01 Sola Prilog Mogucoj Definiciji Muzeologije

8/9/2019 01 Sola Prilog Mogucoj Definiciji Muzeologije

http://slidepdf.com/reader/full/01-sola-prilog-mogucoj-definiciji-muzeologije 1/3

- narodne i

m e đ u n a r o d n e

organIza-

cije;

-

m u z e j s k ~

politika i zakonodavstvo;

.,.- teorija akvizicije;

- muzeologija i kulturni identitet;

- m u z e o l o ~ k a · e t i k a

Kulturna organizacIJa:

- uvod u kulturnu povijest;

- f ilozof ija kul ture;

- povijest umjetnosti;

- metode znanstvenog_ ada.

Komunikacija:

nastava i muzeji;

....;. .oblikovanje d i d a k t i č k i h izložbi;

- analiza publike;

- stumj vrednova·nja.

Registracija (teo"rlja '1

r a k t i č n i

rad):

- metode r u č n e i automatizirane re -

-

~ š t r a · C i J e

.

Konzervacija (teorija

I p r a k t i č n i rad :

- principi I uvjeti zaŠtite;

- kQntrQI.a svjetla i klimatskih uvjeta;

-

materijalii

-kemija;

:":":"istr'aživanje i etika.

..

.

. " . . . .

i)eslgn (teorija I. r a k t i č n i rad):

" IHožbeni design;

....;;

. dvo'dimenzionalni i trodimEmzio'nal

nj 'design;

- . tehnike proizvodnje i instalacije.

Mediji (leQrija I p r a k t i č n i

rad):

- fotografija; .

- proizvodnja I ·prlprema audiovizuel-

nih priredbi prezentacija: "

Prijevod s'ongleskdg:

Mi"clieline' P o p o v i ć

ABSTRACT

The Relnwardl Academy' and

museology

P

yan Me.nsch .

-

, , ,

-

.

..

The

Relnwardt A c a d e ~ y , r o u n d e d

in 1976

ln Lelden, ln the Netherlands, ls I higher

vocational training center for

museotogy

and applied sciences ln the museum field.

The

major

objective of the AC'sdemy ls to

prepare

Us

students for

careers in

mu

seums

and r e ~ a t e d cu ltural institutions.

With

200

full·time

students

and some

24

staff,

the

Academy is probably

the

largest

museum training center ln the world.

The c ~ e m y offers

two

neparate courses :

a three '

year

'

course in

museology presen

ted

ln

the

Dutch language, and a one-year

postgraduate

course

for

fo reign studen ts,

taught in

English.

In addition

the

Academy

organizes

shon speCialist

cou

rses ln

co

operation with

the

Dutch Museums Asso·

clatlon.

The Academy has also taken up the chal

lenge lo funelon as a

focal

point in

the

promoting and develop ing of museolog ica l

thinking

and

acting)

ln the Netherlands.

Adopting

new

tendencies ln m u s e o ~ o g y

the

Ae

l

nward

Academy

is

working with t

he

following definition: ~ M u s e o l o g y encom

passes

the

tomplele

gamut

of

theory and

practice concerning preservation, res earch

and communication of material

ev

idence

01

man

and his env ironment ...

The Aeinwardl Academy functions as an

educational Inst itution, a referal

centre

,

and, Irough its

workshops and

laborato·

ries, as a polygon lor training in practical

disciplines. With

such

a program,

the

Aca

demy

educates an Independent and well

-trained museum personnel.

•

Prilog m o g u ć o j definiciji

muzeologije

Tomislav ola

Muze;ski dokumentac/oni cenfar,

Zagreb

Postoji samo jedan stav koji smatram

nepritivatljivim .

a

to su· -ml§ljenJa po

okojima

djelatnost muzeja ne treba teo

rijski os·

nov_

To' su r i j e č i iz jednog

od

priloga pos

ljetnog broja MuWoP-a » Museum

Working Papers« ; prilog J . Beneša.

eSSR). Stavljam Ih na p o č e t a k ovog

priloga raspravi o prirodi i stanju mu

zeologije

jer

jasno ·ustanovljuju p o t r e ~

bu -·za

-,

muzeologijom i ujedno poka

zuju do koje je mjere muzeologija

otvoren problem. Oba

z a k l j u č k a

su is

tinita i imaju dalekosežne posljed ice.

Ne u m a n j u j u ć i napore uredništva

MuWoP-a (nego baš naprotiv). brojan

odaziv

t e o r e t i č a r a

koji

su

dali svoje

priloge smatram ugodnim i z n e n a đ e -

njem. Ta č i n j e n i c a govori najviše upra:

vo o potrebi k o n a č n e definicije muzeo

log ije i ustanovljavanja njenog statusa.

No. broj

r a z l i č i t i h

mišljenja koja se

mogu svrstati uglavnom u tri katego

rije odnosa prema problemu (od ne·

gaclje postojanja do proglašavanja

p r a k t i č n i m radom i tvrdnje da se radi

o nauci) indikativan je i zbog toga što,

bez obzira na sadržaj razmišljanja , da

je na znanje da smo od rješenja još

daleko. Osim, dakle, n e u s k l a đ e n o s t

mišljenja (ja bih rekao još i neuskla

đ e n o g

razmliljanja) postoji

o č i t a

njenica da i m e đ u relativno bliskim

stavovima ne postoji izrazit z a j e d n i č k i

imenitelj kao osnov

za

stvaranje kom-

paktnog teorijskog sistema. Postoji

dakle nesklad i nesrazmjer I z m e đ u

spremnog i brOjnog odaziva i rezul

tata tog

z a j e d n i č k o g

napora. Nešto je

o č i t o

krivo i, mislim,

n e ć e m o

biti da

leko od Istine, ako ustvrdimo kako ni

pretpostavke niti ciljevi sudionika raS

prave nisu isti. Ponekad upravo do te

mjere da dosta govorimo o

r a z l i č i t i m

stvarima. Kao i nauka vje re nekad, ako

dozvolite tako slobodne usporedbe,

muzeologija se danas nalazi na stup

nju prOroka : izvjesno je tek da se

negdje u b u d u ć n o s t i p o j e d i n a č n a svje

d o č a n s t v a

lnalavljenja

amalgamira i

u kompaktan sistem koji

biti mo

g u Ć e na isti

n a č i n n a u č a v a t i

svagdje u

svijetu .

Tematsko kanaliziranje rasprave, kako

Je

to u č i n j e n o u dva protekla broja

MuWoP-

a,

dobrodošlo je jer samo po

sebi predstavlja upotrebljivu

i,

treba li

r e Ć i ,

potrebnu tezu kojoj je naravno

m o g u ć e

i oponirati . Dosadašnja ras

prava pokazuje da se, bez obzira kako

usmjereni, autori trude unutar stalno

prisutnog središnjeg problema, tj . sa

me definicijj;l. Problem interdisciplinar

nosti u smislu dileme da li je muzeo

logija Interdisciplinarna lli nije - mis

lim i ne postoji. kao što su. uostalom.

v e ć i rekli neki autori. Jasno je da

mora biti. Razmišljanja nekih autora

svela su se

stoga na p o k u ~ a j lociranja

~ p r a v o tih relevantnih n a u č n i h disci

plina

I

nauka na

č i j e m

se preSjecištu

može u.stanoviti autonomno p o d r u č j e

muzeologije. Nisam imao dojam da je

ijedan

od

autora iscrpio listu I t o č n o

ustanovio to p o d r u č j e Možda se ono.

da postavimo dvije pretpostavke koje

se n a m e ć u same od sebe, doista ne

može odrediti , a možda

to o d r e đ i v a -

nje iz nekog razloga u o p ć e nije po

trebno. Možda je jedan od

m o g u ć i h

z a k l j u č a k a sadašnjeg stanja muzeolo

gije (kako je pokazala rasprava u

MuWoP-uj da se sve ' navedene teme

mogu smatrati ..prilozima

za

definiciju

muzeoloqije

.

. Onima koji su ' na pro

blematici muzeOlogije proveli

z n a č a j -

no vrijeme I kOji

,.

priro'dno,

žele bar

najosnovnije probleme,:«..ostaviti ' iza se

be (ier definicije

m U Z E ' o l o g l j e v e ć

po

stoje u

e n c i k o p e d i j a 1 T l l l )

č i n i f se

takvo v r a ć a n j e p o č e t n a pitanja i

nepotrebnlm- I neozl)iljnim, a --možda

č a k I n e p o ~ t i v a n j e m w e ć uloženog tru

da. U p o z o r i o

d a : " " . b i

to

bilo

posve

krivo zbog barem' dva razloga: sadaš

nja rasprava. kojo) je ' proklamirani ci lj

bio ustanoviti muzeologiji

p r i p a d a j u ć e

mjesto m e đ u

n a u č n i m

disciplinama r

naukama.

za

vršava uglavnom na kon

stataciji nepoznavanja samog korpusa

muzeologije, dakle na potrebi za de

finicijom koja neka mišljenja

..

lega

lizirati ., a neka obesnažiti; drugi raz-

Informatica Museologica

1-3 (67-69) 1984



log mogli bi

n a ć i

u tvrdnj i da

se

mu

zeologija

po

svojoj prirodi, što uosta

lom nije samo njen s l u č a j

m e đ u

novi

jim znanstvenim disciplinama, opire

č v r s t o j i trajnoj definiciji.

Kai(o pak po dobrom

o b i č a j u

l o g i č n o g

uma ne p r i h v a ć a m o odsustvo defini

cije

n e č e g a

što želimo upotrebljavati

i n a u č a v a t i ,

razmišljanje nas može od

vesti

z a k l j u č k u koJI

p r e d v i đ a postoja

nje dovoljno široke i sveobuhvatne de

finicije koja zadovoljavati o d r e đ e -

n o § Ć u a n e ć e istovremeno o g r a n i č a -

vati. Ali, takva definicija mogla bi nam

bitno utjecati I

na

sama polazišta

prošlih pokušaja definiranja.

Ako

sam Is

pravno shvatio prilog go

s p o đ e

Ilse Jahn u prošlom broju

MuWo

P-a , tijelo muzeologije danas je

I l u k t u i r a j u ć i , nezaokružen broj n a u č -

nih i

p r a k t i č n i h

spoznaja neiskinutih

izvan konteksta

m a t i č n i h

nauka i dis

ciplina. U nekoj

b u d u ć n o s t i ,

muzeolo

gija bl, kaže, trebala zadržati

te

sve

odnose, ali tek kao sistem veza i refe

renci : predstavljat samostalnu

n a u č n u disciplinu koja svOjim vla

slitim razvojem

m o ć i

p o m o ć i razvoju

misli u

zn

'anostima od kojih je i sama

nekad stvorena. Meni bl bila prihvat

ljivija tvrdnja da muzeologija

ne

po

stoji nego da

Je

razasuta u nedefini

ranim k o l i č i n a m a I mjestlma. Tvrdimo

li

o

vo

posljednje, možemo

II

u o p ć e

r e ć i

da muzeologija postoji? Možda

je prihvatljivije

r e ć i

da postoji jedan

t e o r i j s k o - p r a k t i č n i korpus koJI naziva

mo muzeologijom, ali

da

doista ne

mamo egzaktne definicije. NepostoJa

nje definicije ostavlja

nam

još

uvi j k

otvorenu m o g u ć n o s t

za

preimenovanje

tog teorijskog korpusa.

Rado

se

slažem s

g o s p o đ o m

SpieI

bauer, autorom priloga u posljednjem

MuWoP-u, koja kaže da bi forsiranje

priznavanja muzeologije od strane

_akademija

.

moglo,

na

duži rok. mu

zeologij i donijeti samo štetu. I bez

priznavanja, muzeologija je v e ć i sad

prisutna

na

s v e u č i l i š t i m a

u mjeri u ko

joj potrebe muzeja nalažu stvaranje

novog kadra. Naravno

da

taj proces

jOš nije zavr en (prije bih rekao da je

netom p o č e o ) , ali

ga

ne treba požuri

vati izvan imanentnih m o g u ć n o s t i sa

me muzeologije. Ako je grijeh tvrditi

da muzeologija još nije dosegla stu

Danj

nauke, još je grijeh svoditi

je na zbroj p r a k t i č n i h znanja, na ra

zinu zdravog razuma i normativizam

svakodnevne muzejske prakse, Sanse

muzeologije i njen z n a č a j znatno su

v e ć i nego ŠiO pretpostavljaju n e k r

aflrmatori i kratkovidni negatori. Uspo

stavljena

na

prave temelje, muzeolo

gija mora pokazati svoju dalekosež

nost i primjenjivost kao

..

k'orektivna

.

:

disciplina:

m đ u

ostalim

s l i č n i m

po-

Javama na polju nauke, ona treba ispu

njavati potrebu za h o l i s t i č k i m I kon

ceptualnim pristupom na svojem spe

c i f i č n o m p o d r u č j u ,

Na p o č e t k u , koji ne postoji kao č v r s t a

t o č k a ,

bila je misao, ideja.

Od

nje je

nastajao' polako muzej formiran u cje

lovit radn i proces vrlo osobitog karak

tera kojem v e ć i n a zakona ovog svijeta

priznaje

..

da je od posebnog društve

nog interesa«, Muzej je postao feno

men koji posjeduje i zahtijeva vlastitu

"ideologiju«.

l a č n o m

snagom, koju

posjeduju samo tako snažni fenomeni

kakav je suvremeni muzej, težišle teo

rije premjestilo

se

u domenu muzejske

prakse .

Muzejski predmet je osnovna jedinica

radnog procesa u muzeju i osnovni pa

rametar koji O d r e đ u j e

sav

karakter tog

rada. On je imanentno interdisciplina

ran

i obavezno' polIvalentan.

Pa

ipak,

prosudbom

d o m i r j u ć i h

osobina,_ kla

sificiran je po ustanovama koje nose

imena po toj o p Ć O j klasifikaciji, tj.

ustanove r z l i č i t muzeja lstvorene

su

da bi odgova rale

..

k o l a s t i č k o j klasi

fikaciji predmeta. Predmet

Je

tako po

stao osnqv sveg što

č i n i

muzej

pa

je,

sljedstveno, odredio i karakter teorije

koja

se

primjenjuje

na

muzejski radni

proces. Otuda nije č u d o da neki autori

i 'u samom MuWoP-u zagovaraju po

stojanje

s p e c i f i č n i h

muzeologija, jer

im se č i n i da

jedna teorija nikako

ne

može

na

adekvatan

n a č i n

"služiti"

osobitostima tako r a z l i č i t i h priroda

kao što su kostur Ichtyosaurusa i Van

Goghova slika. Kao što

Je

uostalom

i

sama klaSifikaCija predmeta na

silna i

o n e m o g u ć u j e

cjelovitu spoz

naju (pogotovo ako govorimo o pre

zentaciji), tako je proizvod iste greške

i pretpostavka o postojanju više mu

zeologija. Uostalom, time se ugrožava

svaka m o g u ć n o s t njenog postojanja.

Vezanje na

predmet unijelo je u po

d r u č j e

muzeologije niz doduše vrlo

korisnih

p r a k t i č n i h

znanja o funkcio

niranju muzejskog radnog procesa,

te

je

pod

pritiskom miješanja podataka

stvorena distinkcija koja razlikuje mu

zeologiju I muzeografiju, gdje bi po

tonja preuzimala na sebe primjenu

teorije u praksi

te

sam u tehniku i teh

nologiju rada. Mnogima se, osobito u

prakSi,

u č i n i l o

da je nakon podjele

(koja ionako uspostavlja diskutabilnu

granicu) I u jednom

i

drugom odjeljku

premalo sadržaja. Potvrda ovom ne

sporazumu je

z n a č a j a n

broj primjera

u

sv

ijetu gdje

se

u nazivima studija i

institucija miješaju muzeologija

i

mu

zeografiJa, pa

u o p ć e

nije sigurno

da

se

radi o

r a z l i č i t i m

osnovama

i

onda

kad

su

upotrebljeni r a z l i č i t i termini.

Pokušamo

li

d o k u č i t i zašto dolazi do

iomiješa nja« pojmova, jedno od tuma-

č e n j a kaje

se n m e ć e

jest i najjedno

stavnije: r i j e č je o ' jedrioj

te

istoj dis

ciplini koju još uvijek treba smatrati

cjelovitom. Nezadovoljstvo ipak ostaje,

i to upravo ono isto koje je bilo 'uzro

kom razdvajanja.

Možda je nesporazum i iZvor nedou

mica upravo vezanost

za

muzej koja

je fatalno z a p o č e l a

v e z a n o š ć u

za mu

zejski predmet. Muzeologija je jedna

od rijetkiti teorijskih disciplina koja

se

tako bez ostatka odnosi na fenomen

jedne ustanove. Znamo da je u poslije

ratnom 'boo

mu

muzeja

i

srodnih obli

ka

djelatnosti m o g u ć e samo s teško

ć m primijeniti Ijednu od v a ž e ć i h de

finicija muzejske ustanove. Muzejska

djelatnost nadrasla je okvire koje ima

mo

spremne za nju. Potreban je nap'

or

redefinicije j r

se

pojavljuju parkovl

prirode, eko-muzeji, r a z l i č i t i oblici kul

turnih centara u

kOj

ima je svaka tra

dicijska klasif ikacija (ne nužno i Ira

dlclonalna) u ozbiljnim

t e š k o ć a m a ,

Problem

je

i tako jednostavne nara

vi

kao što je

o d r e đ e n j e

prirode muzej

skog predmeta. Novi obliCi prakse ne

prestano nastaju po logici odgovara

nja na potrebe društva I na nove m o ~

n o s t i »muzeja« (pro irene ' suvre

menom tehnologijom komuniciranja).

Ako

se

teško snalazimo u terminolo

giji i pokušajima da današnje (i bu

d u ć e )

potrebe i p r a k t i č n e oblike rada

muzeja podredimo p o s t o j e Ć i m nazivi

ma

i teorijskom arsenalu, uskoro bi

se

mO =l1i n a ć i

I izOlirani

na

vlastitom po

d r u č j u ,

Kao što je pojam muzeja danas pre

tiJesan za sve oblike aktivnosti ipak

podvedi

ve

pOd p o d r U Č j e

istove tnog

odnosa prema okolini i društvu, tako

je i disciplina muzeologije još nesret

nije sputana jer ponavlja

to

o g r a n i č e -

nje

m a t i č n e

instituc ije.

Do

sada smo

č e s t o našli, i z r e č e n o

na

ovaj ill onaj

n a č i n ,

tvrdnju

po

kojOj je ' muzeologija

nauka o muzeju. Ako doista uspostav

ljamo tako č v r s t u

vezu

i l i n g v i s t i č k i I

smisleno bilo bi

l o g i č n i j e

aa

se

upo

trebljava naziv muzeografi

Ja.

Uosta

lom, makar j tako davno, Nickellius je

bio na ispravnom putu, Ono što je on

z a p o č e o svojim uputama za

..

ispravno

po

imanje

i

korisno t u m a č e n j e komora

rijetkosti

.

nazvao je,

ne

bez razloga,

muzeografijo

m.

Jasno ml je posve da je naziv konven

cija i stoga je razlike potrebno u s t a ~

novljava i

d e f i n i r a j u ć i

sadržaj

i

pred

met bavljenja. Svejedno je, dakle; da

li se teorija funkcioniranja muzeja

zvati muzeologijom ili muzeog(afijom,

all je bitno ustanoviti što je to sve što

je unutar dogovorene i l o g i č n e do

mene takve discipline. Zelimo

li

pak

obuhvatiti

sve

one nove pojave (I on'e

koje o č i t o

s t i ć i

koje

su

teško od-



vojive od

fenomenologije

muzejskog

rada, želimo li

integrirali p o d r u č j e

vanja i

z a ~ l i I e

koje se ubrzano

~ i r i

-

morat ć m o definirali Jedan vrlo ~ i r o k

kontekst, j

edno ogromno

polje rada

izvan tradicionalnih

o g r a n i č e n j a

mu

zeja, - ko je

biti

potrebno i

u ć e

d o z n a č i t i

na brigu

jednoj

jedinstve

noj

n a u č n o j

disciplini. Složimo

li

se da

muzeografija dostatno o z n a č a v a po

d r u č j e teorije i prakse muzejske usta

nove, mogU bismo

delIniciju

muzeolo

gije prollr1ti do te mjere da uspjeIno

tretira

cjelokupnu problematiku zaillle

I

odn08.8 prema ukupnom

n a s l j e đ u .

lako, dakle, ne smatram terminologiju

bitnom . o nog č a s a kad znamo

~ t o

pod

pojedinim pojmom podrazumijevamo).

r e č i su posve h e r e t i č k da nam ne bi

trebalo biti strano i u v o đ e n j e novih

pojmova. Zašto takav

o k i

koncept

muzeologije, dakle

jedne

discipline

koja nije i ~ e »museum centered«

u s r e d o t o na muzej), ne

bi

smo

mogli nazvati herito

logija

(

heritology

,

herilologie

itd

.). Nauka o

(

.

heritage«

je p r i h v a ć e n

i internacio

naliziran termin za ukupnos t naslje

-

ono

što Francuzi zovu

..

paIri

moine .) u samom naslovu i sadržaju

imala

bi

poziv na ~ i r o k o i cjelovito sa

gledavanje problematike odnosa pre

ma

l j e đ u P o d r u č j e

muzejskog rada

i sam radni proces muzeja, ma kako

n a j z n a č a j n i j i na tom p o d r u č j u , ipak su

samo

dio

c

jelo

v

itog problema

naslje

Muzejska

djelatnost

ostat uvijek

speci fikum koji zahtijevati posebnu

obavještenost i poznavanje muzejske

problematike. O tome brigu može vo

diti, kao ponegdje i dosad, ali bez

o p t e r e ć e n j a nepreciznosti, - muzeo

grafija. U

VO

dili, dakle, nove nazive

(priznajem da sumnjam u snagu svoje

sugestivnosti)

ili

re-definirali sadržaj,

tj . predmet i

p o d r U č j e

bavljenja, bitno

je da ostvarimo trajnu vlastitu prisut

nost u

n j a j u ć e m

svijetu. Takva,

recimo, fil ozofska muzeologija, tj. nau

ka o

n a s l j e đ u

(k

oja bi

mogla imati

snažne protagoniste) prilazila bi pro

blematici prirode, civilizacije

i

kulture

s fundamentalnog i univerzalnog gle

dišta i nastojala im

osvijetlili o n t i č k u

strukturu. Takva nova »muzeolog

ija .

morala bi na ispravan odrediti

odnos prema

p r o ~ l o s t i

i sadašnjost i

i m a j u

u vidu ciljeve u

b u d u ć n o s t i .

Tradicionalni muzej je bio, uz nužne

izuzetke, reprezentativnog karaktera,

o p t e r e ć e n

idejom prestiža i

..

faraon

sklm« kompleksom. Reformirani muzej

nastojao je postati

memorija

društva,

utjecati na svi jest i

p o d u č i l i .

Muzej

b u d u ć n o s t i kakav

v e ć

nastaje, nasto ji

ostvariti tako

d i n a m i č a n

odnos prema

sa

da njosti

i

b u d u ć n o s t i

da prošlost

gleda kao izvor

dragocjene

inspiracije

za potpun angažman u svako

dne

v

nici

.

Cilj takvog muze

ja

(ili bolje

takvog stava,

jer

nije više r i j e č samo

o muzejima, bar ne u

k l a s i č n o m

smis

lu te jest stvaranje takvog

od-

nosa

č o v j e

prema univerzumu koji

biti h a r m o n i - odnosno u ko

jem se svijest o njemu pretvoriti u

savjest. Suvremeni je muzej nastao

kao potreba za us

po

stavljanjem iden

titeta, a razvoj koji upravo

muzeje, ali ne samo njih,

tek

je najava

važnosti n i h razmjera

koju

problem Identiteta imati u

b u d u ć n o s t i .

Odnos prema

n a s l j e đ u

postaje egzi

sten

Ci

jalni problem

č o v J e č a

Od

govornost na še profesije je ogromna i

nezamjenjiva.

Napomena

: Ovaj

teks

t je relerat auto

ra

održan na godišnjem sastanku Komiteta

za

muzeologiju ICOM-.a iICOF

OMi, 1982.

Pariz, u okv iru simpozija : The Systems 01

Museology

and

Interdisciplinarity.

LITERATURA

MuWoP

br.

1 1980.

(Museological

Wo

rking

Papers) . ICOFOM -

St

atens histori

sk

a mu

seum, Stockholm;

tema

tski broj: MuseoIo

gy , scien

ce

or just practical museum work

MuWoP,

br. 2. 1981. I

COFOM

- Sta tens

hi sto riska museu

m,

Stockhotm.

tema

t

ski

broj: InterdiscipUnarity in Museo

logy.

Teze o kojima je i j e ć r a z r a đ i v a n e

su

u k

a

snij im radovima :

- Pri log suvremenoJ

koncepciji

muzeolo

gije

Inlormatologia Yugoslavica. br.

15

(3---4) 1983, Zagreb.

- Col /ect ing today for tomorrow

- Crite-

ria for the

selection of

museum

objects

and

the curr nt

constrainls thai

/imit

Ihe selection,

referat

na

simpoziju

ICOFOM-a

,.

Collecting today for tomor

row . Lelden , listopad, 1984.; ICOFOM

S

tu

dy Series 6.

- Doktorska dizertacija Muzeji, nova teh

nologija audio-vizualna komunikacija,

Univerzitet u Ljubljani , Lj ub tjana,

u

po

stupku komisije za odbranu)

ABSTRACT

A

contribution to

a

possible definition

of

museology

T.

Sola

The

au

thor

conSi

ders t

ha

t the texts in th e

Ilrst two

issues

of MUWOP have made evi

dent the lact that museology is st ill

in

the

process

01establishing itsetl

as

a

sc

ien

ce.

lis inte

rd

iscipli

na ry

cha

ra

cter is not

yet

delined; neither is its scientil ic fie ld. Con

seq

uentty, museology

has

neither

an

in ner

coheren

ce

, nor its

ow

n methodology. The

autho r believes

that

it

is

wrong to seek to

asse

rt

mu

seo'ogy

as

a

pu rely

practical

discipline, just

as

it is wrong to insist upon

its recognition

by

ins titutions 01 Higher

Education. In the approach to mu

seo

logy,

a basic mistake is

to

orientate

museology

towards

th

e ins ti

tu

tion 01 museum . This

link is detrimental to

the

recognllion 01

the subject

as

it mak

es

any real deliniUon

of

a

museum

increas ingly dilflcult. tn the

fie ld of the protection and presentation 01

o

ne

's heritag e, other institutions, besides

museums, exist which also reguire a theo

retical

basis.

The science that daats with

th

e functioning

of museums

in terms of

technology a

nd

methodology could

be

cal

led museog rap hy ; the delinition

1

mU eo

logy should basicalty

be

expanded to em

brace problems concerning the protection

01 and reialIonship

to,

one·s heritage.

By

the term ~ h e r

l o g y ~

mentioned

as

a

short cu t, t

he

author in tends to stress the

necessity 01 redefining the contents 01

classi

ca

t

mu

seology. The author considers

museology as being

a

basic con dit

ion

in

the

realization of

the

mission of

the mu

seum

profession.

Documents

01 Sola Prilog Mogucoj Definiciji Muzeologije