

semestra

Naziv predmeta: SAVREMENI RUSKI JEZIK V

113


Obavezan V 6 2P+4VStudijski programi za koje se organizuje: Osnovne akademske studije MEĐUNARODNA SARADNJA I STRANI JEZICI, 6 semestara, 180 ECTS kreditaUslovljenost drugim predmetima


Ime i prezime nastavnika i saradnik dr Julija Kirsova Nenezic; mr Marina Koprivica, mr Mihail HmeljevskiMetod nastave i savladanja gradiva: Vježbe (govorne, leksičko-gramatičke, prevodjenje sa ruskog na srpski jezik, prevodjenje sa srpskog na ruski jezik, pismene vježbe (diktat, sastav), školska lektira).

Sadržaj predmeta I nedjelja Тема: Свободное время. Мой свободный день. Glagoli kretanja - preneseno značenje.II nedjelja Тема: Свободное время. Увлечение, хобби. Glagoli: увлекаться, заниматься (чем), собирать..III nedjelja Тема: Свободное врмея. Праздники. Glagoli: праздновать, дарить. Конструкции времени (в прздник, накануне). IV nedjelja Тема: Свободное врмя. Досуг. ТЕСТV nedjelja Тема: Путешествие по городам. Москва. Переходные глагллы движения. Глаглы перемещения в пространстве.. VI nedjelja Тема: Санкт-Петербург. Глаголы перемещения в пространствае. Konstrukcije tipa: обратить внивание.. VII nedjelja Slobodna nedjeljaVIII nedjelja Тема: Подгорица. Цетине. Глаголы перемещения в пространстве. Глагллы смотреть, видеть.IX nedjelja Тема: Белград. ТЕСТ.

X nedjelja Тема: Кино. Снимается кино. Выражения согласия, несогласия. Глаголы со значением эмиуионального состояния и ощущуния действия. ЛСГ: нравиться/не нравиться.

XI nedjelja Тема: Кино. Мой любимый фильм. Выражение модальных значений необходимости, возможности действия и признака. Выражение запрещения действия.

XII nedjelja Тема: Кино. Мои впечатления о просмотрнном фильме. ТЕСТ.

XIII nedjelja Тема: Музыка. Музыкальные инструменты. Глаголы со значением слухового восприятия с приставками. Выражение сравнения и сопоставления в простом предложении.

XIV nedjelja Тема: Музыка. Народная музыка. Выражение сравнения и сопоствления в сложном предложении. Пунктуация. Глаголы играть, исполнять

XV nedjelja Tema: Музыка. Современная молодежная музыка. Выражение причинно-следственых отношений в простом и сложном предложении. Пунктуация.

XVI nedjelja Završni ispitZavršna nedjelja Ovjera semestra i upis ocjenaXVIII-XXI- Dopunska nastava i popravni ispitni rok

Opterećenje studenta:Nedjeljno U semestru





Student je dužan da redovno pohađa časove vježbi, radi domaće zadatke i polaže kolokvijum.

Literatura: Literatura: A.A.. Akiìna, Russkiy re[evoy wtiket, Moskva, Izd. Russkiy xz3k, Moskva.N.A. Lobanova, I.P. Slesareva, U[ebnik russkogo xz3ka dlx inostrann3h studentov-filologov. Perv3y god obu[enix. Moskva.М. Киршова, Д. Керкез, Говорим по-русски и переводим 1, Подгорица, 2006.Radmilo Marojević, Gramatika ruskog jezika, Zavod za izdavanje udzbenika, Beograd; D.Rudan, M.Dobrić, Davayte lu[è govorit4 po-russki, I i II dio; S Havronjina, Govorite ruski; Aleksandar Terzić, B.Trbojević Kerečki, Hrestomatija ruskih književnih tekstova, Beograd, 1995.gOblici provjere znanja i ocjenjivanje: Prisustvo nastavi 5 poena; 3 testa po 10 poena (ukupno 30 poena); čitanje i prevođenje po 5 poena; usvojenost leksičko – gramatičkih kategorija 5 poena, usvojenost govornih struktura 5 poena. Završni ispit 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako student sakupi 51 poen.Posebne naznake za predmet: Tekstovi za prevodjenje sa srpskog na ruski jezik i obratno uskladjeni su sa govornim temama.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: dr Marijana Kiršova, doc. Jelena Zikova, mr Dragana Kerkez, Vesna Vukićević.

114

Naziv predmeta: SAVREMENI ŠPANSKI JEZIK V


OBAVEZNI V 6 2+4



Ciljevi izučavanja predmeta: Ovladavanje spanskim jezikom na visem nivou (comprensión y expresión) -B1 Marco de referencia europeo.Poznavanje gramatickih pojmova u spanskom jeziku –B2 Marco de referencia europeo. Upoznavnje sa sociokulturnim hispanskim prostorom.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. mr Ivana Kovač Barett, Gemma Querol, lektor

Metod nastave i savladavanja gradiva: predavanja, konsultacije, radionice, učenje za završni ispit

Sadržaj predmeta:



Priprema i upis semestra1. Unidad 1 2. Unidad 1 3. Unidad 2 4. Unidad 2 5. Unidad 36. Repaso (1-2)7. Slobodna nedjelja8. Kolokvijum9. Unidad 310. Unidad 411. Unidad 412. Unidad 5 13. Unidad 514. Unidad 615. Unidad 616. Zavrsni ispit







Оbavezna literatura:Cortés, Maximiano y Fontecha, Mercedes, Gramática y recursos comunicativos 3 (B2), Santillana, Madrid, 2007.Equipo Prisma (2004): Prisma avanza. Libro del alumno. Madrid: Edinumen.- (2004) Prisma avanza. Libro de ejercicios. Madrid: Edinumen.Matte Bon, Francisco (1995), Gramática comunicativa del español, vol. I y II. Edelsa: Madrid

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Pismeni ispit: 40 bodova (Test de gramática 20, Comprensión de lectura 5, Comprensión auditiva 5, Prueba de expresión escrita 10) Zadaci, prisustvo i aktivnost: 20 bodova (Zadaci 15, prisustvo i aktivnost 5)Kolokvijum: 20 bodovaIntervju: 10 bodovaUsmeni ispit: 10 bodovaPrelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poenUkupan broj poena 100




115

Naziv predmeta: SAVREMENI ITALIJANSKI JEZIK V


OBAVEZNI V 6 2 + 4

Studijski programi za koje se organizuje :Osnovne akademske studije MEĐUNARODNA SARADNJA I STRANI JEZICI, 6 semestara, 180 ECTS kreditaUslovljenost drugim predmetima:

Ciljevi izučavanja predmeta: Ovladavanje elementima morfologije i sintakse.Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Mila Samardžić, redovni profesor , mr Gordana Bojicic, mr Deja Piletic, mr Cvijeta Brajicic, mr Maria Teresa AlbanoMetod nastave i savladavanja gradiva:Vežbe, konsultacije, kolokvijumi, učenje/priprema za završni ispit

Sadržaj predmeta:Pripremne nedjelje



1. Incontro con gli studenti e introduzione al programma degi studi 2. Unità 15: Come è ingiusta la parità 3. Unità 16: Storia della pasta 4. Unità 17: Non approfondire

5. Unità 18: Computer 6. Esercizi di traduzione 7. Slobodna nedjelja8. Test 9. Unità 19: Emigrazione10. Unità 20: Stop alle auto11. Unità 21: Il falso a tavola12. Unità 22: Che fine ha fatto l'amicizia13. Kolokvijum;

14. Ispravak kolokvijuma i razgovor sa studentima15. Rekapitulacija i sistematizacija gradiva







Literatura: a) L.Serianni, Grammatica italiana. Italiano comune e la lingua letteraria, b) M.Dardano/P.Trifone, Grammatica italiana, c) S.Moderc, Gramatika italijanskog jezika; d) T. Marin– Nuovo progetto italiano 3 (libro dello studente e quaderno degli esercizi), livello intermedio – avanzato B2-C1; e) Mila Samardžić i Saša Moderc,Praktikum za vježbe čitanja, tumačenja i prevođenja; f) Neki od jednojezičnih italijanskih rječnikaOblici provjere znanja i ocjenjivanje:Aktivno učešće na časovima prisustvo, domaći zadaci, zainteresovanost i kreativnost na času - 5 poenaTest 10 poenaKolokvijum 35 poenaZavršni ispit 50 poenaPrelazna ocena se dobija ako se kumulativno sakupi 51 poenUkupan broj poena 100




116

Naziv predmeta: SAVREMENI FRANCUSKI JEZIK V


obavezni V 6 2P + 4VStudijski programi za koje se organizuje:Osnovne akademske studije MEĐUNARODNA SARADNJA I STRANI JEZICI, 6 semestara, 180 ECTS kredita

Uslovljenost drugim predmetima: Upis nije uslovljen drugim predmetom.

Ciljevi izučavanja predmeta: .Ovladavanje gramatičkim strukturama i jezičkim vještinama (slušanje, govor, pisanje, čitanje, medijacija) i aktivno služenje jezikom u svakodnevnim situacijama i na poslu.Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr MihailoPopović, mr Jasna Tatar, mr Danijela Ljepavić, Mr Jasmina NikčevićGlomazić, lektor, Doc. dr Milan Barac, strani lektori, saradniciMetod nastave i savladanja gradiva: Vježbe, konsultacije, test, seminarski rad, kolokvijum.

Sadržaj predmeta: Pripremne nedjelje

I nedjeljaII nedjeljaIII nedjeljaIV nedjeljaV nedjeljaVI nedjeljaVII nedjeljaVIII nedjeljaIX nedjeljaX nedjeljaXI nedjeljaXII nedjeljaXIII nedjeljaXIV nedjeljaXV nedjeljaXVI nedjelja

Završna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestra.

Upoznavanje studenata sa programom, podjela tema za seminarski rad.Diktat/leksika/prevođenje/vještine (CE, CO, EE, EO)Diktat/leksika/prevođenje/vještine (CE, CO, EE, EO)Diktat/leksika/prevođenje/vještine (CE, CO, EE, EO)Diktat/leksika/prevođenje/vještine (CE, CO, EE, EO)Diktat/leksika/prevođenje/vještine (CE, CO, EE, EO)Slobodna nedjeljaKOLOKVIJUM - (diktat, transkripcija, prevod kraćih tekstova u oba smjera, CO, EE) Diktat/leksika/prevođenje/vještine (CE, CO, EE, EO)Diktat/leksika/prevođenje/vještine (CE, CO, EE, EO)Diktat/leksika/prevođenje/vještine (CE, CO, EE, EO) Diktat/leksika/prevođenje/vještine (CE, CO, EE, EO)Predavanje seminarskog rada, sistematizacija gradiva, priprema za test.TEST – (zaokružiti ili upisati tačan odgovor - prevod kraćih tekstova u oba smjera, CO, EE)Ocjena seminarskog rada, rezultati testa: saopštavanje zbirnih rezultata.Završni ispit (CE, EO)








Studenti su obavezni da pohađaju nastavu; završni ispit se polaže usmeno. Student ne može da pristupi završnom ispitu ako nije radio kolokvijum i seminarski rad.Literatura:Bescherelle: L’ortographe pour tous, Hatier, Paris, 1997; Pera Polovina:Francuski pravopis, Filološki fakultet, Beograd, 1984; Claire Miquel: Communication progressive du français-niveau intermédiaire, CLE International, Paris , ili neka druga francuska metoda – srednji kurs, 2003-4;G.- D. de Salins:Grammaire pour l'enseignement/apprentissage du FLE; Didier, Paris, 1996. Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

- Kolokvijum - 30 poena- Seminarski rad – 10 poena - Prisustvo i aktivnost, test -10 poena (2+3+5)- Završni ispit - 50 poena- Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen.


Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc. dr Dragan BogojevićNapomena: Plan realizacije Nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studenti će dobiti na početku semestra.

117

Naziv predmeta: SAVREMENI NJEMAČKI JEZIK V


OBAVEZNI V 6 2P+4V



Ime i prezime nastavnika i saradnika: strani lektori sa Studijskog programa za njemački jezik, saradnici: mr Mihaela Lalić, Ljubomir Ivanović, strani lektorMetod nastave i savladavanja gradiva: Vježbe, konsultacije, samostalna izrada domaćih zadataka, samostalna izrada kontrolnih testova na času. Sadržaj predmeta:

Pripremne nedjeljeI nedjeljaII nedjeljaIII nedjeljaIV nedjeljaV nedjeljaVI nedjeljaVII nedjeljaVIII nedjeljaIX nedjeljaX nedjeljaXI nedjeljaXII nedjeljaXIII nedjeljaXIV nedjeljaXV nedjeljaXVI nedjeljaXVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestraRazumijevanje govora i pisanog teksta;usmene i pismene vježbe; gramatika u primjeni Razumijevanje govora i pisanog teksta; usmene i pismene vježbe; gramatika u primjeni Razumijevanje govora i pisanog teksta; usmene i pismene vježbe; gramatika u primjeni Razumijevanje govora i pisanog teksta; usmene i pismene vježbe; gramatika u primjeni; konverzacija Razumijevanje govora i pisanog teksta; usmene i pismene vježbe; gramatika u primjeni; konverzacijaRazumijevanje govora i pisanog teksta; usmene i pismene vježbe; gramatika u primjeni; konverzacijaSlobodna nedjelja Periodična provjera znanjaRazumijevanje govora i pisanog teksta; usmene i pismene vježbe; gramatika u primjeni; konverzacija Razumijevanje govora i pisanog teksta; usmene i pismene vježbe; gramatika u primjeni; konverzacija Razumijevanje govora i pisanog teksta; usmene i pismene vježbe; gramatika u primjeni; konverzacija Razumijevanje govora i pisanog teksta; usmene i pismene vježbe; gramatika u primjeni; konverzacija Periodična provjera znanja Razumijevanje govora i pisanog teksta; usmene i pismene vježbe; gramatika u primjeni; konverzacija Razumijevanje govora i pisanog teksta; usmene i pismene vježbe; gramatika u primjeni; konverzacija Završni ispitPopravni završni ispit







Literatura: Helbig, G./ Buscha, J.: Deutsche Grammatik 1981Menschen bewegen i Sicher, Hueber VerlagAspekte 1-2, LangenscheidtOblici provjere znanja i ocjenjivanje: Ocjenjuju se: provjere znanja ukupno 40 poena;domaći zadatak sa 5 poena, prisustvo sa 5 poena, usmeni ispit sa 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen.




118

Naziv predmeta: ENGLESKI JEZIK ZA PRAVO IŠifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova

OBAVEZAN V 4 0P + 4V



Ciljevi izučavanja predmeta: Osposobljavanje studenata za samostalno korišćenje stručne literature na stranom jeziku za potrebe struke i samoobrazovanjeIme i prezime nastavnika i saradnika:mr Milena Mrdak Micovic, mr Dragana Dedovic


Sadržaj predmeta:


1. Upoznavanje studenata sa programom rada. Unit 1: The World of Law Enforcement. Topics and vocabulary areas: Describing your job, Describing basic law enforcement activities;

2. Grammar: Present Simple, Positives and negatives; Word building3. Unit 2: Traffic and Vehicles; Topics and vocabulary area: Explaining traffic offences and penalties; 4. Grammar: Present Continuous, Modal verbs: obligation must and mustn't, rules: have to, may, might ;

Expressing consenquences.5. Unit 3: Out in the Community; Topics and vocabulary area: describing reaction to anti-social

behaviour;Giving warning and orders.6. Grammar: Present continuous, Question formation; First conditional; Can /can't to express ability and

permission.7. Slobodna sedmica.8. I kolokvijum9. Unit 4: Emergency call; Topics for discussion: Describing an assault, Describing an assailant; Describing a

road traffic accident; Asking about an incident.10. Grammar: narrative tenses: Giving professional advice, Describing a theft.11. Rewiev of the present and past tenses; Should/shouldn't for advice in present and future; Future tenses: Will/

Going to, Present Continuous tense, Infinitive.12. Drugs and Alcohol: Drug laws and drug classification; Customs control; Drug-related border check;13. Vocabulary area: Drinking and Driving; Topics for discussion: Dealing with a person who is under

influence; 14. Grammar: Comparison of adjectives; Prepositions of place and movement; Present Perfect and Present

Perfect Contiouous tense. 15. II Kolokvijum 16. Završni ispit;pismeni i usmeni. 18 -21 Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok






Literatura: 1) udzbenik:Englsih for law Enforcement with CD. Charles Boyle and Ileana Chersan. MACMILLAN




Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Milena Mrdak-Mićović, saradnik u nastavi


119

Naziv predmeta: FRANCUSKI JEZIK ZA PRAVO IŠifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova




Ciljevi izučavanja predmeta: Osposobljavanje studenata za samostalno korišćenje stručne literature na stranom jeziku za potrebe struke i samoobrazovanjeIme i prezime nastavnika i saradnika: doc. dr Aleksandra Banjević Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, debate i prezentacije uskladjene sa planm i programom studija.. Priprema po jedne prezentacije na zadatu temu iz jedne od oblasti sadržaja predmeta. Učenje za testove i završni ispit. Konsultacije.

Sadržaj predmeta:


15. Upoznavanje studenata sa programom rada. 2. Što se podrazumijeva pod zAKONOM? Značaj, definicija i svrha zakona. Prevođenje, članovi: Neodređeni (/), određeni ()3. Izvori i varijeteti u francuskom pravu. Istorijski razvoj, materijalno i procesno pravo, javno i privatno pravo, kategorije zakona. Tablice, dijagrami, definicije, red riječi4. Statutarno pravo u Francuskoj. Francuski parlament, postupak izrade zakone, odnos između običajnog prava i zakona, prava, javnih i privatnih akata Parlamenta. Tvorba riječi: izvod pridjeva (sufiksi i prefiksa)5. Francusko pravosuđe. Pravosudna, izvršna i zakonodavna uloga kancelara, ostali suci, način sudske izbor, koncept nezavisnosti pravosuđa. Glagolsko vrijeme, složeni glagoli, izgovor6. Doktrina presedana. Doktrina Stare decisis, glavne postavke: hijerarhija sudova, presude na mjesto zakona, sustina pravnih načela (ratio decidendi), irelevantne izjave (obiter dicta). Latinski izrazi, pasiv, usmena i pisana praksa7. Slobodna sedmica.8. I kolokvijum9. Profesija: Advokat u Francuskoj.Tužilac i advokat, razlike u obrazovanju, vrsta rada, odnos s klijentima. Obavještenje o odluci, prijedlozi10. Obraćanje advokatu. Opis rada advokata. Gerundiv i participi, intervjuisanje, izražavanje stavova11. Pravna pomoć. Opseg pravne pomoći u Francuskoj, lokalni biroi za savjete građanima, pravni savjetnički centri. Klazule razloga ili uzroka, veznici12. Dan u Kaznenom sudu. Sastav i nadležnost državnih sudova. Pretraživanje rječnika, prezent, perfekt, (aktivna i pasivna konstrukcija)13. Rimski parnični postupak. Jure i judicio, formula, judex ili judices, proceduralni ugovor, tužitelj i okrivljenik, govori, govornici, forum. Modalni glagoli, množina u latinskom jeziku, interpunkcija, vokabular pretraživanja i prakse14. Ustav Crne Gore. Osnovne odredbe, zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda. Tvorba riječi (imenice, glagoli, pridjevi, prilozi), modalni glagoli, opste izjave i specifični detalji 15. II Kolokvijum 16. Završni ispit;pismeni i usmeni. 18 -21 Ovjera semestra i upis ocjena. Dopunska nastava i popravni ispitni rok






Literatura: Literatura: R. Šporer, Le français pur les étudians en droit, Pravni fakultet u Zagrebu, 2004, Prvi i drugi dioLes français juridique, Hachette Editions, I i II




Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: doc. dr Aleksandra Banjević

120

Naziv predmeta: NJEMAČKI JEZIK ZA PRAVO I






Ime i prezime nastavnika i saradnika:Ljubomir Ivanović, Nataša Matijević, strani lektor

Metod nastave i savladanja gradiva:Predavanja, debate i prezentacije uskladjene sa planom i programom studija.. Priprema po jednog izlaganja na zadatu temu iz jedne od oblasti sadržaja predmeta. Individualni rad, rad u grupama. Debate. Konsultacije.

Sadržaj predmeta:


Upoznavanje studenata sa programom rada. Vladavina prava. Zakonodavstvo i primjena zakona. Procedure i institucije. Pravna terminologija. Pravne definicije. Specifično značenje pravnih termina. Primjeri iz građanskog prava. Razlikovanje pravnih akata. Ustav, zakoni, uredbe. Relevantni primjeri. Član zakona, stav. Podzakonska regulativa, odluke, rješenja. Relevantni primjeri iz prakse. Komentar zakona,unapređenje pravnog teksta, stručna pravna literatura Slobodna sedmica.Vještačenje, presude, dispozicija, pravna pouka. Žalba. ;Formulisanje tvrdnje, definicije, zaključka u pisanoj formi – stil vještačenja i presude Upotreba veznika za formulisanje uzroka, posledice, preduslova itd.Nominalni stil i složenice kao odlika pravnog teksta.Izlaganje stanja stvari, izjava, obrazloženje, usmeno formulisanje argumenataDiskusija. Argumenti za i protivKoncipiranje pravnog teksta, prezentovanje pravnih temaPrezentovanje samostalnog rada. Upotreba jezika. Završni ispit; pismeni i usmeni. Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok






Literatura: 1) udzbenik:M.Veldenz-Dunne u.a.,Deutsch als Fremdsprache für Juristen, Goethe-Institut 2005. 2) Michaela Gross und Holger-Michael Arndt, Materialienreihe Fachsprachen. Band 1: Deutsch für JuristInnen, Österreich-Institut Wien 3) Peter Kühn, Baustein Jura, Groos 2007.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:Ocjenjuju se: provjere znanja ukupno 40 poena;domaći zadatak sa 5 poena, prisustvo sa 5 poena, usmeni ispit sa 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen.

Posebna naznaka za predmet:Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Jelena Knežević, saradnik u nastavi


121

Naziv predmeta: RUSKI JEZIK ZA PRAVO I


Obavezan V 4 0+4


Ciljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj pripremanje i osposobljavanje studenata za profesionalnu usmenu i pismenu komunikaciju na ruskom jeziku u oblasti prava, kao i obučavanje na dvosmjernom usmenom i pismenom prevodjenju. Programom su obuhvaćeni različiti aspekti pravne oblasti.

Ime i prezime nastavnika i saradnika:Metod nastave i savladavanja gradiva: predavanja, praktične vježbe, konsultacije, domaći zadaci, testovi, završni ispit.


I nedjelja Uvodno predavanje. Upoznavanje sa tematikom predmeta i nastavnim programom. Uputstva za praćenje nastave.II nedjelja Биография. Автобиография. Резюме. Выражение даты. Выражение возраста.III nedjelja Личные местоимения. Притяжательные местоимения. IV nedjelja Портрет. Характер.V nedjelja Глаголы движения.VI nedjelja Право и его отрасли. Выражение квалификации предмета, процесса, явления.VII nedjelja Slobodna nedjeljaVIII nedjelja О правовой культуре. Деепричастия. ТЕСТIX nedjelja Личные права и свободы. X nedjelja Гражданское право.XI nedjelja Действительное причастие настоящего времени.XII nedjelja Из конституции РФ.XIII nedjelja Действительное причастие прошедшего времениXIV nedjelja Понятие и основания возникновения обязательств. ТЕСТXV nedjelja Страдательное причастие прошедшего времени.XVI nedjelja Završni ispit


XVIII-XXI- Dopunska nastava i popravni ispitni rok





Student je dužan da redovno pohađa časove predavanja i vježbi, da radi domaće zadatke i polaže testove, položi završni ispit.

Literatura:1. Баишева З.В. Русский язык и культура речи в юриспруденции. Москва, 2002.2. Воронцова, Ю. А., Е. Ю. Хорошко. Русский язык для юристов (Практический курс) – Белгород, 2008.3. Водина Н. С. и др. Культура устной и письменной речи делового человека. Справочник-практикум. Москва, 2008.4. Милинковић Љубо. Руски језик за правнике. Београд, 1989.5. Мароевич Радмило. Русская грамматика. Сопоставительная грамматика русского и сербского языков с историческими комментариями. Белград-Москва, 2001.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Prisustvo nastavi 5 poena; 2 testa po 15 poena; domaći zadaci ─ 15 poena. Završni ispit 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako student sakupi 51 poen.

Posebne naznake za predmet: svi oblici nastavnog procesa vršiće se na ruskom jeziku.


122

Naziv predmeta: ITALIJANSKI JEZIK ZA PRAVO I


OBAVEZAN V 4 0 + 4




Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Julijana Vučo, redovni profesor, mr Radmila Lazarević, mr Gordana Bojičić

Metod nastave i savladanja gradiva: Vježbe uskladjene sa planom i programom studija. Učenje za testove i završni ispit. Konsultacije.


II – nedjeljaIII – nedjeljaIV- nedjeljaV- nedjeljaVI – nedjeljaVII – nedjeljaVIII – nedjeljaIX – nedjelja X – nedjeljaXI – nedjeljaXII – nedjeljaXIII – nedjeljaXIV – nedjeljaXV – nedjeljaXVI – nedjeljaZavršna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja

1. Upoznavanje studenata sa programom rada. 2. Il sistema giuridico montenegrino.3. Le istituzioni e il sistema dell'UE4. Il sistema giuridico italiano.5. La formazione delle parole, collocazioni, sintassi del luinguaggio giruidico 6. L'italiano giuridico: terminologia e stile nei testi normativi7. Slobodna sedmica8. Test9. Leggere le fonti. La gerarchia delle fonti.10. Strategie di lettura e di apprendimento del lessico11. La costituzione montenegrina12. La costituzione italiana.13. Diritto costituzionale14. Diritto costituzionale15. Kolokvijum 16. Završni ispitOvjera semestra i upis ocjena. Dopunska nastava i popravni ispitni rok


Nedjeljno


4 sata vježbi


u toku semestra





Struktura opterećenja: 85h 5 min (nastava) 10h 40 min (priprema) 24h 15 min (dopunski rad) = 120


Literatura: 1) Forapani, D. (2003) Italiano per giuristi. ALMA edizioni 2) jednojezični i dvojezični rječnici 3) odabrani tekstovi




123

Naziv predmeta EVROPSKE INTEGRACIJE I


Obavezni V 4 2 + 0

Studijski programi za koje se organizujeOsnovne akademske studije MEĐUNARODNA SARADNJA I STRANI JEZICI, 6 semestara, 180 ECTS kredita


Ciljevi izučavanja predmeta:Razumijevanje principa ekonomskih integracija, sa posebnim osvrtom na EU.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Danijela Jacimović profesor,

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe, seminari, testovi, istraživanje, konsultacije, debate.

Sadržaj predmeta:Pripremna nedjelja Upoznavanje sa predmetom, planom rada i načinom provjere znanja

I nedjelja Koncept ekonomskih integracijaII nedjelja Komparativna analiza regionalnih integracija III nedjelja Statički i dinamički efekti regionalnih integracije IV nedjelja Obnova, pomirenje i integracija 1945-57 V nedjelja Evropske zajednice 1958-1972VI nedjelja Zajednica u pokretu 1973-1984IVII nedelja Slobodna nedjeljaVIII nedjelja Test 1IX nedjelja Od Evropske zajednice do Evropske unije 1958-1993X nedjelja Proširenja EU XI nedjelja Predpristupni dijalog za punopravno članstvo XII nedjelja Proces stabilizacije i pridruživanja i Zapadni BalkanXIII nedjelja Neke regionalne organizacije od interesa za Crnu Goru XIV nedjelja Finansijska podrška za zemlje u procesu pridruživanja Uniji XV nedjelja II Test XVI nedjelja Završni ispitXVII nedjelja Ovjera semestra i upis ocjena

XVIII-XXI ned Dopunska nastava i popravni ispitni rok





Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu i rade oba kolokvijuma

Literatura: Dezmond D., (2009) Sve bliža Unija-uvod u evrospku integraciju, Službeni glasnik, BeogradGordana Đurović, Danijela Jaćimović, Nikola Milović, Lidija Čekulić, Mehmedin Tahirović, »Crna Gora u XXI stoljeću-u eri kompetitivnosti, Evropske i evroatlantske integracije, Crnogorska akademija nauka i umjetsnosti, Podgorica, 2010.

Dodatna literatura: Prokopijevic, M., (2008) Evropska unija, JP Sluzbeni glasnik, Beograd, SiCGTurčinović F., (2005) Ekonomske integracije i trgovinske grupacije, Megatrend, Beograd

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje I Test ........................ 24% II Test........................26% Seminari 10% Domaci radovi 10% Zavrsni ispit 30%Testovi se polazu pisemeno, a zavrsni ispit usmeno.

F E D C B A

do 51 51 - 60 61 - 70 71 - 80 81 - 90 91 - 100

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Danijela Jacimovic

Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti na konsultacijama.

124

Naziv predmeta: OSNOVE PRAVA


Obavezni V 3 2P+0V

Studijski programi za koje se organizuje: Osnovne akademske studije MEĐUNARODNA SARADNJA I STRANI JEZICI, 6 semestara, 180 ECTS kredita

Uslovljenost drugim predmetima: Nema

Ciljevi izučavanja predmeta: Ovaj predmet je predvidjen za studente treće godine osnovnih akademskih studija Medjunarodna saradnja i strani jezici. Cilj izučavanja Osnova prava je sticanje znanja o osnovnim pojmovima i institutima teorijskih i pozitivno pravnih nauka koji su po svom značaju i značenju osnovni za razumijevanje prava.

Ime i prezime nastavnika: Doc. dr Aneta Spaic


Predavanja, vježbe, konsultacije, interaktivan rad , seminarski rad , učenje za testove, kolokvijume i završni ispit.


I nedjeljaII nedjeljaIII nedjelja

IV nedjeljaV nedjeljaVI nedjelja

VII nedjeljaVIII nedjeljaIX nedjeljaX nedjelja

XI nedjeljaXII nedjeljaXIII nedjeljaXIV nedjeljaXV nedjeljaXVI nedjelja


Priprema i upis semestraPojam, predmet i metod predmeta Osnova prava. Pojam prava. Pravna norma. Opšti pravni akt Pojedinačni pravni aktI Kolokvijum.Slobodna nedjeljaPravni odnos. Subjekt prava.Ustavnost.Zakonitost,Vladavina prava, pravna država.

II Kolokvijum Sistemi prava. Primjena prava. Tumačenje prava.



3 kredita x 40/30 = 4 sati Struktura:2 sata predavanja0 sati vježbi2 sata individualnog rada studenta uključujući i konsultacije

Nastava i završni ispit: (4 sata) x 16 = 64 sati Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (4 sati) = 8 satiUkupno opterećenje za predmet: 3 x 30 = 90 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 64 sati (nastava) + 8 sati (priprema) + 18 sati (dopunski rad)

Literatura: Budimir P. Košutić, Uvod u jurisprudenciju, CID, Podgorica, 2008. godine.Vladan Kutlešić , Osnovi prava - Drugo izmenjeno i dopunjeno izdanje, JP "Službeni list SCG", Beograd 2005, ISBN 86-355-0672-3. Kosta Čavoški i Radmila Vasić – Uvod u pravo – drugo jedinstveno izdanje, Pravni fakultet u Beogradu, „Službeni glasnik“, Beograd, 2007. godine


- 2 kolokvijuma sa 20 bodova (ukupno 40)- Seminarski rad i interakcija u nastavi sa 10 bodova- Završni ispit sa 50 bodova

125

12.2.6 ŠESTI SEMESTAR

Naziv predmeta: SAVREMENI ENGLESKI JEZIK VIŠifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova

Obavezni VI 6 2P + 4V


Uslovljenost drugim predmetima: Položen Savremeni engleski jezik 4

Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje vjestina razumijevanja govora i pisanog teksta,gramatika u primjeni, ovladavanje pismenim i usmenim izrazavanjem na engleskom jeziku. Uvjezbavanje studenata da na tekstovima iz oblasti knjizevnosti strucne literature uocavaju i klasifikuju prevodilacke probleme i da ih shodno situaciji rjesavaju i prenose na srpski jezik i obratno.

Ime i prezime nastavnika: mr Gordana Žugić Kustudić-saradnik, mr Sanja Ćetković - saradnik, Danilo Leković – saradnik, mr Jelena VulanovićMetod nastave i savladanja gradiva:

Vjezbe, konsultacije,samostalna izrada domacih zadataka, individualna izrada pripremnih testova na casu

Sadržaj predmeta:


IX- XIV nedjelja XIV nedjelja

X VnedjeljaXVI nedjelja

Završna nedjeljaXVIII-XIX nedjeljaXX nedjeljaXXI nedjelja

Priprema i upis semestra-Razumijevanje govora i pisanog teksta; usmene i pismene vježbe; gramatika u primjeni; prevod sa engleskog jezika;-slobodna;- I kolokvijum;-Razumijevanje govora i pisanog teksta; usmene i pismene vježbe; gramatika u primjeni; prevod sa engleskog jezika;- II kolokvijum;Analiza kolokvijuma i priprema za zavrsni ispit-Završni ispit- Ovjera semestra i upis ocjena-Razumijevanje govora i pisanog teksta; usmene i pismene vježbe; gramatika u primjeni; prevod sa engleskog na srpski. Dopunska nastava.-Popravni završni ispit






Studenti su obavezni da pohadjaju casove vjezbi i da aktivno ucestvuju u sprovodjenju istih, rade jedan test provjere znanja u toku semestra, kolokvijum i zavrsni ispit

Literatura: Kathy Gude, Michael Duckworth ( 2002), Proficiency Masterclass, OUP;Monolingvalni recnici engleskog jezikaZeljko Bujas, recnik srpsko-engleskog jezikaOblici provjere znanja i ocjenjivanje: Prisustvo nastavi 4 poenaJedan DIKTAT 8 poenaKolokvijumi 40 poenaZavrsni ispit 42 poenaPrelazna ocjena se dobija ako student u toku semestra sakupi 51 poena

Posebna naznaka za predmet: Vjezbe se izvode na engleskom jeziku

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: doc. dr Gordana Đurković – saradnik, mr Sanja Ćetković - saradnik,


126

Naziv predmeta: SAVREMENI RUSKI JEZIK VI


Obavezan VI 6 2P +4VStudijski programi za koje se organizuje: Osnovne akademske studije MEĐUNARODNA SARADNJA I STRANI JEZICI, 6 semestara, 180 ECTS kredita

Uslovljenost drugim predmetima: Ciljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj ovladavanje osnovnim jezičkim vještinama (slušanje, čitanje, pisanje, govor). Usvajanje osnovnih leksičko-gramatičkih struktura. Usvajanje osnovnih pravopisnih pravila. Rad sa rječnikom.Ime i prezime nastavnika i saradnika: dr Julija Kirsova; mr Marina Koprivica, mr Mihail HmeljevskiMetod nastave i savladanja gradiva: Vježbe (govorne, leksičko-gramatičke, prevodjenje sa ruskog na srpski jezik, prevodjenje sa srpskog na ruski jezik, pismene vježbe(diktat, sastav), školska lektira).

Sadržaj predmeta I nedjelja Tema: Изобразительное искусство. Glagoli: выражать, изображать, отражать.II nedjelja Tema: Изобразительное искусство. Pasivne konnstrukcije: na kartine izobra\eno.III nedjelja Tema: Изобразительное искусство. ТЕСТ..IV nedjelja Tema: Театр. Виды театра. Способы выражения впечатлений и оценки.V nedjelja Tema: Театр. Я иду в театр. Способывыражения впечатлений и оценки (nastavak)VI nedjelja Тема: СМИ. Телевидение. Телевидение в РФ и Черногории. Бзор телевизионных каналов. Glagol

показать/показывать. Neodredjeno-licne recenice.VII nedjelja Slobodna nedjeljaVIII nedjelja Тема: СМИ. Газеты и журналы. Neodredjeno-licne recenice (nastavak). Pasivne konstrukcije.IX nedjelja Тема: СМИ. Интернет как источник инфрмации. Pasivne konstrukcije (nastavak). TEST.X nedjelja Тема: Система образования. Дошкольное и среднее образование в РФ и СЧГ. LSG учить, изучать,

учиться, заниматься.XI nedjelja Тема. Система образования. Высшее образование в РФ и СЧГ. Predlozi sa vremenskim zanacenjem.

XII nedjelja Тема, Система образования. Рассказ об МГУ и Уни верситете Черногории Predlozi karateristicni za naucni stil.

XIII nedjelja Тема: Система образования TEST

XIV nedjelja Тема:. Наука. Научная работа в вузах. Osnovne karakteristike naucnog stila: pasiv, galgolski pridev, glagoslki prilog.

XV nedjelja Тема: Научная работа (продолжение). Osnovne karakteristike naucnog stila: pasiv, galgolski pridev, glagoslki prilog (nastavak).

XVI nedjelja zavrsni ispitZavršna nedjeljaXVIII-XXI-

Opterećenje studenta:Nedjeljno U semestru




Student je dužan da redovno pohađa časove vježbi, radi domaće zadatke i polaže kolokvijum.Literatura: Literatura: A.A.. Akiìna, Russkiy re[evoy wtiket, Moskva, Izd. Russkiy xz3k, Moskva.N.A. Lobanova, I.P. Slesareva, U[ebnik russkogo xz3ka dlx inostrann3h studentov-filologov. Perv3y god obu[enix. Moskva.М.Киршова, Д. Керкез Говорим по-русски и переводим 1, Подгорица, 2006.Radmilo Marojević, Gramatika ruskog jezika, Zavod za izdavanje udzbenika, Beograd; D.Rudan, M.Dobrić, Davayte lu[è govotit4 po-russki, I i II dio; Aleksandar Terzić, B.Trbojević Kerečki, Hrestomatija ruskih književnih tekstova, Beograd, 1995.gOblici provjere znanja i ocjenjivanje: Prisustvo nastavi 5 poena; 3 testa po 10 poena (ukupno 30 poena); čitanje i prevođenje po 5 poena; usvojenost leksičko – gramatičkih kategorija 5 poena, usvojenost govornih struktura 5 poena. Završni ispit 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako student sakupi 51 poen.Posebne naznake za predmet: Tekstovi za prevodjenje sa srpskog na ruski jezik i obratno uskladjeni su sa govornim temama.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: dr Marijana Kiršova, doc. Jelena Zikova, mr Dragana Kerkez, Vesna Vukicevic.Napomena: Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studenti će dobiti na početku semestra.

127

Naziv predmeta: SAVREMENI ŠPANSKI JEZIK VI


OBAVEZNI VI 6 2+4


Uslovljenost drugim predmetima: Spanski jezik 5

Ciljevi izučavanja predmeta: Ovladavanje spanskim jezikom na visem nivou (comprensión y expresión) –B2 Marco de referencia europeo.Poznavanje gramatickih pojmova u spanskom jeziku –B2 Marco de referencia europeo. Upoznavnje sa sociokulturnim hispanskim prostorom.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. mr Ivana Kovač Barett, Gemma Querol, lektorMetod nastave i savladavanja gradiva: predavanja, konsultacije, radionice, učenje za završni ispit

Sadržaj predmeta:



Priprema i upis semestra1. Unidad 1 2. Unidad 1 3. Unidad 2 4. Unidad 2 5. Unidad 36. Repaso (1-2)7. Slobodna nedjelja8. Kolokvijum9. Unidad 310. Unidad 411. Unidad 412. Unidad 5 13. Unidad 514. Unidad 615. Unidad 616. Zavrsni ispit







Оbavezna literatura: Cortés, Maximiano y Fontecha, Mercedes, Gramática y recursos comunicativos 3 (B2), Santillana, Madrid, 2007.Equipo Prisma (2004): Prisma avanza. Libro del alumno. Madrid: Edinumen.- (2004) Prisma avanza. Libro de ejercicios. Madrid: Edinumen.Matte Bon, Francisco (1995), Gramática comunicativa del español, vol. I y II. Edelsa: Madrid.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Pismeni ispit: 40 bodova (Test de gramática 20, Comprensión de lectura 5, Comprensión auditiva 5, Prueba de expresión escrita 10) Zadaci, prisustvo i aktivnost: 20 bodova (Zadaci 15, prisustvo i aktivnost 5)Kolokvijum: 20 bodovaIntervju: 10 bodovaUsmeni ispit: 10 bodovaPrelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poenUkupan broj poena 100Posebnu naznaku za predmet:



128

Naziv predmeta: SAVREMENI ITALIJANSKI JEZIK VIŠifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova

OBAVEZNI VI 6 2 + 4



Ciljevi izučavanja predmeta: Ovladavanje elementima morfologije i sintakse.Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Mila Samardžić, redovni profesor , mr Gordana Bojicic, mr Deja Piletic, mr Cvijeta Brajicic, mr Maria Teresa Albano

Metod nastave i savladavanja gradiva:Vežbe, konsultacije, kolokvijumi, učenje/priprema za završni ispit

Sadržaj predmeta:

Pripremne nedjelje


Priprema i upis semestra 1. Ripasso 2. Unità 23: Dottor Niù 3. Unità 24: Lo scheletro nell'armadio 4. Unità 25: Pasticceria Grazia

5. Unità 26: Medicina alternativa 6. Esercizi di traduzione 7. Slobodna nedjelja 8. Test 9. Unità 27: Come arricchirsi sul dolore altrui10. Unità 28: Cinema italiano11. Unità 29: Roma antica12. Unità 30: Il teatro...napoletano13. Kolokvijum; ispravak kolokvijuma i razgovor sa studentima

14. Unità 31: Sagre e feste15. Unità 32: Montalbano



u semestruNastava i završni ispit: 16 x 13h 20 min= 213h 20min Neophodne pripreme: 2 x 13h 20 min=26h 40 minUkupno sati za predmet: 10 x 30 = 300hDopunski rad: 60hStruktura opterećenja: 213h 20 min (nastava) 26h 40 min (priprema) 60h (dopunski rad)=300 h


Literatura: a) L.Serianni, Grammatica italiana. Italiano comune e la lingua letteraria, b) M.Dardano/P.Trifone, Grammatica italiana, c) S.Moderc, Gramatika italijanskog jezika; d) T. Marin– Nuovo progetto italiano 3 (libro dello studente e quaderno degli esercizi), livello intermedio – avanzato B2-C1; e) Mila Samardžić i Saša Moderc,Praktikum za vježbe čitanja, tumačenja i prevođenja; f) Neki od jednojezičnih italijanskih rječnika





129

Naziv predmeta: SAVREMENI FRANCUSKI JEZIK VI


Obavezni VI 6 2P + 4VStudijski programi za koje se organizuje :Osnovne akademske studije MEĐUNARODNA SARADNJA I STRANI JEZICI, 6 semestara, 180 ECTS kreditaUslovljenost drugim predmetima:

Ciljevi izučavanja predmeta: Ovladavanje gramatičkim strukturama i jezičkim vještinama (slušanje, govor, pisanje, čitanje, medijacija) i aktivno služenje jezikom u svakodnevnim situacijama i na poslu.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr MihailoPopović, mr Jasna Tatar, Doc. dr Milan Barac, Mr Danijela Ljepavić, Dr Jasmina NikčevićGlomazićMetod nastave i savladanja gradiva: Vježbe, konsultacije, test, seminarski rad, kolokvijum.


Priprema i upis semestra.Upoznavanje studenata sa programom, podjela tema za seminarski rad.Diktat/leksika/prevođenje/vještine (CE, CO, EE, EO)Diktat/leksika/prevođenje/vještine (CE, CO, EE, EO)Diktat/leksika/prevođenje/vještine (CE, CO, EE, EO)Diktat/leksika/prevođenje/vještine (CE, CO, EE, EO)Diktat/leksika/prevođenje/vještine (CE, CO, EE, EO)Slobodna nedjeljaTEST – (zaokružiti ili upisati tačan odgovor - prevod kraćih tekstova u oba smjera, CO, EE)Diktat/leksika/prevođenje/vještine (CE, CO, EE, EO)Diktat/leksika/prevođenje/vještine (CE, CO, EE, EO)Diktat/leksika/prevođenje/vještine (CE, CO, EE, EO) Diktat/leksika/prevođenje/vještine (CE, CO, EE, EO)Predavanje seminarskog rada, priprema za kolokvijum.KOLOKVIJUM - (diktat, transkripcija, prevod kraćih tekstova u oba smjera, CO, EE) Ocjena seminarskog rada, rezultati kolokvijuma: saopštavanje zbirnih rezultata.

Završni ispit.Ovjera semestra i upis ocjena.Dopunska nastava i popravni ispitni rok.

Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu; završni ispit se polaže usmeno. Student ne može da pristupi završnom ispitu ako nije radio kolokvijum i seminarski rad.






Literatura: :Bescherelle: L’ortographe pour tous, Hatier, Paris, 1997; Pera Polovina:Francuski pravopis, Filološki fakultet, Beograd, 1984; Claire Miquel: Communication progressive du français-niveau intermédiaire, CLE International, Paris , ili neka druga francuska metoda – srednji kurs, 2003-4;G.- D. de Salins:Grammaire pour l'enseignement/apprentissage du FLE; Didier, Paris, 1996.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - Kolokvijum - 30 poena- Seminarski rad – 10 poena - Prisustvo i aktivnost, test -10 poena (2+3+5)

Završni ispit - 50 poenaPrelayna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen.



Napomena: Plan realizacije Nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studenti će dobiti na početku semestra.

130

Naziv predmeta: SAVREMENI NJEMAČKI JEZIK VI


OBAVEZNI VI 6 2P+4V


Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavlijvanje i slušanje predmeta

Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje vještina razumijevanja govora i pisanog teksta, ovladavanje pismenim i usmenim izražavanjem na njemačkom jeziku, sticanje osnovnih znanja iz gramatike njemačkog jezika. Uvježbavanje studenata da na tekstovima iz oblasti književnosti i publicistike uočavaju i klasifikuju prevodilačke probleme i da ih shodno situaciji rješavaju i prenose na srpski jezik.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: strani lektori sa Studijskog programa za njemački jezik, saradnici: mr Mihaela Lalić, Ljubomir Ivanović, strani lektorMetod nastave i savladavanja gradiva: Vježbe, konsultacije, samostalna izrada domaćih zadataka, samostalna izrada kontrolnih testova na času.

Sadržaj predmeta:

Pripremne nedjeljeI nedjeljaII nedjeljaIII nedjeljaIV nedjeljaV nedjeljaVI nedjeljaVII nedjeljaVIII nedjeljaIX nedjeljaX nedjeljaXI nedjeljaXII nedjeljaXIII nedjeljaXIV nedjeljaXV nedjeljaXVI nedjelja

XVIII-XXI nedjelja







Literatura: Helbig, G./ Buscha, J.: Deutsche Grammatik 1981Menschen bewegen i Sicher, Hueber VerlagAspekte 2-3, LangenscheidtOblici provjere znanja i ocjenjivanje: Ocjenjuju se: provjere znanja ukupno 40 poena;domaći zadatak sa 5 poena, prisustvo sa 5 poena, usmeni ispit sa 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen.

Posebna naznaka za predmet: Vježbe sa izvode na njemačkom jeziku, uz korištenje srpskog na vježbama prevođenja sa njemačkog na srpski.



131

Naziv predmeta: ENGLESKI JEZIK ZA PRAVO II


OBAVEZAN VI 4 0P + 4V




Ime i prezime nastavnika i saradnika: mr Dragana Dedovic, mr Milena Mrdak Micovic


Sadržaj predmeta:

I nedjeljaII nedjeljaIII nedjeljaIV nedjeljaV nedjelja VI nedjeljaVII nedjeljaVIII nedjeljaIX nedjeljaX nedjeljaXI nedjeljaXII nedjeljaXIII nedjeljaXIV nedjeljaXV nedjeljaXVI nedjeljaZavršna nedjelja

1.Upoznavanje studenata sa programom rada. Unit 7: Civil Disorder; Topics for discussion: Strikes and demonstartions; Tactics; Dealing with crowds 2. Grammar : Passive voice; Imperatives; Word building;3. Unit 8: At the Police Station; Vocabulary and discussion: Interviewing a suspect, Interwieving techniques and practice;4.Grammar: Gerund/ ing form; Word building: have to/be allowed to5. Unit 9: Crime Scene Investigation; Topics for discussion: Process for crime scene investigation; Physical descriptions; Psychological profiling.6. Grammar: present passive for processes; Collocations7. Slobodna sedmica8. I Kolokvijum9. Unit 10: Criminal Justice; Vocabulary and topics for discussion: In Court, Extradiction; INTERPOL notices;10. Discussion: Explaining the criminal justice system; Court Procedures and crossexemination;11. Grammar: Future passive for predictions; Future passive with might; Tag questions.12. Unit 11: Organized Crime: defining organized crime, human trafficking; psychology of organized crime;13. Grammar: Have you ever..?Collocations; Word building14.Unit 12: Internatioanl Cooperation; Vocabulary: transnational crime; cultural property crimes; Discussion: Requesting informationa and assistance; Synonyms. 15. II Kolokvijum

16. Završni ispit;pismeni i usmeni. 18 -21 Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok






Literatura: 1) udzbenik:Englsih for law Enforcement with CD. Charles Boyle and Ileana Chersan. MACMILLAN




Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Milena Mrdak-Mićović, saradnik u nastavi


132

Naziv predmeta: RUSKI JEZIK ZA PRAVO II


Obavezan VI 4 0+4


Ciljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj pripremanje i osposobljavanje studenata za profesionalnu usmenu i pismenu komunikaciju na ruskom jeziku u oblati prava, kao i obučavanje na dvosmjernom usmenom i pismenom prevodjenju. Programom su obuhvaćeni različiti aspekti pravne djelatnosti. Ime i prezime nastavnika i saradnika:Metod nastave i savladavanja gradiva: predavanja, praktične vježbe, konsultacije, domaći zadaci, testovi, završni ispit.


I nedjelja Uvodno predavanje. Upoznavanje sa tematikom predmeta i nastavnim programom. Uputstva za praćenje nastave.II nedjelja Основания уголовной ответственности.III nedjelja Криминалист. Повелительное наклонениеIV nedjelja Из следственной практики. Инфинитив.V nedjelja Обвинительная речь прокурора. Выражение семантического субъекта дательным падежом.VI nedjelja Право на защиту и нормативное выражение презумпции невиновности.VII nedjelja SLOBODNA NEDJELJAVIII nedjelja Роль адвоката в выявлении и устранении следственных и судебных ошибок. ТЕСТIX nedjelja Суд. Ведение протокола судебного заседания. X nedjelja Стилевые и языковые черты юридических текстов.XI nedjelja Виды процессуальных документов.XII nedjelja Требования, предъявляемые к процессуальным документам.XIII nedjelja Языковые и стилевые особенности постановлений.XIV nedjelja Языковые и стилевые особенности протокола допроса. ТЕСТXV nedjelja Языковые и стилевые особенности протокола осмотра.XVI nedjelja ZAVRŠNI ISPIT


XVIII-XXI- Dopunska nastava i popravni ispitni rok





Student je dužan da redovno pohađa časove predavanja i vježbi, da radi domaće zadatke i polaže testove, položi završni ispit.

Literatura:1. Баишева З.В. Русский язык и культура речи в юриспруденции. Москва, 2002.2. Воронцова, Ю. А., Е. Ю. Хорошко. Русский язык для юристов (Практический курс) – Белгород, 2008.3. Водина Н. С. и др. Культура устной и письменной речи делового человека. Справочник-практикум. Москва, 2008.4. Милинковић Љубо. Руски језик за правнике. Београд, 1989.5. Мароевич Радмило. Русская грамматика. Сопоставительная грамматика русского и сербского языков с историческими комментариями. Белград-Москва, 2001.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Prisustvo nastavi 5 poena; 2 testa po 15 poena; domaći zadaci ─ 15 poena. Završni ispit 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako student sakupi 51 poen.

Posebne naznake za predmet: svi oblici nastavnog procesa vršiće se na ruskom jeziku.


133

Naziv predmeta: ITALIJANSKI JEZIK ZA PRAVO II


OBAVEZAN VI 4 0 + 4



Ciljevi izučavanja predmeta: Osposobljavanje studenata za samostalno korišćenje stručne literature na stranom jeziku za potrebe struke i samoobrazovanjeIme i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Julijana Vučo, redovni profesor, mr Radmila Lazarević, mr Gordana Bojičić

Metod nastave i savladanja gradiva: Vježbe uskladjene sa planm i programom studija. Učenje za testove i završni ispit. Konsultacije.

Sadržaj predmeta:

I – nedjeljaII – nedjeljaIII – nedjeljaIV- nedjeljaV- nedjeljaVI – nedjeljaVII – nedjeljaVIII – nedjeljaIX – nedjelja X – nedjeljaXI – nedjeljaXII – nedjeljaXIII – nedjeljaXIV – nedjeljaXV – nedjeljaXVI – nedjeljaZavršna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja

1. Upoznavanje studenata sa programom rada.2. L'italiano giuridico: dalla burocrazia al tribunale: analisi di testi giuridici non normativi3. La formazione delle parole, collocazioni, sintassi del luinguaggio giruidico4. Comparazione fra sistemi: civil law e common law5. Diritto civile6. Diritto civile7. Slobodna sedmica8. Test9. Diritto civile10. Diritto commerciale11. Diritto commerciale 12. Il processo in Italia13. Diritto penale14. Diritto penale15. Kolokvijum 16. Završni ispitOvjera semestra i upis ocjena. Dopunska nastava i popravni ispitni rok

OPTEREĆENJE STUDENATANedjeljno


4 sata vježbi


u toku semestraNastava i završni ispit: 16 x5h 20 min = 85h 5 minNeophodne pripreme: 2 x5h 20 min = 10 h 40 minUkupno sati za predmet: 4 x 30 = 120Dopunski rad: 24 h 15 minStruktura opterećenja: 85h 5 min (nastava) 10h 40 min (priprema) 24h 15 min (dopunski rad) = 120


Literatura: 1)Forapani, D. (2003) Italiano per giuristi. ALMA edizioni 2) jednojezični i dvojezični rječnici 3) odabrani tekstovi





134

Naziv predmeta: FRANCUSKI JEZIK ZA PRAVO II






Ime i prezime nastavnika i saradnika: doc. dr Aleksandra Banjević


Sadržaj predmeta:

I nedjeljaII nedjelja

III nedjeljaIV nedjelja

V nedjelja VI nedjelja

VII nedjeljaVIII nedjelja

IX nedjeljaX nedjelja

XI nedjeljaXII nedjelja

XIII nedjeljaXIV nedjelja

XV nedjeljaXVI nedjelja

Završna nedjelja

1. Sudska vlast u Crnoj Gori. Sastav i nadležnost sudova u Crnoj Gori. Pomoćni glagoli2. Evropski sud za ljudska prava. Uspostavljanje i cilj suda, suci, državne i individualne aplikacije, postupak, službeni jezik. 3. Priroda i osnove američkog federalizma. Istorijske osnove, Virginia, New Jeresy Plan, konfederalna, federalna i unitarni oblici vlasti, podjela vlasti, nacionalna ovlašćenja, državna ovlašćenja. Prakticni vokabular, prosto prošlo vrijeme4. Američko predsjedništvo. Šef države i Premijer, Vrhovni zapovjednik Oružanih snaga, proces opoziva, uloga u američkom Kongresu. Veznici za Koordinaciju, rječnik u praksi, tvorba riječi: imenice, analiza roda5. Vrhovni Sud u SAD-u. Državni i savezni sud, sastavi, nadležnost američkog Vrhovnog suda, suci, pravo službenika, postupak, raspravljanje o predmetu, izvorni slučajevi, slučaj screening, prezentacije u sudnici, priprema i izdavanje rješenja. Jezičke praksa, čitanja i pisanja tablica6. Zločin. Definicija, klasifikacija i kategorija kriminala, izuzeća od kaznene odgovornosti. Modalni glagoli7. Slobodna sedmica8. I Kolokvijum9. Smrt i pravo. Promjene u zakonu o smrti: samoubistvo, abortus, smrtna kazna, eutanazije. Uslovne rečenice: trenutni i prethodni uslo, jezik prakse, prijevod10. Smrtna kazna. Argumenti za ukidanje smrtne kazne, abolicionist. Relativne rečenice: definisanje i ne-definisanje, usmena i pismena praksa11. Brak i razvod. Brak kao ugovor, prepreke za sklapanje braka, razlozi za razvod braka, pravne promjene, posljedice razvoda. Tvorba riječi. 12. Testament i nasijeđe. Nekretnine, legati i ostavština, lična imovina, porez na promet, životni interes. Prevođenje, pisanje pisma i izvještaja, skraćenice, indirektni govor13. Pravni značaj međunarodnog prava. Prilozi, particip prošli14. Povelja UN: Svrha i načela UN. Prevod15. II Kolokvijum 16. Završni ispit;pismeni i usmeni. 18 -21 Ovjera semestra i upis ocjena. Dopunska nastava i popravni ispitni rok






Literatura: R. Šporer, Le français pur les étudians en droit, Pravni fakultet u Zagrebu, 2004, Prvi i drugi dioLes français juridique, Hachette Editions, I i II Dodatna literatura: Europska konvencija o ljudskim pravima: Članak 6. Deklaracija o nezavisnosti, 1776 Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda



Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: doc. dr Aleksandra Banjević


135

Naziv predmeta: NJEMAČKI JEZIK ZA PRAVO II





Ciljevi izučavanja predmeta: Osposobljavanje studenata za samostalno korišćenje stručne literature na stranom jeziku za potrebe struke i samoobrazovanjeIme i prezime nastavnika i saradnika:Ljubomir Ivanović, Nataša Matijević, strani lektor

Metod nastave i savladanja gradiva:Predavanja, debate i prezentacije uskladjene sa planom i programom studija.. Priprema po jednog izlaganja na zadatu temu iz jedne od oblasti sadržaja predmeta. Individualni rad, rad u grupama. Debate. Konsultacije.


II – nedjeljaIII – nedjeljaIV- nedjeljaV- nedjeljaVI – nedjeljaVII – nedjeljaVIII – nedjeljaIX – nedjelja X – nedjeljaXI – nedjeljaXII – nedjeljaXIII – nedjeljaXIV – nedjeljaXV – nedjeljaXVI – nedjeljaZavršna nedjeljaXVIII-XXI nedjelja

Upoznavanje studenata sa programom rada. Terminologija ustava i prava građana.Upotreba njemačkog jezika i oblasti građanskog prava. Opšti pojmovi. Društveno uređenje.Zakon o građanskim parnicama. Zakon o obligacionim odnosima. Zakon o slobodnoj konkurenciji. Zakon o krivičnom postupku. Kazneni zakonik. Jezik upravnog prava. Zakon o državnoj upravi. Zakon o budžetu. Zakon o sudovima. Sudski tumači – odgovornost i angažovanje. Zastupanje. Praktične vježbe. Slobodna sedmica.Jezik ugovora. Zakon o imovini. Iskazivanje prava i obaveza. Praktične vježbe. Njemački jezik u međunarodnom i EU pravu. Institucije Evropske unije. Struktura i način funkcionisanja. Važnost i procedure prevođenja.Jedinstvena terminologija evropske pravne norme. Usklađivanje pravnih pojmova.Jezik pravnih akata EU. Zvanični prevodi. Pregled online informacija i pomagala.Oblasti pravnog dejstva u EU. Jezik EU prava u oblasti poljoprivrede, slobodnog tržišta. Jezik EU prava u oblasti spoljne i unutrašnje trgovine, energije, zaštite ljudskih i građanskih prava.Prezentovanje samostalnog rada na izabranu temu. Upotreba jezika prava u diskusiji.. Završni ispit; pismeni i usmeni. Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok






Literatura: 1) udzbenik:M.Veldenz-Dunne u.a.,Deutsch als Fremdsprache für Juristen, Goethe-Institut 2005. 2) Michaela Gross und Holger-Michael Arndt, Materialienreihe Fachsprachen. Band 1: Deutsch für JuristInnen, Österreich-Institut Wien 3) Peter Kühn, Baustein Jura, Groos 2007. Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:Ocjenjuju se: provjere znanja ukupno 40 poena;domaći zadatak sa 5 poena, prisustvo sa 5 poena, usmeni ispit sa 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen.

Posebna naznaka za predmet:Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Jelena Knežević, saradnik u nastavi


136

Naziv predmeta EVROPSKE INTEGRACIJE IIŠifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova

Obavezni VI 4 2+0

Studijski programi za koje se organizujeOsnovne primjenjene studije »Strani jezici i međunarodni odnosi«


Ciljevi izučavanja predmeta:Razumijevanje principa ekonomskih integracija, sa posebnim osvrtom na EU. Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Danijela Jacimović profesor,

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe, seminari, testovi, istraživanje, konsultacije, debate.

Sadržaj predmeta:Pripremna nedjelja Upoznavanje sa predmetom, planom rada i načinom provjere znanja

I nedjelja Zajednicke politike II nedjelja Nastanak poljoprivredne politike III nedjelja Savremeni izazovi poljoprivredne politike

IV nedjelja Carinska unija

V nedjelja Karakteristike zajednickog trzistaVI nedjelja Politika konkurencijeVII nedelja Slobodna nedjeljaVIII nedjelja Test 1IX nedjelja Poreska harmonizacija X nedjelja Budzetska politka EUXI nedjelja Evropska monetarna unija XII nedjelja Politika prosirenjaXIII nedjelja Politika prosirenja i Crna GoraXIV nedjelja Ostale zajdnicke polititike XV nedjelja II Test XVI nedjelja Završni ispitXVII nedjelja Ovjera semestra i upis ocjena

XVIII-XXI ned Dopunska nastava i popravni ispitni rok





Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu i rade oba kolokvijuma

Literatura: Dezmond D., (2009) Sve bliža Unija-uvod u evrospku integraciju, Službeni glasnik, BeogradGordana Đurović, Danijela Jaćimović, Nikola Milović, Lidija Čekulić, Mehmedin Tahirović, »Crna Gora u XXI stoljeću-u eri kompetitivnosti, Evropske i evroatlantske integracije, Crnogorska akademija nauka i umjetsnosti, Podgorica, 2010.

Dodatna literatura: Prokopijevic, M., (2008) Evropska unija, JP Sluzbeni glasnik, Beograd, SiCGTurčinović F., (2005) Ekonomske integracije i trgovinske grupacije, Megatrend, BeogradOblici provjere znanja i ocjenjivanje I Test ........................ 24% II Test........................26% Seminari 10% Domaci radovi 10% Zavrsni ispit 30%Testovi se polazu pisemeno, a zavrsni ispit usmeno.

F E D C B Ado 51 51 - 60 61 - 70 71 - 80 81 - 90 91 - 100

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Danijela Jacimovic

Napomena: Dodatne informacije o predmetu mogu se dobiti na konsultacijama.

137

Naziv predmeta: MEĐUNARODNO PRAVO


Obavezni VI 3 2P+0V

Studijski programi za koje se organizuje: Osnovne akademske studije MEĐUNARODNA SARADNJA I STRANI JEZICI, 6 semestara, 180 ECTS kreditaUslovljenost drugim predmetima: Nema

Ciljevi izučavanja predmeta: Pohađanje kursa omogućava upoznavanje sa osnovnim institutima medjunarodnog prava, kao i pozitivno-pravnim opredjeljenjima domaće legislative u domenu privatnog, poslovnog i javnog prava sa elementom inostranosti. Po okončanju nastave, očekuje se da student stekne osnove teorijskog znanja, sa jedne, kao i da ovlada vještinom primene ključnih instituta i pravila ove discipline u pojedinačnim slučajevima i praktičnim situacijama, sa druge strane.Ime i prezime nastavnika: Doc. dr Aneta Spaic


Predavanja, vježbe, konsultacije, interaktivan rad, seminarski rad , učenje za testove, kolokvijume i završni ispit.


I nedjeljaII nedjeljaIII nedjelja

IV nedjeljaV nedjeljaVI nedjelja

VII nedjeljaVIII nedjeljaIX nedjeljaX nedjelja

XI nedjeljaXII nedjeljaXIII nedjeljaXIV nedjeljaXV nedjeljaXVI nedjelja

Završna nedjeljaXVIII-XXI

nedjelja

Priprema i upis semestraPojam, predmet i izvori medjunarodnog privatnog prava Kolizione normeKvalifikacija u MPP-u i saznanje i dokazivanje stranog pravaJavni poredak, uzvraćanje i upućivanje (renvoi) u MPP-u, retorzija i reciprocitet Mjerodavno pravo I kolokvijum.Slobodna nedeljaPojam, predmet i izvori medjunarodnog poslovnog pravaSubjekti medjunarodnog poslovnog pravaUgovori medjunarodnog poslovnog pravaPoslovi robnog prometa i medjunarodna plaćanja II kolokvijumPojam, pravna priroda, sadrzaj i metod izucavanja Medjunarodnog javnog pravaSubjekti medjunarodnog javnog prava Medjunarodno pravo ljudskih pravaDiplomatsko I konzularno pravoIII kolokvijum



3 kredita x 40/30 = 4 sati Struktura:2 sata predavanja0 sati vježbi2 sata individualnog rada studenta uključujući i konsultacije

Nastava i završni ispit: (4 sata) x 16 = 64 sati Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (4 sati) = 8 satiUkupno opterećenje za predmet: 3 x 30 = 90 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 64 sati (nastava) + 8 sati (priprema) + 18 sati (dopunski rad)

Literatura: Varadi, Bordaš, Knežević, Međunarodno privatno pravo, Forum, Novi Sad, 2001 Đurović, Međunarodno privredno pravo, Beograd, 2004; Dimitrijevic i grupa autora, Osnovi medjunarodnog javnog prava, Beograd 2005.


- 3 kolokvijuma sa 20 bodova (ukupno 60)- Seminarski rad i interakcija u nastavi sa 10 bodova- Završni ispit sa 30 bodova

138

12.2.7. IZBORNI PREDMETI12.2.7.1. PETI SEMESTAR

Naziv predmeta: ISTORIJA POLITIČKIH I SOCIJALNIH TEORIJA


Obavezni V 3 2+0Studijski programi za koje se organizuje :Akademski osnovni studijski programi Međunarodna saradnja i strani jezici – studije traju 6 semestara,180 ECTS KREDITA)

USLOVLjENOST DRUGIM PREDMETIMA:Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta

Ciljevi izucavanja predmeta:Predmet ima za cilj da studenta upozna sa pocetnim razmisljanjima,idejama i teorijama o drustvu i covjeku.Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc.dr Drago Perović i Mr Mirjana Popovic Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja i vjezbe , izrada seminarskih radova na zadatu temu ,kao i izradu domacih radova tokom izvodenja vjezbi

Sadržaj predmeta ;

Pripremne nedjelje



Uvod,pojmovi i kategorije pocetnih ideja i razmisljanja o drustvu i covjekuPocetna razmisljanja o drustvuSofisti, Platonova socijalna filozofijaAristotelova eticka i politicka teorija

Stoicko i epikurejsko ucenje odrustvu Rimsko pravo i socijalno politicko ucenjeSlobodna nedjelja Filozofija istorije A.Avgustin i T.Akvinski politicka i socijalna filozofijaTEST (1 čas) Novo shvatanje covjeka i politike, renesansa,N.Makijaveli ReformacijaM.Luter, kalvinizamPocetna utopijska razmisljanja o drustvu T.Mor,T.KampanelaTeorije drustvenog ugovora Lok,Hobs,RusoOpis prirodnog stanjaLok,Hobs,RusoTEST ( 1 čas) Lokova teorija o svojiniTeorija narodnog suverenitetaT.Pejn

Završni ispit







Studenti su obavezni da pohadaju nastavu(vj.ipred.),rade seminarske radove ,domace zadatke ,polazu kontrolne testove i kolokvijum koji je obavezan.LITERATURA:Istorija pravnih i politickih teorija R.Lukic,Socioloske teorijeM.Tripkovć ,Istorija socioloških teorija M.Lalman.SIRA LITERATURA:Platon Drzava,Aristotel Politika,Makijaveli Vladalac, Mor Utopija KampanelaGrad Sunca,Ruso Drustveni ugovor ,O porijeklu i osnovama nejednakostima medu ljudima ,Lok Dvije rasprave o vladi,Pejn Prava covjeka

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: OCJENJUJU SE:Dva testa sa 10 poena (ukupno20);isticanje u toku vjezbi i predavanja i izrada domacih zadataka 4 poena;izrada seminarskih radova 5 poena,kolokvijum 15 poena,prisustvo vježbama i predavanjima ukupno 6 poena ;zavrsni ispit sa 50 poena; Posebnu naznaku za predmet: Teme za izradu seminarskih radova za studijsku 2005/06 studenti ce dobiti u toku izvodenja vjezbi kao i potrebnu literaturu

139

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: doc. dr Srebrenka Viden Napomena: Plan realizacije Nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studenti ce dobiti na početku semestra.

Naziv predmeta: SOCIJALNA DEMOGRAFIJA


Obavezni V 3 2 + 0Studijski programi za koje se organizuje :Akademski osnovni studijski program Međunarodna saradnja i strani jezici - Studije traju 6 semestara,180 ECTS kredita)Uslovljenost drugim predmetima: (Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta)

Ciljevi izučavanja predmeta: Osnovni cilj ovog predmeta je usvajanje novih znanja iz ove oblasti i osposobljavanje studenata za pravilan odabir metoda socijalne demografije i njihovo korišćenje radi uspješnije analize demografskih procesa.Ime i prezime nastavnika i saradnika:prof.dr Borislav Đukanović -nastavnik ; mr Tatjana Vujović –saradnikMetod nastave i savladanja gradiva: predavanja , vježbe ,konsultacije..Na vježbama se vrši obrada seminarskih radova , kao i timski rad analize tabela demografske statistike primjenom odgovarajućih metoda.

Sadržaj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i završnog ispita po nedjeljama u toku semestra)Pripremne nedjeljeI nedjeljaII nedjeljaIII nedjeljaIV nedjeljaV nedjeljaVI nedjeljaVII nedjeljaVIII nedjeljaIX nedjeljaX nedjeljaXI nedjeljaXII nedjeljaXIII nedjeljaXIV nedjeljaXV nedjeljaXVI nedjeljaZavršna nedjeljaXVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestraUvod, pojam ,predmet socijalne demografijeRazvitak socijalne demografijeTeorija demografske tranzicijeStruktura stanovnoištvaDemografski procesi KolokvijumSlobodna nedjelja Metode prikupljanja podataka Metode analize Metodološki problemi u bavljenju etničkom strukturom Povezanost svakidašnjeg života i fertiliteta KolokvijumKarakteristike roditeljstva Osnovni nedostaci ekonomističkih modela u pristupu fertilitetuSistematizacija neposrednih uzroka fertiliteta koje su dali Davis I Blake Završni ispit Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i poravni ispitni rok





Studenti su obavezni da pohadjaju predavanja i vježbe,rade seminarski radove , i oba kolokvijuma

Literatura:Petrović Ruža(1989) ;Demografija: Filosofski fakultet, Beograd Blagojević Marina(1997)Roditeljstvo i fertilitet u :Srbija devedesetih, Beograd Avramov Dragana (1993)Pojedinac, porodica i stanovništvo u raskoraku,Beograd: Naučna knjiga

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - 2 kolokvijuma po 20 poena ukupno (40)- seminarski rad 10 poena

- završni ispit 50 poenaPrelazna ocjena se dobija ako se sakupi minimum 51 poenPosebnu naznaku za predmet: (Navesti specifičnosti, a posebno ukoliko se predavanja i vježbe mogu organizovati na stranom jeziku)

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof.dr Borislav Djukanović- nastavnikNapomena: Plan realizacije Nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studenti ce dobiti na početku

140

semestra.

141

Naziv predmeta: TEORIJE DRUŠTVENE STRUKTURE I SISTEMA I


Obavezni V 5 2P + 0VStudijski programi za koje se organizuje :Osnovne akademske studije Međunarodna saradnja i strani jezici - studije traju šest semestara, 180 ECTS kredita)

Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za slušanje i prijavljivanje predmeta

Ciljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj upoznavanje studenata sa osnovnim pojmovima teorije društvene strukture i sistema.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc. dr Srđan Vukadinović, mr Mirjana PopovićMetod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe, seminarski radovi, testovi i konsultacije

Sadržaj predmeta:

Pripremne nedjeljeI nedjeljaII nedjelja III nedjeljaIV nedjeljaV nedjeljaVI nedjeljaVII nedjeljaVIII nedjeljaIX nedjeljaX nedjeljaXI nedjeljaXII nedjeljaXIII nedjeljaXIV nedjeljaXV nedjeljaXVI nedjeljaZavršna nedjeljaXVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestraTemeljni pojmovi društvene strukturePodjela radaKlasna struktura, stratifikacija, osnovna stanovišta o klasamaStratifikacijsko shvatanje društvene strukture Elita i masa, stanovišta Preta i MosceTEST 1 Novija shvatanja oa elitama: Mills, ToynbeSlobodna nedjeljaVlasništvoNovija shvatanja moći: Parson, FoucauitKOLOKVIJUMBirokratijaKapitalizam i tehnološki razvojProblemi »postindustrijskog« društvaTEST 2 Kolonijalizam, neokolonijalizam, stanovišta o periferijiShvatanja o nejednakoj razmjeniOsnovna stanovišta o prirodi kapitalističkog sistemaZavršni ispitOvjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok





Obaveze studenata u atoku nastave: predavanja, diskusije, konsultacije, seminarski radovi, polalganje testova i kolokvijuma.

Literatura: Wallerstain: Savremeni svjetski sistem; Bowels, Edwards: razumjevanje kapitalizma; Lazić: Kapitalizam u evoluciji.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Kolokvijum 30 poena (jedan u semestru), Test 10 poena (dva u semestru), usmeni dio ispita 50 poena. Prelazna ocjena 51 bod.

Posebnu naznaku za predmet: Nema posebnih naznaka.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc. dr Srđan Vukadinović


142

Naziv predmeta: TEORIJA KULTURE I POTREBA I


Obavezni V 3 2P+0VStudijski programi za koje se organizuje :Osnovne akademske studije Međunarodna saradnja i strani jezici – studije traju 6 semestara, 180 ECTS


Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje znanja o odnosima društva i kulture i savremene civilizacije

Ime i prezime nastavnika i saradnika Dr Ljiljana Vujadinović. Mr Miomirka Lučić

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe, seminarski rad, konsultacije, razgovor, diskusija

SADRŽAJ PREDMETA

Pripremna nedjeljaI –1) Individua i zajednicaII- Odredjenje pojma kultureIII- Različita teorijska tumačenja kultureIV- Kultura kao povijesno samostvaralačka praksaV- Relacije izmedju kulture i civilizacijeVI- KOLOKVIJUM I Predmet sociologije kultureVII- Slobodna nedjeljaVIII- Tradicija, progres i kulturaIX- Dinamički karakter kultureX- Proces aktulturacijeXI- Masovna kulturaXII- KOLOKVIJUM II Homogenizacija masovne kultureXIII- Obilježja potrošačke kultureXIV- Sredstva masovnih komunikacijaXV- Mas-mediji i javno mnjenjeXVI- Završni ispitXVII- Ovjera semestra i upis ocjenaXVIII-XXI- Dopunska nastava i popravni ispit

Obaveze studenta u toku nastave: aktivnost u toku nastavnog procesa i na vježbama, interesovanje za probleme

Opterećenje studenta u časovima:



Nastava i završni ispit: (110 sati i 40 minuta) x 16 = 1770 sati i 40 minutaNeophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (110 sati i 40 minuta) = 221 sati i 20 minutaUkupno opterećenje za predmet: 83 x 30 = 2490 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 1770 sati i 40 minuta (nastava) + 221 sati i 20 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)

Literatura: Miloš Ilić, Sociologija kulture i umjetnosti; Antonjina Kloskovska, Sociologija kulture, Ratko R. Božović, Kultura potreba. Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Prisustvo i aktivnost na nastavi 10 poena, seminarski radovi 10 poena, kolokvijumi 15 poena, prelazna ocjena 51 poen.Posebne naznake za predmet: Uključivanje studenata da razmišljaju i zauzimaju stavove o aktivnim problemima na relaciji društvo-kulturaIme i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Ratko R. Božović

143

Naziv predmeta: SOCIOLOGIJA RADA I


Obavezni V 3 2P + 0VStudijski programi za koje se organizuje :Osnovne akademske studije Međunarodna saradnja i strani jezici -- studije traju 6 semestara, 180 ECTS


Ciljevi izučavanja predmeta:Predmet ima za cilj osposobljavanje studenata za razumjeva osnovnih kategorija i pojmova Sociologije rada.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Mr Goran Ćeranić, Mr Rade Šarović

Metod nastave i savlađivanja gradiva: Predavanja, vježbe,seminarski radovi i konsultacije

Sadržaj predmeta:


Priprema i upis semestraNastanak sociologije radaRazvitak sociologije radaPredmet sociologije radaMetod sociologije radaSociologija rada i druge sociološke disciplineČovjek kao predmet sociologije rada (TEST I)Slobodna nedjeljaGeneza pojma radaPojam tehnikeKOLOKVIJUM Rad kao konstituens svojineDruštvene grupe kao predmet sociologije radaPojam radne snageRad i društveni sukobiDruštvena moć kao predmet sociologije rada (TEST II)Tehnobirokratija kao predmet sociologije radaZavršni ispit



Opterećenje studenata na predmetu



Nastava i završni ispit: (110 sati i 40 minuta) x 16 = 1770 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (110 sati i 40 minuta) = 221 sati i 20 minutaUkupno opterećenje za predmet: 83 x 30 = 2490 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku,uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 1770 sati i 40 minuta (nastava) + 221 sati i 20 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)


Literatura: S. Vukićević : Sociologija rada i preduzeća; N. Drjahov: Sociologija rada

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Kolokvijum 30 poena (jedan u semestru), Test 10 poena (dva u semstru), usmeni dio ispita 50 poena. Prelazna ocjena 51 bod

Posebnu naznaku za predmet: Nema posebnih naznaka

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Slobodan Vukićević

144


Naziv predmeta: TEORIJA DRUŠTVENOG RAZVOJA I


Obavezni V 3 2P+0VStudijski programi za koje se organizuje :Osnovne akademske studije Međunarodna saradnja i strani jezici -- studije traju 6 semestara, 180 ECTSUslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za slušanje i prijavljivanje predmeta.

Ciljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj upoznavanje studenata sa osnovnim teorijama društvenog razvojaIme i prezime nastavnika i saradnika: Doc dr Sonja MIjušković, nastavnik Mr Obrad Samardžić saradnik Metod nastave i savlađivanja gradiva: (Predavanja, vježbe,seminarski radovi, konsultacije, terenski rad)

Sadržaj predmeta : (Nazivi metodoloških jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i završnog ispita po nedjeljama u toku semestra)Pripremne nedjelje Priprema i upis studenata

I Osnovni pojmovi društvenih promjenaII Evolucionistička shvatanja društvenih promjenaIII Neoevolucionistička shvatanja društvenih promjenaIV Shvatanje istorijske škole o društvenim promjenama

V Ciklične teorije društvenih promjenaVI Marksistički pristup društvenim promjenama -TEST IVII Slobodna nedjeljaVIII Teorije modernizacije IIX Teorije modernizacije IIX Terije zavisnostiXI Shvatanja društvene promjene u savremenoj istorisjkoj sociologiji - TEST IIXII Svjetsko -sistemske teorijeXIII Stanovište o akterima društvenih promjenaXIV KOLOKVIJUM XV Društvo kao istorijski fenomenXVI Završni ispitXVII Ovjera semestra i upis ocjenaXVIII-XXI Dopunska nastava i popravni ispitni rok

OPRETEĆENJE STUDENATA




Obaveze studenata u toku nastave : predavanja, diskusije, konsultacije, seminarski radovi, polaganje testova i kolokvijumaLiteratura:M. Ranković i M. Popović – Teorije i problemi društvenog razvojaSmilja Tartalja- Skriveni krug M. Popović – Ritam svetaOblici provjere znanja i ocjenjivanje: Kolokvijum 30 poena (jedan u semestru),Test 10 poena (dva u semstru), Usmeni dio ispita 50 poena. Prelazna ocjena 51 bod Posebne naznake za predmet: Nema posebnih naznaka

145

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc dr Sonja MIjuškovićNapomena: Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studenti će dobiti na početku semestra.

Naziv predmeta: Kulturno nasleđe Crne Gore I


Obavezni V 3 2+0Studijski programi za koje se organizuje :Osnevne akademske studije Međunarodna saradnja i strani jezici – studije traju 6 semestara, 180 ECTS


Ciljevi izučavanja predmeta:Cilj izučavanja predmeta jeste da studenti steknu dodatna znanja o kulturnom nasljeđu Crne Gore

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc. dr Nenad Perošević, Mr Adnan Prekić - saradnik

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe, seminarski radovi, konsultacije, debate

PLAN RADA Pripremna nedjelja

I – P/V/O/Pz2) Uvodni čas II- P/V/O/Pz Praistorijsko nasljeđe Crne GoreIII- P/V/O/Pz Kulturno nasljeđe grčko-rimskog perioda na prostoru Crne GoreIV- P/V/O/Pz Proces hristijanizacije prostora Crne Gore i njegove posljediceV- P/V/O/Pz Razvoj slovenske pismenostiVI- P/V/O/Pz Razvoj slovenske pismenosti KOLOKVIJUM IVII- P/V/O/Pz Slobodna nedjeljaVIII P/V/O/Pz Kulturno-istorijski spomenici dukljanske epoheIX P/V/O/Pz Ljetopis popa DukljaninaX- P/V/O/Pz Srednjovjekovna književnost na prostoru Crne Gore

XI- P/V/O/Pz Kulturno-istorijski spomenici Nemanjićkog perioda na prostoru Crne Gore

XII- P/V/O/Pz Graditeljstvo Balšića

XIII- P/V/O/Pz Graditeljstvo BalšićaKOLOKVIJUM II

XIV- P/V/O/Pz Graditeljstvo CrnojevićaXV- P/V/O/Pz Graditeljstvo CrnojevićaXVI- Završni ispitXVII- Ovjera semestra i upis ocjenaXVIII-XXI- Dopunska nastava i popravni ispitni rok

Opterećenje studenta u časovima:




Literatura: 1. Pavle Mijović, Umjetničko blago Crne Gore, Beograd/Titograd, 1980.2. Pavle Mijović, Tragom drevnih kultura Crne Gore, Titograd, 1970.3. Pavle Mijović, Kulture Crne Gore, Titograd, 1987.4. Vojislav Korać, Graditeljska škola Pomorja, Beograd, 1965.

146

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Pismeno i usmeno. Tokom predavanja i vježbi je moguće osvojiti maksimum 51 bod. Dva kolokvijuma po 20 bodova, seminarski rad do 8 bodova, prisutnost i aktivnost na nastavi 3 boda.

Posebne naznake za predmet

Napomena:

12.2.7.2. ŠESTI SEMESTAR

Naziv predmeta:SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA


Obavezni VI 3 2 + 0Studijski programi za koje se organizuje :Akademske osnovne studije Međunarodna saradnja i strani jezici (studije traju 6 semestara, 180 ECTS kredita).

Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmetaCiljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj osposobljavanje studenta da razumiju osnovne kategorije i pojmove antropologija i da ih uvedu u filosofsko mišljenje.Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc. dr Lidija Vujačić, nastavnik Mr Obrad Samardžić saradnik Metod nastave i savlađivanja gradiva: Predavanja i razgovor. Učenje za testove i završni ispit. Konsultacije.

Sadržaj predmeta:

Pripremne nedjelje

I nedjeljaII nedjeljaIII nedjeljaIV nedjeljaV nedjelja

VI nedjeljaVII nedjelja

VIII nedjeljaIX nedjeljaX nedjeljaXI nedjelja

XII nedjeljaXIII nedjeljaXIV nedjeljaXV nedjeljaXVI nedjeljaZavršna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja

Upoznavanje, priprema i upis semestra

Pojam antropologije, izvori antropološkog mišljenja, smisao antropološkog pitanja;Metod antropologije, postavljanje problema, istrazivanje, analiza, sinteza, izvodjenje, argumentacijaTeorijska i praktička antropologijaAntropologija u odnosu prema nauci, umjetnosti, religiji, politici i svakodnevnom životuAntropološka sistematika (prvi test, jedan čas)

Ontologija i metafizika:dedukcija nosnovnih kategorija i teorija Slobodna nedjeljadedukcija osnovnih pojmova i teorijaosnovni pojmovi i teorijeAntropologija istorije:povijest i istorija,vrijeme i smisao, napredak i cilj povijestiAntropologija prava i politike (drugi test, jedan čas)

Antropologija i moderni svijet: antropološka kritika tehnike, nauke i politike: instrumentalni i komunikativni um Osnovne struje savremene antropologijeIzabrani antrropologIzabrano antropološko djelo

Završni ispitOvjera semestra i upis ocjena


Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u debatama, rade oba testa i polažu završni ispit

Opterećenje studenata na predmetu




Literatura: Elvin Hac, Antropološka teorija I i II

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:147

Ocjenjuju se:- Dva testa sa 20 poena (ukupno 40 poena),- Prisustvo nastavi i aktivno ucesce u nastavi 10 poena,- Završni ispit sa 50 poena.- Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 55 poena

Posebna naznaka za predmetIme i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc. dr Sonja Tomović


Naziv predmeta: INFORMATIKAŠifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova

Obavezni VI 3 2 + 0Studijski programi za koje se organizuje :Akademske osnovne studije Međunarodna saradnja i strani jezici (studije traju 6 semestara, 180 ECTS)

Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova

Ciljevi izučavanja predmeta: (Osposobljavanje studenata za rad na racunarima kroz savladanje osnovnih programskih jezika i programa.Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof.dr Mihajlo Mijanović-nastavnik, mr Tatjana VujovićMetod nastave i savladanja gradiva: (Predavanja, vježbe, kolokvijum, konsultacije)

Sadržaj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i završnog ispita po nedjeljama u toku semestra


Priprema i upis semestraOperativni sistem Windows 98(ili nova verzija)Konfiguracija personalnih racunaraAlgoritmiProgramski jezikAzbuka ,podaci,tipovi promjenjivih, struktura programaLinijske i razgranate programske strukture Kolokvijum 1Slobodna nedjeljaPotprogramiTekst procesor .Word 97(ili novija varijanta)Pisanje i rad sa dokumentimaKoriscenje tabela i grafikona Kolokvijum 2Rad sa grafikomRad sa datotekamaKoriscenje racunarske mreze Internet.Email pretrazivanjeZavršni ispit







Studenti su obavezni da pohadjaju nastavu ,vjezbe i polazu oba kolokvijuma.

Literatura: R. Mansfield,Windows 6, Mikro knjiga, Beograd, 1997

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Dva kolokvijuma po 20 poena ukupno 40 poena Prisustvo predavanjima i vjezbama i aktivnosti na vjezbama po 5 poena / ukupno 10 poena

148

Zavrsni ispit 50 poena Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi 51 poen .Posebnu naznaku za predmet: Zavrsni ispit sastoji se iz dva dijela pismenog i usmenog. Pismeni dio ispita je eliminatoran.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof.dr Mihajlo MijanovicNapomena: Plan realizacije Nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studenti ce dobiti na početku semestra.

Naziv predmeta: SOCIJALNA PSIHOLOGIJA


Obavezni VI 3 2P+0VStudijski programi za koje se organizuje :Akademske osnovne studije Međunarodna saradnja i strani jezici (studije traju 6 semestara, 180 ECTS kredita).Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta Ciljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj osposobljavanje studenta da razumiju osnovne pojmove i orijentacije u socijalnoj psihologiji; Osposobljavanje studenata za primjenu psiholoških znanja u socijalnim istraživanjimaIme i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Ljubomir Žiropadja – nastavnik, Marija Petranić, prof. Metod nastave i savladanja gradiva: : Predavanja i diskusije. Priprema jednog nacrta istraživačkog projekta iz neke oblasti pokrivene predmetom. Učenje za kolokvijume i završni ispit. Konsultacije.

Sadržaj predmeta: Pripremne nedjeljeI nedjeljaII nedjeljaIII nedjeljaIV nedjeljaV nedjeljaVI nedjeljaVII nedjeljaVIII nedjeljaIX nedjeljaX nedjeljaXI nedjeljaXII nedjeljaXIII nedjeljaXIV nedjeljaXV nedjeljaXVI nedjeljaZavršna nedjeljaXVIII-XXI nedjelja

Upoznavanje, priprema i upis semestraIzvori socijalne psihologije; predmet socijalne psihologijeTeorijske perspektive u savremenoj socijalnoj psihologijiMetode socijalnopsiholoških istraživanja i etički kodeksRana socijalizacijaProcesi učenja na kojima se socijalizacija zasnivaSocijalizacija u toku životnog ciklusa; socijalna priroda samstva (self-a)Slobodna nedjeljaI kolokvijum (1 čas) Socijalni odnosi i grupeAgresija i sukobljavanjaKonformizam i oblici konformizmaKooperacija i altruizamSocijalni stavovi (pojam i vrste stavova, stavovi i ponašanje)II kolokvijum (1 čas) Mjerenje stavova – direktne i poludirektne tehnikeMjerenje stavova – indirektne tehnike Komunikacija (rodne razlike, neverbalna komunikacija)Završni ispit


Dopunska nastava i popravni ispitni rok





Studenti su obavezni da pohađaju predavanja i vežbe i da polažu dva kolokvijuma. Studenti takodje imaju obavezu da pripreme po jedan nacrt istraživanja i učestvuju u debati nakon prezentacije nacrta.

Literatura: Rot, N. Osnovi socijalne psihologije: socijalizacija, Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, 1999;Rot, N. Psihologija grupe. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, 1999.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Ocjenjuju se:

149

- Dva kolokvijuma sa po 15 poena - ukupno 30 poena,- Pohadjanje predavanja i učešće na vežbama - 5 poena,- Podnošenje nacrta istraživanja - 15 poena,- Završni ispit, do 50 poena.

Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 55 poena Posebna naznaka za predmet:

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Ljubomir ŽiropadjaNapomena:


Naziv predmeta: SOCIOLOGIJA POLITIKE I


Obavezni VI 3 2P+0VStudijski programi za koje se organizuje :Akademske osnovne studije Međunarodna saradnja i strani jezici, studije traju 6 semestara, 180 ECTSUslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za slušanje i prijavljivanje predmeta

Ciljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj upoznavanje studenata sa pitanjima socio-političke struktureIme i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Risto Kilibarda, mr Nataša KrivokapićiMetod nastave i savlađivanja gradiva: Predavanja, vježbe,seminarski radovi, testovi i konsultacije.

Sadržaj predmeta: (Nazivi metodoloških jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i završnog ispita po nedjeljama u toku semestra)Pripremne nedjelje

Priprema i upis studenata

I Pojam politikeII Predmet sociologije politikeIII Odnos sociologije politike i njoj srodnih naukaIV Odnos sociologije politike i filozofijeV Odnos sociologije politike i opšte sociologijeVI TEST VII Slobodna nedjelja

VIII Odnos sociologije politike i drugih posebnih sociologija :Odnos sociologije politike i drugih društvenih nauka i grane socijalne poltike

IX Socio-politička struktura

X 1.Materijalni oblici ispoljavanja politike,, 2.društveni činioci ispoljavanja politike, 3.socio-psihološki činioci političkog djelovanja i ponašanja

XI Materijalni oblici ispoljavanja politike:a) čisti politički oblici, b) tvorevine, interakcije politike i drugih osnovnih segmenata društva

XII a1) Država XIII KOLOKVIJUM XIV a2) Političke partije XV Partijski sistemiXVI Završni ispit.Završna nejelja


XVIII-XXI Dopunska nastava i popravni ispitni rok

OPTEREČENJE STUDENATA:





150

Literatura:B. Tadić: Sociologija politikeDiverže-Sociologija politike i uvod u politikuRobert Dal- Demokratija i njeni kritičariOblici provjere znanja i ocjenjivanje: Kolokvijum 30 poena (jedan u semestru),Test 10 poena (dva u semstru), Usmeni dio ispita 50 poena. Prelazna ocjena 51 bod Posebne naznake za predmet: Nema posebnih naznakaIme i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Risto Kilibarda


Naziv predmeta: MENADŽMENT U ŽIVOTNOJ SREDINI


Obavezni VI 3 2P + 0VStudijski programi za koje se organizuje :Akademske osnovne studije Međunarodna saradnja i strani jezici (studije traju 6 semestara, 180 ECTS kredita).

Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti drugim predmetima

Ciljevi izučavanja predmeta:Upoznavanje osnovnih geoekoloških problema gradova, problema životne sredine sela i nenastanjenih prostora posledica degradacije.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Dragomir Kićović, mr Ljubomir Popović - saradnik

Metod nastave i savladanja gradiva:Predavanja i vježbe.

Sadržaj predmata:

Pripremna nedjeljaI - nedjelja Uvod: Menadžment u životnoj sredini. Istorijski razvoj stanja životne sredine gradova;

II – nedjelja Geografski faktori životne sredine: uslov nastanka i razvoja grada; prirodni,fizičkogeografski faktori nastanka i razvoja grada, socioekonomski faktori nastanka i razvoja grada;

III –nedjelja Uticaj gradskog naselja na izmjene prirodne sredine; IV – nedjelja Stan kao životna sredina, Ulica kao životna sredina;V - nedjelja Gradsko zelenilo;VI - nedjelja Infrastrukturni sistemi, saobraćaj i životna sredina gradovaVII - nedjelja Slobodna nedjeljaVIII - nedjelja Gradska privreda i životna sredina grada; Komunalno uređenje gradaIX - nedjelja I KolokvijumX - nedjelja Životna sredina i resursi, Činioci stanja izmjene kvaliteta ruralne sredine,XI – nedjelja Eksploatacija mineralnih sirovina; energetika i životna sredina;XII - nedjelja Turizam, rekreacija i životna sredina; životna sredina sela i poljoprivreda;XIII - nedjelja Životna sredina planina i šume, životna sredina karsta;XIV - nedjelja Zaštita mora i morskih ekosistemaXV - nedjelja II Kolokvijum

XVI - nedjelja Problemi životne sredine Crne Gore ;Završni ispit

Završna nedjelja Ovjera semestra i upis ocjena;Dopunska nastava i popravni ispitni rok;

Obaveze studenta u toku nastave: Pohađanje nastave, izrada praktičnih rešenja na vežbama, Izrada seminarskog rada, Izrada praktičnih radova na terenu, Merenja i analize stanja komponenti sredine na terenu i uzorku

Konsultacije: Zavod za zaštitu prirode u Podgorici: (Dr Zl. Bulić), Zavod za urbanizam Podgorica, Biotehnički institut Podgorica




Nastava i završni ispit: (110 sati i 40 minuta) x 16 = 1770 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (110 sati i 40 minuta) = 221 sati i 20 minutaUkupno opterećenje za predmet: 83 x 30 = 2490 sati

151

Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 1770 sati i 40 minuta (nastava) + 221 sati i 20 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)

Literatura: M. Lješević: Urbana ekologija, Geografski fakultet, Beograd, 2005. M. Lješević: Ruralna ekologija, Geografski fakultet, Beograd, 2002.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje5 domaćih zadataka se ocjenjuje sa ukupno 5 poena( 1 poen za svaki domaći zadatak),test se ocjenjuje sa 5 poena,dva kolokvijuma po 20 poena ( ukupno 40 poena),završni ispit 50 poena ,prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen**Posebne naznake za predmet:.


13.PRILOZI

13.1.Prilog 1

1. Informacije o nosiocu diplome

1.1 Prezime 1.2 Ime 1.3 Datum rođenja (dan, mjesec, godina)

1.4 Mjesto rođenja

1.5 Evidencioni broj studenta

2. Informacije koje bliže određuju kvalifikaciju

2.1 Naziv kvalifikacije i (ukoliko postoji) odgovarajuća titulaOsnovne primjenjene studije, BA (bachelor degree)

2.2 Studijski programOsnovne akademske studije Međunarodna saradnja i strani jezici

2.3 Glavno područje studija za sticanje kvalifikacijeMeđunarodna saradnja i strani jezici

2.4 Naziv institucije koja izdaje diplomu Univerzitet Crne Gore, Filozofski fakultet

Status institucije koja izdaje diplomuUniverzitet Crne Gore je državni univerzitet. Univerzitet Crne Gore, kao i studijski programi za strane jezike koji se organizuju u sklopu Filozofskog fakulteta, su reakreditovani odlukom Savjeta za visoko obrazovanje br. ...

2.5 Jezik nastave/ispitaCrnogorski/srpski/hrvatski/bosanski, kao i strani jezici: engleski, ruski, italijanski, francuski, njemački i španski

152

3. Informacije o nivou kvalifikacije

3.1 Nivo kvalifikacije Stepen osnovnih studija, BA, prvi ciklus

3.2 Zvanično trajanje programa studija:3 godine, 180 ECTS kredita

3.3 Potrebni uslovi za upisUpis na osnovne akademske studije Međunarodna saradnja i strani jezici vrši se na konkurentskoj osnovi, u skladu sa rezultatima postignutim tokom srednje škole, nakon sprovedenog postupka rangiranja, a saglasno sa statutom Univerziteta Crne Gore.

4. Informacije o sistemu i sadržaju studija i postignutim rezultatima

4.1. Način studiranjaRedovne studije

4.2 Sistem i pravila studiranjaOva diploma se dodjeljuje studentima koji polože sve ispite predviđene nastavnim planom osnovnih akademskih studija Međunarodna saradnja i strani jezici.

4.3 Detalji programa studija (predmeti, moduli, kursevi) i dobijene pojedinačne ocjene/krediti Pogledati sljedeću stranu dopune diplome

4.4 Sistem ocjenjivanja i (ukoliko je raspoloživa) uobičajena raspodjela ocjenaUniverzitet Crne Gore koristi ECTS skalu ocjena: A, B, C, D, E i F.

Prelazne ocjene su: A, B, C, D i E i prema ECTS imaju sljedeće značenje:A – odličan (izuzetan uspjeh sa neznatnim greškama),B – vrlodobar (iznad prosjeka, sa ponekom greškom),C – dobar (prosječan, sa primjetnim greškama),D – zadovoljavajući (uopšteno dobar, ali sa značajnim nedostacima),E – dovoljan (zadovoljava minimalne kriterijume).

4.5 Ukupna klasifikacija kvalifikacija (na jeziku originala) 5. Informacije o akademskim i profesionalnim mogućnostima koje pruža kvalifikacija

5.1 Prohodnost prema daljim studijamaNakon stečene diplome osnovnih akademskih studija Međunarodna saradnja i strani jezici student može da upiše specijalističke studije na filološkim programima Filozofskog fakulteta i drugim adekvatnim specijalističkim programima na Univerzitetu Crne Gore, kao što su studije na Institutu za strane jezike i na Fakultetu za političke nauke.

5.2 Profesionalni statusReferent za međunarodnu saradnju i strane jezike.Temeljno ovladavanje dva strana jezika i jezika struke. Prevođenje stručnih tekstova sa stranih jezika na na maternji jezik, i obratno. Lektura i korektura tekstova na stranom jeziku. Poslovi izdavaštva. Bavljenje kulturnim i međunarodnim djelatnostima. Disciplina poslovnog komuniciranja. Razvijeno kritičko, analitičko i kreativno mišljenje kroz upotrebu savremene literature i novih tehnologija. Kreativnost u radu i rješavanje različitih

153

problema. Sposobnost daljeg obrazovanja na jezičkim studijama, međunarodnim odnosima, kao i drugim srodnim naučnim oblastima.

6. Dodatne informacije

6.1 Dodatne informacijeNema

6.2 Izvor dodatnih informacijawww. ffniksic.edu

1. Information identifying the holder of qualification

1.1 Surname

1.2 Given name(s)

1.3 Date of birth (day, month, year)

1.4 Place of birth

1.5 Student identification number or code

2. Information identyfing the qualification

2.1 Name of qualification and (if applicable) title conferred (in original language)Undergraduate BA diploma

2.2 Study programme International Relations and Foreign Languages

2.3 Main field(s) of study for the qualification International Relations and Foreign Languages

2.4 Name of awarding institution (in original language) University of Montenegro, Faculty of Philosophy

Status of awarding institution University of Montenegro is a state university. The University of Montenegro, as well as its departments for foreing languages and literatures, is organised within the range of the Faculty of Philosophy, are reaccredited by the decision of The Council of Higher Education, made on ...

2.5 Language(s) of instruction/examination Montenegrin/Serbian/Croatian/Bosnian, as well as foreign languages: English, Russian, Italian, French, German, and Spanish.

3. Information on the level of qualification154

3.1 Level of qualification Undergraduate BA degree, the first cycle

3.2 Official length of the qualification3 years, 180 ECTS credits

3.3 Access requirements Enrolment at the International Relations and Foreign Languages study programme is carried out on the competitive basis, in accordance with the results achieved during the high school, after the ranking procedure has been established. The above indicated shall comply with the Statute of the University of Montenegro.

4. Information on the contents and results gained

4.1. Mode of studyFull-time

4.2 Programme requirementsThis diploma is awarded to the students who have passed all the exams specified in the syllabus of International Relations and Foreign Lanaguges.

4.3 Programme details (e.g. modules or units studied) and the individual grades/marks/credits obtainedPlease see the next page

4.4 Grading scheme and, if available, grade distribution guidanceUniversity of Montenegro uses ECTS grading scale: A, B, C, D, E and F.

Passing grades are: A, B, C, D and E, and according to ECTS grading scale have the following meaning:A – excellent (outstanding performance with only minor errors)B – very good (above the average standard but with some errors),C – good (generally sound work with a number of notable errors)D – satisfactory (fair but with significant shortcomings)E – sufficient (performance meets the minimum criteria)

4.5 Overall classification of the qualification (in original language)

5. Information on the function of qualification

5.1 Access to further studyAfter obtaining the undergraduate International Relations and Foreign Languages studies diploma, the student is able to enrol on the IV year of specialization studies.

5.2 Professional status (if applicable)Referent za međunarodnu saradnju i strane jezike.Temeljno ovladavanje dva strana jezika i jezika struke. Prevođenje stručnih tekstova sa stranih jezika na na maternji jezik, i obratno. Lektura i korektura tekstova na stranom jeziku. Poslovi izdavaštva. Bavljenje kulturnim i međunarodnim djelatnostima. Disciplina poslovnog komuniciranja. Razvijeno kritičko, analitičko i kreativno mišljenje kroz upotrebu savremene literature i novih tehnologija. Kreativnost u radu i rješavanje različitih

155

problema. Sposobnost daljeg obrazovanja na jezičkim studijama, međunarodnim odnosima, kao i drugim srodnim naučnim oblastima.

6. Additional information

6.1 Additional information none

6.2 Further information sourceswww. ffniksic.edu

13.2.Prilog IIStatut Univerziteta Crne Gore

M I S I J A UNIVERZITETA CRNE GORE Misija Univerziteta Crne Gore je da širi i unapređuje znanje, učenje i vještine, uz punu otvorenost za saradnju sa sličnim i drugim institucijama i subjektima iz neposrednog i šireg okruženja. U cilju realizacije svoje misije, Univerzitet Crne Gore će: • Biti orijentisan prema prioritetnim društvenim potrebama vremena u kojem ostvaruje svoju misiju; • Biti otvoren za sve studente i osoblje, isključivo na osnovu njihovih zasluga i sposobnosti, bez obzira na njihova politička, religiozna i druga ubjeđenja, rasno, nacionalno ili socijalno porijeklo, ili druge moguće različitosti; • Biti posvećen očuvanju i razvoju multikulturalnog i multietničkog društva u Crnoj Gori, definišući svoj razvoj u smjeru regionalne i šire perspektive; • Pružati širok spektar studijskih programa u društvenim, prirodnim i tehničkim naukama i u umjetnosti, podržanim efikasnim metodima obučavanja i prenosa profesionalnih znanja i vještina, kao i istraživanjima u skladu sa tekućim stepenom akademskog i kulturnog razvoja; • Razvijati permanentno i kontinuirano obrazovanje; • Razvijati i promovisati dostignuća istraživanja u naučnim oblastima, kao i dostignuća i kreativnost u oblastima umjetnosti; • Biti preduzimljiv u podsticanju društvene i ekonomske primjene vrhunskih dostignuća iz oblasti svoje djelatnosti; • Stvarati okruženje podsticajno za razvoj sposobnosti osoblja Univerziteta, polazeći od toga da je to jedan od osnovnih preduslova za uspješno ispunjenje misije.

Misija Univerziteta Crne Gore je da širi, unapređuje i promoviše znanje, učenje, vještine i umjetničke sklonosti, njegujući različitost kao pretpostavku potpunijeg i bogatijeg života, a saradnju sa sličnim i drugim institucijama i subjektima iz neposrednog i šireg okruženja, kao jedan od osnovnih preduslova uspješnosti njene realizacije.

OPŠTE ODREDBE Član 1 Ovim statutom uredjuje se osnovi organizacije, djelatnost i poslovanje Univerziteta Crne Gore (u

daljem tekstu: Univerzitet), ovlašćenja i način odlučivanja njegovih organa, izvodjenje studija, prava i obaveze zaposlenog osoblja i studenata, kao i druga pitanja od značaja za rad Univerziteta. Član 2 Univerzitet je autonoman u obavljanju svoje djelatnosti. Djelatnost Univerziteta zasnovana je na: akademskim slobodama i akademskoj autonomiji; - otvorenosti prema javnosti; saradnji i partnerstvu zaposlenih na Univerzitetu, studenata i drugih učesnika u procesu visokog obrazovanja; principima uspostavljanja evropskog prostora visokog obrazovanja i istraživanja;

-stvaranju mogućnosti za sticanje visokog obrazovanja tokom čitavog života. Univerzitet svoju djelatnost ostvaruje preko fakulteta, akademija, instituta i visokih stručnih škola kao organizacionih jedinica i neposrednom realizacijom pojedinih studijskih programa. Organizacione jedinice Univerziteta mogu se samostalno učlanjivati u profesionalna udruženja.

Član 3 Univerzitet je obavezan na pružanje jednakih uslova svima, bez direktne ili indirektne diskriminacije po

osnovama pola, rase, polnog odredjenja, bračnog statusa, boje, jezika, vjere, političkih ili drugih ubjedjenja, nacionalnog, etničkog ili socijalnog porijekla, pripadnosti nacionalnoj zajednici, imovinskog statusa, rodjenja, onesposobljenosti (invalidnosti), ili po drugom sličnom osnovu, položaju ili okolnosti.

Član 4 Osoblje i studenti Univerziteta uživaju slobodu udruživanja i izražavanja u skladu sa ovim statutom.

156

Član 5 Osnivač Univerziteta je Republika Crna Gora (u daljem tekstu: Republika). Datum osnivanja Univerziteta je 29. april 1974. godine. ∗ Osnovni tekst Statuta Univerziteta Crne Gore, Odluka UO br. 253 od 06.02.2004. - saglasnost Vlade RCG br. 02-1497 od 25. marta 2005. Odluka o izmjenama i dopunama Statuta, Odluka UO br. 01-417 od 06.02.2006.; saglasnost Vlade RCG br. 03-3375 od 20. aprila 2006. Akti objavljeni na website-u Univerziteta Crne Gore: www.ucg.cg.ac.yu

Član 6 Univerzitet ima svojstvo pravnog lica. Naziv Univerziteta je: Univerzitet Crne Gore. Sjedište Univerziteta je u Podgorici, Cetinjski put b.b. Pravo na upotrebu imena Univerziteta imaju lica i organizacije koje dobiju ovlašćenje organa

upravljanja Univerziteta, u skladu sa ovim statutom.

Član 7

Univerzitet ima amblem, suvi pečat (žig), pečat i zastavu. Univerzitet ima znak i univerzitetska obilježja. Univerzitetska

obilježja su rektorski lanac (kolajna) i toga (ogrtač) za rektora, prorektore i

dekane.

Izgled, sadržina i upotreba amblema, znaka, univerzitetskih obilježja i zastave Univerziteta utvrdiće se posebnim aktom

Univerziteta. Fakultet, akademija, institut i visoka stručna škola mogu imati svoje simbole i obilježja, koji se

ističu i koriste samo uz obilježja Univerziteta.

Član 8 Pečat Univerziteta sadrži amblem Univerziteta i tekst : Univerzitet Crne Gore.

Suvi pečat (žig) upotrebljava se za ovjeru diploma koje izdaje Univerzitet. Univerzitet ima štambilj za prijem i otpremu pošte, pravougaonog oblika, sa tekstom pečata i prostorom za broj djelovodnog protokola i datuma. Fakultet, akademija, institut i visoka stručna škola, kao i druga organizaciona jedinica Univerziteta za koju to odredi ogran upravljanja Univerziteta, koristi pečat i štambilj Univerziteta dopunjen svojim nazivom.

II ORGANI UNIVERZITETA

Član 9

Organ upravljanja Univerzitetom je Upravni odbor. Najviše akademsko tijelo

Univerziteta je Senat. Organ rukovodjenja Univerzitetom je rektor.

Upravni odbor

Član 10 U ostvarivanju funkcije upravljanja, Upravni odbor: 1) utvrdjuje naučno-istraživačku, obrazovnu, umjetničku i razvojno-investicionu politiku Univerziteta, na predlog Senata i rektora; 2) donosi Statut Univerziteta; 3) razmatra i utvrdjuje budžet Univerziteta; 4) donosi finansijski plan Univerziteta na predlog rektora i vrši nadzor nad njegovom realizacijom; 5) usvaja godišnji finansijski izvještaj i izvještaj o poslovanju Univerziteta; 6) donosi Pravilnik o raspodjeli sredstava iz Budžeta Republike, uz mišljenje Senata i u skladu sa aktom Vlade republike Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada); 7) planira i pribavlja sredstva iz Budžeta Republike i iz drugih izvora; 8) osniva posebne profitabilne organizacione oblike u obrazovne i istraživačke svrhe; 9) obezbjedjuje vodjenje ažurne i tačne evidencije o prihodima i rashodima Univerziteta; 10) omogućava sprovodjenje finansijske revizije, u skladu sa ovim statutom; 11) utvrdjuje školarinu, uz saglasnost Ministarstva nadležnog za prosvjetu i nauku i druge naknade koje se plaćaju Univerzitetu; 12) utvrdjuje organizacionu, akademsku i neakademsku strukturu Univerziteta i organizacionih jedinica Univerziteta; 13) bira i razrješava rektora i prorektore Univerziteta, dekane i direktore organizacionih jedinica Univerziteta; 14) odlučuje o uvodjenju i ukidanju studijskih programa, uz prethodno mišljenje Senata i rektora; 15) donosi akt kojim se uredjuje izgled, sadržina i upotreba amblema, znaka, univerzitetskih obilježja i zastave Univerziteta; 16) odredjuje naknadu za rad članova Upravnog odbora Univerziteta; 17) vodi politiku zaštite životnog standarda zaposlenih i studenata na Univerzitetu, i 18) odlučuje o drugim pitanjima u okviru svojih nadležnosti određenih zakonom, ovim statutom i drugim aktima. Upravni odbor ima obavezu i odgovornost da svoje dužnosti vrši u skladu sa principima nesebičnosti, integriteta, objektivnosti, otvorenosti, poštenja i liderstva. Članovi Upravnog odbora u obavljanju svojih dužnosti ne djeluju kao zastupnici bilo koje grupe, niti prihvataju takav mandat, već svaki član u svakom trenutku postupa isključivo u interesu Univerziteta kao cjeline.

Član 11 Upravni odbor ima 13 članova, i čine ga :

157

sedam predstavnika akademskog osoblja, tri spoljna člana (predstavnici osnivača i javnosti), dva predstavnika studenata, od kojih jedan redovni student dodiplomskih studija i jedan predstavnik studenata postdiplomskih i doktorskih studija i jedan predstavnik neakademskog osoblja.

Predstavnike akademskog osoblja bira Senat, po proceduri utvrdjenoj posebnim aktom koji donosi Senat. Spoljne članove imenuje Vlada. Predstavnika studenata dodiplomskih studija bira Studentski parlament, po proceduri utvrdjenoj posebnim aktom. Predstavnika studenata postdiplomskih i doktorskih studija biraju njihove asocijacije po proceduri utvrdjenoj posebnim aktom, odnosno neposrednim izborima u datoj strukturi. Predstavnika neakademskog osoblja bira Sindikat Univerziteta iz reda neakademskog osoblja.

Član 12 Član Upravnog odbora, osim predstavnika studenata, imenuje se, odnosno bira, na period od četiri godine. Mandat predstavnika studenata traje jednu godinu. Član Upravnog odbora može biti još jedanput uzastopno imenovan, odnosno biran. Članu Upravnog odbora koji je naknadno imenovan, odnosno biran na upražnjeno mjesto u Upravnom odboru, mandat prestaje istekom mandata Upravnog odbora.

Član 13 Članu Upravnog odbora prestaje mandat prije isteka vremena na koje je imenovan, odnosno biran: - ako to sam zatraži; - u slučaju opoziva; - ako mu prestane radni odnos, odnosno svojstvo koje je bilo osnov za imenovanje, odnosno izbor; - izborom na funkciju koja isključuje članstvo u Upravnom odboru; - ako je osudjen na bezuslovnu kaznu zatvora. Prestanak članstva u Upravnom odboru konstatuje Upravni odbor. Član Upravnog odbora može biti razriješen: ako postupa na način koji može da diskredituje Univerzitet; ako se ustanovi nesposobnost obavljanja dužnosti uslijed onesposobljenosti koja se dokazuje medicinskom dokumentacijom; ako se ponaša na način koji predstavlja nečinjenje ili odbijanje ili zanemarivanje obavljanja dužnosti; ako ispoljava nesposobnost obavljanja dužnosti.

Na postupak razrješenja članova Upravnog odbora shodno se primjenjuju odredbe ovog statuta o njihovom imenovanju, odnosno izboru.

Član 14 Predsjednik Upravnog odbora bira se iz reda akademskog osoblja. Generalni sekretar Univerziteta je i sekretar Upravnog odbora.

Član 15 Upravni odbor donosi odluke većinom glasova ukupnog broja članova.

Član 16 Članovi Upravnog odbora imaju pravo na nadoknadu za rad u Upravnom odboru.

Član 17 Postupak sazivanja, vođenja, odlučivanja i druga pitanja vezana za održavanje sjednica i način rada Upravnog odbora uređuju se Poslovnikom o radu Upravnog odbora. 2. Senat

Član 18 U ostvarivanju funkcije najvišeg akademskog tijela, Senat: 1) uredjuje opšta pitanja koja se odnose na istraživanje, naučni i umjetnički rad i nastavu na Univerzitetu; 2) razmatra strategiju razvoja akademskih aktivnosti Univerziteta, uključujući i osnivanje novih, dijeljenje, spajanje ili ukidanje postojećih studijskih programa i organizacionih jedinica Univerziteta i daje mišljenja o tim pitanjima rektoru i Upravnom odboru Univerziteta; 3) vrši izbor u akademska i naučna zvanja; 4) usvaja strukturu i sadržinu studijskih programa i predmeta (kurseva); 5) donosi odluke u proceduri sticanja akademskog naziva doktora nauka; 6) utvrdjuje predlog kandidata za rektora; 7) predlaže broj studenata za upis i utvrdjuje kriterijume i postupak upisa na studije, u skladu sa zakonom; 8) utvrdjuje politiku i postupke ispitivanja i ocjenjivanja akademskog uspjeha studenata; 9) stara se o omogućavanju učenja i sticanja znanja tokom čitavog života; 10) obezbjedjuje primjenu akademskih standarda i utvrdjuje pravila studiranja; 11) utvrdjuje i spovodi postupke ocjene kvaliteta nastave; 12) donosi kriterijume za izjednačavanje obrazovanja i programa stečenog po ranijim propisima sa obrazovanjem koje se stiče u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju; 13) vrši dodjelu počasnih titula; 14) donosi Kodeks akademske etike; 15) odlučuje o isključenju studenta sa Univerziteta ; 16) razmatra strategiju zaštite intelektualne svojine Univerziteta i njenog korišćenja; 17) daje mišljenja i predloge o svim drugim pitanjima na zahtjev rektora ili Upravnog odbora Univerziteta; 18) obavlja i druge poslove propisane zakonom, ovim statutom ili drugim propisom.

Član 19 Senat čine: -rektor, -prorektori, -po jedan član izabran iz reda i od strane akademskog osoblja sa akademskim zvanjem, po pravilu sa najvišim zvanjem, na svakom fakultetu, akademiji, institutu i samostalnoj visokoj stručnoj školi, bez obzira na broj stalno zaposlenih u akademskom zvanju, i još po jedan dodatni član za fakultet, odnosno akademiju koja ima više od 25 stalno zaposlenih u akademskom zvanju, i -predstavnici studenata u broju koji ne može biti manji od 15% ukupnog broja članova Senata, s tim da u strukturi budu zastupljeni redovni studenti dodiplomskih

158

studija, studenti postdiplomskih i doktorskih studija. Predstavnike studenata dodiplomskih studija bira Studentski parlament, po proceduri utvrdjenoj posebnim aktom. Predstavnike studenata postdiplomskih i doktorskih studija biraju njihove asocijacije po proceduri utvrdjenoj posebnim aktom, odnosno neposrednim izborima u datoj strukturi. Član Senata iz reda akademskog osoblja bira se na period od tri godine, sa mogućnošću ponovnog izbora. Mandat predstavnika studenata traje jednu godinu, sa mogućnošću ponovnog izbora. Članstvo rektora i prorektora u Senatu traje tokom njihovog mandata.

Član 20 Na postupak razrješenja članova Senata shodno se primjenjuju odredbe ovog statuta o njihovom izboru.

Član 21 Senat donosi odluke većinom glasova ukupnog broja članova koji imaju pravo da učestvuju u odlučivanju. U odlučivanju o izboru u akademska zvanja mogu učestvovati samo članovi Senata sa istim ili višim akademskim zvanjem. U postupku odlučivanja o sticanju odgovarajućeg akademskog naziva mogu učestvovati samo članovi Senata sa istim ili višim stepenom.

Član 22 Senatom predsjedava rektor. U odsustvu rektora Senatom predsjedava jedan od prorektora koga odredi rektor.

Član 23 Senat može da obrazuje vijeća, komisije ili druga radna tijela radi davanja mišljenja ili predloga o odredjenim pitanjima iz djelokruga svog rada.

Član 24 Senat ima tri stalna strukovna vijeća: Vijeće za društvene nauke, Vijeće za umjetnost i Vijeće za prirodne i tehničke nauke. Vijećem Senata, po odluci rektora, predsjedava jedan od prorektora, koji je istovremeno i član Vijeća. Vijeća Senata sastoje se od po dva predstavnika fakulteta, akademije, instituta i samostalne visoke stručne škole, odgovarajuće oblasti. Članovi vijeća Senata su, po pravilu, sa najvišim zvanjem i ne moraju biti članovi Senata. Vijeća Senata nadležna su za razmatranje predloga vijeća organizacionih jedinica Univerziteta za izbor u zvanje i davanje mišljenja Senatu o tim predlozima, kao i za razmatranje predloga u postupku sticanja akademskog naziva doktora nauka i o drugim pitanjima iz nadležnosti Senata za koja Senat zatraži mišljenje. Sjednicama vijeća Senata mogu prisustvovati po pozivu i predstavnici studijskih programa fakulteta, akademije, instituta i samostalne visoke stručne škole, bez prava odlučivanja.

Član 25 Postupak sazivanja, vođenja, odlučivanja i druga pitanja vezana za održavanje sjednica i rad Senata i vijeća Senata uređuju se Poslovnikom o radu, koji donosi Senat. 3. Rektor, prorektori i generalni sekretar

Član 26 Rektor zastupa i predstavlja Univerzitet. Rektor je odgovoran za efikasan i kvalitetan rad, kao i red na Univerzitetu i za rukovodjenje u okviru poslovne politike utvrdjene od strane Upravnog odbora Univerziteta. Rektor ima sva ovlašćenja koja su neophodna da omoguće vršenje te dužnosti, a posebno za: 1) izvršavanje odluka Upravnog odbora Univerziteta i Senata; 2) organizaciju i rukovodjenje Univerzitetom; 3) pripremu godišnjih i drugih finansijskih izvještaja koje razmatra Upravni odbor Univerziteta, kao i upravljanje budžetom u okviru finansijskog plana odobrenog od strane Upravnog odbora Univerziteta; 4) druga pitanja utvrdjena zakonom, ovim statutom ili drugim propisom i 5) sva pitanja koja nisu stavljena u nadležnost drugih organa. Rektor je ovlašćen da, shodno zakonu, samostalno zaključuje ugovore u okviru djelatnosti Univerziteta čija vrijednost ne prelazi iznos od 100.000 € (sto hiljada eura). Za ugovore čija vrijednost prelazi iznos od 100.000 € (sto hiljada eura) rektor je u obavezi da informiše Upravni odbor Univerziteta. Za ugovore čija vrijednost prelazi iznos od 500.000 € (pet stotina hiljada eura) neophodno je pribaviti prethodnu saglasnost Upravnog odbora Univerziteta.

Član 27 Rektora bira Upravni odbor Univerziteta iz reda redovnih profesora Univerziteta, na predlog Senata.

Rektor se bira na period od tri godine, sa mogućnošću još jednog uzastopnog izbora. Rektor prisustvuje sjednicama Upravnog odbora Univerziteta bez prava odlučivanja. Rektor ne može istovremeno vršiti dužnost dekana, direktora organizacione jedinice Univerziteta ili imati bilo koju drugu rukovodeću funkciju na Univerzitetu.

Član 28 Procesura izbora rektora je sljedeća:

-kandidate predlažu Vijeća fakulteta, akademije, instituta, samostalne visoke stručne škole, najmanje pet članova Senata; - kandidati za rektora izlažu svoj program razvoja Univerziteta na javnoj sjednici Senata; -vijeća fakulteta, akademije, instituta i samostalne visoke stručne škole izjašnjavaju se o predloženim kandidatima tajnim glasanjem i daju podršku za dva kandidata sa najvećim brojem glasova, pod uslovom da su kandidati dobili najmanje 1/3 glasova prisutnih članova Vijeća; - Senat utvrdjuje listu od najviše dva kandidata sa najvećom podrškom organizacionih jedinica Univerziteta, s tim da

159

kandidate mora podržati najmanje 1/3 organizacionih jedinica Univerziteta; -članovi Senata tajno glasaju i Senat predlaže Upravnom odboru Univerziteta jednog kandidata sa najvećim brojem glasova. Ako Upravni odbor Univertziteta ne izvrši izbor predloženog kandidata, postupak izbora rektora se ponavlja u roku od tri mjeseca, a Upravni odbor odredjuje vršioca dužnosti rektora iz reda predstavnika akademskog osoblja u Upravnom odboru Univerziteta na period od tri mjeseca. Rektor stupa na dužnost trideset dana prije početka studijske godine. Rektoru prestaje funkcija: -istekom mandata; -ostavkom; -ispunjenjem uslova za starosnu penziju; ako se izabere na neku drugu funkciju nespojivu sa funkcijom rektora; ako je osudjen na bezuslovnu kaznu zatvora.

Rektor može biti razriješen dužnosti prije isteka perioda na koji je imenovan: ako bude osudjen za krivično djelo koje ga čini nedostojnim vršenja funkcije rektora; ako nestručno ili nesavjesno vrši funkciju rektora; ako ne izvršava zadatke predvidjene zakonom i ovim statutom ili ih izvršava protivno njima ili prekorači ovlašćenja i time nanese štetu Univerzitetu u većem obimu;

- zbog duže odsutnosti ili spriječenosti da u dužem periodu obavlja tu dužnost. Procedura i rokovi izbora, postupak prestanka funkcije i razrješenja rektora bliže se uredjuju posebnim aktom koji donosi Upravni odbor Univerziteta, uz mišljenje Senata.

Član 29 Prorektore imenuje Upravni odbor Univerziteta iz reda redovnih i vanrednih profesora Univerziteta, na

predlog rektora. Imenovanje prorektora vrši se na period od tri godine, sa mogućnošću još jednog uzastopnog imenovanja. Broj prorektora ne može biti veći od četiri. Prorektor rukovodi stalnim stručnim vijećem Senata, odgovarajuće oblasti, i vrši druge poslove koje mu odredi rektor. Prorektori ne mogu istovremeno vršiti dužnost dekana, direktora organizacione jedinice Univerziteta ili imati bilo koju drugu rukovodeću funkciju na Univerzitetu. Prorektoru prestaje funkcija: -istekom mandata; -ostavkom; -ispunjenjem uslova za starosnu penziju; ako se izabere na neku drugu funkciju nespojivu sa funkcijom prorektora; ako je osudjen na bezuslovnu kaznu zatvora.

Prorektor može biti razriješen dužnosti prije isteka perioda na koji je imenovan: ako bude osudjen za krivično djelo koje ga čini nedostojnim vršenja funkcije prorektora; ako nestručno ili nesavjesno vrši povjerenu funkciju;

- ako ne izvršava zadatke predvidjene zakonom i ovim statutotm ili ih izvršava protivno njima ili prekorači ovlašćenja i time nanese štetu Univerzitetu u većem obimu; - zbog duže odsutnosti ili spriječenosti da u dužem periodu obavlja tu dužnost. Procedura i rokovi imenovanja, postupak prestanka funkcije i razrješenja prorektora bliže se uredjuju posebnim aktom koji donosi Upravni odbor Univerziteta, uz mišljenje Senata.

Član 30 Rektor može ovlastiti jednog od prorektora da u slučaju njegove privremene odsutnosti ili spriječenosti, vrši

sva ovlašćenja rektora. Član 31 Generalnog sekretara Univerziteta bira Upravni odbor Univerziteta, na predlog rektora, iz reda lica koja

posjeduju odgovarajuće kvalifikacije i iskustvo i koja ispunjavaju posebne uslove propisane aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta na Univerzitetu. Mandat generalnog sekretara traje četiri godine, sa mogućnošću ponovnog izbora.

Član 32 Generalni sekretar je odgovoran Upravnom odboru Univerziteta i rektoru za efikasno i racionalno funkcionisanje administrativno-tehničkih službi na Univerzitetu.

III ORGANIZACIONE JEDINICE UNIVERZITETA 1. Fakultet i akademija

Član 33 Fakultet je naučno-nastavna jedinica Univerziteta koja razvija naučno-istraživački rad kao osnov nastavne djelatnosti. Fakultet umjetnosti i akademija je nastavno-umjetnička jedinica Univerziteta koja razvija umjetničko stvaralaštvo, naučno-istraživački rad i izvodi nastavu iz odgovarajućih oblasti.

Član 34 Fakultet i akademija su nadležni za: 1) naučno-istraživački i umjetnički rad; 2) nastavu, ispitivanje i ocjenjivanje studenata; 3) podnošenje predloga Senatu o pitanjima koja se odnose na studijske programe i predmete koji se realizuju na fakultetu, odnosno akademiji; 4) pitanja koja se odnose na akademsko napredovanje studenata; 5) realizaciju postdiplomskih studijskih programa i sprovodjenje postupka izrade i odbrane magistarskog rada; 6) realizaciju specijalističkih studija;

160

7) realizaciju doktorskih studija; 8) realizaciju stručnih projekata iz svoje djelatnosti; 9) pravilno i svrsishodno korišćenje sredstava dodijeljenih od strane Univerziteta i sredstava stečenih sopstvenim djelatnostima; 10) obavljanje i drugih djelatnosti za koje ispunjavaju propisane uslove, a odobrene su od strane Upravnog odbora Univerziteta.

Član 35 Visoka stručna škola je jedinica Univerziteta čija je djelatnost nastava iz odredjene stručne oblasti ili

srodnih oblasti i nadležna je za: 1) podnošenje predloga Senatu o pitanjima koja se odnose na studijske programe i predmete koji se realizuju na visokoj stručnoj školi; 2) nastavu, ispitivanje i ocjenjivanje studenata; 3) pitanja koja se odnose na akademsko napredovanje studenata; 4) realizaciju primijenjenih postdiplomskih studijskih programa i sprovodjenje postupka izrade i odbrane magistarskog rada; 5) pravilno i svrsishodno korišćenje sredstava dodijeljenih od strane Univerziteta i sredstava stečenih sopstvenim djelatnostima; 6) obavljanje i drugih djelatnosti za koje ispunjavaju propisane uslove, a odobrene su od strane Upravnog odbora Univerziteta. Visoka stručna škola može biti organizovana u okviru fakulteta, odnosno akademije i njen status i organizacija rada uredjuju se posebnim aktom Upravnog odbora Univerziteta, na predlog Senata i Vijeća fakulteta, odnosno akademije.

Član 36 Unutrašnju organizaciju i sistematizaciju radnih mjesta na Univerzitetu i organizacionim jedinicama

Univerziteta koje se finansiraju iz Budžeta Republike utvrdjuje Upravni odbor Univerziteta, na predlog rektora, uz prethodno mišljenje dekana, odnosno direktora organizacione jedinice Univerziteta. Popunjavanje radnih mjesta koja se finansiraju iz Budžeta Republike vrši se nakon prethodno dobijene saglasnosti rektora.

Član 37 Fakulteti, akademije, visoke stručne škole i studijski programi mogu se osnivati, dijeliti, spajati ili ukidati odlukom Upravnog odbora Univerziteta, uz prethodno mišljenje Senata i rektora. Odluku iz stava 1 ovog člana Upravni odbor donosi uz saglasnost Vlade, ukoliko se fakultet, akademija, visoka stručna škola ili studijski program finansiraja iz Budžeta Republike. Nakon usvajanja elaborata o opravdanosti osnivanja fakulteta, akademije, visoke stručne škole ili studijskog programa, Senat, na predlog rektora, imenuje Matičnu komisiju za obavljanje pripremnih radnji za početak njihovog rada. U slučaju uvođenja novog studijskog programa u okviru postojeće organizacione jedinice Univerziteta poslove Matične komisije obavlja vijeće te organizacione jedinice.

Član 38 Stručni organ fakulteta, odnosno akademije je Vijeće. Vijeće čine: 1) dekan, 2) prodekani, 3) profesori i docenti fakulteta, odnosno akademije, 4) drugo akademsko i stručno osoblje neposredno izabrano od strane te strukture osoblja fakulteta, odnosno akademije, u broju koji odredi Senat, na predlog fakulteta, odnosno akademije, i 5) predstavnici studenata izabrani od strane studentskog vijeća na fakultetu, odnosno akademiji, u broju koji odredi Senat, na predlog Vijeća fakulteta, odnosno akademije, a koji ne može biti manji od 15% ukupnog broja članova Vijeća. Ako Vijeće ima manje od pet članova sa akademskim zvanjem, odluke iz njegove nadležnosti donosi Senat ili tijelo koje obrazuje Senat.

Član 39 Vijeće fakulteta, odnosno akademije: -prati rad studenata na fakultetu, odnosno akademiji; -daje predloge Senatu u vezi sa promjenama u strukturi i sadržini studijskog programa i predmeta, nastavnim metodama i drugim akademskim pitanjima; -bira predstavnika u Senat i u vijeća Senata; -po potrebi formira izvedeno vijeće i odredjuje njegov sastav i djelokrug rada, uz prethodnu saglasnost Senata; -obavlja i druge poslove propisane ovim statutom ili drugim opštim aktom.

Član 40 Vijeće fakulteta, odnosno akademije donosi odluke iz svoje nadležnosti većinom glasova ukupnog broja članova koji imaju pravo da učestvuju u odlučivanju. U postupku sticanja akademskog naziva doktora nauka i izbora u akademska zvanja, na Vijeću fakulteta, odnosno akademije pravo odlučivanja imaju samo članovi Vijeća sa akademskim zvanjima.

Član 41 Postupak sazivanja, vođenja, odlučivanja i druga pitanja vezana za održavanje sjednica i rad Vijeća fakulteta, odnosno akademije uređuju se Poslovnikom o radu, koji donosi Vijeće.

Član 42 Organ rukovodjenja fakultetom, odnosno akademijom je dekan. Dekan je odgovoran Vijeću fakulteta, odnosno akademije, rektoru i Upravnom odboru Univerziteta. Dekan: 1) organizuje i rukovodi radom fakulteta, odnosno akademije; 2) odlučuje o korišćenju sredstava sa podračuna fakulteta, odnosno akademije, u skladu sa finansijskim planom fakulteta, odnosno akademije, odobrenim od strane Upravnog odbora; 3) obezbjedjuje efikasno, ekonomično i cjelishodno korišćenje sredstava dodijeljenih fakultetu, odnosno akademiji, od strane Univerziteta i informiše Vijeće o materijalnofinansijskom poslovanju te jedinice, prezentacijom finansijskog plana i finansijskih izvještaja jedinice; 4) zastupa i predstavlja fakultet, odnosno akademiju, u skladu sa zakonom i ovim statutom; 5) izvršava odluke Vijeća fakulteta, odnosno akademije, i organa Univerziteta; 6) donosi akte u skladu sa ovim statutom i drugim opštim aktima Univerziteta; 7) predsjedava sjednicama Vijeća fakulteta, odnosno akademije; 8)

161

predlaže organizacionu, akademsku i neakademsku strukturu na fakultetu, odnosno akademiji; 9) daje mišljenje u postupku utvrdjivanja sistematizacije radnih mjesta na fakultetu, odnosno akademiji; 10) obavlja i druge poslove propisane ovim statutom ili drugim opštim aktom ili za koje je ovlašćen od strane Upravnog odbora Univerziteta ili rektora.

Član 43 Dekan zaključuje ugovore i vrši druge pravne radnje u skladu sa zakonom, ovim statutom i odlukama Upravnog odbora Univerziteta. Dekan je ovlašćen da samostalno zaključuje ugovore u okviru djelatnosti fakulteta, odnosno akademije čija vrijednost ne prelazi iznos od 10.000 € (deset hiljada eura). Za ugovore čija vrijednost prelazi iznos od 10.000 € (deset hiljada eura) dekan je u obavezi da informiše rektora u roku od 7 dana od dana zaključenja ugovora. Za ugovore čija vrijednost prelazi iznos od 100.000 € (sto hiljada eura) neophodno je pribaviti prethodnu saglasnost rektora. Rok za davanje saglasnosti iz stava 4 ovog člana je sedam dana od dana podnošenja zahtjeva za dobijanje saglasnosti, a ukoliko se u tom roku ne dobije odgovor smatra se da je saglasnost data.

Član 44 Fakultet, odnosno akademija, može imati do tri prodekana. Dužnosti prodekana određuje dekan.

Član 45 Dekan može da obrazuje komisije ili druga radna, povremena ili stalna tijela, radi davanja mišljenja i predloga o odredjenim pitanjima iz djelokruga svog rada.

2. Visoka stručna škola Član 46

Stručni organ visoke stručne škole je Vijeće. Vijeće čine: 1) direktor, 2) zamjenik direktora, 3) profesori samostalne visoke stručne škole i predavači samostalne visoke stručne škole, 4) drugo akademsko i stručno osoblje neposredno izabrano od strane osoblja visoke stručne škole, u broju koji odredi Senat, na predlog Vijeća visoke stručne škole i 5) predstavnici studenata izabrani od strane studentskog vijeća na visokoj stručnoj školi, u broju koji odredi Senat, na predlog Vijeća visoke stručne škole, a koji ne može biti manji od 15% ukupnog broja članova Vijeća. Ako Vijeće ima manje od pet članova sa akademskim zvanjem, odluke iz njegove nadležnosti donosi Senat ili tijelo koje formira Senat.

Član 47 Vijeće visoke stručne škole: -prati napredovanje studenata na visokoj stručnoj školi; -daje predloge Senatu u vezi sa promjenama u strukturi i sadržini studijskog programa i predmeta, nastavnim metodama i drugim akademskim pitanjima; -bira predstavnika u Senat i u vijeće Senata; -obavlja i druge poslove propisane ovim statutom ili drugim opštim aktom.

Član 48 Vijeće visoke stručne škole donosi odluke iz svoje nadležnosti većinom glasova ukupnog broja članova koji imaju pravo da učestvuju u odlučivanju. U postupku izbora u akademska zvanja, na Vijeću visoke stručne škole pravo odlučivanja imaju samo članovi Vijeća sa akademskim zvanjima.

Član 49 Postupak sazivanja, vođenja, odlučivanja i druga pitanja vezana za održavanje sjednica i rad Vijeća visoke stručne škole uređuju se Poslovnikom o radu, koji donosi Vijeće.

Član 50 Organ rukovodjenja visokom stručnom školom je direktor. Direktor visoke stručne škole je odgovoran Vijeću visoke stručne škole, rektoru i Upravnom odboru Univerziteta.

Član 51 Direktor: 1) organizuje i rukovodi radom samostalne visoke stručne škole; 2) odlučuje o korišćenju sredstava sa podračuna visoke stručne škole, u skladu sa finansijskim planom visoke stručne škole odobrenim od strane Upravnog odbora; 3) obezbjedjuje efikasno, ekonomično i cjelishodno korišćenje sredstava dodijeljenih visokoj stručnoj školi od strane Univerziteta i informiše Vijeće o materijalnofinansijskom poslovanju te jedinice, prezentacijom finansijskog plana i finansijskih izvještaja jedinice; 4) zastupa i predstavlja visoku stručnu školu, u skladu sa zakonom i ovim statutom; 5) izvršava odluke Vijeća visoke stručne škole i organa Univerziteta; 6) donosi akta u skladu sa ovim statutom i drugim opštim aktima Univerziteta; 7) predsjedava sjednicama Vijeća visoke stručne škole; 8) predlaže organizacionu, akademsku i neakademsku strukturu na visokoj stručnoj školi; 9) daje mišljenje u postupku utvrdjivanja sistematizacije radnih mjesta na visokoj stručnoj školi; 10) obavlja i druge poslove direktora propisane ovim statutom ili drugim opštim aktom ili za koje je ovlašćen od strane Upravnog odbora Univerziteta ili rektora.

Član 52Direktor zaključuje ugovore i vrši druge pravne radnje u skladu sa zakonom, ovim statutom i odlukama Upravnog odbora Univerziteta. Direktor je ovlašćen da samostalno zaključuje ugovore u okviru djelatnosti visoke stručne škole čija vrijednost ne prelazi

162

iznos od 10.000 € (deset hiljada eura). Za ugovore čija vrijednost prelazi iznos od 10.000 € (deset hiljada eura) direktor je u obavezi da informiše rektora u roku od 7 dana od dana zaključenja ugovora. Za ugovore čija vrijednost prelazi iznos od 100.000 € (sto hiljada eura) neophodno je pribaviti prethodnu saglasnost rektora. Rok za davanje saglasnosti iz stava 4 ovog člana je sedam dana od dana podnošenja zahtjeva za dobijanje saglasnosti, a ukoliko se u tom roku ne dobije odgovor smatra se da je saglasnost data.

Član 53 Samostalna visoka stručna škola može imati jednog zamjenika direktora. Dužnosti zamjenika određuje direktor.

Član 54Direktor može da obrazuje komisije ili druga povremena ili stalna radna tijela, radi davanja mišljenja i predloga o odredjenim pitanjima iz djelokruga njegovog rada.

Član 55Dekana, odnosno direktora imenuje Upravni odbor Univerziteta na predlog Vijeća fakulteta, odnosno akademije, odnosno visoke stručne škole, uz prethodno pribavljeno mišljenje rektora, iz reda lica sa akademskim zvanjem na fakultetu, odnosno akademiji, odnosno visokoj stručnoj školi, na period od tri godine, sa mogućnošću još jednog uzastopnog imenovanja. U slučaju kada, zbog određenih okolnosti, mandat traje kraće od utvrđenog perioda, smatra se da je mandat iskorišćen ukoliko je na ovoj funkciji provedeno više od polovine mandata. Dva mandata se ne smatraju uzastopnim, ako je između njih proteklo najmanje tri godine. Prodekana i zamjenika direktora imenuje rektor na predlog dekana fakulteta, odnosno akademije, odnosno direktora visoke stručne škole, iz reda lica sa akademskim zvanjem na fakultetu, odnosno akademiji, odnosno visokoj stručnoj školi, na period od tri godine, sa mogućnošću još jednog uzastopnog imenovanja. Rukovodioca studijskog programa na organizacionoj jedinici Univerziteta imenuje Vijeće te jedinice, na predlog dekana, odnosno direktora. Mandat rukovodica studijskog programa ističe istekom mandata dekana, odnosno direktora. Rukovodioca studijskog programa koji se ne organizuje u okviru organizacione jedinice Univerziteta imenuje Senat, na predlog rektora. Kandidat za dekana, prodekana, direktora ili zamjenika direktora organizacione jedinice Univerziteta ne može istovremeno biti i kandidat za funkciju rektora ili prorektora. Na proceduru i rokove imenovanja, prestanka funkcije i razrješenja dekana, odnosno direktora, shodno se primjenjuju odredbe ovog statuta koje se odnose na rektora.

3. Institut Član 56

Institut je jedinica Univerziteta koja obavlja djelatnost naučno-istraživačkog rada. U skladu sa odlukom Upravnog odbora Univerziteta institutu se može povjeriti realizacija studijskog programa i učešće u nastavi. Unutrašnju organizaciju i sistematizaciju radnih mjesta na institutu koji se finansira iz Budžeta Republike utvrdjuje Upravni odbor Univerziteta, na predlog rektora, uz prethodno mišljenje direktora, odnosno dekana instituta. Popunjavanje radnih mjesta na institutu koji se finansira iz Budžeta Republike vrši se nakon prethodno dobijene saglasnosti rektora. Instituti se mogu osnivati, dijeliti, spajati ili ukidati odlukom Upravnog odbora Univerziteta, uz prethodno mišljenje Senata i rektora. Odluku iz stava 5 ovog člana Upravni odbor donosi uz saglasnost Vlade, ukoliko se institut finansira iz Budžeta Republike. Nakon usvajanja elaborata o opravdanosti osnivanja instituta, Senat, na predlog rektora, imenuje Matičnu komisiju za obavljanje pripremnih radnji za početak njegovog rada.

Član 57Institut ima Vijeće kao stručni organ, u skladu sa posebnim zakonom i na osnovu shodne primjene odredaba ovog statuta koje se odnose na Vijeće fakulteta, odnosno akademije.

Član 58Institutom rukovodi direktor, odnosno dekan. Direktora, odnosno dekana instituta imenuje Upravni odbor Univerziteta, na predlog Vijeća instituta, uz prethodno pribavljeno mišljenje rektora, iz reda lica sa naučnim ili akademskim zvanjem na institutu, na period od tri godine, sa mogućnošću još jednog uzastopnog imenovanja. Kandidat za direktora, odnosno dekana instituta ne može istovremeno biti i kandidat za funkciju rektora ili prorektora. Na uslove, proceduru i rokove imenovanja, prestanka funkcije i razrješenja direktora, odnosno dekana instituta, shodno se primjenjuju odredbe ovog statuta koje se odnose na dekane fakulteta. Direktor, odnosno dekan instituta odgovoran je Vijeću instituta, rektoru i Upravnom odboru Univerziteta. Direktor, odnosno dekan instituta: 1) organizuje i rukovodi radom instituta; 2) odlučuje o korišćenju sredstava sa podračuna instituta, u skladu sa finansijskim planom instituta odobrenim od strane Upravnog odbora; 3) obezbjedjuje efikasno, ekonomično i cjelishodno korišćenje sredstava dodijeljenih institutu od strane Univerziteta i informiše Vijeće o materijalno-finansijskom poslovanju te jedinice, prezentacijom finansijskog plana i finansijskih izvještaja jedinice; 4) zastupa i predstavlja institut, u skladu sa zakonom i ovim statutom; 5) izvršava odluke Vijeća instituta i organa Univerziteta; 6) donosi akte u skladu sa ovim statutom i drugim opštim aktima Univerziteta;

163

7) predsjedava sjednicama Vijeća instituta; 8) predlaže organizacionu strukturu na institutu; 9) daje mišljenje u postupku utvrdjivanja sistematizacije radnih mjesta na institutu; 10) obavlja i druge poslove direktora propisane ovim statutom ili drugim opštim aktom ili za koje je ovlašćen od strane Upravnog odbora Univerziteta ili rektora.

Član 59Direktor, odnosno dekan instituta zaključuje ugovore i vrši druge pravne radnje u skladu sa zakonom, ovim statutom i odlukama Upravnog odbora Univerziteta. Direktor, odnosno dekan, ovlašćen je da samostalno zaključuje ugovore u okviru djelatnosti instituta čija vrijednost ne prelazi iznos od 10.000 € (deset hiljada eura). Za ugovore čija vrijednost prelazi iznos od 10.000 € (deset hiljada eura) direktor je u obavezi da informiše rektora u roku od 7 dana od dana zaključenja ugovora. Za ugovore čija vrijednost prelazi iznos od 100.000 € (sto hiljada eura) neophodno je pribaviti prethodnu saglasnost rektora. Rok za davanje saglasnosti iz stava 4 ovog člana je sedam dana od dana podnošenja zahtjeva za dobijanje saglasnosti, a ukoliko se u tom roku ne dobije odgovor smatra se da je saglasnost data.

Član 60Na ostala pitanja od značaja za rad instituta shodno se primjenjuju odredbe ovog statuta koje se odnose na fakultet, odnosno akademiju.

4. Unutrašnje jedinice Član 61 Unutrašnje organizacione jedinice Univerziteta (Rektorat, Univerzitetska biblioteka, Centar informacionog

sistema Univerziteta, Služba za održavanje objekata Univerziteta i druge) imaju status jedinica koje se formiraju u funkciji ostvarivanja ukupne djelatnosti Univerziteta. Rektorat je sjedište i kancelarija rektora, prorektora i službe za obavljanje stručnih i administrativno-tehničkih poslova. Rektorat svoje djelovanje ostvaruje preko Rektorskog kolegijuma, koji čine rektor, prorektori i generalni sekretar. U radu Rektorskog kolegijuma mogu učestvovati dekani i direktori organizacionih jedinica Univerziteta (Prošireni rektorski kolegijum). Broj i djelokrug rada unutrašnjih organizacionih jedinica Univerziteta, način rukovodjenja i upravljanja, kao i druga pitanja od značaja za rad, odredjuje Upravni odbor Univerziteta, na predlog rektora. Rukovodioca unutrašnje organizacione jedinice Univerziteta imenuje rektor Popunjavanje radnih mjesta na drugoj organizacionoj jedinici Univerziteta koja se finansira iz Budžeta Republike vrši se nakon prethodno dobijene saglasnosti rektora.

IV UPIS I PREPIS NA STUDIJE Član 62 Student ima pravo upisa na studijske programe na kojima se stiču diplome primijenjenih osnovnih studija ili

diplome akademskih osnovnih studija, na konkurentskoj osnovi, u skladu sa rezultatima postignutim na maturskom ispitu, odnosno na završetku srednjeg obrazovanja, prema kriterijumima i postupku utvrdjenim Pravilnikom koji donosi Senat. Za upis na odredjene studijske programe mogu se uvesti dodatni uslovi radi prethodne provjere znanja, sklonosti i vještina neophodnih za uspješno savladavanje izabranog programa, u skladu sa aktom iz stava 1 ovog člana. Konkurs za upis na studijske programe raspisuje Univerzitet. Broj studenata za upis odredjuje Upravni odbor Univerziteta, na predlog Senata. Broj studenata koji se finansiraju iz Budžeta Republike odredjuje Vlada. Akt iz stava 1 ovog člana Univerzitet javno objavljuje. Prepis na studije sa istih, odnosno srodnih studijskih programa i prava po osnovu mobilnosti studenata ostvaruju se u skladu sa pravilima koja utvrdjuje Senat, na predlog Vijeća organizacione jedinice Univerziteta.

V STUDIJSKI PROGRAMI, PRAVILA STUDIJA, POSTUPAK ISPITIVANJA I OCJENJIVANJA

Član 63 Studije na Univerzitetu ostvaruju se na osnovu akreditovanog studijskog programa i u skladu sa pravilima

studiranja zasnovanim na Evropskom sistemu prenosa kredita (ECTS European Credit Transfer System). Član 64 Univerzitet utvrdjuje studijske programe, pravila studiranja, postupak ispitivanja i ocjenjivanja pravilima koja

su transparentna i dostupna studentima. Član 65

Studijska godina organizuje se u dva semestra: zimskom i ljetnjem. Početak semestra utvrdjuje se posebnom odlukom Senata. Realizacija studijskog programa u jednom semestru traje 16 nedjelja. U posljednjoj nedjelji u semestru održava se završni ispit. Nakon završetka semestra organizuje se još jedan ispitni rok (popravni).

Član 66 Obim studijskog programa koji se izvodi u jednoj godini je 60 ECTS kredita. Obim studijskog programa koji

se izvodi u jednom semestru je 30 ECTS kredita. Redovni student je student koji ima prijavljeno najmanje 2/3 ukupnog broja ECTS kredita po prvi put u jednoj studijskoj godini. Student ima pravo upisa 60 ECTS kredita po studijskoj godini, u koje se računa i broj neostvarenih kredita iz prethodne studijske godine. Izuzetno, student koji je završio sve obaveze iz prethodne studijske godine može upisati do 80 ECTS kredita po odobrenju dekana, odnosno direktora organizacione jedinice Univerziteta.

164

Vijeće organizacione jedinice Univerziteta utvrdjuje bliža pravila studiranja, predmete i dodatne uslove koje student mora ispuniti kao uslov za pohadjanje predavanja iz pojedinih predmeta u tekućoj studijskoj godini. Izuzetno, student koji je završio sve obaveze iz neposredno prethodnog semestra može upisati naredni semestar sa 30 ECTS kredita i jednim zaostalim predmetom iz semestra koji prethodi semestru koji je poslednji pohađao

Član 67 Ocjenjivanje i vrednovanje vrši se u skladu sa ECTS skalom ocjena: A,B,C,D ,E i F. Prelazne ocjene su: A,B,C,D i E i prema ECTS imaju sljedeće značenje: A – odličan (izuzetan uspjeh sa neznatnim greškama), B – vrlodobar (iznad prosjeka, sa ponekom greškom), C – dobar (prosječan, sa primjetnim greškama), D – zadovoljavajući (uopšteno dobar, ali sa značajnim nedostacima), E – dovoljan (zadovoljava minimalne kriterijume), F – nedovoljan (potrebno znatno više rada).

Član 68 Rad studenata prati se i ocjenjuje kontunuirano u toku jednog semestra prema pravilima studiranja u skladu

sa ECTS. Ocjenjivanje se vrši dodjeljivanjem poena za svaki oblik aktivnosti i provjere znanja u toku semestra i na završnom ispitu. Predmetni nastavnik je obavezan da na početku nastave upozna studente sa metodologijom organizacije nastave, praćenja i ocjenjivanja, karakterom i sadržinom završnog ispita, strukturom ukupnog broja poena i načinom formiranja ocjena. U strukturi ukupnog broja poena najmanje 50% mora biti predvidjeno za aktivnosti i provjere znanja u toku semestra. Karakter i sadržinu završnog ispita odredjuje predmetni nastavnik. Završni ispit se u strukturi poena može vrednovati sa najviše 50% ukupnog broja poena.

Član 69 Pravila studiranja, način ocjenjivanja studenata i druga pitanja bliže se uredjuju Pravilnikom koji donosi Senat, u skladu sa pravilima studiranja prema ECTS i odredbama ovog statuta.

Član 70 Dvije ili više organizacionih jedinica Univerziteta mogu zajednički izvoditi dodiplomske, odnosno

postdiplomske studije (studije kombinovanih programa). Organizacija i način izvodjenja kombinovanih programa uredjuju se posebnim aktom Senata.

VI SAMOVREDNOVANJE I OCJENA KVALITETA Član 71 Univerzitet samostalno i preko organizacionih jedinica Univerziteta sprovodi postupak samovrednovanja,

odnosno evaluacije i ocjene kvaliteta svojih studijskih programa i uslova rada i izvještaje dostavlja Upravnom odboru Univerziteta, Senatu i Savjetu za visoko obrazovanje. Samovrednovanje se sprovodi kontinuirano (godišnje i periodično u intervalima koje utvrdi Senat), putem anketa, kontrole kvaliteta, metoda i redovnosti nastave, analize rezultata ispita i na drugi način. Metode samovrednovanja utvrdjuju se u zavisnosti od studijskih programa, nastavne opreme, kvalifikacija akademskog osoblja, načina obavljanja nastave, procenta prolaznosti na ispitima, procenta diplomiranih stručnjaka i drugih neophodnih pokazatelja uspješnosti rada Univerziteta, odnosno organizacione jedinice Univerziteta.

Član 72 Senat obrazuje posebna tijela za sprovodjenje kontrole i definiše njihov djelokrug, dinamiku i način rada.

U sastav tijela iz stava 1 ovog člana mogu biti uključeni i strani eksperti. VII STEPENI I DIPLOME AKADEMSKIH I PRIMIJENJENIH STUDIJA

Član 73 Univerzitet, u skladu sa Zakonom, licencom i akreditacijom, daje sljedeće vrste stepena i diploma:

(a) diplomu primijenjenih osnovnih studija – poslije završenog studijskog programa u trajanju od tri godine, odnosno 180 ECTS kredita;

(b) diplomu akademskih osnovnih studija – poslije završenog studijskog programa u trajanju od najmanje tri godine, odnosno najmanje 180 ECTS kredita, odnosno do broja kredita upisanog studijskog programa;

(c) diplomu specijalističkih studija – poslije završenog studijskog programa u trajanju do godinu dana, odnosno do 60 ECTS kredita;

(d) diplomu primijenjenih magistarskih studija – poslije završenog studijskog programa u trajanju do dvije godine, odnosno do 120 ECTS kredita;

(e)diplomu akademskog naziva magistra nauka – poslije završenog studijskog programa u trajanju do dvije godine, koji zajedno sa programom akademskih osnovnih studija traje najmanje pet godina, odnosno do najmanje 300 ECTS kredita ukupno;

(f) diplomu akademskog naziva doktora nauka – poslije završenog studijskog programa u trajanju od tri godine, odnosno 180 ECTS kredita.

Specijalizacije iz oblasti medicinskih nauka organizuju se u skladu sa posebnim zakonom. Nazive stepena i zvanja odredjuje Senat posebnim aktom, na način da moraju biti usklađeni sa medjunarodnom i profesionalnom praksom.

Član 74 Sadržinu postdiplomskih studijskih programa i naučno-istraživačkog rada koji se obavlja za sticanje

odgovarajuće diplome ovih studija utvrdjuje Senat, na predlog Vijeća organizacione jedinice Univerziteta na kojoj se takvo istraživanje pretežno vrši. Pravila postdiplomskih studija, način sprovodjenja ispita, istraživačkog rada i odbrane magistarskog rada uredjuju se

165

Pravilnikom koji donosi Senat. Član 75

Diploma akademskog naziva doktora nauka stiče se ispunjenjem sljedećih uslova:

(a) završene doktorske studije u trajanju od jedne godine, odnosno 60 ECTS kredita,

(b) završen istraživački rad i uspješna odbrana doktorske disertacije, koja objedinjuje rezultate istraživačkog rada, odnosno 120 ECTS kredita.

Član 76 Doktorska disertacija mora biti dostavljena na pregled najkasnije u roku od šest godina od dana

odobravanja disertacije. Nakon isteka roka od šest godina ili u slučaju da prijava kandidata bude odbijena, postupak se ponavlja. Odbijenu disertaciju za sticanje diplome akademskog naziva doktora nauka kandidat ne može ponovo prijaviti.

Član 77 Licu koje je steklo odgovarajući stepen i diplomu može se odlukom Upravnog odbora Univerziteta, na

predlog Senata, oduzeti stečeni stepen i diploma u slučajevima prevare ili obmane, uključujući i plagijat ili prisvajanja tuđeg autorstva, kršenja autorskog prava, ili druge neetičke prakse u pripremi magistarskog rada, doktorske disertacije ili drugih pisanih radova.

Član 78 Sadržinu studijskog programa i naučno-istraživačkog rada koji se obavlja za sticanje diplome akademskog

naziva doktora nauka utvrdjuje Senat, na predlog Vijeća organizacione jedinice Univerziteta na kojoj se takvo istraživanje pretežno vrši. Pravila doktorskih studija, način sprovodjenja ispita, istraživačkog rada i odbrane doktorske teze uređuju se Pravilima koja donosi Senat.

VIII USAVRŠAVANJE, NAUČNO-ISTRAŽIVAČKI RAD,OSTVARIVANJE STANDARDA I KULTURNIH POTREBA ZAPOSLENIH I STUDENATA I STICANJE PROFITA

Član 79 Univerzitet u okviru svoje djelatnosti može realizovati programe permanentnog (doživotnog) obrazovanja

van okvira studijskih programa za koje je akreditovan. Univerzitet, odnosno organizaciona jedinica Univerziteta izdaje uvjerenje licu koje je savladalo program iz stava 1 ovog člana. Lice upisano na program permanentnog obrazovanja nema status studenta u smislu Zakona i ovog statuta. Univerzitet može osnivati zadužbine, fondacije, zdravstvene ustanove, knjižare, kao i ustanove koje služe zadovoljavanju potreba studenata i Univerziteta. Univerzitet može samostalno ili na predlog organizacione jedinice osnivati centre i laboratorije, radi ostvarivanja naučno-istraživačkog rada i sticanja profita, ili neposredno pružati usluge trećim licima pod komercijalnim uslovima, u okviru djelatnosti za koje ispunjava propisane uslove. Univerzitet može, radi komercijalizacije naučnih rezultata, otkrića ili patenata i umjetničkih ostvarenja, ili podsticanja saradnje sa privredom, biti osnivač ili suosnivač privrednih društava. U realizaciji djelatnosti iz stava 6 ovog člana Univerzitet ostvaruje dobit koja se može koristiti isključivo za unapredjenje djelatnosti Univerziteta. Obavljanje djelatnosti u cilju usavršavanja i ostvarivanja naučno-istraživačkog rada, i sticanja profita uredjuje Upravni odbor posebnim aktom.

IX OSOBLJE UNIVERZITETA Član 80

Osoblje Univerziteta čine svi zaposleni na Univerzitetu. Član 81 Akademsko osoblje su lica koja neposredno realizuju studijski program na Univerzitetu ili imaju naučna

zvanja na organizacionim jedinicama Univerziteta čija je djelatnost isključivo naučno-istraživački rad. Član 82 Akademska zvanja su: a) redovni profesor, b) vanredni profesor, c) docent, d) profesor visoke stručne škole

i predavač visoke stručne škole, koja je organizovana kao organizaciona jedinica Univerziteta. Ukupan broj akademskog osoblja iz stava 1 ovog člana utvrdjuje se aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizacij radnih mjesta na Univerzitetu koji donosi Upravni odbor Univerziteta, na predlog rektora, uz prethodno mišljenje dekana, odnosno direktora.

Član 83 Akademsko osoblje iz člana 83 stav 1 ovog statuta bira Senat na osnovu javnog konkursa, na period od pet

godina, izuzev redovnog profesora koji se bira na neodredjeno vrijeme. Izbor u više zvanje vrši se po principu postupnosti, nakon isteka vremena izbora u prethodno niže zvanje. Konkurs za izbor raspisuje se šest mjeseci prije isteka vremena prethodnog izbora. Konkurs raspisuje Univerzitet, na predlog Vijeća organizacione jedinice Univerziteta, uz prethodnu saglasnost rektora i objavljuje se u medijima. Konkurs se može raspisati za grupu predmeta ili oblast. Senat, na predlog Vijeća organizacione jedinice Univerziteta, imenuje komisiju za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja (u daljem tekstu: komisija). Članovi komisije ne mogu biti u zvanju nižem od onog u koje se kandidat bira i ne mogu biti u srodstvu sa kandidatom. Izvještaj komisije objavljuje se u Biltenu Univerziteta. Vijeće organizacione jedinice Univerziteta, na osnovu izvještaja komisije, predlaže Senatu jednog kandidata za izbor. Prije odlučivanja na Senatu, predlog Vijeća organizacione jedinice Univerziteta razmatra nadležno Vijeće Senata.

166

Sa izabranim licem rektor zaključuje ugovor o radu, a o njegovom sprovodjenju stara se dekan, odnosno direktor organizacione jedinice Univertziteta. U postupku izbora akademskog osoblja mogu učestvovati medjunarodni eksperti, po odluci Senata. Postupak, način i uslovi imenovanja komisije za pisanje izvještaja za izbor, sadržina izvještaja, publikovanje izvještaja, rokovi postupka izbora i druga pitanja u vezi sa postupkom izbora bliže se uredjuju Pravilima koja donosi Senat.

Član 84 Izbor u naučna zvanja: naučni savjetnik, viši naučni saradnik i naučni saradnik, na organizacionim

jedinicama Univerziteta čija je djelatnost isključivo naučno-istraživački rad, vrši Senat u skladu sa posebnim zakonom. Na izbor u naučna zvanja shodno se primjenjuju odredbe ovog statuta koje se odnose na izbor u akademska zvanja, ako posebnim zakonom nije drugačije odredjeno.

Član 85 U izvodjenju pojednih oblika nastave i naučno-istraživačkog rada na Univerzitetu studenti magistarskih i

doktorskih studija, lice koje je steklo akademski stepen magistra iz oblasti u kojoj nema doktorata, kao i lica koja se na Univerzitetu nalaze u zvanju asistenta ili predavača više škole na dan stupanja na snagu Zakona o visokom obrazovanju, mogu učestvovati u zvanju saradnik u nastavi i saradnik za istraživanja, na odredjeno vrijeme. Ugovor sa studentom doktorskih studija, kao i sa licem koje je steklo akademski stepen magistra iz oblasti u kojoj nema doktorata, zaključuje se na period ne duži od tri godine, a sa ostalim saradnicima na godinu dana». Za studente magistarskih studija ukupno trajanje angažovanja ne može biti duže od četiri godine, a za studente doktorskih studija, kao i za lica koja su stekla akademski stepen magistra iz oblasti u kojoj nema doktorata, ne može biti duže od šest godina. Broj saradnika u jednoj studijskog godini, koji se finansiraju iz Budžeta Republike, utvrdjuje rektor, na predlog Vijeća organizacione jedinice Univerziteta, u skladu sa aktom o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta na Univerzitetu. Izbor saradnika u nastavi i saradnika za istraživanja vrši se na osnovu javnog konkursa, u skladu sa odredbama ovog statuta i aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta za organizacionu jedinicu Univerziteta na kojoj se vrši izbor. Konkurs raspisuje dekan, odnosno direktor organizacione jedinice Univerziteta. Konkursom se utvrdjuju vrijeme i oblast angažovanja. Izvještaj o prijavljenim kandidatima piše predmetni nastavnik, odnosno predmetni nastavnici odgovorni za oblast angažovanja i dostavlja se na razmatranje Vijeću organizacione jedinice Univerziteta. Nastavnike iz stava 7 ovog člana imenuje dekan, odnosno direktor organizacione jedinice Univerziteta. Odluku o izboru saradnika donosi dekan, odnosno direktor organizacione jedinice Univerziteta, na predlog predmetnog, odnosno predmetnih nastavnika, uz mišljenje Vijeća organizacione jedinice Univerziteta. Ugovor sa saradnikom zaključuje dekan, odnosno direktor organizacione jedinice Univerziteta. Rad u sljedećoj godini mogu nastaviti saradnici koji dobiju pozitivno mišljenje predmetnog, odnosno predmetnih nastavnika.

Član 86 U realizaciji nastave akademskom osoblju pomaže i stručno osoblje u zvanjima: a) viši lektor, b) lektor, c)

viši stručni saradnik, d) stručni saradnik, i e) laborant. Viši lektor i viši stručni saradnik mogu samostalno realizovati praktičnu nastavu sa studentima, u skladu sa studijskim programom. . Ukupan broj stručnog osoblja utvrdjuje se aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta na Univerzitetu koji donosi Upravni odbor, na predlog rektora, uz prethodno mišljenje dekana, odnosno direktora organizacione jedinice Univerziteta. Izbor stručnog osoblja vrši se na osnovu javnog konkursa, na neodredjeno ili odredjeno vrijeme, u skladu sa odredbama ovog statuta i aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta za organizacionu jedinicu Univerziteta na kojoj se vrši izbor. Za stručno osoblje, izuzev laboranta, može biti izabrano lice koje ima visoko obrazovanje i ispunjava posebne uslove propisane aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta za organizacionu jednicu Univerziteta na kojoj se vrši izbor. Za laboranta može biti izabrano lice koje ima najmanje srednju stručnu spremu i ispunjava posebne uslove propisane aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta za organizacionu jedinicu Univerziteta na kojoj se vrši izbor. Dekan, odnosno direktor organizacione jedinice Univerziteta imenuje komisiju za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja i na predlog komisije donosi odluku o izboru i zaključuje ugovor o radu sa izabranim licem.

Član 87 Uslovi za izbor u akademsko zvanje su:

1) za zvanje profesora kandidat mora imati stepen doktora nauka, iskazivati visoki nivo znanja u odgovarajućem predmetu ili oblasti, što se potvrđuje publikovanjem u odgovarajućim medjunarodnim i domaćim naučnim časopisima, udžbenicima, monografijama, učestvovanjem na domaćim i medjunarodnim skupovima i drugim aktivnostima, i iskazivati pedagoške i organizacione sposobnosti u akademskom radu; 2) za zvanje docenta kandidat mora imati stepen doktora nauka, objavljene radove u odgovarajućim medjunarodnim i domaćim naučnim časopisima, iskazivati rezultate u nastavi i naučnom radu i temeljno poznavanje predmeta u odgovarajućoj oblasti; 3) za zvanje predavača i profesora visoke stručne škole kandidat mora imati stepen doktora nauka i iskazivati dobre rezultate u nastavi i stručnom radu. Uslovi za izbor u zvanje saradnika u nastavi i saradnika za istraživanje su: kandidat mora biti student magistarskih ili doktorskih studija, imati sklonost za nastavu, odnosno istraživanje i imati najmanje B – (prosječna ocjena u brojnom ekvivalentu veća od 8.50), ili kandidat može biti lice koje se na Univerzitetu nalazi u zvanju asistenta ili predavača više škole na dan stupanja na snagu Zakona o visokom obrazovanju.

Član 88 Uslovi za izbor u akademsko zvanje za umjetničke i njima odgovarajuće predmete na fakultetu, odnosno akademiji za likovnu, primijenjenu, muzičku i dramsku umjetnost i arhitekturu su: 1) za zvanje profesora kandidat mora imati održane javne prezentacije umjetničkih radova, dati veoma značajan

167

doprinos razvoju umjetnosti i kulture, po pravilu posjedovati najmanje stepen magistra umjetnosti, odnosno nauke i iskazivati pedagoške i organizacione sposobnosti u akademskom radu; 2) za zvanje docenta kandidat mora imati priznate umjetničke radove i iskazivati uspjeh i rezultate u nastavi; 3) za zvanje predavača i profesora visoke stručne škole kandidat mora iskazivati pedagoške sposobnosti i rezultate u nastavi i istraživanjima ili na javnim prezentacijama. Uslovi za izbor u zvanje saradnika u nastavi i saradnika u umjetničkom radu su: kandidat mora pokazati sklonost za nastavu, odnosno umjetnički rad, i imati najmanje B – (prosječna ocjena u brojnom ekvivalentu veća od 8.50), ili kandidat može biti lice koje se na Univerzitetu nalazi u zvanju asistenta ili predavača više škole na dan stupanja na snagu Zakona o visokom obrazovanju.

Član 89 Za izbor u zvanje, akademsko osoblje pored uslova iz čl.88 i 89 ovog statuta mora da ispunjava i uslove utvrdjene mjerilima za izbor u odgovarajuće zvanje koja donosi Senat, po prethodno pribavljenom mišljenju Savjeta za visoko obrazovanje.

Član 90 Svi izbori vrše se na osnovu akademskih zasluga, bez diskriminacije po bilo kojem osnovu.

Član 91 Akademsko osoblje dužno je da se u svom radu, djelovanju i ponašanju na Univerzitetu pridržava Kodeksa akademske etike i da štiti ugled Univerziteta. Kodeks akademske etike donosi Senat, kojim se uredjuje obavljanje akademskog poziva, saglasno dostojanstvu Univerziteta.

Član 92 Za akademsko osoblje u akademskom zvanju ili stručno osoblje u odgovarajućem zvanju nakon 60. godine

života nije obavezan ponovni izbor. Član 93 Penzionisani redovni profesor može biti imenovan od strane Senata u zvanje «profesor emeritus».

Postupak izbora i prava «profesora emeritusa» propisuju se posebnim Pravilnikom koji donosi Senat. Član 94 Univerzitet, odnosno organizaciona jedinica Univerziteta, može za izvodjenje nastave angažovati lice koje

ima akademsko zvanje na drugom univerzitetu na kome je u radnom odnosu, u svojstvu gostujućeg nastavnika u zvanju koje ima. Istaknuti stručnjak iz prakse, po pravilu sa stepenom doktora nauka, odnosno istaknuti umjetnik, može biti angažovan u realizaciji nastave, u svojstvu gostujućeg predavača. Odluku o angažovanju iz stava 1 ovog člana donosi dekan, odnosno direktor, na osnovu izvještaja komisije iz oblasti angažovanja, a po ovlašćenju Senata. Odluku o angažovanju iz stava 2 ovog člana donosi Senat, na predlog Vijeća organizacione jedinice Univerziteta, a na osnovu izvještaja komisije iz oblasti anagažovanja, koju imenuje dekan. Sa licem iz st. 1 i 2 ovog člana zaključuje se ugovor za izvodjenje nastave, za jednu studijsku godinu.

Član 95Pravo na «slobodnu godinu studija» (sabatsko odsustvo - svaka sedma godina kao jednogodišnji dopust) ima akademsko osoblje u zvanju redovnog i vanrednog profesora Univerziteta, radi realizacije programa ili projekta koji zahtijeva odsustvo sa Univerziteta u trajanju koje mu onemogućava redovno izvršavanje nastavnih i drugih obaveza, o čemu odlučuje Upravni odbor Univerziteta, uz prethodno mišljenje Senata.

Član 96Broj i struktura neakademskog osoblja, uslovi, način i postupak za izbor utvrdjuju se aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta na Univerzitetu, koji donosi Upravni odbor, na predlog rektora, uz prethodno mišljenje dekana, odnosno direktora organizacione jedinice Univerziteta. Dekan, odnosno direktor organizacione jedinice Univerziteta odlučuje o zaposlenju neakademskog osoblja i zaključuje ugovor o radu za svoju organizacionu jedinicu, a u ostalim slučajevima o ovim pitanjima odlučuje rektor.

Član 97 Puno radno vrijeme iznosi 40 sati u radnoj nedjelji. U okviru punog radnog vremena akademsko i stručno osoblje dužno je da učestvuje u nastavi, konsultacijama sa studentima, naučno-istraživačkom, umjetničkom i stručnom radu, pripremanju nastave i ispita, radu u organima Univerziteta, odnosno organima organizacione jedinice Univerziteta. Izabrani nastavnici i saradnici iz kliničkih predmeta na Medicinskom fakultetu obavljaju naučno-istraživačku, nastavnu i zdravstvenu djelatnost kao jedinstveni proces rada, u okviru punog radnog vremena, a obim i način ostvarivanja njihovih pojedinačnih prava i obaveza po osnovu radnog odnosa reguliše se ugovorom sa zdravstvenom ustanovom.

Član 98Akademsko i stručno osoblje Univerziteta dužno je da u realizaciji studijskog programa nedjeljno održi: - 4 časa predavanja, odnosno 6 časova za stručno-umjetničke discipline – redovni profesor, vanredni profesor; docent - 8 časova predavanja - profesor i predavač visoke stručne škole, koja je organizaciona jedinica Univerziteta -12 časova nastave – viši lektor i lektor - 6 časova nastave – saradnik u nastavi -14 časova nastave – viši stručni saradnik i stručni saradnik Ukoliko se propisane obaveze ne mogu završiti u utvrdjenom radnom vremenu, dodatno opterećenje akademskog i stručnog osoblja može biti 50%, na osnovu čega se može povećati plata do 30% polaznog osnova odgovarajućeg zvanja, iz sredstava Budžeta Republike. Angažovanje i naknada iz stava 2 ovog člana utvrdjuje se posebnim aktom o raspodjeli sredstava iz Budžeta Republike. Za akademsko i stručno osoblje koje nije u radnom odnosu na Univerzitetu obim ukupnog angažovanja ne može prevazići ekvivalent 20 sati rada nedjeljno i po tom osnovu može se ostvariti nadoknada ne veća od bruto nadoknade iz stava 2 ovog člana. Angažovanje akademskog i stručnog osoblja u radnom odnosu veće od 60 sati nedjeljno, kao i angažovanje

168

akademskog i stručnog osoblja koje nije u radnom odnosu na Univerzitetu, koje prevazilazi ekvivalent 20 sati, ne može biti finansirano kroz platu iz sredstava Budžeta Republike. Zarada i naknade po osnovu radnog odnosa izabranog akademskog osoblja iz kliničkih predmeta na Medicinskom fakultetu odredjuju se prema njihovom radnom doprinosu, a njihov rad vrednuje po posebnoj metodologiji.

Član 99a Član akademskog osoblja Univerziteta ne može biti angažovan na drugim visokoobrazovnim ustanovama u

Republici i van Republike, bez odobrenja organa Univerziteta. Odluku o odobravanju angažovanja donosi Senat, na osnovu prethodno pribavljenog pozitivnog mišljenja Vijeća organizacione jedinice i prethodno potpisanog sporazuma o međuuniverzitetskoj saradnji.

X PRAVA I OBAVEZE STUDENATA Član 100

Status studenta stiče se upisom na odgovarajući studijski program. Član 101

Student upisan na Univerzitet ima pravo da :

(a) pohadja predavanja, seminare i ostale vidove nastave organizovane u skladu sa njihovim akademskim statusom; (b) koristi biblioteke, računarske sale i ostale usluge koje Univerzitet pruža studentima, u skladu sa pravilima njihovog rada; (c) iskaže mišljenje o kvalitetu nastave i radu akademskog osoblja, a da zbog toga ne snosi posljedice; (d) ostvaruje prava iz oblasti studentskog standarda; (e) bira i bude biran u organe Univerziteta, odnosno organe njegovih organizacioni jedinica u skladu sa Zakonom i ovim statutom; (f) ostvaruje i druga prava u skladu sa ovim zakonom i statutom. Student ima posebno pravo na jednakost i nediskriminaciju po bilo kojem osnovu.

Član 102 Student ima pravo prigovora na kvalitet nastave ili ocjene ili korišćenje drugih pogodnosti studiranja koje pruža Univerzitet. Prigovor se podnosi dekanu, uz mogućnost žalbe Senatu, čija odluka je konačna. Pravila kojima se uređuju postupci po prigovoru, odnosno žalbi, utvrdjuje Upravni odbor Univerziteta, na predlog Senata.

Član 103 Student ima pravo da ospori odluku ili radnju organa Univerziteta, odnosno njegove organizacione jedinice kojom se povredjuje neko od njegovih zakonom, statutom ili drugim aktom utvrdjenih prava, pred nadležnim sudom.

Član 104 Student ima obavezu da: a) pohadja predavanja, seminare i ostale vidove nastave organizovane u skladu sa njihovim statusom; b) posveti se studijama i učestvuje u akademskim aktivnostima; c) poštuje pravila koja donosi Univerzitet, odnosno njegova organizaciona jedinica; d) poštuje prava osoblja i drugih studenata; e) ponaša se na Univerzitetu na način kojim neće diskreditovati Univerzitet.

Član 105 Student može biti ispisan sa Univerziteta na lični zahtjev ili ako ne izvršava obaveze preuzete ugovorom. Odluku o ispisu donosi rektor, na predlog dekana, odnosno direktora organizacione jedinice Univerziteta. Žalba na odluku o ispisu može se izjaviti Senatu, čija odluka je konačna. Studentski parlament ima pravo da se obrati Senatu ako smatra da je u postupku ispisa bilo neregularnosti. Pravila kojima se uređuje postupak ispisa sa Univerziteta, kao i postupak po žalbi utvrdjuje Upravni odbor Univerziteta, na predlog Senata.

Član 106 Za povredu dužnosti student je disciplinski odgovoran. Disciplinska mjera isključenja sa Univerziteta može se izreći zbog neprimjerenog ponašanja ili zloupotrebe, i to u trajanju najduže dvije studijske godine. Student protiv koga se vodi disciplinski postupak ima pravo da bude saslušan od strane Disciplinske komisije koju formira dekan, odnosno direktor organizacione jedinice Univerziteta. Odluku o isključenju donosi Senat, na predlog Disciplinske komisije. Žalba na odluku o isključenju može se izjaviti Upravnom odboru Univerziteta, čija odluka je konačna. Pravila kojima se uređuje disciplinski postupak i disciplinska odgovornost, kao i postupak po žalbi utvrdjuje Upravni odbor Univerziteta, na predlog Senata.

XI FINANSIJSKA SREDSTVA I KONTROLA Član 107 Rektor je odgovoran za pripremu godišnjeg finansijskog plana, godišnjih i drugih finansijskih izvještaja koje

razmatra i usvaja Upravni odbor Univerziteta, kao i za upravljanje budžetom Univerziteta. Finansijski plan i Finansijski izvještaj Univerziteta čine pojedinačni finansijski planovi i finansijski izvještaji organizacionih jedinica Univerziteta, kao i konsolidovani finansijski plan i finansijski izvještaj Univerziteta. Finansijski izvještaji pripremaju se u skladu sa medjunarodnim računovodstvenim standardima. Godišnji finansijski izvještaj mora se usvojiti u propisanom roku, u skladu sa zakonom. Dekan, odnosno direktor organizacione jedinice Univerziteta odgovoran je u dijelu upravljanja i korišćenja sredstava koja pripadaju organizacionoj jedinici Univerziteta i priprema izvještaj koji se odnosi na ta sredstva.

Član 108 Fakultet, akademija, institut i visoka stručna škola, kao i druga organizaciona jedinica Univerziteta, ima

poseban podračun i poseban obračun rezultata poslovanja, u skladu sa zakonom. Dekan, odnosno direktor organizacione jedinice Univerziteta, ovlašćen je da raspolaže sredstvima sa podračuna. Prodekan za oblast finansija, odnosno zamjenik direktora može imati deponovan potpis po odluci rektora, na predlog

169

dekana, odnosno direktora organizacione jedinice Univerziteta. Član 109 Fakultet, akademija, institut i visoka stručna škola, kao i druga organizaciona jedinica Univerziteta u obavezi

je da 20% sredstava od prihoda ostvarenih od školarina izdvaja u budžet Univerziteta. Preostala sredstva rasporedjuju se na podračun organizacione jedinice Univerziteta i realizuju u skladu sa njenim finansijskim planom i posebnim aktom, koji donosi dekan, odnosno direktor organizacione jedinice Univerziteta, uz saglasnost rektora. Upravni odbor Univerziteta utvrdjuje namjenu sredstava koja se izdvajaju u budžet Univerziteta.

Član 110 Fakultet, akademija, institut i visoka stručna škola, kao i druga organizaciona jedinica Univerziteta u obavezi je da najmanje 10% sredstava od bruto prihoda ostvarenih na tržištu izdvaja u svoj budžet i 10% u budžet Univerziteta, a u zavisnosti od učešća Univerziteta u dobijanju posla (vođenje pregovora; zaključenje predugovora; davanje na korišćenje posebne opreme i prostora jedinicama Univerziteta; povjeravanje poslova organizacionoj jedinici i drugo aktivno učešće) i do 20%, što utvrđuje rektor, na predlog dekana, odnosno direktora organizacione jedinice Univerziteta, odnosno rukovodioca projekta. Od bruto prihoda ostvarenih na tržištu preko projekata koje neposredno realizuje Univerzitet izdvaja se 15% u budžet Univerziteta. Ugovore sa kooperantima (kooperantske usluge) organizaciona jedinica Univerziteta zaključuje sa drugim pravnim licem isključivo za poslove koji su van djelatnosti organizacione jedinice. Organizacionoj jedinici Univerziteta pripada 5% od cijene utvrđene ugovorom zaključenim sa kooperantom, a Univerzitetu 20% od iznosa koji pripada organizacionoj jedinici Univerziteta. Izdvajanje za Univerzitet se ne zaračunava na pomoći koje dobija organizaciona jedinica (donacije, sponzorstva i slično). Preostala sredstva se rasporedjuju u skladu sa ugovorom i posebnim aktom koji donosi dekan, odnosno direktor organizacione jedinice Univerziteta. Upravni odbor Univerziteta utvrdjuje namjenu sredstva koja se izdvajaju u budžet Univerziteta, u granicama ovlašćenja iz čl. 44, 53 i 60 ovog statuta.

Član 111 Unutrašnju finansijsku kontrolu na Univerzitetu obavlja Služba za internu reviziju, kao organizacioni dio

Rektorata Univerziteta. Interna revizija se obavlja na način i po postupku utvrđenim opštim aktom, saglasno međunarodno prihvaćenim standardima interne revizije. Opštim aktom iz stava 2 ovog člana uređuje se i vrsta, obim i rokovi za vršenje revizije, kao i način izvještavanja. Interna revizija je neposredno odgovorna Upravnom odboru Univerziteta i izvještava ga o svom radu, po potrebi, a najmanje jednom u šest mjeseci.

Član 111a Upravni odbor Univerziteta:

1) razmatra izvještaje o izvršenoj reviziji i nalaze interne revizije; 2) razmatra funkcionisanje interne revizije; 3) predlaže donošenje i prati ostvarivanje plana interne revizije; 4) zauzima stavove o aktivnostima i nalazima interne revizije. Rektor, na osnovu nalaza i preporuka interne revizije, preduzima odgovarajuće mjere. U postupku unutrašnje finansijske kontrole, Upravni odbor može, po potrebi, odlučiti da izabrani spoljni revizor izvrši dodatnu reviziju. Rektor zaključuje ugovor sa izabranim spoljnim revizorom.

Član 112 Revizori ne mogu imati lični ili profesionalni odnos sa bilo kojim članom Upravnog odbora ili rektorom.

U vršenju finansijske kontrole revizori imaju neograničeno pravo uvida u zvaničnu evidenciju i knjige Univerziteta, odnosno njegovih organizacionih jedinica.

XII EVIDENCIJE Član 113 Pored evidencije utvrdjene zakonom, na Univerzitetu se vodi i evidencija o:

1) kandidatima za upis; 2) upisanim studentima za sve studijske i istraživačke programe; 3) ispitima; 4) diplomiranim studentima; 5) izdatim diplomama i dopunama diploma; 6) zaposlenom osoblju i osoblju pod ugovorom; 7) imovini; 8) finansijskim računima; 9) istraživačkim projektima; 10) istraživačkim i konsultantskim ugovorima; 11) komercijalnim ugovorima i 12) svim drugim podacima za koje to odredi Upravni odbor Univerziteta. Evidencije utvrdjene ovim statutom vode se po jedinstvenom metodološkom principu, unošenjem podataka u knjige, obrasce, kartoteke, sredstva za automatsku obradu podataka i druga sredstva za vodjenje evidencije. Aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta na Univerzitetu utvrdjuje se odgovornost za tačnost podatka u evidenciji.

Član 114 Evidencija koja se odnosi na lica vodi se uz puno uvažanje njihove privatnosti i može se objavljivati samo u

svrhe propisane zakonom ili ovim statutom. Zaštita podataka iz evidencija koji su lične i povjerljive prirode vrši se na propisan način.

Član 115 170

Na Univerzitetu se formira jedinstveni informacioni sistem radi elektronskog vodjenja evidencija utvrdjenih ovim statutom. Za funkcionisanje jedinstvenog informacinog sistema odgovoran je Centar informacionog sistema Univerziteta.

XII a OPŠTA AKTA UNIVERZITETA Član 116a

Univerzitet donosi Statut, pravilnike i druga opšta akta utvrđena zakonom i ovim statutom. Član 116b

Izmjene i dopune Statuta Univerziteta donose se na način i po postupku donošenja Statuta. Predlog izmjena i dopuna Statuta Univerziteta mogu podnijeti Senat, najmanje trećina članova Upravnog odbora ili rektor».

XIII ORGANIZOVANJE OSOBLJA I STUDENATA Član 117 Osoblje ima pravo na mirno okupljanje i pravo da osniva sindikalne organizacije ili udruženja zaposlenih koja

će predstavljati njihove zajedničke interese pred organima Univerziteta i u druge svrhe predvidjene zakonom. Član 118

Studenti imaju pravo mirnog okupljanja, bez ugrožavanja javnog reda i mira.

Član 119 Studenti imaju pravo da formiraju asocijacije ili društva u bilo koju svrhu dozvoljenu zakonom. Studentska udruženja iz stava 1 ovog člana dužna su svojim statutom izraziti i garantovati principe jednakih šansi i nediskriminacije.

Član 120 Studentski parlament najviše je predstavničko tijelo studenata na Univerzitetu, izabrano na neposredan

način. Djelatnost Studentskog parlamenta je: -ostvarivanje i zaštita prava i interesa studenata; -pokretanje inicijative za donošenje ili promjenu propisa od interesa za studente; -pokretanje inicijative za razmatranje pitanja od interesa za studente na sjednicama Senata i Upravnog odbora; -razmatranje pitanja i sprovodjenje programa iz oblasti visokog obrazovanja, nauke, kulture i drugih oblasti od značaja za studente; -razmatranje pitanja i sprovodjenje programa od značaja za socijalno-ekonomski položaj studenata; -saradnja sa institucijama, ustanovama i organizacijama od značaja za položaj studenata; -obavljanje i drugih poslova u skladu sa zakonom i ovim statutom. Na fakultetu, akademiji i samostalnoj visokoj stručnoj školi formira se studentsko vijeće. Studentski parlament zaključuje sa Univerzitetom ugovor o finansiranju dijela aktivnosti iz sredstava budžeta Univerziteta i finansijski nezavisno posluje.

Član 121 Studentski parlament ima Statut koji mora biti zasnovan na principima jednakih šansi i nediskriminacije i

kojim se uredjuje način izbora studentskih predstavnika u organe Univerziteta, odnosno organe njegovih organizacionih jedinica, organizacija i rad studentskih vijeća, kao i druga pitanja od interesa studenata.

Član 122 Studentski parlament na slobodan način bira svoje predstavnike u Upravni odbor Univerziteta, Senat i druge

organe i tijela, u skladu sa ovim i svojim statutom, koji zastupaju i štite prava i interese studenata. Član 123 Studentski parlament bira studentskog povjerenika koji koordinira rad studenata na nivou Univerziteta, a

studentsko vijeće bira studentskog povjerenika koji koordinira rad studenata organizacione jedinice Univerziteta.

XIV PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 124

Danom stupanja na snagu ovog statuta, postojeći fakulteti i akademije: Ekonomski fakultet - Podgorica Elektrotehnički fakultet – Podgorica Fakultet dramskih umjetnosti - Cetinje Fakultet likovnih umjetnosti - Cetinje Fakultet za pomorstvo - Kotor Fakultet za turizam i hotelijerstvo - Kotor Filozofski fakultet – Nikšić Gradjevinski fakultet – Podgorica Mašinski fakultet - Podgorica Medicinski fakultet - Podgorica Metalurško-tehnološki fakultet - Podgorica Muzička akademija - Cetinje Pravni fakultet - Podgorica Prirodno-matematIčki fakultet – Podgorica nastavljaju sa radom kao organizacione jedinice Univerziteta i djelatnostima prema dosadašnjoj registraciji ustanove.

Član 125 Danom stupanja na snagu ovog statuta, postojeći instituti: Biotehnički institut – Podgorica Institut za biologiju mora – Kotor Istorijski institut - Podgorica nastavljaju sa radom kao organizacione jedinice Univerziteta i djelatnostima prema dosadašnjoj registraciji ustanove, do regulisanja njihovog statusa u skladu sa posebnim zakonom. Postojeći Institut za strane jezike nastavlja sa radom kao organizaciona jedinica Univerziteta i djelatnostima prema dosadašnjoj registraciji ustanove.

Član 126 Danom stupanja na snagu ovog statuta, postojeća Viša fizioterapeutska škola – Igalo nastavlja sa radom kao organizaciona jedinica Univerziteta do 2005.godine, do kada će u skladu sa Zakonom regulisati svoj organizacioni status.

Član 127 Akt o načinu i uslovima uključivanja studenata Univerziteta, upisanih prije stupanja na snagu Zakona o visokom obrazovanju, na nove studijske programe donijeće Senat najkasnije do početka studijske 2004/05 godine.

Član 128 171

Danom stupanja na snagu ovog statuta prestaje da važi Statut Univerziteta Crne Gore br. 01540 od 6.7.1993.godine, Odluka o izmjenama Statuta Univerziteta Crne Gore br. 01-383 od 8.6.1994.godine, Odluka o izmjenama Statuta Univerziteta Crne Gore br. 01-924 od 13.10.1999. godine, kao i statuti dosadašnjih članica Univerziteta.

Član 129 Odredbe čl. 65 -74 ovog statuta primjenjuju se od generacije studenata koja se upisuje u prvu godinu studijske 2004/05 godine. Odredbe člana 109 ovog statuta primjenjuju se na prihode ostvarene od upisa u studijsku 2004/05. godinu.

Član 130 Ovaj statut stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja na oglasnoj tabli Univerziteta, nakon dobijanja saglasnosti

od strane Vlade Republike Crne Gore.

13.3. Prilog IIIPrimjeri sličnih studijskih programa u regionu i inostranstvu

13.3.1. South East European University, Tetovo, MacedoniaFaculty of Languages, Culture and Communication

Applied Foreign Language Studies

IntroductionThis degree program offers an education in two major European languages: English plus

French or German as well as grounding in Albanian/Macedonian languages. This is combined with

study of important skills-based disciplines in economics, law, translation, information systems and

European economics and politics. The aim of the program is to equip students for future careers in

business administration and trade and logistics. In particular, it aims to prepare students for a work

environment which involves using more than one language while also equipping students with the

necessary skills to succeed in the challenging worlds of business and international trade. In the

increasingly globalized and integrated economies and societies of today, it is important that those in

managerial roles are multi-lingual. As Macedonia moves towards membership of the European

Union, a good grounding in the major EU languages will be an important advantage in the job

market of tomorrow especially when combined with competence in legal, IT, communications and

economic disciplines.

The program offers English language study in combination with French or German in a

three year study program. These languages are studied with Albanian and Macedonian in the first

year together with introductory courses in economics, law and European studies. In the second year,

students continue with study of their chosen languages while also taking courses in: business law,

employment law, international economic law, business administration, financial accounting,

marketing, translation techniques and communications subjects. Students then proceed to specialize

in the final (third) year choosing one of two specializations:

Option 1: Business Administration

172

Option 2: Trade and Logistics

The program therefore offers and diverse skill-based education which will provide students with the

language competencies which are so important in today’s marketplace.

173

Semester 1

COURSES W/S Credit Theoretical hrs

Practical/ Tutorial hrs

Study-load hrs

Class Size

MODULE 1 W 9 45 45 270Language A (English language) WCivilization (Language A) W

MODULE 2 W 9 45 45 270Language B (French language or German language) WCivilization (Language B) W

MODULE 3 W 6 22 22 180Academic writing in Albanian/ Macedonian language W

Albanian or Macedonian language W

MODULE 4 W 3 22 0 90

Introduction to Law W

MODULE 5 W 3

Introduction to business W 22 0 90Total 30 156 900

174

Semester 2

COURSES W/S Credit Theoretical hrs

Practical/ Tutorial hrs

Study-load hrs

Class Size

MODULE 1 9 45 45 270

Language A (English language) S

Civilization (Language A) S

MODULE 2 S 9 45 45 270

Language B (French language or German language) S

Civilization (Language B) S

MODULE 3 S 3 11 11 90

Albanian/ Macedonian language S

MODULE 4 S 3 22 0 90

Macroeconomics S

MODULE 5 S 6 45 0 180

European studies S

Communications 1: Public Speaking S

Total 30 167 101 900

Semester 3

175

COURSES W/S Credit Theoretical hrs Practical/ Tutorial hrs

Study-load hrs

Class Size

MODULE 1 W 6 22 22 180

Language A (English language) W

MODULE 2 6 22 22 180

Language B (French language or German language)

W

MODULE 3 W 6 45 0 180

Statistics W

Business law W

MODULE 4 W 6 45 0 180

Introduction to Financial accounting W

Marketing W

MODULE 5 W 6 22 22 180

Translation techniques W

Communications 2: Theory and Practice of Communications

W

Totals 30 156 66 900

Semester 4

176

COURSES W/S Credit Theoretical hrs Practical/ Tutorial hrs Study-load hrs

Class Size

MODULE 1 S 6 22 22 180

Language A (English language) S

MODULE 2 6 22 22 180

Language B (French language or German language) S

MODULE 3 S 6 45 0 180

Management of small businesses / entrepreneurship S

International economics and politics S

MODULE 4 S 6 45 0 180

Comparative Public Administration S

International Economic Law and Public Law S

MODULE 5 S 6 22 22 180

Written and oral translation S

Communications 3: Negotiation and Intercultural Issues

S

Totals 30 156 66 900

OPTION 1: BUSINESS ADMINISTRATIONSemester 5

177


Class Size

MODULE 1 W 6 22 22 180

Language A (Specific purposes/ skills) W

MODULE 2 6 22 22 180

Language B (Specific purposes/ skills) W

MODULE 3 W 6 22 22 180

Albanian / Macedonian (Specific purposes) W

Applied information systems W

MODULE 4 W 6 22 22 180

Contemporary Macro-Economics W

Tax law W

MODULE 5 W 6 22 22 180

Management W

Internship W

Totals30 110 110 900

Semester 6

178


Class Size

MODULE 1 S 6 22 22 180

Language A (Specific purposes/ skills) S

MODULE 2 6 22 22 180

Language B (Specific purposes/ skills) S

MODULE 3 S 6 22 22 180

Albanian / Macedonian (Specific purposes) S

Applied information systems S

MODULE 4 S 6 22 22 180

Management S

Financial Computing S

MODULE 5 S 6 22 22 180

Managerial Economy S

Internship S

TOTALS 30 110 110 900

OPTION 2: TRADE AND LOGISTICSSemester 5

179


Class Size

MODULE 1 W 6 22 22 180

Language A (Specific purposes/ skills) W

MODULE 2 W 6 22 22 180

Language B (Specific purposes/ skills) W

MODULE 3 W 6 22 22 180

Albanian / Macedonian (Specific purposes) W

Applied information systems W

MODULE 4 W 6 22 22 180

Logistics W

International trade W

MODULE 5 W 6 22 22 180

Management of organizations W

Internship W

Total 30 110 110 900

Semester 6

180


Class Size

MODULE 1 S 6 22 22 180

Language A (Specific purposes/ skills) S

MODULE 2 S 6 22 22 180

Language B (Specific purposes/ skills) S

MODULE 3 S 6 22 22 180

Albanian / Macedonian (Specific purposes) S

Applied information systems S

MODULE 4 S 6 22 22 180

Logistics 2 S

Techniques of communication and negotiation S

MODULE 5 S 6 22 22 180

Project management S

Internship S

Total 30 110 110 900

LANGUAGE A: English language LANGUAGE B: French language or German language

181

13.3.2. Filozofski fakultet „Blaže Koneski”, Sv Ćirilo i Metodije Univerzitet u Skoplju, Makedonija

“MASTER OF LANGUAGES BUSINESS AND INERNATIONAL TRADE”

“Ss Cyril and Methodius” University in Skopje (Republic of Macedonia)

Faculty of Philology “Blaže Koneski”

Study programme per semester

SEMESTER 1

EU Name Lectures/Practical exercises

Hours semester ECTS

BASIC COURSES

ECTS : 21

1J10 Business French 1 36 12 48 6

1J20 Business English 1 0 24 24 4

IJ30Techniques of International Trade 1

0 18 18 3

1J40 Interculturality and communication 10 10 20 3

1J50 English - Civilization 10 10 20 5

1J60 Student workshop Project 7,5

SPÉCIALISATION

Student chooses 3 subjects

ECTS : 9

1J7A Organisational theory 18 0 18 3

1J7B Negotiation 18 0 18 3

1J7C Introduction to European law 12 0 12 3

1J7D International Economics 18 0 18 3

TOTAL 102-108 74 185.5-

191.5 30

SEMESTER 2

182

EU NameLectures/Practical exercises

Hourssemester ECTS

BASIC COURSES

ECTS : 26

2J10French - Communication 0 20

40 4Business French 2 0 20

2J20 Business English 2 0 20 20 2

2J30 Law of Sales 30 0 30 32J40 Computing 1 0 24 24 2

2J50Techniques of International Trade 2

9 9 18 2

2J60 International Finance 18 0 18 3

2J70 English - Communication 0 20 20 5

2J80 Internship (3 months) 5

SPECIALISATION


ECTS : 4

2J9B European Business Law 1 12 0 12 2

2J9CInternational Banking Management 12 0 12 2

2J9D European Company Law 12 0 12 2

TOTAL 81 113 194 30

SEMESTER 3


Hourssemester ECTS

BASIC COURSES

ECTS : 24

3J10 Business French 3 0 42 42 53J20 Professional Project

3J30 Transport and Logistics 0 30 30 4

3J40 Customs 12 12 24 43J50 Management and

Financial Analysis0 24 24 3

183

B360 Translation (Business English) 0 20 20 5

B370 English 1 0 24 24 3

B380Workshop on research techniques for employment

7.5

SPECIALIZATION


ECTS : 6

3J9A International Law 1 12 0 12 2319B International Law 2 12 0 12 2

3J9C European Business Law 2 12 0 12 2

3J9D Financial Techniques 12 0 12 2

TOTAL 48 152 207.5 30

184

SEMESTER 4


Hours semester ECTS

BASIC COURSES

ECTS : 24

4J10 French 0 40 40 4

4J20 Professional Project (continuation)

8

4J30 Internship (6 months) 8

4J40 International Trade : Payment Techniques

18 0 18 2

4J50 English 2 0 24 24 2SPÉCIALISATION


ECTS : 6

4J9A Country Risk Analysis 18 0 18 2

4J9B Counting 2 0 24 24 24J9C Internationalization

Strategy 12 0 12 2

4J9DFinancial analysis and risk management

12 0 12 2

TOTAL 42-60 64-88 124-136 30

13.3.3. Univerzitet u Sarajevu

Sarajevo school of science and technology

Fully aware of the global significance of English as a medium of business, academia and communication, the Sarajevo School of Science and Technology has designed a degree in English and Applied Studies, which offers students a unique blend of linguistic and literary courses. One the one hand, the programme provides its students with a systematic survey of English grammar, allowing them to develop advanced English language proficiency. This programme is specific in that it addresses the particular language needs of non-native speakers, such as Bosnian speakers of English, trying to bring them up to near-native English proficiency. In addition, the focus it gives to translation and teaching allows students to choose the vocation that best suits them, whether it is a career in teaching English as a foreign language or working in translation and interpretation.

Combined with language study are courses in the literature programme, which give students an overview of tendencies in British and US literature from the earliest records to present day. These are supported by courses that reveal to the students the histories and cultures of the two largest English-speaking nations.

Because of the interdisciplinarity of this programme, students who receive this degree will be able to take up employment not only in English language teaching at all levels or translation and interpretation (or both), but also in journalism, professional writing, and cultural and literary analysis. Furthermore, this degree can be combined effectively with any other minor or major field of study that a student undertakes at SSST. Students who graduate with this degree will also to pursue postgraduate studies in these fields.

Bachelor of Arts in English Language,Bachelor of Arts in English and Applied Studies – Major Programme

Click on the course code to access its syllabus.

FIRST YEAR1st SEMESTER

Code Course Name ECTS PrerequisiteELANG 101 Survey of English Grammar 1 8 -

ELANG 103 The Phonetics and Phonology of English 1 8 -

ELANG 110 Academic Writing 1 7 -ELANG 120 Use of English 1 7 -

ISAC 101 Interdisciplinary Studies and Academic Culture 0 -

TOTAL 302nd SEMESTER

Code Course Name ECTS PrerequisiteELANG 102 Survey of English Grammar 2 8 -

ELANG 104 The Phonetics and Phonology of English 2 8 -

ELIT 110 History and Culture of the UK and USA 6 -ELANG 130 Academic Writing 2 6 -LANG121G German Language I 2 -


TOTAL 30

185

SECOND YEAR1st SEMESTER

Code Course Name ECTS PrerequisiteELANG 201 Advanced English Grammar 1 7 -ELANG 210 Text Studies 6 -

TEFL 101 The Psychology of Learning 7 -

TRANS 101 Introduction to Language and Translation 6 -

LANG221G German Language 2 4 -



Code Course Name ECTS PrerequisiteELANG 202 Advanced English Grammar 2 6 -

ELIT 220 The English Novel 6 -ELIT 210 Stylistics 7 -

TEFL 201 Intro into TEFL Skills OR (TRANS 201 Translation - Theory and Practice) 7 -

LANG221G German Language II 4 -


TOTAL 30

THIRD YEAR1st SEMESTER

Code Course Name ECTS PrerequisiteELANG 301 English Sentence Structure 1 6 -

ELIT 310 Modern American Literature 6 -

TEFL 301TEFL Methods OR ( TRANS 301 A Grammar of Bosnian/Croatian/Serbian for Translation)

7

Minor Selected Minor course 7 -LANG 321G German Language III 4 -



Code Course Name ECTS PrerequisiteELANG 302 English Sentence Structure 2 6 -

TEFL 302Secound Language Acquisition OR ( TRANS 302 Introduction to Interpreting)

6 -

TEFL 303Teaching Young OR ( TRANS 303 Translation and Interpreting for EU and Business)

7 -

Minor Selected Minor course 7 -LANG 321G German Language III 4 -

ISAC351 Interdisciplinary Studies and Academic Culture 0 -

TOTAL 30

186

FOURTH YEAR1st SEMESTER

Code Course Name ECTS PrerequisiteELANG 401 Topics in Applied Linguistics 7 -

ELIT 410 Modernist Writing 7 -Minor Selected Minor course 8 -Minor Selected Minor course 8 -



Code Course Name ECTS PrerequisiteELIT 420 Shakespeare – Text and Production 7 -WP 401 Internship Case Study 7 -Minor Selected Minor course 8 -Minor Selected Minor course 8 -


TOTAL 30 Aims of the Course: Interdisciplinary Studies and Academic Culture is a non-credit compulsory course that features a range of academic and independent programmes and activities geared to giving studies the opportunity to express their interests in area other than their field of study, such as charity work, art, poetry, journalism, literature and libraries, Model United Nations etc. A key segment of the course are open and guest lectures on topics that plague Bosnia and society as a whole, given by international figures such as ambassadors and political dignitaries, world leaders (Mahathir bin Mohamad), controversia_l_ _i_n_n_o_v_a_t_o_r_s_ _(_S_e_m_i_r_ _O_s_m_a_n_a_g_i_ć _a_n_d_ _t_h_e_ _Bosnian Pyramids, as well debates between student bodies, presentations of student work, charity events and visits, attending important events etc. Intended Learning Outcomes: • _Ability to take part in a debate on subjects of general interest, such as environmental or economic topics, researching and setting out the arguments on both sides; • _Insight into how to organise, supervise and partake in a non-academic area of interest in a responsible and efficient manner; • _Practice in taking charge of an area of the School such as the library, newspaper or lab, and follow set procedures and deadlines; • _Practice in taking active part in team activities and discussions.

Transferable Skills and other attributes: • _Work on developing project and organising events, using English as a medium; • _Debate both sides of an argument; • _Research and share material for use in a debate or lecture; • _Work as part of a team.

Learning and Teaching Strategies: • _Plenary sessions for lectures on specific topics, often delivered by guest speakers with renown in their field. Students will be expected to develop good note-taking and question skills; • _Engaging students in independent and teamwork activities, giving them the opportunity to learn how to take charge, work as a team and follow schedules in their activities.

187

13.3.4. Berkley University

Applied Language Studies Minor

The Undergraduate Interdisciplinary Studies program is offering an interdepartmental undergraduate minor in Applied Language Studies (ALS) starting Fall 2009. This minor should be of particular interest to students who have studied languages and who wish to add a research component to their language learning experience.By deepening their understanding of the processes of language learning and use, the ALS minor provides students additional expertise as they prepare for professional careers in education, law, business or medicine or for graduate study in the interdisciplinary field of Second Language Acquisition / Applied Linguistics.

This field is growing in visibility and importance through various graduate programs at universities around the country.

What is Applied Language Studies?

Sometimes called Applied Linguistics, the field of Applied Language Studies is devoted to the study of particular domains of language learning and use, such as foreign language learning and teaching, bi- and multilingualism, translation and interpretation, communication in professional contexts, or intercultural communication. The ALS minor will help students use their language learning experience, for example, to gain an understanding of:

• how languages are learned• how language is related to individual cognition and to social context• how languages are used to achieve a wide range of social, cultural, aesthetic purposes• how language relates to culture, power and identity• how language and other symbolic systems construct both actual and virtual realitieswhat it means to be bi- or multilingual

Course Requirements

Five upper division courses from a cross-disciplinary list, including the core course, UGIS 120 Introduction to Applied Language Studies. The following courses will count toward this minor, others might be added at a later date. They consist of upper division courses and graduate seminars that undergraduates may take with permission of the instructor.

Upper Division Courses

• UGIS 120 Introduction to Applied Language Studies• Anthropology 166 Language, culture and society

188

• English 179 Literature and linguistics: the linguistics of the language arts• French 138 French for teaching and related careers (taught in French)• French 131A: Translation and debate (taught in French)• French 146 Introduction to French Linguistics (taught in French)• French 173 Linguistics and Literature (taught in French)• German 109/L&S180T: Language and Power• German 106/Educ145: Literacy through Literature• German/Spanish 179: Issues in Bilingualism• Japanese 161 Introduction to Japanese Linguistics: Usage• Japanese 163 Translation: Theory and Practice• Spanish 166 Language and Style• Linguistics C105 The mind and language• Linguistics 124 Discourse• Linguistics 127 Crosscultural verbal art• Linguistics 150 Sociolinguistics• Psychology 124 Psycholinguistics• Psychology 143: Language Acquisition

Graduate Courses (require instructor permission)

• Anthro 270B Fundamentals of language in context• Educ 250C: Discourse Analysis• Educ 250B: Second Language Acquisition• Educ 250D: Language and Identity• French 206: Special Topics in French LinguisticsPsychology 290 Language throughout the Lifespan

13.3.5. Nottingham University

BA (Hons) English Studies with International Business (4+0) This is a Major/Minor programme in which students take 240 credits from the Division of English Studies and 120 credits from the Nottingham University Business School. The Principle of language study established in the Division of English Studies combines theoretical and ideological dimensions with highly practical applications. Students will develop a good understanding of the nature and uses of English, in particular, in the contexts of entrepreneurship and business. This programme also provides a broad, thorough and fully-integrated education in the theory and practice of business management, with an additional emphasis in international business issues. Students develop an understanding of the way in which organizations might be made to operate more effectively in the modern world. The high level of English language skills, knowledge and analytical ability from English Studies will provide students of Business Studies with an unique and highly competitive sent of skills.

189

Year One (First Year Programme) The programme equips students with the language and study skills that they need to manage their studies independently and to meet the demands of their future academic course. The academic English language courses are provided by the Centre for English Language Education (CELE) and the content courses are organized by lecturers from various academic departments within UNNC. The Introduction to English at UNNC modules is non-credit bearing and is intended to be an intensive introduction to academic English and studying in an English-speaking environment. All other modules in are credit-bearing and students study a combination of academic English courses and content courses which are designed to develop the specific language and study skills they will need for their future degree course. Year Two (Qualifying Year) During the Qualifiying year of the programme (Year 2), the emphasis is on an understanding of how the English language works and, in particular, how English varies according to context and purpose. Students are introduced to the theory and practice of business management.

Compulsory Modules

Students must take all modules in this group

Code Title Credits Compensatable Taught

P11606 Microeconomics for Business A 10 Y Autumn

P11440 Entrepreneurship and Business 10 Y Autumn

P11603 People and Organisations 10 Y Spring

P11131 The Digital Economy 10 Y Spring

ES1E11 Language & Context 20 Y Full Year

ES1ALS Advanced Language Skills 20 Y Full Year

ES1E41 Academic Community 20 Y Full Year

ES1E31ES1C02ES1C04

Choice of ONE from:Studying Modern LiteratureIntroduction to LinguisticsThe Influence of English

20 Y Full Year

Credit Total 120

190

Year Three (Part I)In the second year of the degree programme (Year 3), the focus is on a thorough understanding of communication in the context of entrepreneurship and business. Students develop the ability to apply interpretive techniques to a range of texts. They develop their understanding of the role of economics in decision making and learn the importance and techniques of marketing. Need a sentence from NUBS.

Compulsory Modules


Code Title Credits Compensatable Taught

P12407 Marketing Strategy 10 Y Autumn

P12612 Economics of Innovation 10 Y Autumn

P12814 Introduction to Business Operations 10 Y Spring

P12415 Managing the Marketing Mix 10 Y Spring

ES2E61 Advanced Grammer for Study and the Professions

20 Y Full year

ES2E62 Business Communication(new module BL)

20 Y Full year

ES2E12 Fundamentals in Research Methods 20 Y Full year

ES2E11ES2E12ES2E31ES2E32ES2E13

Choice of ONE from:Investigating English Language:PsycholinguisticsInvestigating English Language:StylisticsInvention and TraditionThe Twentieth CenturyApproaches to Classroom Language Teaching

20 Y Full year

Credit Total 120

191

Year Four (Part II) In the final year (Year 4), students will undertake a research project which would allow them to investigate how the English language functions in professional contexts, using some of the interdisciplinary knowledge and skills they would have acquired over the previous two years. They develop their understanding of strategy and strategic management: and the theory and application of human resource management. Need a sentence from NUBS.

Compulsory Modules


Code Title Credits Compensatable

Taught

P13425 Human Resource Management I 10 Y Autumn

P13410 Strategic Management I 10 Y Autumn

P13418 Strategic Management II 10 Y Spring

P13426 Human Resource Management II 10 Y Spring

Language and Creativity 20 Y Full Year

ES3ED1 English Dissertation 20 Y Full Year

Choice of literature and language modules available on the other 4+0 programmesTo be confirmed

20 eachY

FullYear

Credit Total 120

192

13.3.6. University in Portsmouth

BA (Hons) International Relations and Languages• UCAS code: LR29• Mode of study: Full time• Duration: 4 years• Entry requirements 2012: 200-280 points from 3 A levels or equivalent.Course overviewTerrorism, democracy, international security, border war, ecological disaster, globalisation, worldwide credit crunch – how about not just understanding the language of international relations, but being able to express it in another foreign language? International Relations and/with Languages will allow you to do just that, enabling you not only to acquire an in-depth knowledge of why the world is the way it is today and how national and transnational economic and political forces shape our lives, but also to negotiate your way around it.A major advantage of studying International Relations and Languages at Portsmouth is the close link between the course and cutting-edge research carried out at the University’s internationally-recognised Centre for European and International Studies Research (CEISR). This is the largest centre of its kind in the UK and many of your lecturers are members, meaning you will only be taught the most up-to-date, innovative and original material. Portsmouth is highly regarded for its language teaching and state-of-the-art language learning facilities, ranking second in the UK for European Languages and Area Studies in the latest National Student Survey. And of course, Portsmouth’s excellent location on the south coast means you are only a short trip away from exploring other European languages and cultures.The degree offers the possibility of studying the history and politics of European nations and their political systems, and the wider context of world politics. You will study the recent history of the international political system, focusing on the Cold War and beyond. It examines the nature of foreign policy and war since 1945 and the transformation of the international political system since the fall of the Iron Curtain. The question of whether the events of September 11th 2001 have changed the world forever is considered in terms of the changing nature of terrorism. Changes in the world economic order since the Second World War are also discussed.In particular, the degree considers those issues that transcend national boundaries - the global environment, international debt and world poverty - and assesses whether international institutions and forces are of greater significance than individual nation-states. You can choose your foreign language from French, German, Italian, Spanish, Mandarin or English as a Foreign Language. By studying two complementary subjects in depth you will be able to keep your career options open - just think how useful it will be to show prospective employers that you have studied two subjects at Honours degree level.View these videos to give you an idea of what you can expect on your period abroad.

Course contentThe International Relations and/with Languages degree programmes at Portsmouth provide a first class opportunity to develop your foreign language proficiency and at the same time enable you to understand some of the fundamental changes that are taking place in the international political system. You can choose your foreign language from French, German, Spanish, Italian, Mandarin or English as a Foreign Language. The course is available as either a three-year course ('with language') or a four-year course ('and language') - the latter including a year working or studying abroad.Both programmes offer the possibility of studying the history and politics of European nations and their political systems, and the wider context of world politics. You will study the recent history of the international political system, focusing on the Cold War and beyond. The degrees examine the nature of foreign policy and war since 1945 and the transformation of the international political

193

system since the fall of the iron curtain.The question of whether the events of September 11th 2001 have changed the world for ever is considered in terms of the changing nature of terrorism. Changes in the world economic order since the Second World War are also discussed. In particular, the degree considers those issues that transcend national boundaries - the global environment, international debt and world poverty - and assesses whether international institutions and forces are of greater significance than individual nation-states.Year one provides the essential skills to study international relations and the chosen foreign language.Year two develops the core subjects of international relations and the study of the politics and/or contemporary history of their language area. The remaining programme in year two is constructed from a wide range of optional units, which include the contemporary politics of major European countries, Latin America, Russia and the US. Students also take a compulsory unit in Career and Research Management in Year two to prepare them for the writing and submission of the dissertation in the final year.Study abroad: Students on the four-year course have the opportunity to live and work or study in a foreign environment as the third year of the programme is spent in a country where their language of study is spoken. Normally students will pursue a course of study at one of our partner universities in the host country. We have well-established links with universities in France, Germany, Spain, West Africa and Latin America. Alternatively, with the University's approval, students may arrange work placements abroad.The final year provides opportunities for specialist study through the dissertation. In addition to core units in language and international relations, students may choose from optional units on the politics of Latin America, West Africa, North Africa, Middle East and the European Union.Students on the three-year programme who do not go abroad may decide not to continue with the study of the language in the final year.If you are taking English as a Foreign Language, course units available in area studies include British Institutions, British Government Policies and British & Comparative Institutions.Year one• EITHER General Language (Grade 1 & 2)OR General Language (Grade 3) & Language Project

Grade 3• Introduction to International Relations: States, Conflict & Cooperation• Introduction to Political Thought• Studying At University• Global IssuesYear two• EITHER General Language (Grade 3 & 4)OR General Language (Grade 4) & Language for

Professional Communication 1• International Politics• Options including:

International Relations TheoryGlobal Environmental Issues and ConcernsDemocratisation in Latin AmericaUS Foreign Policy: Ideals and Self InterestInternational Politics of the Middle EastConflict and DisasterFoundations of the European UnionGoverning the EUFrance from the Colonial Exhibition to Liberation 1931 - 1945International Community DevelopmentFrance, 1945 - 1995: Liberty, Equality, Fraternity?Politics in Post-War Germany 1949-1990German Unity and its ConsequencesRussian and Eurasian Politics

194

Twentieth/Twenty-First Century Chinese History, Politics & SocietyColonialism and the End of Empire: France & West AfricaColonialism and the End of Empire: France & Algeria

Year three• Study / work placement abroadFinal year• Dissertation• General Language Grade 6• Language for Professional Communication 2• Global Political Economy• One options from:

Democracy and DemocratisationStrategic and Security Studies

Teaching and assessmentWe provide a varied, creative and stimulating learning environment. Our aim is to enable you to become an independent thinker equipped with skills that will continue to influence your experiences beyond your time at university.Our staff are highly motivated and research active, ensuring that you are taught by enthusiastic specialists in their subjects. Many language teachers are native speakers. They will enthuse you about their specific fields of expertise, from Latin American Development to German History to Applied Translation Theory, provide advice and guide you to appropriate learning resources.Blended learning means that through VICTORY, your University interactive Intranet site, you will be given opportunities to develop and support your knowledge and skills acquired via traditional class contact. Classes include general lectures and seminars (i.e. interactive teaching with small groups of students). Most of our seminar teaching is undertaken in small groups so that students acquire skills and confidence in their analytical skills and are encouraged to ask questions and develop arguments and debates. Students are encouraged to work in small teams analysing primary documents and debating contemporary issues so that all students learn from a range of opinions and interpretations and increase their academic abilities in a genial environment. Emphasis is placed not just on what the student can take from the seminar but what they can bring to the experience and how they interact and learn from their peers.Classes may also take the form of hands-on skills development sessions where you learn how to access electronic resources. Language is taught using the MELISSI multimedia digital classrooms (they are much more than 'language laboratories') or via small oral practice classes with Language Assistants.Our assessment methods are varied, with relatively few formal examinations. The emphasis is on continuous assessment, with assessments designed to measure the learning outcomes of your various units. Most assessment is done through submission of essays, reports, case studies, book reviews or other pieces of written work. Some units are assessed by means of projects, which can be particularly useful to build up your career profile. Some language-based tests are oral presentations to measure your progress in oral communication.

BA (Hons) Languages and European Studies• UCAS code: R900• Mode of study: Full time• Duration: 4 years• Entry requirements 2012: 200-280 points from 3 A levels or equivalent.• Entry requirements 2013: 200-280 points from 3 A levels or equivalent.Course overviewIn our lifetime, the borders, economy, political identity and demography of Europe have all dramatically changed. The expanding European Union plays an increasingly important role in our lives, whether we live within or beyond Europe's frontiers. European Studies at Portsmouth will give you the tools to understand these transformations and their impacts. It is a rich and diverse

195

course, linking together disciplines including history, politics, economics, law and cultural and social studies.Your lecturers will be experts in the field with a wide range of specialist knowledge. All lecturers are members of the University's internationally-recognised Centre for European and International Studies Research (CEISR), which is the largest centre of its kind in the UK. The cutting-edge research conducted by CEISR members ensures that you will only be taught the most up-to-date material.The course is very flexible and you can adjust the balance of study between languages and other subjects to suit your own needs and interests. You will study European History, focusing on the post-war period, and also learn about how the European institutions (the Commission, the Parliament, the Council of Ministers and the European Court of Justice) work and how European policies are developed and how they impact on all aspects of daily life.And the great advantage of studying in Portsmouth is that it is situated on the South coast, excellent for students who want to cross the Channel to gain experience of the cultures they are studying.Languages and European Studies also allows you to spend your third year either studying in one of the countries of the European Union or working in Brussels at the European Commission.Course contentThis is a four-year programme with a one year placement, giving you the exciting opportunity to experience first hand what you have learnt in the first two years of your studies whilst studying or working in Europe. Students on this course also have opportunities to experience Europe and its institutions first hand by attending organised field trips.Year one• Either General Language Grade 1 & 2Or General Language Grade 3 & Language Project• The Making of Modern Europe: 1550 -1990• Political & Social Change in Contemporary Europe• Studying At University• Developing Research SkillsYear two• Either General Language Grade 3 & 4Or General Language Grade 4 & Language for

Professional Communication 1• Foundations of the European Union• Governing the EU: Institutions & Policies• Options including:

Comparing Extremism in European Liberal DemocraciesBusiness & Markets in a Global EnvironmentCulture & Ideas in Twentieth Century EuropeNation, Language and IdentityManaging Across CulturesGoverning the EU: Institutions and PoliciesFoundations of the European UnionFrance from the Colonial Exhibition to the Liberation 1931 - 1945Politics in Post-War Germany 1949 - 1990Golden Age Spain 1469 - 1700Representations of Italian National Identity

You may also take a beginner's course in a third language as part of your course if you so wish: we offer Arabic, French, German, Italian, Japanese, Portuguese, Spanish and British Sign Language in this format.Year AbroadStudents on this degree programme have the opportunity to live and work or study in a foreign environment as the third year of the programme is spent in a country where their language of study is spoken. Normally students will pursue a course of study at one of our partner universities in the host country. We have well-established links with universities in France, Germany, Austria, Spain, Belgium, Italy as well as in West Africa and Latin America. Alternatively, with the University's

196

approval, students may arrange work placements or work as English language assistants while abroad. Students taking French may also opt to also do a combined university study/work placement in Dakar (Senegal) and students doing Spanish may opt to do a placement in Central or Latin America.Final year• Dissertation/Major Project • General Language • Language for Professional Communication 2 • Protecting the Environment in Europe • Political Economy of the EUTeaching and assessmentWe provide a varied, creative and stimulating learning environment. Our aim is to enable you to become an independent thinker equipped with skills that will continue to influence your experiences beyond your time at university.Our staff are highly motivated and research active, ensuring that you are taught by enthusiastic specialists in their subjects. Many language teachers are native speakers. They will enthuse you about their specific fields of expertise, from Latin American Development to German History to Applied Translation Theory, provide advice and guide you to appropriate learning resources.Blended learning means that through VICTORY, your University interactive Intranet site, you will be given opportunities to develop and support your knowledge and skills acquired via traditional class contact. Classes include general lectures and seminars (i.e. interactive teaching with small groups of students). Most of our seminar teaching is undertaken in small groups so that students acquire skills and confidence in their analytical skills and are encouraged to ask questions and develop arguments and debates. Students are encouraged to work in small teams analysing primary documents and debating contemporary issues so that all students learn from a range of opinions and interpretations and increase their academic abilities in a genial environment. Emphasis is placed not just on what the student can take from the seminar but what they can bring to the experience and how they interact and learn from their peers.Classes may also take the form of hands-on skills development sessions where you learn how to access electronic resources. Language is taught using the MELISSI multimedia digital classrooms (they are much more than 'language laboratories') or via small oral practice classes with Language Assistants.Our assessment methods are varied, with relatively few formal examinations. The emphasis is on continuous assessment, with assessments designed to measure the learning outcomes of your various units. Most assessment is done through submission of essays, reports, case studies, book reviews or other pieces of written work. Some units are assessed by means of projects, which can be particularly useful to build up your career profile. Some language-based tests are oral presentations to measure your progress in oral communication.

BA (Hons) Applied Languages• UCAS code: Q140• Mode of study: Full time• Duration: 4 years• Entry requirements 2012: 240-300 points from 3 A levels or equivalent, to include

80 points from an A level in a Modern Foreign Language.• Entry requirements 2013: 240-300 points from 3 A levels or equivalent, to include

80 points from an A level in a Modern Foreign Language.• Please see details of the range of other qualifications that will also be considered on

the 'Entry Requirements' tab below. Please do contact us for advice on other qualifications that aren't listed here.

Course contentAll students study compulsory language units in two languages throughout the degree programme. In addition, you will follow foundation courses in linguistics (learning how languages function) in

197

Year one as well as courses that describe contemporary society.In Year two you'll continue with the study of linguistics and are introduced to communication study. With all other students in the School, you'll take units in career development, research management and preparation for the year abroad. Optional units from year two onwards include a third foreign language or Business Cultures. You will also have the option of taking units in Teaching English as a Foreign Language (for which you will receive a Cert TESOL from Trinity College London).Students on this degree programme have the opportunity to live and work or study abroad in each country where the languages they are taking are spoken. Normally students will pursue a course of study at one of our partner universities in the host country. We have well-established links with universities in France, Germany, Austria, Spain, Belgium and Italy, as well as in West Africa and Latin America. For study placements within the EU, students receive a grant from the EU. Alternatively, with the University's approval, students may arrange work placements or work as English language assistants while abroad. Students taking French may also opt to do a combined university study/work placement in Dakar (Senegal) and students doing Spanish may opt to do a placement in Central or Latin America.Students who choose to study at one of our partner universities within the EU will do so as part of the EU Erasmus ‘student mobility’ programme. This means that you will not have to pay fees (they are waived) and that you will receive a grant from the EU (covering living costs). In addition you will benefit from an intensive language course at the beginning of your stay, which is in many cases provided free of charge as part of the Erasmus programme.In the final year of your degree, you'll write up your dissertation and select from a range of units such as Translation: Theory and Practice or Communication Theory.OptionsOptions include:Year 2:• Language for Professional Communication• Analysing Discourse• Forensic Linguistics• Managing Across Cultures• Learning from ExperienceFinal year:• Using technology in ELT• Translation: theory & practice• Communication theory: theories & systems• Creative activities in the language classroom• Interpreting

198

Documents

· Web viewFilozofski fakultet u Nikšiću Univerziteta Crne Gore organizuje osnovne, specijalističke, magistarske i doktorske studije iz različitih oblasti filozofskih i