Click here to load reader
Upload
tranminh
View
215
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
,,PLAN d.o.o.
Ulica Vojvode Sinelia , 78250 Laktai
BUSINESS PLAN
Proizvodnja 100% prirodnih vonih sokova, punionica vode i distribucija pia
Autori projekta:
Bojan Kresojevi
Br. indeksa: 03/12
Sara Pepi
Br. indeksa: 06/12
Drako Stanivukovi
Br. indeksa: 47/12
Milan Aljeti
Br. indeksa: 297/12
SADRAJ:
REZIME41. OPIS PREDUZETNIKE IDEJE71.1. Istorija poslovne ideje71.2. Vizija71.3. Misija71.4. Ciljevi72. PROIZVOD82.1. Opis proizvoda82.2. Inovativni aspekti92.3. Potrebna tehnologija za uspostavljanje biznisa92.4. Mikro i makro lokacija172.5. Dodatna korist za kupce193. TRITE203.1. Mikro i Makro podaci203.2. Obim i trini potencijal203.3. Segmentacija203.4. Istraivanje trita213.5. Glavni kupci213.6. Konkurencija223.7. Pozicioniranje224. MARKETING244.1. Koncept marketinga244.2. Marketing miks244.3. Marketing plan275. MENADMENT285.1. Eksterna i interna analiza285.2. SWOT analiza305.3. Poslovna strategija305.4. Poslovni ciljevi315.5. Organizaciona shema325.6. Struktura menadmenta i zaposlenih325.7. Terminski plan346. PRAVNI ASPEKTI356.1. Institucionalni oblik organizacije356.2. Unutranja organizacija356.3. Statut356.4. Opti i posebni propisi u vezi sa proizvodom367. FINANSIJE377.1. Potrebna ulaganja377.2. Izvori sredstava387.3. Amortizacioni plan397.4. Projekcija plana prodaje417.5. Oekivani izdaci477.6. Bilans uspjeha487.7. Izvjetaj o novanim tokovima gotovine497.8. Ocjena trine rentabilnosti507.9. Ocjena drutvene rentabilnosti507.10. Procjena rizika518. RAZVOJ PREDUZEA528.1. Pravci rasta528.2. Metodi rasta529. PRILOZI53ZAKLJUAK54
4
REZIME
Preduzee ,,Plan osnovano je kao drutvo sa ogranienom odgovornou, odnosno kao preduzee za proizvodnju 100% prirodnih sokova I distributer ostalih pia. Nae preduzee proizvodi vone sokove bez kozervansa pod budnim kontrolom fabrike laboratorije. Kao kljuan segment proizvodnje sokova jeste voda. Ulaganjem u poboljanje izvorita vode ,,Orlov kamen kod Mrkonji grada doprinosimo diferenciranju naih sokova od konkurentskih. Nae preduzee posjeduje postrojenje za punjenje flaa od pola litre, sa kapacitetom od 2 000 flaa na sat, kao i dva postrojenja za punjenje kartonskih (brik) pakovanja. Maine koje koristimo nabavili smo od dobavljaa ,,Euclidd.o.o. iz Hrvatske (Vinkovci). Proizvodni proces u skladu je sa ,,Smjernicama za vone sokove, vone nektare i sline proizvode propisanih od strane SAVJETA MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE i AGENCIJE ZA BEZBJEDNOST HRANE BOSNE I HERCEGOVINE.
,,Plan sokovi imaju privlanu ambalau i pakuju se u tetra pak ambalau (2l, 1l, 0,5l i 0,2l) i u boce (0,5l).
Prilikom odreivanja prodajne cijene naih proizvoda u obzir smo uzimali nekoliko vanih kriterija. Kupovna mo potroaa, cijene konkurentskih proizvoda i trokovi poslovanja su prema naem miljenju najvaniji kriteriji prilikom odreivanja prodajne cijene.
Na proizvodni pogon smjeten je u Ulici Vojvode Sindjelica bb, Laktai. Zemljite je veliine 10 000 m2, odnosno 11 duluma i nalazi se kod fudbalskog stadiona u Laktaima, u neposrednoj blizini ipsare. Diskont pia se nalazi na lokaciji Gundulieva 102, Banja Luka u poslovnom prostoru stambene zgrade.
Ono po emu se razlikujemo od konkurencije jeste injenica da na 100% prirodan sok koji se odmah nakon presovanja ili neke druge metode prerade pasterizuje i puni u sterilisane boce, sadri sve ivotne sastojke iz svjeih plodova voa. Tu ponajprije mislimo na brojne vitamine, minerale, kiseline, ali i najvaniju ,,ivu vodu iz voa. Plan sokovi su proizvedeni od runo ubranog voa koje je gajeno na provjerenim vonjacima. Naziv ,,100% prirodni sokovi nije uzalud: oni predstavljaju najbolje iz prirode u jednoj ai i pruaju samo najbolje iz prirode svojim potroaima.
Makro trite naeg preduzea predstavlja podruje Bosne i Hercegovina, kao i okruenja odnosno trite Srbije i Hrvatske. Vone sokove emo distribuirati na tritu Bosne i Hercegovine, dok emo flairanu vodu prodavati na istom tritu, ali i izvoziti u Hrvatsku i Srbiju. Mikro trite naeg preduzea predstavlja banjaluka regija. Zastupljenost naih proizvoda upravo je najvea u gradu Banja Luci, gdje distribuciju vrimo preko sopstvenog distribucionog centra. Nae proizvode e koristiti restorani, supermarket i prodavnice, kao i kiosci. Segmentaciju naih kupaca vrimo prema ciljevima upotrebe vonih sokova. Vone sokove, prema istraivanjima, najvie koriste mladi to je posljedica zdravog uinka vonih sokova. Pored mladih, za nae proizvode su zainteresovani sportisti, rekreativci i svi drugi koji zdravo ive. Prema polnoj strukturi primjetna je razlika u potronji bezalkoholnih negaziranih napitaka, gdje je vea konzumacija na strani enske populacije priblino 12%.
Nai najvei kupci su trgovaki lanci i supermarketi: Intereks, Konzum, Merkator, Maksi, Tempo, Fis, Best, Moj market i sl. zatim najznaajniji restorani: Integra Banja Luka, McDonalds Banja Luka, erdan Gradika, Restoran Master Banja Luka, Ognjite Banja Luka i drugi. Isto tako imamo sklopljene ugovore sa benzijskim pumpama kao to su: OMV, Nestro Petrol, Krajina Petrol i drugi, te niz manjih samoposluga i prodavnica mjeovite robe irom Bosne i Hercegovine.
Dobavljai su renomirani proizvoai i uvoznici voa u Bosni i Hercegovini i regionu, a to su vonjaci Agromiks Jablanica Gradika, Sangrija Nevesinjsko Polje, Agroklub Split, Plantae Mari Herceg Novi.
Najvei direktni konkurenti naeg preduzea su Vino upa, Fruktal, Nektar, Jamnica, Fruvita i drugi. Indirektni konkurenti naem preduzeu su: Coca Cola, Pepsi Cola, Bingo i drugi. Kada se konkurencija posmatra na mikro tritu tu je najvee uee Vino upe i Nektara od glavnih konkurenata, dok je od indirektnih konkurenata najuticajnije preduzee Coca Cola. Najvei konkurenti u proizvodnji flairane vode u Bosni i Hercegovini i regionu su: Jana, Bistra, Prolom, Studena, dok kod indirektnih konkurenata najistaknutiji su Jamnica, Vitinka i Knjaz Milo.
Nae preduzee je organizovano po predmetnom principu departmanizacije. Sastoji se iz tri profitna centra. Proizvodnja vonih sokova, punionica vode i distribucioni centar predstavljaju tri poslovne jedinice koje su predmetno i teritorijalno odvojene. Preduzee Plan zapoljava 149 radnika, od toga je 6 radnika visoke strune spreme, 31 radnik ima srednju strunu spremu, 79 kvalifikovanih i 33 nekvalifikovana radnika. Od 6 radnika visoke strune spreme 4 diplomirana tehnologa i 2 diplomiranih ekonomista.
Nae najvee realne snage su povoljnost lokacije preduzea, svjesnost o znaaju kvaliteta proizvoda, inovacija u proizvodnom procesu, upotreba savremene tehnologije, iskustvo i kvalifikovanost zaposlenih,stepen iskoritenosti kapaciteta zaposlenih, svijest o znaaju usavravanja zaposlenih i promocija.
Prethodno istaknute snage emo usmjeriti na osvajanje trita i kreiranje brenda, kao i na ostvarivanje konkurentske prednosti. U zavisnosti od finansijske situacije, planiramo proiriti nae poslovanje otvaranjem novih proizvodnih pogona u drugim regijama i dravama, kako bi rizik od konkurencije sveli na najmanji nivo. Ulagaemo maksimalne napore i novana sredstva u istraivanje trita i zahtjeva kupaca kako bismo proizvodni ciklus unaprijedili i usavrili proizvode. Preferencije kupaca se mijenjaju, kao i zasienost trita vonim sokovima i iz ovog razloga na sektor marketinga ima zadatak da nas predstavi kao jedinstvene i kvalitetne proizvoae.
1. OPIS PREDUZETNIKE IDEJE
1.1. Evolucija preduzetnike ideje
Ideja o pokretanju preduzea ,,Plan d.o.o. nastala je na kao odluka grupe preduzetnika. Bojan Kresojevi, Sara Pepi, Drako Stanivukovi i Milan Aljeti su pokretai biznisa i idejni tvorci brenda ,,Plan sokova.Velika ponuda pia na tritu uslovila je izdvajanje odreenog broja proizvoaa sokova razliitog kvaliteta i karakteristika. Pojedini sokovi su djelimino zadovoljili na ukus, ne u potpunosti. S obzirom da je u savremenim uslovima poveana svijest potroaa o znaaju zdrave hrane za zdravlje proizvodnja 100% prirodnih sokova je djelatnost kojom smo odluili da se bavimo.
1.2. Vizija
,,Plan d.o.o. postae internacionalni brend za proizvodnju i distribuciju pia, kako na domaem, tako i na inostranom tritu. Ovo emo postii time to emo zadovoljiti sve evropske standarde i kriterije pri proizvodnji.
1.3. Misija
Nau proizvodnju emo osavremeniti i time obezbijediti prvoklasne sokove kojima emo stei iroku naklonost kupaca. Uloiemo maksimalne napore kako bismo stekli preferenciju potroaa koji e nas ocijeniti kao vodee proizvoae sokova. Time potvrujemo tezu da emo biti trino priznati i poznati po kvalitetu s kojim ne pravimo kompromis.
1.4. Ciljevi
S obzirom na prethodno utvrenu viziju i misiju preduzea, uz uvaavanje zahtjeva da ciljevi treba da budu jasni, realni i ostvarivi, strateki ciljevi naeg preduzea obuhvataju: proizvodnju proizvoda visokog kvaliteta, ostvarivanje dugorone profitabilnosti I likvidnosti, poveanje trinog uea, stvaranje uslova za poveanje produktivnosti rada i uvoenje savremene tehnologije, stimulisanje razvoja kreativnosti u cilju uvoenja inovacija.
2. PROIZVOD
2.1. Opis proizvoda
Proizvodna djelatnost u uslovima savremene trine privrede zahtijeva paljivo odabran proizvodni proces. Velika konkurencija izmeu proizvoaa dovodi u pitanje opstanak preduzea i za sobom ostavlja veliki broj neuspjelih pokuaja osvajanja trita. Stoga, praktine potrebe nalau da se izvri sistematizacija proizvodnog asortimana. Brojna ponuda sokova raznih proizvoaa uslovljava diverzifikaciju ponude koja je uinjena u preduzeu ,,Pland.o.o. koje koristi savremenu opremu i tehnologiju u obavljanju proizvodnog procesa.
Nae preduzee proizvodi 100% prirodne vone sokove bez kozervansa pod budnim kontrolom fabrike laboratorije. Pogodni su za kozumaciju od strane najmlaih potroaa upravo zbog svojih karakteristika jer ne sadre vjetake arome i eere. Za nae sokove garantujemo da predstavljaju samo cijeeno i bez kozervansa sauvano voe. Sokovi ne sadre aditive, konzervanse, pri proizvodnji nije izgubljen niti jedan hranjiv sastojak. Rezultat je ist, hladno iscijeen sok. U naoj ponudi se nalaze prirodni sokovi od narande, limuna, jabuke, kruke, brusnice, kao i multivitaminski sok u razliitim pakovanjima. Voe je runo ubrano sa plantaa najpouzdanijih uzgajivaa irom regije. Kao kljuan segment proizvodnje sokova jeste voda. Ulaganjem u poboljanje izvorita vode ,,Orlov kamen kod Mrkonji grada doprinosimo diferenciranju naih sokova od konkurentskih. Dopustili smo poveanje trokova dopreme iste izvorske vode zbog date garancije u 100% prirodne sokove. Ovim inom poboljali smo i vodosnadbjevanje dijela stanovnitva u tom predjelu, to je do sada bio jedan od problema te optine. Nai sokovi tite potroae od tetnih uticaja koji su posljednjih par godina bili povezani sa proizvoaima sokova. Mi promoviemo sigurnost i zatitu od opasnih bakterija ukljuujui E.Coli, koje su otkrivene u nekim svjeim i minimalno preraenim sokovima. Prirodni sokovi nas snadbijevaju mnogim bitnim nutrijentima, ali konzumiranje nepreraenih sokova moe izazvati zdravstvene rizike u porodici potroaa. US FDA (US Food and Drug Administration) je primila izvjetaje o opasnim bolestima koje se prenose hranom, koje su takoe naene u sokovima od voa i povra koji nisu bili tretirani na nain koji bi eliminisao tetne bakterije. 100% prirodni sokovi su lako probavljivi i daju puno trenutne energije. Preporuuju se za vrijeme inakon fizike aktivnosti zbog visokog sadraja kalija i prirodnog eera. Takoe, nai prirodni sokovi dobri su u vraanju energije te pomau kodumora. Vitamini, minerali i bioflavonoidi, kao i prirodni eeri i vone kiseline, osvjeavaju u bilo koje doba dana.
Zarad kvaliteta naih sokova, preuzeli smo na sebe vei iznos trokova dopreme (transporta voa) i odravanja. Mogunost uvoza jeftinijeg i nekvalitetnijeg voa iz drugih krajeva je iskljueno jer nam povjerenje kupaca mnogo znai.
2.2. Inovativni aspekti
Na 100% prirodan sok koji se odmah nakon presovanja ili neke druge metode prerade pasterizuje i puni u sterilisane boce, sadri sve ivotne sastojke iz svjeih plodova voa. Tu ponajprije mislimo na brojne vitamine, minerale, kiseline, ali i najvaniju ,,ivu vodu iz voa. Kod koncentrata je upravo to jedna od najveih razlika ,,iva voda isparava prilikom zagrijavanja soka i dobivanja koncentrata te se kasnije, pri proizvodnji soka, za razrjeivanje koristi izvorska ili obina voda iz vodovoda kako bi se dobio sok jer se ,,iva voda iz voa vie ne moe vratiti u koncentrat obzirom da je izdvojena u procesu kondenzacije koncentrisanog soka. Nai sokovi pruaju bogatstvo ukusa.
Prirodni sokovi imaju brojne zdravstvene prednosti, a s obzirom da potroai sve ee ove sokove uvrtavaju u svakodnevnu ishranu, mi uvamo sve hranljive materije iz voa kako bismo zadovoljili njihove potrebe.
Sok od jabuke bogat je vitaminima A, B, i C, kao i mineralima poput kalcija, magnezija, fosfora i kalija. Pomae u lijeenju artritisa i reumatskih bolesti, umiruje organizam, te isti probavni sustav.
Sok od limuna sadri vitamine B, C i P. Odlian je za detoksikaciju organizma i ienje koe.
Sok od narande takoe obiluje vitaminima i mineralima. Naranda smiruje nervni sistem, te je uinkovita u lijeenju nervoze, stresa i nesanice.
Slatka kruka jaa srce, a njeno sjeme pomae kod bolesti plua i jaa eludac. Ovo voe, takoe, jaa cijeli organizam, utoljava e.
Sok od brusnice je bogat vitaminom C, K i vitaminom E, kao i niskim udjelom natrija i masti.Ima visoke koncentracije antioksidanta fenola, koji moe pomoi u prevenciji bolesti srca i nekih oblika raka. Neke studije pokazuju da sok od brusnica pozitivno utjee na zdravlje srca.
2.3. Potrebna tehnologija za uspostavljanje biznisa
Proces proizvodnje soka na prvi pogled izgleda jednostavan, ali je zapravo rije o kompleksnom postupku dobijanja kvalitetnog rezultata. Nae preduzee posjeduje postrojenje za punjenje flaa od pola litre, sa kapacitetom od 2 000 flaa na sat, kao i dva postrojenja za punjenje kartonskih (brik) pakovanja. Kapacitet linije je 6 000 pakovanja na sat. Voda je input od kojeg zavisi kvalitetnaih sokova, te smo joj iz tog razloga poklonili veliku panju. Zahvaljujui svom geografskom porijeklu, prirodnom okruenju i ekolokoj istoi podruja na kome izvire (izvorite ,,Orlov kamen), voda ne podlijee dodatnim filtracijama, pa se sa sigurnou moe rei - kakva je na samom izvoru, takva je u flairanoj ambalai. Specifian postupak flairanja omoguava odravanje prirodnog sastava vode, bez ikakvih izmjena sve do trenutka potronje.
Maine koje koristimo nabavili smo od dobavljaa ,,Euclidd.o.o. iz Hrvatske (Vinkovci), a iji je pregled dat ispod:
Maina za sortiranje voa i povra
Ova maina je idealna za sortiranje raznih vrsta voa I povra. Napravljena je u potpunosti od nehrajueg elika. Cijevi koje predstavljaju kljuni dio mehanizma su presvuene posebnim slojem nehrajueg elika to im uveliko produava vijek trajanja.
Slika 2.1. Maina za sortiranje voa I povra EUCLID
Maina za pranje voa i povra
Sastoji se od posude za pranje, visokotlanog centrifugalnog ventilatora, sekcije za prskanje oprane robe istom vodom, sapnica za rasprskavanje vode i potrebne armature za punjenje, pranjenje i rasprskavanje vode. Pranje se vri postupkom barbotiranja, odnosno mijeanja robe zrakom koji se upuhuje na dnu posude s vodom. Nakon pranja roba se prska istom vodom iz vodovoda, ime se s povrine uklanjaju ostaci neistoa, te istresa u mlin.
Slika 2..2. Ureaj za pranje voa i povra EUCLID tip UP 600
Mlin za voe i povre: Rotirajua lopatica mlina pogoni se elektromotorom. Reue povrine su izmjenjive, ime se omoguava mljevenje voa i povra na razliitu finou samljevene mase, kako bi se, obzirom na zrelost i tehnoloke znaajke voa i povra postigla najbolja iskoristivost pri kasnijem preanju. Veliina i oblik otvora mlina prilagoeni su izlaznom lijevku ureaja za pranje voa i povra.
Slika 2.3.. Mlin za voe i povre EUCLID tip M 600
Hidraulika (pack) prea:Opremljena je hidraulikim agregatom tlaka 400 bar, te hidraulikim cilindrom s upravljakim ventilom i manometrom. Okvir pree izraen je od masivnih elinih profila. Radne ploe i posuda za prihvat soka izraeni su od nehrajueg elika. Prea je opremljena dvostrukim kompletom za preanje (radne ploe, posuda za sok, filtar tkanine), ime se omoguava formiranje drugog paketa za vrijeme dok traje preanje prvog. Uz preu se isporuuju dva kompleta ploa od nehrajueg elika, te filtar tkanina. Radne znaajke procesa preanja (silu i vrijeme preanja) mogue je podeavati. Kod tehnoloki zrele jabuke iskoristivost preanja je iznad 80%. Ukoliko su jabuke prezrele, potrebno je prije preanja izvriti enzimsku obradu, kako bi se poveala iskoristivost preanja.
Slika2.4. Hidraulika (pack) prea EUCLID tip HP 120
Naplavni filtar:Izraen je od nehrajueg elika, te opremljen naplavnom vreom povrine 20 m2, cirkulacijskom pumpom i manometrom.
Pasterizator:Izraen je u potpunosti od nehrajueg elika. Spremnik vode sa spiralnim izmjenjivaem topline toplinski je izoliran, s vanjskom oblogom od nehrajueg elinog lima. Pasterizator je opremljen elektrinim grijaima ukupne snage 12 kW, dvobrzinskom cirkulacijskom pumpom, te mikroprocesorskim regulatorom temperature vode i temperature soka. Postie se vrlo visoka preciznost regulacije od +0C/-1C, to omoguava postizanje visoke kvalitete soka.
Slika 2.5. Pasterizator EUCLID tip P 120
Hladnjak boca s rekuperativnim predgrijaem soka: Sastoji se od poliesterskog spremnika za vodu s potrebnom armaturom za punjenje i pranjenje, u koji je ugraen kliza za gajbe s bocama. U gornjem dijelu spremnika ugraen je spiralni izmjenjiva topline od nehrajueg elika za predgrijavanje soka. Na ovaj je nain omogueno iskoritavanje topline osloboene hlaenjem boca za predgrijavanje soka prije ulaska u pasterizator, te uteda ukupne energije potrebne za proizvodnju soka.
Slika 2.6. Hladnjak boca s predgrijaem soka EUCLID tip HBR 600
Tehnologija proizvodnje i obuka:U cijenu linije ukljuena je obuka za standardizovanu tehnologiju proizvodnje soka. Obuku izvodi jedan od najveih evropskih strunjaka za voarstvo i tehnologije prerade voa, Franc Kotar, dipl. ing.
Polazei od navedenih poluproizvoda kao osnovnih komponenata osvojen je veoma irok asortiman visokokvalitetnih vonih sokova po kojima je ova industrija zaista prepoznatljiva na tritu.
Korekcija (finalizacija) se danas odvija po savremenim tehnolokim postupcima u namjenski izgraenim odjeljenjima sa automatskim (raunarskim) upravljanjem. Naime, osnovne komponente, pripremljene pomone komponente (voda, eerni sirup, limunska kiselina i dr.) se precizno odmjeravaju i doziraju, a finalni proizvod automatski kontrolie, ime se obezbeuje ujednaen zahtijevani kvalitet. Pripremljen sok se poslije pasterizacije puni u razliitu ambalau (staklena, kompleksna, PET i dr). Za pripremu ambalanih jedinica, doziranje i zbirna pakovanja, danas se u domaoj industriji koriste najsavremenija tehnoloka dostignua. Nai sokovi pune se u tetrapak ambalae od 2l, 1l, 0,5l, kao I u staklene boce od 0,25l.
Za punjenje sokova u Tetra Pak ambalau koristimo maine proizvoaa Shuaifei Drink Machinery Co., Ltd:
Slika 2.7. Tetra Pak Aseptic Maina za punjenje i pakovanje
Za punjenje sokova u staklene boce koristimo:
Slika 7. 3 u 1 maina za punjenje sokova
Tehnoloki proces proizvodnje odvija se, praktino, u tri faze:
- prerada voa do poluproizvoda,
- korekcija poluproizvoda i
- punjenje u pripremljenu ambalau.
Voni sokovi se proizvode iz direktne prerade svjeeg ili zamrznutog voa, doradom matinih sokova i finalizacijom proizvoda tokom cijele godine. Meutim, ve smo istakli da proces proizvodnje nije prost, te da je visoko automatizovan.
Tehnoloki postupak
Proizvodnja vonih sokova odvija se po usklaenom tehnolokom postupku:
1. Izbor sirovine Kada bira sirovinu za sokove ,,Fructusd.o.o. uzima najbolje iz prirode, neoteeno voe u punoj tehnolokoj zrelosti gajeno na padinama breuljaka irom prostora bive Jugoslavije, uz minimalnu primjenu agrotehnikih mjera.
2. Prijem sirovine Pri prijemu sirovine vri se rigorozna kontrola kvaliteta, jer je dobar
kvalitet sirovine preduslov dobrog kvaliteta gotovog proizvoda.
3. Pranje - Nakon prijema vri se obavezno pranje sirovine (voa) istom, pijaom vodom.
4. Inspekcija kontrola i odabir - Obavlja se runo, na inspekcionim trakama, odvajaju se truli
plodovi i druge zaostale neistoe.
5. Mlevenje Nakon to se odvoje isti i zdravi plodovi pristupa se dezintegraciji plodova, tzv.
mljevenju.
6. Blaniranje i hladjenje Masa dobijena mljevenjem se zagrijava na temperaturi od 80 -90C, a
zatim hladi.
7. Depektinizacija Razgradnja pektina uz upotrebu pektolitikih enzima.
8. Presovanje (cijeenje) U predhodnoj fazi dobijena masa se presuje i iz nje nastaje matini sok.
Cijeenje se vri u cijednici tipa ,,Bucher i na trakastim cijednicama.
9. Pasterizacija podrazumijeva tretiranje matinog soka na visokim temperaturama.
10. Filtriranje ,,Fructus primjenjuje dva postupka filtriranja matinih sokova:
Klasini postupak filtriranja na naplavnom i vacuum filteru uz pomo elatina i bentonita.
Filtriranje na keramikim mikrofilterima bez dodataka sredstava za bistrenje.
Na ovaj nain dobijaju se bistri voni matini sokovi, koji se nakon rigorozne kontrole kvaliteta pune u brik ambalau i na trite plasiraju pod brendom ,,Fructus 100% sokovi. Proizvodni proces u skladu je sa ,,Smjernicama za vone sokove, vone nektare i sline proizvode (http://www.undp.ba/upload/publications/Smjernice%20za%20vocne%20sokove_srpski%20jezik.pdf) propisanih od strane SAVJETA MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE i AGENCIJE ZA BEZBJEDNOST HRANE BOSNE I HERCEGOVINE.
2.4. Mikro i makro lokacija
Na proizvodni pogon smjeten je na adresi vojvode Sindjelica bb, Laktasi. Zemljite je veliine 10 000 m2, odnosno 11 duluma i nalazi se kod fudbalskog stadiona u Laktaima, u neposrednoj blizini ipsare. Posjeduje svu potrebnu dokumentaciju kao potvrdu o doputenosti gradnje. Karakteristike zemljita su pogodne za razvoj nae djelatnosti jer je obezbijeena elektrina energija i voda. Do fabrike se dolazi uredjenim prilaznim putem. U blizini je glavne saobraajnice, auto puta Banja Luka - Gradika to uveliko doprinosi tvrdnji o povoljnoj lokaciji zemljita (fabrike). Napominjemo, naa fabrika je smjetena, projektovana i koritena na nain da ne ometa proizvodnju. Objekat je uklopljen u krajolik, tako da ne mijenja karakteristike i izgled zemljita ili konfiguraciju terena.
Slika 2.8. Prvobitni Izgled zemljitaprije izgradnje fabrike
Slika 2.9.. Lokacija fabrike
Vodu, kao sastavni i neophodan element proizvodnje dobavljamo sa izvorita Orlov kamen, koji se nalazi na planini Lisini na nadmorskoj visiniod 870 metara. Voda izvire usred netaknute planinske oaze, na obroncima planine Lisine. U blizini izvorita nalazi se jo jedan pogon gdje se puni ista izvorska voda. Zahvaljujui jednom od najviih izvora u Republici Srpskoj, a i ire, voda koja predstavlja kljuan input u proizvodnji ima svje i pitak ukus koji je karakteristian samo za planinske izvorske vode. Lokacija na kojoj se voda puni nalazi se u ekolokoj zoni u kojoj ne postoji bilo kakva vrsta zagaenja.
Zahvaljujui svom geografskom porijeklu, prirodnom okruenju i ekolokoj istoi, voda ne podlijee dodatnim filtracijama, pa se sa sigurnou moe rei - kakva je na samom izvoru, takva je u flairanoj ambalai - Specifian postupak flairanja omoguava odravanje prirodnog sastava vode, bez ikakvih izmjena sve do trenutka potronje.
Na diskont pia se nalazi na lokaciji Gundulieva 102, Banja Luka u poslovnom prostoru stambene zgrade. Smjeten je u strogom centru grada, preko puta gradskog stadiona, to obezbjeuje njegovu vidljivost i lak pristup. Prostor je veliine 1000 m2 I nove je gradnje to potvruje izvanredne uslove u kojima prodajemo nae I proizvode drugih proizvoaa.
2.5. Dodatna korist za kupce
Na tritu je prisutan veliki broj proizvoaa sokova koji uvjeravaju potroae u istinitost reklama za proizvode koje prodaju. Danas, kada je zdravlje potroaa dovedeno u pitanje, potreba za provjerenim proizvodima se naglo poveava. Jedemo vie, ali smo sve manje u kontaktu s onim to jedemo. Sve je vie novih okusa i vie ili manje egzotinih gastronomskih iskustava, ali svakodnevna hrana, hrana koja nas izgrauje, esto je zamrznuta ili prepuna dodataka i pojaivaa okusa. Izvorna namirnica, plod industrijski obraene zemlje, izgubila je okus. Mislimo na plod u optem smislu: bilo to povre, itarice ili voe.
Nai sokovi od voa daju energiju i, osim svog profinjenog okusa, ako ih kombinujemo s hranjivom i uravnoteenom prehranom, imaju proiavajua, regenerativna i revitalizirajua svojstva.
Mi sebi ne dozvoljavamo luksuz zavaravanja potroaa. Ne pravimo kompromis sa kvalitetom proizvoda. Voda sa izvora ,,Orlov kamen prola je domae i inostrane laboratorijske analize koje su pokazale da voda ima idealan odnos kalcijuma i magnezijuma, te nizak nivo natrijuma. U blagodetima ove vode mogu da uivaju potroai svih uzrasta bez razmiljanja o posljedicama koje donosi voda koju konzumiraju.
Nai sokovi su proizvedeni od runo ubranog voa koje je gajeno na provjerenim vonjacima. Naziv ,,100% prirodni sokovi nije uzalud: oni predstavljaju najbolje iz prirode u jednoj ai. Izuzetno su pogodni kao osvjeenje sportistima nakon naporne fizike aktivnosti , kao i rekreativcima.
Plan sokovi, iskonski isti i potpuno prirodni, izvrsni su za odravanje dobre forme i izgleda jer sa svakom aom pridonosi odravanju vitalnosti i vraaju prirodnu ravnoteu u tijelu.
3. TRITE
3.1. Makro i mikro podaci
Trite naeg preduzea moemo posmatrati sa makro i mikro aspekta. Makro aspekt posmatranja naeg trita podrazumijeva sveukupnu irinu trita gdje se nai proizvodi pojavljuju. Dok mikro aspekt istog podrazumijeva dio makro trita na kojem je vee uee naih proizvoda.
Makro trite naeg preduzea predstavlja podruje Bosne i Hercegovina, kao i okruenja odnosno trite Srbije i Hrvatske. Vone sokove emo distribuirati na tritu Bosne i Hercegovine, dok emo flairanu vodu prodavati na istom tritu, ali i izvoziti u Hrvatsku i Srbiju. Prema statistikim podacima, prosjena potronja vonih sokova i nektara u Bosni i Hercegovini iznosi 20l po stanovniku. Prosjena potronja flairane vode u Bosni i Hercegovini iznosi 70l po stanovniku godinje, dok je u Srbiji i Hrvatskoj taj nivo na 80l po stanovniku.
Mikro trite naeg preduzea predstavlja banjaluka regija koja se prostire na povrini od 1,232 km2. U ovoj regiji prema procjenama demografa ivi 700.000 stanovnika. Banjaluka regija se nalazi u irem sreditu Bosne i Hercegovine pa prema tome ima povoljan demografski poloaj sa aspekta distribucije proizvoda na trite Bosne i Hercegovine.
3.2. Trini potencijal
Trini potencijal potronje vonih sokova u Bosni i Hercegovini, koja ima oko 4 miliona stanovnika, iznosi 80 miliona litara. Trini potencijal Bosne i Hercegovine u potronji flairane vode iznosi 280 miliona litara, dok ukupan trini potencijal regiona u otronji flairane vode iznosi milijardu litara flairane vode. Kada je u pitanju trite resursa nae djelatnosti, situacija je vie nego zadovoljavajua. Podruje Balkana, za razliku od drugih podruja u svijetu, posjeduje visok potencijal zdravih voda i izvorita. Isto tako povoljni su uslovi za uzgoj jabuka i kruaka, pa je i nabavna cijena veoma povoljna, kao i trokovi nabavke. Ostalo voe neophodno za nae sokove nabavljamo od dobavljaa iz regiona.
3.3. Segmentacija trita (geografska i segmentacija kupaca)
Nae trite je u uem smislu koncentrisano na banjalukoj regiji, iji je centar grad Banja Luka. Sam grad Banja Luka ima vie od treinu stanovnika, naseljenih u ovom podruju. Prema tome zastupljenost naih proizvoda upravo je najvea u gradu Banja Luci, gdje distribuciju vrimo preko sopstvenog distribucionog centra. Nae proizvode e koristiti restorani, supermarket i prodavnice, kao i kiosci. Segmentaciju naih kupaca vrimo prema ciljevima upotrebe vonih sokova. Vone sokove, prema istraivanjima, najvie koriste mladi to je posljedica zdravog uinka vonih sokova. Pored mladih, za nae proizvode su zainteresovani sportisti, rekreativci i svi drugi koji zdravo ive. Prema polnoj strukturi primjetna je razlika u potronji bezalkoholnih negaziranih napitaka, gdje je vea konzumacija na strani enske populacije priblino 12%. Kada je u pitanju potronja vode, ona je odreena kao najegzistencijalnija potreba. Ali kada je upotreba i konzumacija flairane vode u pitanju, ipak postoji odreena segmentacija trita. Flairanu vodu najee koriste: poslovni ljudi, omladina, sportisti i svi koji ele zdravo da ive. Prema polnoj strukturi se ne primjeuje znaajno odstupanje, isti sluaj je i sa geografskom rasprostranjenou.
3.4. Istraivanje trita
Koriteni podaci o tritu su sekundarnog karaktera, odnosno podaci koji su rezultati nekih od prethodnih istraivanja trita. Prema ovim podacima, 16% stanovnika Bosne i Hercegovine prije vone sokove svakoga dana, dok 14% ispitanika pije 4-6x nedeljno, a 35% njih pije 2-3x nedeljno. Analize su pokazale da je postojan trend supstitucije zaslaenih i gaziranih pia, sa vonim sokovima, koji su prema medicinskim ispitivanjima zdraviji, meutim, taj process je veoma niskog intenziteta. Isto tako primjetan je sveukupan trend promocije zdravog ivota uopteno, pa se oekuje i proirenje ovog trita, kao komponente zdravog ivota. Istraivanja su pokazala da prodajni lanci (Merkator, Intereks i dr.) imaju uee u realizaciju vonih sokova od 35%, dok manjih supermarketi uestvuju sa 29%, ostalo otpada na prodavnice mjetovite robe i kioske (1%). Flairanu vodu pije 17% ispitanika 5-7x nedeljno, dok 25% ispitanika pije 1-3x nedeljno. Primjetan je znaajan rast potronje vonih sokova i vode u toku ljetnih mjeseci.
3.5. Glavni kupci i dobavljai
Nai najvei kupci su trgovaki lanci i supermarketi: Intereks, Konzum, Merkator, Maksi, Tempo, Fis, Best, Moj market i sl. zatim najznaajniji restorani: Integra Banja Luka, McDonalds Banja Luka, erdan Gradika, Restoran Master Banja Luka, Ognjite Banja Luka i drugi. Isto tako imamo sklopljene ugovore sa benzijskim pumpama kao to su: OMV, Nestro Petrol, Krajina Petrol i drugi, te niz manjih samoposluga i prodavnica mjeovite robe irom Bosne i Hercegovine.
Nai dobavljai sa najznaajnijim ueem su vonjaci Agromiks Jablanica Gradika, Sangrija Nevesinjsko Polje, Agroklub Split, Plantae Mari Herceg Novi. Sa dobavljaima smo sklopili dogovre o drugoronoj saradnji i navedeni dobavljai e imati najvee uee u dobavljanju voa koje je osnovni input nae djelatnosti. Vonjaci Agromiks e nam dobavljati kruke (1,05 KM) i jabuke (1,00 KM), Sangrija je dobavlja brusnice (1,23 KM), Agroklub Split je na dobavlja limuna (1,16 KM) i dobavlja narandi su Plantae Mari Herceg Novi (1,18). Vei dio nabavke e se vriti sopstvenim vozilima (kamionima), dok je sa vonjacima Agromiks potpisan ugovor o franko skladitu kupca. Kada se radi o nabavci eera, potpisan je ugovor sa preduzeem Agrogold Bro.
3.6.Konkurencija
Naa konkurencija se moe segmentirati na konkurenciju u proizvodnji vonih sokova i nektara, koja predstavlja direktnu konkurenciju naem preduzeu, isto tako treba uzeti u obzir i preduzea koja se bave proizvodnjom gaziranih sokova, koji isto tako imaju uticaj na potencijal naeg trita. Najvei direktni konkurenti naeg preduzea su Vino upa, Fruktal, Nektar, Jamnica, Fruvita i drugi. Indirektni konkurenti naem preduzeu su: Coca Cola, Pepsi Cola, Bingo i drugi. Kada se konkurencija posmatra na mikro tritu tu je najvee uee Vino upe i Nektara od glavnih konkurenata, dok je od indirektnih konkurenata najuticajnije preduzee Coca Cola. Najvei konkurenti u proizvodnji flairane vode u Bosni i Hercegovini i regionu su: Jana, Bistra, Prolom, Studena, dok kod indirektnih konkurenata najistaknutiji su Jamnica, Vitinka i Knjaz Milo.
3.7. Pozicioniranje na tritu
Nae preduzee se tek osniva s toga za cilj ima vrsto pozicioniranje u regiji kao i uee na podruju irom Bosne i Hercegovine. Preduzee je potpisalo dogovre za saradnju sa svojim kupcima koji su nam pruili povjerenje. Trite vonih sokova u Bosni i Hercegovini najvie zauzimaju pet proizvoaa a to su: Vino upa, Fruktal, Nektar, Jamnica i Fruvita sa zajednikim ueem od 63%, cilj naeg preduzea jeste da se pozicionira na tritu Bosne i Hercegovine, odmah iza vodeih proizvoaa. Najvee uee na tritu obine flairane vode ima Jana koja zauzima 47% ovog trita.
Grafikon 3.1.
Grafikon 3.2.
4. MARKETING
4.1. Koncept marketinga
Nae ciljno trite je podruje banjaluke regije, u uem smislu i podruje Bosne i Hercegovine, odnoosno regiona u irem smislu. Odluili smo se za proizvodnju negaziranih, vonih i 100% prirodnih sokova i flairane vode, iz prostog razloga to smo u 21. vijeku vie nego ikad svijesni koliko je vano hraniti se zdravo, kako bismo uopteno bili zdravi. Dakle, nai proizvodi zadovoljavaju jednu od najbitnijih fiziolokih potreba ljudi, a to je e. Isto tako oni doprinose naem zdravlju kao izvori vitamina i minerala koji su sadrani u vou, a ne sadre dodatne zaslaivae koji bi mogli natetiti naem organizmu. Nae sokove koriste gotovo svi koji ele da ive zdravo, najee su to djeca, omladina u batama kafia i sl. Uopteno zdrav ivot predstavlja jedan opti trend u 21. vijeku koji se eli pratiti, a ujedno ga je teko dostignuti, prema tome i mi smo na proizvod, a samim tim koncept marketinga prilagodili istom. U naem konceptu marketinga nastojali smo da napravimo optimalan omjer zdravlja, kvaliteta, pristupanosti cijene i profitabilnosti naeg preduzea.
4.2. Marketing miks
Proizvod
Nai proizvodi ulaze u iru kategoriju sokova i osjveavajuih pia, pri tome ue definisano moemo govoriti o vonim sokovima i negaziranim osvjeavajuim piima i negaziranim flairanim vodama. Na proizvodni asortiman odnosi se proizvodnju sokova od: jabuke, kruke, narande, limuna, brusnice, multivitaminske sokove i flairanu vodu. Sve ove linije sokova izdiferencirane su zasebnom strukturom ambalae. U naem asortimanu nalaze se family pack (2l pakovanje), normal pack (1l pakovanje), plastic pack (0,5l pakovanje flaica) i junior pack (0,2l pakovanje). Kao to se iz strukture ambalae moe jasno vidjeti, a to je adaptibilnost naih proizvoda na razliite oblike i prilike konzumacije. Vodu prodajemo u ambalaama od 2l, 1l i 0,5l. Family pack linija proizvoda prilagoena je porodinim potrebama, kao i prilikama razliitih proslava. Ova linija proizvoda poznata je jo kao economy pack (ekonomino pakovanje) jer je postignuta vrlo niska cijena po jedinici mjere proizvoda. Junior pack predstavlja specijalnu liniju naih proizvoda u tetra pak ambalai sa zapreminom od 0,2l. Ova linija proizvoda prilagoena je potrebama djece, te prilagoena njihovoj upotrebi i obogaena vitaminima,mineralima i drugim zdravim sastojcima. Diferencijaciju naih proizvoda vrimo iskljuivo primjenom visokih standarda u pogledu kvaliteta i prepoznatljivou 100% prirodnih sokova.
Cijena
Prilikom odreivanja prodajne cijene naih proizvoda u obzir smo uzimali nekoliko vanih kriterija. Kupovna mo potroaa, cijene konkurentskih proizvoda i trokovi poslovanja su prema naem miljenju najvaniji kriteriji prilikom odreivanja prodajne cijene i to iz nekoliko razloga. Kupovna mo potroaa jako je bitna za nau uspjenost na tritu jer previsoka cijena u odnosu na kupovnu mo bi dovela do veoma niske tranje, samim tim i niskim priodom i profitom. Cijena supstituta je isto tako veoma vaan faktor te je na cilj da naa cijene bude konkurentnija od konkurentskih, kako bismo ostvarivali vei obim prodaje, samim tim i vei prihod. Isto tako jako je bitno da u obzir uzmemo i trokove poslovanja i uporedimo sa prethodna dva kriterija kako bismo mogli odrediti profitabilnost naeg poslovanja pri odreenom obimu prodaje. Nau cijenovnu konkurentnost unaprijediemo odobravanjem odreenih koliinskih popusta naim distributerima, kao i povremenim poveanjem pakovanja. Na taj nain nai proizvodi e biti jeftiniji po jedinici proizvoda, ali zbog elastinosti tranje ostvariemo vei profit poveanjem obima prodaje.
Pregled naih sokova po cijenama
Tabela 4.1 u KM
Vrsta soka
Pakovanje
Cijena
Naranda
family pack 2l
3,25
normal pack 1l
1,95
flaica 0,5l
1,15
junior pack 0,2l
0,85
Jabuka
family pack 2l
3,00
normal pack 1l
1,80
junior pack 0,2l
0,80
Kruka
family pack 2l
3,40
normal pack 1l
2,10
junior pack 0,2l
0,90
Limun
flaica 0,5l
3,30
junior pack 0,2l
0,85
Brusnica
family pack 2l
3,25
normal pack 1l
2,00
flaica 0,5l
1,10
junior pack 0,2l
0,75
Multivitamin
family pack 2l
2,95
normal pack 1l
1,85
flaica 0,5l
1,05
junior pack 0,2l
0,65
Izvor: evidencija preduzea
Pregled pakovanja vode po cijenama
Tabela 4.2u KM
Pakovanje 2l
1,75
Pakovanje 1l
1,05
Pakovanje 0,5l
0,60
Izvor: evidencija preduzea
Distribucija
Nai proizvodi ulaze u grupu prehrambenih proizvoda, samim tim ulaze u grupu proizvoda iroke potronje. Samim tim vrsta proizvoda zahtjeva frekventnu strategiju distribucije, to podrazumijeva svakodnevno oprskrbljivanje trita velikim koliinama proizvoda. Ovakav nain distribucije podrazumijeva veliki brzinu obrta, samim tim se odgovarajua profitabilnost moe ostvariti sa niom cijenom. Jedan dio sopstvenih proizvoda distribuiraemo posredstvom sopstvenog distribucionog centra. Pored sopstvenog distribucionog centra nai kanali distribucije odnose se najvie na hipermarkete i supermarkete kakvi su Interex, Tempo, Mercator, Maxi, Best, Moj Supermarket i sl. na koje otpada vie od treine ukupnog prometa. Isto tako znaajni kanali distribucije naih proizvoda su benziske pumpe, male prodavnice mjeovite robe, kiosci, restorani, barovi i slino.
Nai dobavljai su renomirani proizvoai i uvoznici voa u Bosni i Hercegovini i regionu, a to su vonjaci Agromiks Jablanica Gradika, Sangrija Nevesinjsko Polje, Agroklub Split, Plantae Mari Herceg Novi.
Promocija
Poto je nae preduzee novoosnovano, na cilj je kreiranje snanog brenda Plan sokova i flairane vode. Ovaj cilj moemo ostvariti agilnim marketinkim djelovanjem. Sve nae razvojne i promotivne aktivnosti predstavljaemo na naoj zvaninoj veb prezentaciji www.plansokovi.weebly.com. Cilj naeg predstavljanja na tritu jeste diferenciranje naeg brenda po ekolokim i zdravim proizvodima. Promotivni paket nae kompanije ine: reklamni blok na televiziji, promotivni materijali poput kataloga, letaka, olovki, zatim istaknuti osnovni podaci na objektima i transportnim sredstvima zajedno sa logotipom i slino. Isto tako veoma vaan dio promotivne kampanje naeg preduzea jeste organizacija zabavnih programa za maliane, sponzorstvo na sportskim takmienja. Nae reklamne blokove prezentiraemo na RTRS televiziji po cijeni od 200KM po sekundi u obinim terminima i terminima programa za mlade, a u terminima fudbalske lige ampiona 500KM po sekundi. U vidu sponzora i pokrovitelja uestvovaemo na godinjem turniru u malom fudbalu u dvorani Borik, kao pokrovitelj Malih olimpijskih igara republiko sportsko takmienje RS. Pored toga uinak nae propagande pojaaemo putem unajmljivanja honorarnih promotera.
4.3. Marketing plan
Primarni cilj naeg preduzea jeste snano pozicioniranje na mikro podruju naeg trita, odnosno na tritu banjaluke regije, isto tako nastojaemo da ostvarimo znaajnije uee na tritu Bosne i Hercegovine u okviru srednjerone strategije. Samim tim namjeravamo diverzifikaciju naih kanala distribucije i ostvarivanja veeg obima prodaje. Poveanje obima prodaje omogui e nam ostvarivanja niih prosjenih trokova, a samim tim i ostvarivanje konkurentnije cijene, te na taj nain poveati zadovoljstvo naih potroaa. Cilj nam je oformiti snaan brend na tritu vonih sokova i nektara, koji e biti specifian po svom okusu i prepoznatljiv po svojim zdravim sastojcima. elimo da napravimo iskorak u tehnologiji proizvodnje vonih napitaka tako to emo unaprijediti kvalitet i eliminisati nezdrave dodatne eere kao nezdrave i kalorine sastojke. Da bismo to ostvarili neophodno je putem propagande navesti potroae da kupe nae proizvode, kako bismo ostvarili vei obim prodaje i veu akumulaciju koju bismo mogli iskoristiti za unapreenje nae tehnologije i okusa, samim tim i ostvarivanje naih dugoronih ciljeva a to je snano pozicioniranje na tritu i razvoj.
5. MENADMENT
5.1. Eksterna i interna analiza
Na tritu Bosne i Hercegovine postoji veliki broj proizvoaa koji su svoje proizvodne snage usmjerili na proizvodnju i preradu voa i povra, samim time i na proizvodnju sokova. Svjesni injenice da je konkurentnost izmeu preduzea prisutna i da e se, dugorono gledano, jo vie produbljivati, neophodno je da sagledamo u cjelosti nae okruenje. Smatramo da je klju uspjeha naeg preduzea i ,,kamen temeljac u razvoju brenda ,,Plan sokova, upravo razumijevanje okoline u kojoj poslujemo, te vlastitih snaga i slabosti.
Eksterni faktori pored raznih povoljnosti sa sobom donose i brojne prijetnje koje bi mogle predstavljati opasnost za nas kao preduzetnike i ozbiljno ugroziti nae dalje poslovanje. S tim u vezi, pokuaemo iskoristiti postojee anse na najbolji mogui nain. U planu nam je proirivanje djelovanja na vie lokacija, kao i proirenje poslovanja na nova trita u zavisnosti od interesovanja za nae proizvode i u zavisnosti od raspoloivih finansijskih sredstava. Nastojaemo da idemo u korak sa razvojem tehnike i tehnologije uvoenjem inovacija u proizvodni proces. Trenutno na ovom tritu imamo konkurenciju to nas stavlja u oteanu poziciju i smanjuje anse za uspjeh i dalji razvoj. Meutim, ovakva pozicija proizvoaa u savremenim ologopolskim uslovima je prisutna kod veine proizvoaa i ona moe da nam, pored toga to predstavlja prijetnju, donese i korist. Naravno, iskusni preduzetnici znaju pravi nain kako prijetnje pretvoriti u prednosti i upravo tu dolazimo do izraaja. Pratiemo rad nae konkurencije u drugim zemljama i na osnovu njihovih uspjeha i dobrih odluka, ali i pogreaka usmjeravati poslovanje naeg preduzea. Ekonomska kriza od 2007. godine uveliko utie na promjene na tritu. Opte je poznato da njen negativni uticaj sputava razvoj preduzea irom svijeta, samim time i njihovih zemalja. Iz tog razloga, ekonomska kriza moe imati za posljedicu prestanak zainteresovanosti potroaa za potronjom naih proizvoda usljed smanjenja dohotka stanovnitva i ostalih faktora. Takoe, opasnost za poslovanje mogli bi predstavljati i novi zakonski propisi, sua i prirodne nepogode koje mogu da donesu tetu dobavjaima (uzgajivaima voa) reflektuju se direktno na nae poslovanje i uspjenost , ali na sve ovo mi ne moemo uticati jer je to dejstvo vie sile i jedino to moemo uraditi jeste prilagoditi se i oduprijeti u najveoj moguoj mjeri svim vanjskim uticajima iz okruenja.
Interni faktori baziraju se na snagama i slabostima u poslovanju. Nae preduzee proizvodi najkvalitetnije vone sokove od provjerenih uzgajivaa voa. Samouvjerenost naeg preduzea proizilazi iz ve prisutne zainteresovanosti za prirodne sokove. Finansijska situacija je stabilna i gledajui budunost i opstanak naeg preduzea, na dobrom smo putu. Kao to je ve spomenuto, imamo odline izglede da postanemo poznato ime te se trudimo da se to vie predstavljamo potroaima i promoviemo. Posebno se istiemo po kvalitetu naih proizvoda. injenica da voe u na proizvodni proces dospijeva iz vonjaka irom regije govori da je ono svjee i da prilikom transporta nije dugo zadravano u skladitima. ,,Pland.o.o. ini sposoban i kvalitetan struni kadar koji funkcionie kao jedinstvena cjelina, gdje se akcenat stavlja na odnos izmeu cjeline i dijelova. Interni faktori za nas kao poetnike u ovoj djelatnosti mogu obilovati slabostima. Analiza internih faktora preduzea ukazala je na dva mogua problema koja se javljaju u proizvodnom procesu: potronja energije i nastanak vrstog
otpada. Pokazatelji potronje energije mogu ukazivati na prekomjernu i neracionalnu potronju rezultira visokim trokovima. Nastali vrsti otpad, koji se veim dijelom sastoji od ambalanog otpada, u odreenim situacijama mogao bi da prestavlja smetnju u poslovanju zbog odlaganja na deponiju i pored mogunosti za njegovo recikliranje. Ovo su interni faktori na koje moemo uticati i nastojaemo da ne dovedemo do njihovog nastanka. Takoe, smatramo da je potrebna dokvalifikacija radnika i dodatno struno usavravanje kako bi jo vie poboljali kvalitet proizvoda jer nabavkom nove opreme, i zahtjevi koji se postavljaju pred radnu snagu dobijaju na irini. Kako bismo u potpunosti razradili nau misiju, ciljeve i viziju, potrebno je sve snage i slabosti, odnosno anse i opasnosti sagledati objektivno i realno. Potrebno je istai vanost stalnog unapreenja i razvijanja poslovanja jer bez toga je nemogue opstati u savremenom drutvu gdje se neprestano deavaju ekonomske i socijalne promjene.
5.2. SWOT analiza
Reputacija je u dananje vrijeme neto to se mora odravati, tako da smo svjesni uticaja i znaaja eksternih i internih faktora na nae poslovanje. Potrebno je da sve potencijalne slabosti i prijetnje uoimo na vrijeme i damo sve od sebe da ih sprijeimo. Zbog toga smo izvrili poreenje svih naih snaga (S Strenghts), slabosti (W Weaknesses), ansi (O Opportunities), te prijetnji (T Threats).
SNAGE
Povoljnost lokacije preduzea
Svjesnost o znaaju kvaliteta proizvoda
Inovacija u proizvodnom procesu
Upotreba savremene tehnologije
Iskustvo i kvalifikovanost zaposlenih
Stepen iskoritenosti kapaciteta zaposlenih
Promocija
Svijest o znaaju usavravanja zaposlenih
SLABOSTI
Fleksibilnost opreme
Nemogunost usavravanja zaposlenih od strane strunjaka iz preduzea
Nemogunost uvanja proizvoda u skladitima na dui period
ANSE
Mogunost ulaska na nova trita
Oekuje se dolazak novih tehnologija
Poveana svijest potroaa o znaaju prirodnih sokova za zdravlje
Zainteresovanost od strane investitora
PRIJETNJE
Konkurencija
Supstituti
Ekonomska kriza
Poveanje cijene radne snage
Poveanje poreza
5.3. Poslovna strategija
U skladu sa izvrenom eksternom i internom analizom, te SWOT analizom, utvrena je poslovna strategija. Strategija preduzea polazi od pretpostavke da njena primjena treba dovesti do apsolutne trine, menaderske i trokovne sinergije. Drutveno i trino okruenje je turbulentno i preduzee treba da uspostavi balans izmeu eksternih ansi i internih snaga i odlui za koju djelatnost da se opredijeli.
Prethodno istaknute snage emo usmjeriti na osvajanje trita i kreiranje brenda, kao i na ostvarivanje konkurentske prednosti. U zavisnosti od finansijske situacije, planiramo proiriti nae poslovanje otvaranjem novih proizvodnih pogona u drugim regijama i dravama, kako bi rizik od konkurencije sveli na najmanji nivo.
Ulagaemo maksimalne napore i novana sredstva u istraivanje trita i zahtjeva kupaca kako bismo proizvodni ciklus unaprijedili i usavrili proizvode. Preferencije kupaca se mijenjaju, kao i zasienost trita vonim sokovima i iz ovog razloga na sektor marketinga ima zadatak da nas predstavi kao jedinstvene i kvalitetne proizvoae.
5.4. Poslovni ciljevi
Glavni cilj naeg preduzea je ostvarivanje odrivosti organizacije. No, konkretni ciljevi nastali implementacijom preduzetnike ideje predstavljaju:
U periodu od 2 godine poveati trino uee sa 4% na min. 7% uea
Smanjenje emisije tetnih gasova za 10%
Proirenje proizvodne linije ( gazirani sokovi )
Obzbjeivanje dodatnog pakovanja sokova u staklene boce od 1l
Kupovina savremenije maine za punjenje model RXGF 16 16 -6
Zapoljavanje dodatnog radnika za rad na maini RXGF 16 16 -6
Slika 5.1. Maina za punjenje staklenih boca RXGF 16 16 -6
5.5. Organizaciona shema
Preduzee Plan d.o.o. je organizovano po predmetnom principu departmanizacije. Sastoji se iz tri profitna centra. Proizvodnja vonih sokova, punionica vode i distribucioni centar predstavljaju tri poslovne jedinice koje su predmetno i teritorijalno odvojene.
Slika 5.2. organizaciona shema preduzea Plan d.o.o.
Na elu organizacione strukture nalazi se direktor Bojan Kresojevi, koji je ujedno i jedan od vlasnika preduzea. Zadatak direktora je da utvruje strateke ciljeve i razvoje preduzea, te da svojim djelovanjem koordinie i integrie napore zaposlenih. Sektor proizvodnje se sastoji iz tri odvojena centra.
5.6. Struktura menadmenta i zaposlenih
Menaderski tim preduzea Plan d.o.o. sastoji se od 6 menadera koji su rasporeeni u dva organizaciona nivoa. Na elu se nalazi top menader direktor, a njemu su potreeni 5 lanova nieg nivoa menadmenta. To su menaderi raunovodstva, marketinga i tri menadera poslovnih jedinica.
Preduzee Plan zapoljava 149 radnika, od toga je 6 radnika visoke strune spreme, 31 radnik ima srednju strunu spremu, 79 kvalifikovanih i 33 nekvalifikovana radnika. Od 6 radnika visoke strune spreme 4 diplomirana tehnologa i 2 diplomiranih ekonomista.
Struktura menadmenta i zaposlenih preduzea Plan d.o.o.
Tabela 5.1.
Menaderi i zaposleni
Broj izvrilaca po kvalifikacionoj strukturi
Stepen strune spreme
Ukupno
Visoka struna sprema
Srednja struna sprema
Kvalifik.
Nekvalif.
Menadment
6
6
Direktor
1
1
Menader finansija
1
1
Menader marketinga
1
1
Menader proizvodnje sokova
1
1
Menader proizvodnje vode
1
1
Menader distribucionog centra
1
1
Zaposleni
6
30
79
33
149
Zaposleni u finansijama
2
2
Zaposleni u raunovodstvu
1
1
2
Zaposleni u marketingu
1
3
4
Proizvodnja sokova
2
14
62
20
98
Projektovanje
2
2
Nabavka
3
3
Tehnolog
2
2
Proizvodnja sokova i kaa
2
20
8
30
Konzerviranje voa i povra
2
10
8
20
Proizvodnja aseptik i konc. Kaa
4
2
6
punionica tetra pak ambalae
4
23
27
punionica plastine ambalae
4
1
5
Odravanje higijene
3
3
Proizvodnja flairane vode
2
8
16
9
35
Projektovanje
1
1
2
Nabavka
1
1
2
Tehnolog
1
1
Priprema i punjenje PAT ambalae
4
14
7
25
Hemijska i bakterijoloka kontrola
1
2
3
Odravanje higijene
2
2
Distribucioni centar
3
1
4
8
Nabavka
1
1
2
Radnici na kasi
2
2
Radnici u skladitu
3
3
Odravanje higijene
1
1
Ukupno
12
30
79
33
155
Izvor: dokumentacija preduzea
5.7. Terminski plan inplementacije preduzetnikog projekta
Plan inplementacije preduzetnikog projekta odvijae se kroz realizacije aktivnosti ije odvijanje se prikazuje u tabeli:
Tabela 5.2.
Aktivnost
Mjesec
1
2
3
4
5
6
7
8
Jan.
Fab.
Mar.
Apr.
Maj
Jun
Jul
Avg.
Sep.
Okt.
Nov.
Dec.
Legenda:
Aktivnost 1. Prikupiti vlastita sredstva i identifikovati izvore kapitala za nabavljanje dodatnih sredstava.
Aktivnost 2. Izraditi potrebnu dokumentaciju za realizaciju preduzetnikog projekta.
Aktivnost 3. Prikupiti ponude i odabrati najpovoljnijeh ponuaa.
Aktivnost 4.Aktivirati izvore kapitala za ulaganja u stalna sredstva-opremu.
Aktivnost 5. Nabaviti i montirati opremu.
Aktivnost 6. Ugovoriti i nabaviti potrebne materijalne inpute.
Aktivnost 7 . Zaposliti potrebne radnike.
Aktivnost 8. Otpoeti proizvodnju na novim mainama.
6. PRAVNI ASPEKTI
6.1. Institucionalni oblik organizacije
Plan d.o.o. je organizovano na osnovu Odluke o osnivanju drutva sa ogranienom odgovornou. Odluku su donijeli preduzetnici osnivai: Bojan Kresojevi, Sara Pepi, Drako Stanivukovi, Milan Aljeti. Privredno drutvo je registrovano kod Vieg suda u Banjoj Luci 06.01.2013. godine pod brojem U/I-05/13, a sa radom e poeti od decembra 2013. godine.
6.2. Unutranja organizacija
Upravu drutva ini lice koje je imenovano na funkciju top menadera (direktora). Statutom je predvieno da e privredno drutvo biti organizovano po funkcionalnoj organizacijskoj strukturi. Mjeovita organizacijska struktura predvia postojanje tri profitna centra: proizvodnja vonih sokova, punionica vode i distribucioni centar.
6.3. Statut
Statut je najvaniji pravni akt u privrednom drutvu pa on sadri i odreene odredbe iz kojih se izvode drugi pravni akti: odluke i pravilnici. Prema Statutu osnivaki ulog vlasnika iznosi 1.382.000 KM od ega je u novcu 97.000 KM a 1.250.000 KM u stvarima. U dijelu Statuta koji regulie voenje poslova i zastupanje drutva odreeno je da poslovanje drutva vodi uprava drutva.. U osnivakoj Odluci su istaknuti podaci: o vlasniku privrednog drutva; firmi, sjeditu i djelatnosti drutva, osnovnom kapitalu i visini udjela, poveanju i smanjenju osnovnog kapitala; pravima i obavezama lana drutva; nainu izmirivanja trokova osnivanja; imenovanja uprave, zastupanja drutva i registracije; vrijeme na koje se drutvo osniva i zavrne odredbe. Pored Odluke o osnivanju doneen je i Statut drutva u okviru koga su detaljnije razraeni pojedini dijelovi iz Odluke o osnivanju drutva sa ogranienom odgovornou.
6.4. Opti i posebni propisi koji se primjenjuju u vezi sa proizvodom
Preduzee e obavljati poslove iz domena proizvodnje i trgovina. Shodno tome na njegovo poslovanje e imati direktan uticaj zakonski i podzakonski propisi (uredbe, pravilnici, rjeenja, odluke) , propisi koji reguliu poslovanje privrednih subjekata koji obavljaju pomenutu djelatnost doneseni na nivou Republike Srpske, u optinama Banja Luka, Laktai i Mrkonji grad
Vaniji opti propisi koji reguliu pomenutu oblast su:
Zakon o porezu na promet proizvoda i usluga
Zakon o trgovini
Zakon o registraciji poslovnih subjekata u Republici Srpskoj
Zakon o kontroli cijena
Zakon o zatiti potroaa
7. FINANSIJE
7.1. Potrebna ulaganja
Potrebna ulaganja za poetak rada preduzea Plan d.o.o. Banjaluka ogledaju se u ulaganjima u obliku stvari prava i novca i imaju strukturu kao u sljedeoj tabeli:
Pregled potrebnih ulaganja u preduzee Plan d.o.o. Banjaluka
Tabela 7.1. u KM
ELEMENTI
IZNOS
STALNA SREDSTVA
1.693.000,00
I Nematerijalna imovina
11.000,00
Licence
11.000,00
II Osnovna sredstva
1.682.000,00
Zemljite
110.000,00
Graevinski objekti
789.000,00
Postrojenja
655.000,00
Oprema
128.000,00
TEKUA IMOVINA
489.000,00
I Zalihe
392.000,00
Materijal
180.000,00
Roba
212.000,00
III Gotovina i gotovinski ekvivalenti
97.000,00
Poslovni raun
87.000,00
Blagajna
10.000,00
UKUPNO
2.182.000,00
7.2. Izvori finansiranja
Izvori finansiranja su kombinovani, dio koji se odnosi na vlastiti kapitali prikuplja se od etiri suvlasnika u vidu njihovih uloga. Ostatak, koji je manji od 50%, bie prikupljen kreditom od banke. Izvori finansiranja imaju sljedeu strukturu:
Pregled strukture izvora finansiranja prema iznosima
Tabela 7.2.u KM
ELEMENTI
IZNOS
VLASNICI
1.382.000,00
Drako Stanivukovi
533.000,00
Sara Pepi
283.000,00
Bojan Kresojevi
283.000,00
Milan Aljeti
283.000,00
OBAVEZE
800.000,00
I Krediti
800.000,00
UKUPNO
2.182.000,00
7.3. Amortizacioni plan
Preduzee Plan d.o.o. dio sredstava e prikupiti iz kredita koji glasi na 800.000 KM a ima rok dospijea za pet godina od datuma podizanja. Kredit je obraunat po stopi od 8% godinje. Otplata kredita traje od 1.1. 2014. do 1.12. 2018. godine. Obraun kredita vri se po principi jednakih anuiteta i nejednakih otplata, amortizacioni plan prikazan je u sljedeoj tabeli:
Amortizacioni plan preduzea Plan d.o.o. za 60 mjeseci
Tabela 7.3. u KM
Rata
Anuitet
Otplata
Uplata kamate
Stanje kredita
1
16.221,12
10.887,78
5.333,33
789.112,22
2
16.221,12
10.960,37
5.260,75
778.151,85
3
16.221,12
11.033,44
5.187,68
767.118,41
4
16.221,12
11.106,99
5.114,12
756.011,42
5
16.221,12
11.181,04
5.040,08
744.830,38
6
16.221,12
11.255,58
4.965,54
733.574,80
7
16.221,12
11.330,62
4.890,50
722.244,19
8
16.221,12
11.406,15
4.814,96
710.838,03
9
16.221,12
11.482,20
4.738,92
699.355,84
10
16.221,12
11.558,74
4.662,37
687.797,09
11
16.221,12
11.635,80
4.585,31
676.161,29
12
16.221,12
11.713,37
4.507,74
664.447,92
13
16.221,12
11.791,46
4.429,65
652.656,46
14
16.221,12
11.870,07
4.351,04
640.786,38
15
16.221,12
11.949,21
4.271,91
628.837,18
16
16.221,12
12.028,87
4.192,25
616.808,31
17
16.221,12
12.109,06
4.112,06
604.699,25
18
16.221,12
12.189,79
4.031,33
592.509,46
19
16.221,12
12.271,05
3.950,06
580.238,41
20
16.221,12
12.352,86
3.868,26
567.885,55
21
16.221,12
12.435,21
3.785,90
555.450,34
22
16.221,12
12.518,11
3.703,00
542.932,23
23
16.221,12
12.601,57
3.619,55
530.330,66
24
16.221,12
12.685,58
3.535,54
517.645,08
25
16.221,12
12.770,15
3.450,97
504.874,93
26
16.221,12
12.855,28
3.365,83
492.019,65
27
16.221,12
12.940,98
3.280,13
479.078,67
28
16.221,12
13.027,26
3.193,86
466.051,41
29
16.221,12
13.114,11
3.107,01
452.937,30
30
16.221,12
13.201,53
3.019,58
439.735,77
Rata
Anuitet
Otplata
Uplata kamate
Stanje kredita
31
16.221,12
13.289,54
2.931,57
426.446,22
32
16.221,12
13.378,14
2.842,97
413.068,08
33
16.221,12
13.467,33
2.753,79
399.600,76
34
16.221,12
13.557,11
2.664,01
386.043,65
35
16.221,12
13.647,49
2.573,62
372.396,15
36
16.221,12
13.738,47
2.482,64
358.657,68
37
16.221,12
13.830,06
2.391,05
344.827,62
38
16.221,12
13.922,26
2.298,85
330.905,35
39
16.221,12
14.015,08
2.206,04
316.890,27
40
16.221,12
14.108,51
2.112,60
302.781,76
41
16.221,12
14.202,57
2.018,55
288.579,19
42
16.221,12
14.297,25
1.923,86
274.281,93
43
16.221,12
14.392,57
1.828,55
259.889,36
44
16.221,12
14.488,52
1.732,60
245.400,84
45
16.221,12
14.585,11
1.636,01
230.815,73
46
16.221,12
14.682,34
1.538,77
216.133,39
47
16.221,12
14.780,23
1.440,89
201.353,16
48
16.221,12
14.878,76
1.342,35
186.474,40
49
16.221,12
14.977,95
1.243,16
171.496,45
50
16.221,12
15.077,81
1.143,31
156.418,65
51
16.221,12
15.178,32
1.042,79
141.240,32
52
16.221,12
15.279,51
941,6
125.960,81
53
16.221,12
15.381,38
839,74
110.579,43
54
16.221,12
15.483,92
737,2
95.095,51
55
16.221,12
15.587,15
633,97
79.508,37
56
16.221,12
15.691,06
530,06
63.817,31
57
16.221,12
15.795,67
425,45
48.021,64
58
16.221,12
15.900,97
320,14
32.120,67
59
16.221,12
16.006,98
214,14
16.113,69
60
16.221,12
16.113,69
107,42
0
7.4. Projekcija plana prodaje
Projekcija plana prodaje izvrena je sa ciljem da se prui realna osnova za povjerenje kreditora. Plan prodaje projektovan je za sve proizvode preduzea Plan d.o.o. prema cijeni, koliini i vrijednosti za tri godine.
Plan prodaje za prvu polovinu 2014. godine
Tabela 7.4.
Proizvod
Pak.
Cena
Januar
Februar
Mart
April
Maj
Jun
Ukupno Koliina
Ukupno vrijednost
Naranda
2l
3,25
9300
5200
5310
5690
7360
7500
40360
131170,00
1l
1,95
11200
10600
12050
12600
13580
14800
74830
145918,50
0,5l
1,15
13240
13560
14090
14160
16800
17860
89710
103166,50
0,2l
0,85
8500
8650
8730
9250
10650
10990
56770
48254,50
Jabuka
2l
3,00
8950
6200
6150
7170
7890
8560
44920
134760,00
1l
1,80
12040
10600
13050
12600
13500
14800
76590
137862,00
0,2l
0,80
8500
8650
8730
9250
10650
10990
56770
45416,00
Kruka
2l
3,40
9300
5200
5310
5600
7360
7500
40270
136918,00
1l
2,10
12880
12190
13858
14490
15617
17020
86055
180714,45
0,2l
0,90
8500
8650
8730
9250
10650
10990
56770
51093,00
Lim- un
0,5l
1,30
13240
13560
14090
14160
15830
17830
88710
115323,00
0,2l
0,85
8590
8650
8730
9250
10630
10990
56840
48314,00
Brusnica
2l
3,25
9390
5200
5310
5630
7960
7500
40990
133217,50
1l
2,00
12544
11872
13496
14112
15210
16576
83810
167619,20
0,5l
1,10
13240
13530
14090
14160
16800
17890
89710
98681,00
0,2l
0,75
8530
8650
8730
9250
10650
10990
56800
42600,00
Multi- vitamin
2l
2,95
9450
5200
5310
5600
7360
7550
40470
119386,50
1l
1,85
11900
10600
12050
12600
13500
14800
75450
139582,50
0,5l
1,05
13740
13560
14090
14160
16800
17890
90240
94752,00
0,2l
0,65
9450
9600
9680
10200
11600
11940
62470
40605,50
Voda
2l
1,75
1702
1794
2174
2392
2634
3197
13892
24311,00
1l
1,05
1480
1560
1890
2080
2290
2780
12080
12684,00
0,5l
0,60
2890
3290
3450
3780
4380
4980
22770
13662,00
UKUPNO
1.357.276
2.166.011,15
Plan prodaje za drugu polovinu 2014. godine
Tabela 7.5.
Proizvod
pak.
Cena
Jul
Avgust
Septembar
Oktobar
Novembar
Decembar
Ukupno koliina
Ukupno vrijednost
Naranda
2l
3,25
7700
7050
6200
5200
4900
7400
38450,00
124962,50
1l
1,95
15600
14500
13900
12080
10500
9800
76380,00
148941,00
0,5l
1,15
19560
18700
17560
15600
14980
12090
98490,00
113263,50
0,2l
0,85
11010
10850
10020
8900
8690
8190
57660,00
49011,00
Jabuka
2l
3,00
8990
8610
7450
6980
6180
4990
43200,00
129600,00
1l
1,80
15600
14500
13100
12080
12500
9800
77580,00
139644,00
0,2l
0,80
11080
10850
10020
8910
8690
8190
57740,00
46192,00
Kruka
2l
3,40
7700
7050
6200
5200
4910
7400
38460,00
130764,00
1l
2,10
17940
16675
15985
13892
12075
11270
87837,00
184457,70
0,2l
0,90
11080
10850
10020
8900
8670
8190
57710,00
51939,00
Lim- un
0,5l
1,30
19560
18700
17560
15600
14940
12090
98450,00
127985,00
0,2l
0,85
11080
10850
10020
8900
8690
8190
57730,00
49070,50
Brusnica
2l
3,25
7700
7050
6200
5200
4950
7400
38500,00
125125,00
1l
2,00
17472
16240
15568
13530
11760
10976
85545,00
171091,20
0,5l
1,10
19580
18700
17560
15600
14980
12090
98510,00
108361,00
0,2l
0,75
11080
10890
10020
8900
8690
8190
57770,00
43327,50
Multi- vitamin
2l
2,95
7700
7050
6290
5200
4940
7400
38580,00
113811,00
1l
1,85
15600
14500
13900
12980
10500
9800
77280,00
142968,00
0,5l
1,05
19560
18700
17560
15600
14990
12090
98500,00
103425,00
0,2l
0,65
11960
11800
10970
9850
9640
9140
63360,00
41184,00
Voda
2l
1,75
3554
2967
2864
2542
2151
1472
15548,00
27209,00
1l
1,05
3090
2580
2490
2210
1870
1280
13520,00
14196,00
0,5l
0,60
5180
5120
4650
4290
3400
2500
25140,00
15084,00
UKUPNO
1.401.940
2.201.611,9
Plan prodaje za prvu polovinu 2015. godine
Tabela 7.6.
Proizvod
Pak.
Cena
Januar
Februar
Mart
April
Maj
Jun
Ukupno Koliina
Ukupno Vrijednost
Naranda
2l
3,30
10250
6150
6260
6640
8310
8450
46060
151998
1l
1,95
12150
11550
13000
13550
14530
15750
80530
157034
0,5l
1,25
14190
14510
15040
15110
17750
18810
95410
119263
0,2l
0,90
9450
9600
9680
10200
11600
11940
62470
56223
Jabuka
2l
3,00
9900
7150
7100
8120
8840
9510
50620
151860
1l
1,85
12642
11130
13703
13230
14175
15540
80420
148776
0,2l
0,80
8925
9083
9167
9713
11183
11540
59609
47687
Kruka
2l
3,45
9765
5460
5576
5880
7728
7875
42284
145878
1l
2,10
13524
12800
14550
15215
16398
17871
90357
189750
0,2l
0,95
8925
9083
9167
9713
11183
11540
59609
56628
Lim- un
0,5l
1,40
13902
14238
14795
14868
16622
18722
93146
130404
0,2l
0,95
9020
9083
9167
9713
11162
11540
59682
56698
Brusnica
2l
3,25
9860
5460
5576
5912
8358
7875
43040
139878
1l
2,10
13171
12466
14171
14818
15970
17405
88000
184800
0,5l
1,10
13902
14207
14795
14868
17640
18785
94196
103615
0,2l
0,75
8957
9083
9167
9713
11183
11540
59640
44730
Multi- vitamin
2l
2,95
9923
5460
5576
5880
7728
7928
42494
125356
1l
1,85
12495
11130
12653
13230
14175
15540
79223
146562
0,5l
1,15
14427
14238
14795
14868
17640
18785
94752
108965
0,2l
0,75
9923
10080
10164
10710
12180
12537
65594
49195
Voda
2l
1,75
1787
1884
2282
2512
2765
3357
14587
25527
1l
1,05
1554
1638
1985
2184
2405
2919
12684
13318
0,5l
0,65
3035
3455
3623
3969
4599
5229
23909
15541
UKUPNO
1.438.310
2.369.684
Plan prodaje za drugu polovinu 2015. godine
Tabela 7.7.
Proizvod
Pak.
Cena
Jul
Avgust
Septembar
Oktobar
Novembar
Decembar
Ukupno koliina
Ukupno vrijednost
Naranda
2l
3,30
8650
8000
7150
6150
5850
8350
44150
145695,00
1l
1,95
16550
15450
14850
13030
11450
10750
82080
160056,00
0,5l
1,25
20510
19650
18510
16550
15930
13040
104190
130237,50
0,2l
0,90
11960
11800
10970
9850
9640
9140
63360
57024,00
Jabuka
2l
3,00
9940
9560
8400
7930
7130
5940
48900
146700,00
1l
1,85
16380
15225
13755
12684
13125
10290
81459
150699,15
0,2l
0,80
11634
11393
10521
9356
9125
8600
60627
48501,60
Kruka
2l
3,45
8085
7403
6510
5460
5156
7770
40383
139321,35
1l
2,10
18837
17509
16784
14587
12679
11834
92229
193680,59
0,2l
0,95
11634
11393
10521
9345
9104
8600
60596
57565,73
Lim- un
0,5l
1,40
20538
19635
18438
16380
15687
12695
103373
144721,50
0,2l
0,95
11634
11393
10521
9345
9125
8600
60617
57585,68
Brusnica
2l
3,25
8085
7403
6510
5460
5198
7770
40425
131381,25
1l
2,10
18346
17052
16346
14206
12348
11525
89823
188628,05
0,5l
1,10
20559
19635
18438
16380
15729
12695
103436
113779,05
0,2l
0,75
11634
11435
10521
9345
9125
8600
60659
45493,88
Multi- vitamin
2l
2,95
8085
7403
6605
5460
5187
7770
40509
119501,55
1l
1,85
16380
15225
14595
13629
11025
10290
81144
150116,40
0,5l
1,15
20538
19635
18438
16380
15740
12695
103425
118938,75
0,2l
0,75
12558
12390
11519
10343
10122
9597
66528
49896,00
Voda
2l
1,75
3731
3115
3007
2669
2258
1546
16325
28569,45
1l
1,05
3245
2709
2615
2321
1964
1344
14196
14905,80
0,5l
0,65
5439
5376
4883
4505
3570
2625
26397
17158,05
1.484.829
2.410.156,31
Plan prodaje za prvu polovinu 2016. godine
Tabela 7.8.
Proizvod
Pak.
Cena
Januar
Februar
Mart
April
Maj
Jun
Ukupno Koliina
Ukupno Vrijednost
Naranda
2l
3,35
9300
5200
5310
5690
7360
7500
40360
135206
1l
2,00
14000
13400
14850
15400
16380
17600
91630
183260
0,5l
1,35
16240
16560
17090
17160
19800
20860
107710
145409
0,2l
0,90
8500
8650
8730
9250
10650
10990
56770
51093
Jabuka
2l
3,05
8950
6200
6150
7170
7890
8560
44920
137006
1l
1,90
12040
10600
13050
12600
13500
14800
76590
145521
0,2l
0,80
8500
8650
8730
9250
10650
10990
56770
45416
Kruka
2l
3,55
9300
5200
5310
5600
7360
7500
40270
142959
1l
2,10
12880
12190
13858
14490
15617
17020
86055
180714
0,2l
0,95
8500
8650
8730
9250
10650
10990
56770
53932
Lim- un
0,5l
1,45
13240
13560
14090
14160
15830
17830
88710
128630
0,2l
0,95
8590
8650
8730
9250
10630
10990
56840
53998
Brusnica
2l
3,35
9390
5200
5310
5630
7960
7500
40990
137317
1l
2,15
12544
11872
13496
14112
15210
16576
83810
180191
0,5l
1,20
13240
13530
14090
14160
16800
17890
89710
107652
0,2l
0,85
8530
8650
8730
9250
10650
10990
56800
48280
Multi- vitamin
2l
3,05
9450
5200
5310
5600
7360
7550
40470
123434
1l
1,85
11900
10600
12050
12600
13500
14800
75450
139583
0,5l
1,30
13740
13560
14090
14160
16800
17890
90240
117312
0,2l
0,90
9450
9600
9680
10200
11600
11940
62470
56223
Voda
2l
1,75
1702
1794
2174
2392
2634
3197
13892
24311
1l
1,05
1480
1560
1890
2080
2290
2780
12080
12684
0,5l
0,65
2890
3290
3450
3780
4380
4980
22770
14801
UKUPNO
1.392.076
2.364.928
Plan prodaje za drugu polovinu 2016. godine
Tabela 7.9.
Proizvod
Pak.
Cena
Jul
Avgust
Septembar
Oktobar
Novembar
Decembar
Ukupno koliina
Ukupno vrijednost
Naranda
2l
3,35
7700
7050
6200
5200
4900
7400
38450
128807,50
1l
2,00
18400
17300
16700
14880
13300
12600
93180
186360,00
0,5l
1,35
22560
21700
20560
18600
17980
15090
116490
157261,50
0,2l
0,90
11010
10850
10020
8900
8690
8190
57660
51894,00
Jabuka
2l
3,05
8990
8610
7450
6980
6180
4990
43200
131760,00
1l
1,90
15600
14500
13100
12080
12500
9800
77580
147402,00
0,2l
0,80
11080
10850
10020
8910
8690
8190
57740
46192,00
Kruka
2l
3,55
7700
7050
6200
5200
4910
7400
38460
136533,00
1l
2,10
17940
16675
15985
13892
12075
11270
87837
184457,70
0,2l
0,95
11080
10850
10020
8900
8670
8190
57710
54824,50
Lim- un
0,5l
1,45
19560
18700
17560
15600
14940
12090
98450
142752,50
0,2l
0,95
11080
10850
10020
8900
8690
8190
57730
54843,50
Brusnica
2l
3,35
7700
7050
6200
5200
4950
7400
38500
128975,00
1l
2,15
17472
16240
15568
13530
11760
10976
85546
183923,04
0,5l
1,20
19580
18700
17560
15600
14980
12090
98510
118212,00
0,2l
0,85
11080
10890
10020
8900
8690
8190
57770
49104,50
Multi- vitamin
2l
3,05
7700
7050
6290
5200
4940
7400
38580
117669,00
1l
1,85
15600
14500
13900
12980
10500
9800
77280
142968,00
0,5l
1,30
19560
18700
17560
15600
14990
12090
98500
128050,00
0,2l
0,90
11960
11800
10970
9850
9640
9140
63360
57024,00
Voda
2l
1,75
3554
2967
2864
2542
2151
1472
15548
27209,00
1l
1,05
3090
2580
2490
2210
1870
1280
13520
14196,00
0,5l
0,65
5180
5120
4650
4290
3400
2500
25140
16341,00
UKUPNO
1.436.741
2.406.759,74
7.5. Plan izdataka
Pregled godinjih izdataka po godinama
Tabela 7.10u KM
ELEMENTI
IZNOS
2014.
2015.
2016.
Trokovi poslovanja
56.820,00
61.820,00
72.320,00
Materijalni trokovi i amortizacija
830.250,00
835.250,00
845.750,00
Trokovi sirovina i materijala
895.250,00
900.250,00
910.750,00
Trokovi energije
189.540,00
194.540,00
205.040,00
Trokovi rezervnih dijelova
76.850,00
81.850,00
92.350,00
Trokovi sitnog inventara
28.930,00
33.930,00
44.430,00
Amortizacija
157.200,00
141.480,00
127.332,00
Trokovi zaposlenih
1.854.720,00
1.947.456,00
1.997.956,00
Trokovi usluga
49.600,00
49.600,00
49.600,00
Trokovi finansiranja
59.101,30
47.850,55
35.665,98
UKUPNO
4.198.261,30
4.294.026,55
4.381.193,98
7.6. Bilans uspjeha
Bilans stanja preduzea Plan d.o.o.
Tabela 7.12.u KM
ELEMENT
IZNOS
2014.
2015.
2016.
A. PRIHODI
4.408.923,80
4.801.740,35
4.803.687,83
I Poslovni prihodi
4.403.223,80
4.779.840,35
4.771.687,83
Prihodi od prodaje
4.403.223,80
4.779.840,35
4.771.687,83
II Finansijski prihodi
2.500,00
13.000,00
19.000,00
IIIOstali prihodi
3.200,00
8.900,00
13.000,00
B. RASHODI
4.243.261,30
4.640.526,55
4.631.741,98
I Poslovni rashodi
4.139.160,00
4.553.076,00
4.553.076,00
Trokovi poslovanja
56.820,00
62.502,00
68.752,20
Materijalni trokovi
830.250,00
913.275,00
1.004.602,50
Trokovi sirovina imaterijala
895.250,00
984.775,00
1.083.252,50
Trokovi energije
189.540,00
208.494,00
229.343,40
Trokovi rezervnih dijelova
76.850,00
84.535,00
92.988,50
Trokovi sitnog inventara
28.930,00
31.823,00
35.005,30
Amortizacija
157.200,00
172.920,00
190.212,00
Trokovi zaposlenih
1.854.720,00
2.040.192,00
2.040.432,00
Trokovi usluga
49.600,00
54.560,00
60.016,00
II Finansijski rashodi
59.101,30
47.850,55
35.665,98
III Ostali rashodi
45.000,00
39.600,00
43.000,00
Bruto dobit
165.662,50
161.213,80
171.945,85
Porez na dobit
16.566,25
16.121,38
17.194,58
Neto dobit
149.096,25
145.092,42
154.751,26
7.7. Izvjetaj o novanim tokovima gotovine
Elementi
2014.
2015.
2016.
I PRIMICI (1+2+3+4)
4.408.923,80
4.801.740,35
4.803.687,83
1. Prihodi od prodaje
4.403.223,80
4.779.840,35
4.771.687,83
2. Izvori finansiranja
2.182.000,00
2.201.447,92
2.118.895,40
2.1. Vlastita sredstva
1.382.000,00
1.462.000,00
1.536.000,00
2.2. Krediti
800.000,00
664.447,92
517.645,08
3. Finansijski prihodi
2.500,00
13.000,00
19.000,00
4. Ostali prihodi
3.200,00
8.900,00
13.000,00
II IZDACI (5+6+7+8+9+10+11)
4.243.261,30
4.640.526,55
4.631.741,98
5. Ulaganja u stalna srestva
1.693.000,00
1.553.800,00
1.416.320,00
6. Ulaganja u tekua sredstva
489.000,00
647.647,92
702.575,40
7. Trokovi poslovanja
56.820,00
62.502,00
68.752,20
7.1. Materijalni trokovi i amortizacija
830.250,00
913.275,00
1.004.602,50
7.1.1. Trokovi sirovina i materijala
895.250,00
984.775,00
1.083.252,50
7.1.2. Trokovi energije
189.540,00
208.494,00
229.343,40
7.1.3. Trokovi rezervnih dijelova
76.850,00
84.535,00
92.988,50
7.1.4. Trokovi sitnog inventara
28.930,00
31.823,00
35.005,30
7.2. Amortizacija
157.200,00
172.920,00
190.212,00
8. Trokovi zaposlenih
1.854.720,00
2.040.192,00
2.040.432,00
9.Trokovi usluga
49.600,00
54.560,00
60.016,00
10. Trokovi finansiranja
59.101,30
47.850,55
35.665,98
11. Vanredni rashodi
45.000,00
39.600,00
43.000,00
Bruto obrt
165.662,50
165.662,50
165.662,50
161.213,80
171.945,85
Porez na dobit
16.566,25
16.121,38
17.194,58
Neto obrt (neto dobit)
149.056,96
149.052,92
154.751,26
Tabela 7.13. u KM
Poetna gotovina
97.000,00
45.507,92
60.000,00
Gotovinski saldo prije kredita
87.300,00
63.711,09
54.000,00
Iznos otplate zajma
59.101,30
47.850,55
35.665,98
Krajnji gotovinski saldo
28.198,70
15.860,54
18.334,02
Krajnji kreditni saldo
664.447,92
517.645,08
358.657,68
7.7. Ocjena trine rentabilnosti
Vrijednosti pokazatelja uspjenosti oslovanja preduzea
Tabela 7.14.
POKAZATELJ
VRIJEDNOST POKAZATELJA
2014.
2015.
2016.
Povrat na aktivu
6,83%
6,65%
7,09%
Povrat na kapital
10,79%
10,50%
11,20%
Neto profitna mara
3,39%
3,04%
3,24%
Vijek povratka uloenih sred.
(u godinama)
14,63
15,04
14,10
Najznaajniji pokazatelj rentabilnosti poslovanja preduzea jeste povrat na aktivu (engl. Return On Assets ROA). Ovaj pokazatelj se dobije odnosom neto dobiti sa ukupnom vrijednosti sredstava, odnosno aktive. Koritenje ovog pokazatelja je pogodno jer se moe porediti sa pasivnom kamatnom stopom koja predstavlja oportunitetni troak poslovanja preduzea, tj. ulaganja vlasnika u preduzee. Prosjena pasivna kamatna stopa u Bosni i Hercegovini iznosi 3,60% pa se vrijednosti ovog pokazatelja iz tabele mogu ocjeniti relativno visokim s obzirom na prosjenu rentabilnost u ovoj brani koja iznosi 4,8%.
Povrat na kapital predstavlja odnos dobiti i vlastitog kapitala, a neto profitna mara se dobije odnosom izmeu profita i prihoda od prodaje.
Vijek povrata na uloena sredstva se dobije recipronom vrijednou pokazatelja ROA. Vrijednosti od ovog pokazatelja od 10-15 godina ocjenjuju se kao srednje rentabilnim.
7.8. Ocjena drutvene rentabilnosti
Preduzee Plan d.o.o. se bavi proizvodnjom 100% vonih sokova i punjenjem iste flairane vode, te kao takvo nastoji da potakne svijest potroaa o znaaju zdravog ivota. Samim tim i sami se osjeamo odgovornim da preduzmemo sve mjere kako bismo zatitili prirodnu sredinu. Mjere koje smo poduzeli u smislu zatite ivotne sredine su: Pridravanje svjetskih standarda o kvalitetu ambalau, regulaciji otpadnih voda i materijala, uvoenjem tehnologije koja je opremljena filterima za preiavanje.
Isto tako bitan aspekt naeg poslovanje je zapoljavanje 149 radnika u okruenju gdje smo smjeteni. Stabilnost naeg poslovanja u ovom trenutku prilino je velika s obzirmo da je stopa uea sopstvenog kapitala 63%.
7.9. Procjena rizika
Analizom planskih premisa doli smo do zakljuka da u kraoj budunosti ne postoje predvidivi rizici za nau strategiju i branu poslovanja. S obzirom da poslujemo u stabilnoj brani koja ulazi u krug egzistencijalnih potreba. Kao i injenica da smo se odluili za zelenu strategiju kojom smo orjentisani ka zatiti ivotne sredine i zatite zdravlja potroaa naih proizvoda. Sve ove injenice ukazuju da postoji tendencija naeg potencijalnog uea i rasta.
8. RAST I RAZVOJ PREDUZEA
8.1. Pravci rasta
U savremenim uslovima u kojima je sve izraajnija borba preduzea za opstanak neophodna je diversifikacija proizvodnog i prodajnog asortimana. Upravo iz tog razloga, odluili smo se za vertikalnu diversifikaciju kao dobitnog pravca rasta naeg preduzea. Planiramo proizvodni proces proiriti proizvodnjom novih proizvoda: ,,Gaziranih sokova Plan ime emo upotpuniti nau ponudu i obezbijediti vee trino uee. Gazirani sokovi e biti proizvedeni na drugaijem proizvodnom procesu od proizvodnje prirodnih sokova. Nove tehnologije zahtijevaju nove