02-8/e3lr. { .ta

Odsjek za bosanski, hrvatski i srpskijezikKomisija za izbor nastavnika (sva zvanja)

Vije6e Filozofskog fakulteta Univerziteta u SarajevuSenat Univerziteta u Saraievu

Predmet: IzujeStaj Komisije s prijedlogom za izbor nastavnika u akademsko (naudno-nastavno) zvanje redovna profesorica na Odsjeku za bosanski, hrvatski i srpskijezik

I. Vije6e Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu na l. redovnoj sjednici odrLanoj 4.

4. 2018. donijelo je Odluku (br. 02-01/133. od 4. 4. 2018) kojom je imenovana Komisija

za pripremanje prijedloga za izbor nastavnika (sva zvanja) za podrudje (oblast)

humanistiike nauke, polje nauka o jeziku i knjiievnosti (filologija), grana bosnistika,

kroatistika, srbistika, bosanski, hrvatski i srpski jezik, savremeni (standardni jezik),

(predmeti: Tvorba rijeii, Leksikologija i lelcsikografija, Uvod u standardni jezik, Fonetika

i fonologija, KnjiZevnojeziiko politika u BiH od 70-ih do 90-ih godina 20. stoljeta, op6i

predmet Bosanski, Hrvatski, Srpski jezik I i 2) na Odsjeku za bosanski, hrvatski i srpski

jezik Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Komisija je imenovana u sastavu:

l. prof. dr. Senahid Halilovii, doktor filoloSkih nauka, redovni profesor Filozofskog

fakulteta Univerziteta u Sarajevu na predmetima Norma i kultura bosanskog,

hrv at s ko g, s rp s ko g j e z i ka i D ij al e kt o I o gij a, pred sj edn i k;

2. prof. dr. Hasnija Muratagii-Tuna, doktorica filolo5kih nauka, redovna profesorica

' Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu na predmetima Sovremeni bosanski,

hrvatski, srpski jezik II (morfoloqia) i Lingvistiika stilistikn, dlanica;

3. akademik Esad Durakovi6, doktor knjiZevnih nauka, profesor emeritus Filozofskog

fakulteta Univerziteta u Sarajevu na oblasti arapska knjiZevnost i predmetu Arapski

jezik, Elan.

II. Dopisom broj 03-02/423. od 6. 4. 2018. godine Komisija je obavije5tena da se na

konkurs, objavljen na web-stranici Univerziteta, Filozofskog fakulteta Univerziteta u

Sarajevu i dnevnom listu Oslobodenje dana 10.2.2018. godine, s tehnidkom ispravkom

od I l. 2. 2018, a zakljud en 24. 2. 2018, prijavila jedna kandidatkinja - Amela Sehovi6,

doktorica lingvistidkih nauka, te da je blagovremeno dostavila konkursom traZenu

dokumentaciju. Dr. Amela Sehovii podnijela je prijavu na konkurs zaizbor u akademsko

(naudno-nastavno) zvanje redovna profesorica na Odsjeku za bosanski, hrvatski i srpski

jezik Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Na temelju uvida u knjige, radove i cjelokupnu dokumentaciju koju je priloZila dr. Amela

Sehovii, kao i na osnovu poznavanja kandidatkinje i njenog rada na Odsjeku, Komisija

Vijeiu Filozofskog fakulteta u Sarajevu podnosi sljededi

IZVJESTAJs prijedlogom z izbor

III. Biografski podaci

1. Dr. Amela Sehovi6 rodenaje ZavrlilajePrvu gimnaziju

(1992) i Filozofski fakultet u Sarajevu (1996; prosjedna ocjena 9,9). Diplomiralaje

i na Odsjeku zaknjiLevnosti naroda BiH i na Odsjeku za bosanski, hrvatski i srpski

jezik. SIuZi se engleskim, italijanskim, njemadkim i ruskim jezikom.

2. Na postdiplomski studij iz lingvistike na Filozofskom fakultetu u Sarajevu upisala

se 1997. godine. Ispite je poloZila s prosjednom ocjenom 9,2, a magistarski rad

Stilski markirana leltsika u razgovornom bosanskom jeziku odbranila 4.9.2002.Na

Filozofskom fakultetu u Sarajevu 4. 4.2007. odbranila je doktorsku disertaciju

Anoliza konverzacije u bosanskohercegovaikim dramama 20. vijeka

(sociolingvistiiki pristup). Tri mjeseca 2000. godine provela je na strudnom

usavrSavanju u Institutu za slavensku filologiju u Wtirzburgu, Njemadka. Na istom

je institutu novembra 2001. bila na internacionalnom seminaru posvedenom

sociolingvistidkim temama, tu je januara2003. drZala seminar o leksici bosanskog

jezika; tu je bila i na dvomjesednom studijskom boravku 2008. godine. OdrZala je

detiri predavanja na Filozofskom fakultetu u Ljubljani: Zorgonizmi u bosanskom

jeziku (14. 10.2003), Mocioni sufiksi u bosanskom jeziku (21. 10.2004),

Sociolingvistiiki aspekti oslovljavanja u bosanskohercegovaikim dramama (19.

12.2006) i Pozdravi (na primjeru bosanskohercegovaikih drama 20. vijekn) (14.

2

12.2007); tu je udestvovala i u radu okruglog stola o aktuelnoj jezidkoj situaciji u

Bosni i Hercegovini(22.10.2004). Kao gostujuia predavadicadrLalajepredavanja

i na Univerzitetu u Halleu, Njemadka, u okviru projekta Erasmus plus (predavanja:

Univerbacija u bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku, Zargon bosanskog jezika i

The Bosnian Language in the Diaspora); na Hypo-Alpen Adria Universitaetu u

Klagenfurtu drLala je predavanja iz Tvorbe rijedi u ljetnom semestru 201512016,a

23. i 26.4.2012. o sarajevskom Zargonu i odnosu jezika i roda; na Institutu za

slavistiku u Grazu u aprilu 2013. drLalaje predavanja o Zargonu bosanskog jezika

i o nomina professionis Zenskog roda u savremenom bosanskom jeziku. Pored toga,

odrLalaje tri gostujuia predavanja na predmetu Sociolingvistika za postdiplomce

na kolegiju Lingvistika na Filozofskom fakultetu u Sarajevu u junu 2007. godine,

te predavanja u nekim domaiim institucijama nenaudnoga karaktera (UdruZenje

mladih lingvista i prevodilaca - I 8. 11. 2007 . i 5.2.2011, te Prosvjetno-pedagoSki

zavod Kantona Sarajevo - 14. 1.2009), a u organizaciji Federalnog ministarstva

nauke i obrazovanja udestvovala je u raspravi o temi Izuiavanje

Bosanskog/Hrvatskog/Srpskogjezika u devetogodiSnjoj osnovnoj ikoli 6.12.2011.

u Zenici. U dva navrata sudjelovala je na naudnom skupu u Peduhu, Madarska

(decembra 2002. i 2004), u Tuzli (septembra 2007), u Sarajevu (maja 2009, maja

2010. ioktobra 2011), na naudnim konferencijama u Sarajevu (u decembru 2010,

septembru 2013, maju20l4, maju 2016. i martu 2017), na slavistidkim kongresima

u Sarajevu (u maju 2011. i2015), na medunarodnom lingvistidkom kolokviju u

Sarajevu (u decembru 2006. godine), na medunarodnom simpoziju u Grazu,

Austrija (u oktobru 2010), a njen je rad prihva6en za objavljivanje iu zborniku

2011. godine. Redovno prisustvuje konferencijama Komisije za tvorbu rijedi

Meilunarodnoga komiteta slavista (Beograd 2012,Hal\e2014, Maribor 20l5,Graz

2016, Sarajevo 2017) i Komisije za stilistiku Medunarodnoga komiteta slavista

(Banja Luka 2017). Takoder, udestvovala je na medunarodnim simpozijima u

Sarajevu (u septembru 2015. i martu 2016); u dva je navrata sudjelovala na radnim

sastancima u radionicama Evropskog centra za savremene jezike u Grazu, Austrija

(maj 2010. i februar 2011); u radionicama British Councila u Londonu, Velika

Britanija, iBriselu, Belgija, udestvovala je u decembru2072. imartu 2013, dokje

J

iste godine u septembru udestvovala na internacionalnom seminaru u Varni,

Bugarska. Recenzirala je knjige Bernise PuriS i Elmedine Ali6, udZbenik bosanskog

jezikazastrance, prirudnik o rodno osjetljivom jeziku te udZbenikeza5. i 8. razred

devetogodiSnj e osnovne Skole.

3. Nagrada grada Grenobla urudena je Ameli Sehovid u Rektoratu Sarajevskog

univerziteta 1996. godine, kao jednoj od deset najboljih studenata Univerziteta.

4. Po zavr5etku studija A. Sehovid radila je tri Skolske godine u Prvoj gimnaziji u

Sarajevu ( 1996-1 999). Od l. 3. 1999. radi na Odsjeku za bosanski, hrvatski i srpski

jezik Filozofskog fakulteta u Sarajevu, najprije u zvanju asistentice, od 2003. u

zrranju vise asistentice;2007. birana je u zvanje docentice, a 2012. u zvanje

vanredne profesorice.

IV. Radovi kandidatkinje

Bibliograf,rju radova dr. Amela Sehovi6 Eini ietrdeset devet jedinica, od dega Sest knjiga i

viSe od detrdeset naudnih i strudnih radova. Poslije izbora kandidatkinje u zvanje vanredne

profesorice (2012. god.) objavljene su dvadeset rri jedinice: dvije knjige, sedamnaest

naudnih radova i detiri strudna rada.

l. Radovi do izbora u zvanje vanredne profesorice

1. 1. U zvanju asistentice (1999-2003) A. Sehovi6 napisala je tri rada, od kojih je

najzna(,ajniji njen magistarski rad Stilski morkirano leksika u razgovornom bosanskom

jeziku, ocijenjen kao vaZan prilog bosnistici.

l. 2. U zvanju viie asistentice (2003-2007) kandidatkinja je objavila jedanaest radova i

saopiila dva referata na kongresima. Uglavnom su to sociolingvistidki i lingvostilistidki

usmjereni radovi. U to vrijeme objavila je i prvu knjigu (u koautorstvu s I. Tanoviiem):

Negativan uticaj stranih jezika na maternji jezik: Posljedice jeziike interferencije u jeziku

uienika povrotnika iz zemalja prijemo. Knjiga identificira posljedice negativnog transfera

iz jezikdzemalja prijema u maternjem (bosanskom, hrvatskom, srpskom) jeziku udenika

koji su se vratiliu domovinu nakon duLeg boravka i Skolovanja (tokom posljednje decenije

XX st.) u raznim evropskom ivanevropskim zemljama.

4

1.3. U zvanju docentice (2007-2012) dr. A. Sehovid objavila je magistarski rad, doktorsku

disertaciju, devet izvornih naudnih radova ijedan strudni rad.Uz ove radove koautorica je

i jednoga rjednika.

Medu radovima koji se svrstavaju u kategoriju strudnih najreprezentativniji je Rjeinik

bosanskogo jezika. U strudnoj javnosti Rjeinik bosanskoga jezika primljen je kao dosad

najpouzdanije djelo u oblasti leksidke norrne bosanskoga jezika. U toku viSegodiSnjeg rada

na Rjeiniku A. Sehovii, koautorica tog obimnog normativnog prirudnika, potvrdila se u

oblasti leksikologije i leksikografrje.

Dopunjeni magistarski rad A. Sehovi6 objavila je pod naslovom Let<sika razgovornogo

bosanskogjezika (kao tre6i dio knjige Govor grada Sarajeva i razgovorni bosanskijezik).

U njemu autorica kombinira sociolingvistidka, leksikoloSka i stilistidka istraZivanja. Ovo

je pionirski rad u bosnistici; rezultat je obimnog istraZivanja dotad zapostavljenog

razgovornog jezika. Autorica u prilogu rada donosi frazeolo5ki rjednik, koji 6e zanimati

sve one koji se bave stilski markiranom leksikom.

Najznadajnije djelo dr. A. Sehovid iz ovoga perioda jeste knjiga Jezik u

bosanskohercegovaikim dramoma (sociolingvistiiki pristup). Temeljni zadatak ovog

istraZivanja bio je pokazati prepletenost jezidkih i dru5tvenih kategorija; stoga su one

analizirane u medusobnim proZimanjima. Cilj je bio ne samo opisati nego i objasniti

jezidke pojave i tako do6i do opienitijih zakljudaka o sociolingvistidkim obiljeZjima

konverzacije u bosanskom jeziku i uop6e. Autorica je poSla od hipoteze da konverzacija u

dramama ima dosta slidnosti sa svakodnevnom konverzacijom; dokazala je da su dramski

tekstovi vje5te verztje kolokvijalnog jezika i kao takvi zahvalni za sociolingvistidku

analizu. Knjiga nudi cjelovit sociolingvistidki model, teorijski odlidno zasnovan i valjano

primijenjen na korpusu bosanskohercegovadkih drama 20. vijeka. Prefinjenim

sociolingvistidkim instrumentarijem deSifrirane su i najzatomljenije dionice dramskog

diskursa; svi sociolingvistidki relevantni aspekti konverzacij e analizirani su s punom

kompetencijom.

5

2. Radovi objavljeni od izbora u zvanje vanredne profesorice

U zvanju vanredne profesorice (od2012. do danas) dr. A. Sehovii objavila je dvije knjige

(obje u koautorstvu s dr. D. Haveri6) i dvadeset ijedan rad (Sest s koautoricom D. Haverii):

sedamnaest naudnih i detiri strudna rada. Radovi su objavljeni u dasopisu koji prate

relevantne medunarodne baze podataka (Pregled) i dasopisima i zbornicima koje prate

relevantne baze podataka.

2. 1. Knjige

l. Sehovi6, Amela, Haveri6, Denita (2017) Leksikn orijentalnog porijekla u frazemama

bosonskog jezika, Filozofski fakultet u Sarajevu: Sarajevo, 2017. (elektronsko izdanje,

dostupno na: http ://www. ff-eizd avastvo.balKnj i ge/.aspx ., 269 str.)

2.Haveric,Denita, Sehovi6, Amela (2017) Rijeii perzijskog porijekla u bosanskom jeziku,

Institut za jezik u Sarajevu: Sarajevo, 2017. (335 str.)

2.2. Radovi

l. Sehovi6, Amela (2017) Prikaz zbornika radova sa Sedamnaeste medunarodne naudne

konferencije Komisije za tvorbu redi pri Medunarodnom komitetu slavista "Wortbildung

und Internet" (ur. Branko To5ovi6 i Arno Wonisch). Radovi Filozofskog fakulteta. XX.

Sarajevo. Str. 303-305.

2. Sehovi6, Amela i Denita Haveri6 (2016) "Sufiksi perzijskog porijekla u bosanskom

jeziku". Journal of Foreign Language Teaching and Applied Linguistics.3 (l).

International Burch University: Sarajevo. Str. l-7.

3. Haveri6, Denita iAmela Sehovi6 (2016)"Zero Semantic Extension ofthe Persian Origin

Words in the Contemporary Bosnian Language". Journal of Foreign Language Teaching

and Applied Linguistics.3 (2).International Burch University: Sarajevo. Str. 1-6.

4. Sehovii, Amela i Denita Haveri6 (2016) "stilistidki aspekti upotrebe rijedi perzijskog

porijekla i njihovih izvedenica u savremenom bosanskom jeziku". U: Alen KalajdZija (ur.)

Drugi simpozij o bosanskom jeziku - istraZivanje, normiranje i uienje bosanskog jezika -dosadainji rezultati, potrebe i perspektive (Sarajevo,12-13. mart 2015).Institut za jezik:

Sarajevo. Str. 367 -37 9.

6

5. Sehovi6, Amela (2016) "Skra6ivanje rijedi na internetskim forumima". U: Branko

To5ovii i Arno Wonisch (Hgs.) Wortbildung und Internel, zbornik radova sa Sedamnaeste

medunarodne naudne konferencije Komisije za tvorbu rijedi pri Medunarodnom komitetu

slavista. Institut flir Slawistik der Karl-Franzens-Universitat Graz und Kommission fiir

Wortbildung beim Internationalen Slawistenkomitee 2016: Graz. Str. 405-418.

6. Sehovii, Amela (2016) Prikaz zbornika radova sa Sesnaeste medunarodne naudne

konferencije Komisije za tvorbu redi pri Medunarodnom komitetu slavista "ManjSalnice v

slovanskih jezikih: oblika in vloga" (ur. lrena Stramljid Breznik). Radovi Filozofskog

fakulteta. XIX. Sarajevo. Str. 155-158.

7. Sehovii, Amela (2015) "Pragmatidki aspekti deminucije u svakodnevnoj komunikaciji

(sa osvrtom na tvorbena obiljeZja deminutivnih imenica)". U: Irena Stramljid-Breznik (ur.)

Manjialnice vslovanskih jezikih: oblika in vloga, zbornik radova sa Sesnaeste

medunarodne naudne konferencije Komisije za tvorbu rijedi pri Meclunarodnom komitetu

slavista. Filozofska fakulteta: Maribor - Bielsko-Brala - Budapest - Kansas - Praha. Str.

37s-38s.

8. Haveri6, Denita i Amela Sehovii (2015) "Utjecaj turskog jezika na fonoloSku i

semantidku adaptaciju farsizama u bosanskom jeziku". U: Dog. Dr. Hiiseyin G<inel-Arg.

G<ir. Murat Gtir. II (ur.) Uluslalorast Tilrk Killtilril Arastrmalart Sempozyumu (Ttikas

2015) Bildirileri 4-5 Eyltil 2015 Saraybosna. Str.78-86.

9. Sehovii, Amela (2015) Prikaz zbornika radova sa Petnaeste medunarodne naudne

konferencije Komisije za tvorbu redi pri Medunarodnom komitetu slavista "Slavische

Wortbildung im Vergleich: teoretische und pragmatische Aspekte" (ur. Swetlana Mengel).

Rodovi Filozofs ko g fakulte ta. XVI lL Saraj evo. Str. 2 I 7 -220.

10. Sehovi6, Amela (2014) "Tvorbena obiljeZja nomina agentis et professionis u

savremenom bosanskom jeziku". U: Swetlana Mengel (Hg.) S/avrsche llortbildung im

Vergleich: teoretische und pragmqtische Aspekte, zbornik radova sa Petnaeste

medunarodne naudne konferencije Komisije za tvorbu redi pri Medunarodnom komitetu

slavista. Berlin. Str. 47 8-493.

ll. Sehovii, Amela (2014) "Tvorbene i leksidke zanimljivosti u Otkupu sirove koie

Abdulaha Sidrana". Srpski jezik God. 19, br. 19. Beograd. Str. 701-708.

7

l2.Sehovii, Amela (2014) "Razgovorna leksika u hip-hop pjesmama". U: Ismail Pali6 i

Munir Drki6 (ur.). Zbornik Sarajevskih filolo5kih susreta. II/1. Sarajevo. Str. 193-199.

13. Sehovi6, Amela iDenita Haveri6 (2014) "Derivative and Stylistic Features of Verbs of

Words of Persian Origin in the Bosnian Language". U: Azamat Akbarov (ed.) Linguistics,

culture and identity in foreign language education. lnternational Burch University:

Sarajevo. Str. 133-139.

14. Haveri6, Denita i Amela Sehovi6 (2014) "Turkish as the Language Mediating

Acceptance of Farsisms in Bosnian". IJ: Azamat Akbarov (ed.). Linguistics, culture and

identity inforeign language education.lnternationalBurch University: Sarajevo. Str. 561-

s66.

15. Sehovii, Amela (2013) "Mijene akcenatske norme savremenog bosanskog jezika".

Knj i Z evni j e z i k. XXIY / I -2. Saraj evo. Str. I I 3-1 20 .

16. Sehovii, Amela (2013)"Jezik u funkciji iskazivanja mo6i (na primjeru drame Veliki

vezir Dervi5a Su5i6a)" . Pregled. LIY /2. Sarajevo. Str. I I l-l 19.

17. Sehovii, Amela (2013) Prikaz zbornika radova sa ietrnaeste medunarodne naudne

konferencije Komisije za tvorbu redi pri Medunarodnom komitetu slavista "Tvorba redi i

njeni resursi u slavenskim jezicima" (ur. Rajna Dragi6evii). Pismo. XI/1. Sarajevo. Str.

234-235.

18. 5ehovi6, Amela (2012)"Analizadiskursa mo6i u dramiA. Sidrana U Zvorniku ja sam

ostavio svoje srce". Specijalni prilog dasopisa Odjek. LXYl34. Sarajevo, jesen-zima

2012. Str. 105-109.

19. 5ehovi6, Amela (2012) "skradivanje rijedi u kratkim tekstualnim porukama (SMS-

ovima) na bosanskom jeziku". Gradovrh. lxlg. Tuzla. Str. 103-l 13.

20. 5ehovi6, Amela (2012) "Univerbacija u bosanskom jeziku". U: Rajna Dragiievii (ur.)

Tvorba reii i njeni resursi u slovenskim jezicimo, zbornik radova sa detrnaeste

medunarodne naudne konferencije Komisije za tvorbu redi pri Medunarodnom komitetu

slavista. Filolo5ki fakultet: Beograd. Str. 407417 .

21. Sehovi6, Amela (2012) "Poredbene frazeme u Andriievim pripovijetkama nastalim

izmedu 1925. i 1941. godine". IJ: Branko To5ovid (Hg.) Ivo Andrit - Literat und Diplomat

im Schotten nueier Weltkriege - Ivo Andrit - lvtjiievnik i diplomata u sjeni dvaju sujetskih

8

rotovo (192 5- I 941). Institut fiir Slawistik der

Karl-Franzens-Universitat - Beogradska knjiga: Graz- Beograd. Str.577-592.

1. 3. Komentar uz radove

Naudni radovi dr. A. Sehovic objavljeni su u priznatim publikacijama u BiH, Austriji,

Njemadkoj, Sloveniji i Srbiji. U njima autorica pokazuje kompetentnost u Sirokom rasponu

od analize diskursa modi, analize frazema, tvorbenih i leksidkih obiljeZja u

knjiZevnoumjetnidkom tekstu, preko bavljenja univerbacijom u bosanskom jeziku,

akcenatskom normom, razgovomom leksikom, pa (s dr. D. Haveri6) do istraZivanja

procesa leksidkog posudivanja iz perzijskog, potom tvorbenih i stilistidkih aspekata

upotrebe rijediperzijskog porijekla i njihovih izvedenica u savremenom bosanskom jeziku.

Ovdje 6emo ukazati na tri radaizopusa dr. Amele Sehovii.

"Univerbacija u bosanskom jeziku", u: Rajna Dragidevii (ur.), Tvorba reii i njeni resursi

u slovenskim jezicima, zbornik radova sa ietrnaeste medunarodne naudne konferencije

Komisije za tvorbu redi pri Medunarodnom komitetu slavista, Filolo5ki fakultet, Beograd,

2012, str.407417.

U ovom radu dr. Amela Sehovid istraZuje univerbaciju, tvorbeni postupak kojem u

lingvistici bosanskog jezika nije poklonj ena zna(,ajna painja. Ona ovu analizu provodi

koriste6i pisane i usmene izvore s ciljem da utvrdi razloge koji uzrokuju pojavu univerba

u razgovornom jeziku. Pri tome istraZuje imenidke i glagolske univerbe, a posebnu paLnju

posve6uje tvorbenoj sinonimiji kod imenidkih univerba i njihovoj viSeznadnosti. Zakljudak

rada je da univerbacija predstavlja sredstvo ostvarenja teLnje ka jezidkoj ekonomidnosti ali

i sredstvo ekspresivizacije njom obuhvaiene leksike te da univerbi u bosanskom jeziku

najde56e nastaju sufi ksalnom derivacijom.

"Mijene akcenatske norme savremenog bosanskog jezika", Knjiievni jezik, XXlYll2,Sarajevo, 2013, str. I 13-120.

Ovaj rad se bavi akcenatskom normom standardnog bosanskog j ezika, i to iz ugla promjena

u odnosu na tradicionalnu akcenatsku normu, tzv. Vuk-Danidi6evu. IstraZuje se

akcentiranje vi5esloZnih rijedi - tzv. evropeizama i sloZenica - na unutra5njim slogovima i

akcentiranje rijedi sa dvosloZnom zamjenom jata i kratkouzlaznim akcentom na njenom

drugom slogu. Analiza je izvrSena na korpusu sadinjenom od recentnih rjednika

bosanskoga jezika i gramatike tog jezika, Sto je logidan izbor kada se zna da su rjednici i

9

gramatike (uz pravopis) osnovni normativni prirudnici bilo kojeg standardnog jezika.

Dr. Amela Sehovii zapaLada se u nekim od postojedih rjednika bosanskoga jezika silazni

akcenti na neinicijalnim slogovima sve deSie pojavljuju u primjerima oznadenim etiketom

izg.,a u drugima su oviakcentiravnopravni onima vei ustaljenim tradicionalnom normom.

Odekivano, gramatika ima tradicionalnije usmjeren pristup, uz iskljudivo prihvatanje

odstupanja u sloZenicama. Sto se tide tradicionalnog kratkouzlaznog akcenta na drugom

slogu dvoslolne zamjene jata (prema dugouzlaznom akcentu u ekavskom izgovoru), iako

je on joS uvijek zastupljen u gramatici i rjednicima savremenog bosanskog j ezika, u jednom

od njih on ustupa mjesto dugouzlaznom akcentu, kao rezultat kompromisa: spojiti

svakodnevnu govornu praksu s tradicionalnom ortoepskom norrnom. Iz svega navedenog

autorica izvodi zakljudak o postepenom odmaku od tradicionalne akcenatske norme u

normativn im prirudn icima bosansko g jezika.

"Jezik u funkciji iskazivanja mo6i (na primjeru drame Veliki vezir Deryi5a Su5i6a)",

Pregled,LlV/2, Sarajevo, 2013, str. I I l-l 19.

Predmet su istraZivanja u ovome radu nadini na koje se putem jezika iskazuje mo6, a u

njihovoj analizi primijenjen je sociolingvistidki pristup. Dr. Amela Sehovii utvrtluje da je

nejednaka mo6 udesnika verbalne interakcije jedna od dominantnih odlika drama, pa tako

i analizirane historijske drame Veliki vezir Dervi5a Su5iia, koja je prvenstveno autorsko

djelo, Sto podrazumijeva da je dvorska etikecija predstavljena iz ugla njenog autora, a to

opet implicira da ona ne mora korespondirati s njenim stvarnim karakterom na tada5njem

dvoru. No, i kao takva, ova drama je, prema miSljenju autorice, pogodan istraZivadki okvir

za proudavanje jezika u funkciji iskazivanja modi onih koji se njim sluZe. Naime, dr. Amela

Sehovi6 ukazuje na to da su sva institucionalna ili formalna okruZenja, pa tako i dvorsko,

prepoznatljiva po strogoj hijerarhiji, Sto se manifestira na raznim poljima, izmedu ostalog,

i na jezidkom. U skladu s tim, nadredeni govornik ima moguinost da, npr., pribjegne

prekidanjima i uSutkavanjima radi odrZavanja nejednakih odnosa mo6i. Takoder, u radu se

odnosi mo6i i5ditavaju i iz konteksta u kojem se oni obidno ne traLe, npr. iz stereotipa,

medu kojima dominiraju rodni. Ve6ina tih stereotipa u patrijarhalnim dru5tvima, kakvo

oslikava i ova drama, svodi se na negativnu procjenu Lena i njihova ponaSanja, a nadelno

oni svjedode o patroniziraju6em stavu onih u dijim je rukama mod prema onima koji tu

moi ne uZivaju. U zakljudku rada utvrduje se da jezik desto sluZi da se njim iskaZu

t0

(neravnopravni) odnosi modi te da postoje razliditi tipovi moii, a na dominaciju jednog od

njih prvenstveno udedu situacione okolnosti u kojima se neka verbalna interakcija

odigrava.

U strudnim radovima dr. A. Sehovi6 donosi podatke o novijim istraZivanjima u oblasti

tvorbe rijedi u slavenskim jezicima. To su informativni prikazi tematskih zbornika radova

s medunarodnih naudnih konferencija Komisije za tvorbu rijedi pri Medunarodnom

komitetu slavista, na kojima autorica sudjeluje kao predstavnica BiH.

Obje knjige dr. A. Sehovid objavljene poslije izbora u zvanje vanredne profesorice plod su

dugogodi5nje i uspjeSne saradnje s dr. E. Haveri6, vanrednom profesoricom za oblast

perzijski jezik. Op5irnije iemo predstaviti knjigu pod naslovom Leksika orijentalnog

porij e kla u fraze mama b o s ansko g j e zika.

Knjiga sadrLi obimnu uvodnu studiju (6-98) i Rjeinik (99-2a\; slijede popis izvora i

koriStene literature, indeks autora, indeks pojmova i bilje5ke o autoricama. Uvodna studija

ima sedam poglavlja: l. Leksika orijentalnog porijekla u bosanskom jeziku (6-10);2.

Semantiika adaptacija rijeii orijentalnog porijekla u bosanskom jeziku (1146); 3.

Tematska klasifikocija rijeii orijentalnog porijekla @7-50);4. Frazeme bosanskog jezikn

sa sastavnicom orijentalnog porijekla (55-59); 5. Frazeme s realijama (60-71); 6.

Poredbene frazeme (72-93);7 . Komentar etimologije u analiziranim rjeinicima Qa-98).

U prvom poglavlju autorice odreduju cilj istraZivanja; to su orijentalizmi kao sastavne

komponentefrazema bosanskog jezika. Potom je rijed o stilskoj pripadnosti orijentalizama

u frazemama bosanskog jezika, o njihovu stilskom potencijalu u poredenju s uglavnom

stilski neutralnim domadim sinonimima i bliskoznadnicama, te o fenomenu ponovne

aktuelizacije rijedi orijentalnog porijekla u savremenom bosanskom jeziku. Semantidkoj

adaptaciji rijedi orijentalnog porijekla u bosanskom jeziku posveieno je mnogo paLnje.

Rijedi arapskog, perzijskog i turskog porijekla proSle su ne samo kroz fonolo5ku i

morfolo5ku nego i kroz semantidku adaptaciju u jeziku primaocu. Autorice istidu da se u

pojedinim sludajevima ne moZe sa sigurnoSiu odrediti etimoloSki semantidki razvoj rijedi

orijentalnog porijekla. U dvadesetak najzastupljenijih tematskih polja paZljivo analiziraju

primarnu i sekundarnu semantidku adaptaciju (nultu semantidku ekstenziju i suZenje

l1

znatenja; pro5irenje znadenja, semantidku nepodudarnost i pejorizaciju), razdvajaju(,i

lekseme arapskog, perzijskog i turskog porijekla. Slijede poglavlja posveiena analizi

frazema bosanskog jezika sa sastavnicom orijentalnog porijekla. IstraZivani korpus sadrZi

velik broj frazemakoje se odlikuju izraLenim ekspresivnim potencijalom. Autorice najprije

analiziraju frazeme s dvjema punoznadnim leksemama; najde5de su to frazeme sa

semantidkom transpozicijom ostvarenom metaforidkim putem, potom putem metonimije,

sinegdohe itd. Zatim analiziraju frazeme u dijem su sastavu realije, tj. specifidna obiljeZja

materijalne i duhovne kulture na odredenom podrudju, te poredbene frazeme.

Struktura knjige primjerena je predmetu istraZivanja. Teorijski dio metodoloSki je

besprijekoran i utemeljen je na savremenim lingvistidkim spoznajama. Rjeinikje zasnovan

na dugo prikupljanoj gradiizbrojnih rjednidkih izvora na bosanskom, hrvatskom, srpskom,

srpskohrvatskom, perzijskom, arapskom i turskom jeziku, a obuhvata 508 osnovnih rijedi

i 64 imedenice; pored rjednika, korpus dine i mnoga knj iZevna djela od 16. do 20. vijeka.

Konsultirana je obimna literatura.

Knjiga sadrZi obilje novih dinjenica o leksici orijentalnog porijekla u bosanskom jeziku.

Ovo minuciozno istraZivanje rijedi orijentalnog porijekla u bosanskom jeziku, s osloncem

na relevantne etimolo5ke i druge rjednike na perzijskom, turskom i arapskom jeziku,

urodilo je joS jednim valnim plodom: u posebnom poglavlju autorice ukazuju na

neadekvatno etimoloSko tumadenje pojedinih leksema u znadajnom rjedniku a. Smryiea i

u novijim rjednicima bosanskog j ezika.

U knjizi Rijeii perzijskog porijekla u bosanskom jeziku autorice se bave perzijskim

posudenicama u bosanskom, tvorbenim sredstvima perzijskog porijekla i uopie utjecajem

perzijskog jezikai knjiZevnosti na bosanski jezik i knjiZevnost u BiH. PaZljivo analiziraju

pojave u procesu adaptacije, promjene na fonetsko-fonoloSkom, morfolo5kom i

sintaksidko-semantidkom nivou, imaju6i u vidu utjecaj osmanskog turskog kao jezika

posrednika. Pored obimne uvodne studije (11-131) knjiga sadrZi iRjednik (135-313; na

desetak stranica autorice izdvajaju rijedi diskutabilnog porijekla) s preko 1.800 osnovnih

rijedi i izvedenica, potom popis izvora i literature te indekse.

Ove dvije knjige zna(,ajan su doprinos bosnistici, prije svega leksikologiji, Ieksikografrji i

frazeo lo gij i bosanskog jezika.

t2

IV. Projekti kandidatkinje

Dr. A. Sehovid sudjelovala je u projektima ANUBiH-a i Prosvjetno-pedagoSkog zavoda u

Sarajevu, kao i u nekoliko projekata medunarodnog karaktera. Tri su projekta rezultirala i

objavljivanjem knjiga, a dvama projektima je i rukovodila.

1. Projekti do izbora u zvanje vanredne profesorice

Do posljednjeg izbora sudjelovala je u sedam projekata:

l. Interferentne pojave u maternjem jeziku (bosanskom, hrvatskom, srpskom) uienika

povratnika iz zemalja prijema (2002. god.) - voda projekta: Senahid Halilovi6;

2. Govor grada Sarajeva: Stori sarajevski govor; Sociolingvistiiko ispitivanje

sovremenoga govora Sarajeva; Lel<sika koja oznaiava realije (2003-2004. i 2006-

2007) - voda projekta: Senahid Halilovii;

3. Slovenski i bosanski, hrvqtski, srpski jeziku novim druinenim okolnostima; projekt

je rezultat naudno-tehnidke saradnje izmedu Republike Slovenije i Bosne i

Hercegovine (2003. i2004. god.) - vode projekta: V. PoZgaj-HadZi i M. Katnii-

Bakar5i6;

4. Opteslavenski lingvistiiki atlas Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine

(2004-2008; udestvovala na zasjedanjima OLA u Krakovu, Poljska 2005, Strugi,

Makedonija 2006, Bautzenu, Njemadka 2007. i Sarajevu, 2008) - voda projekta:

Senahid Halilovi6;

5. prevoilenje Microsoftovih programa na bosanski jezik (2006) - voda projekta:

Senahid Halilovi6;

6. Diskursna analiza: Ka interkulturnoj komunikaciji (2006. i 2007. god.) - vocle

projekta: V. PoZgaj-HadZi i M. Katnii-Bakar5i6;

7. Andrit Initiative: Ivo Andrit u evropskom kontekstu, utemeljitelj projekta Institut

za slavistiku Univerziteta u Grazu, Austrija (2010. i2011. godine) - rukovodilac

projekta: Branko To5ovi6.

2. Projekti od izbora u zvanje vanredne profesorice

Od posljednj egizboraA. Sehovid sudjelovala je u detiri projekta - u dva kao voditeljica:

13

l. "Language Rich Europe"; projekt Britanskog savjeta (British Council) i

Filozofskog fakulteta u Sarajevu (2012. i 2013);

2. "Modernizacija i harmonizacija nastavnih planova i programa u svrhu unaprjedenja

kvaliteta obrazovne politike ijadanja odgovornosti i transparentnosti u obrazovanju

na Filozofskom fakultetu u Sarajevu" (2074-2016) - voditeljica projekta: Ksenija

Kondali;

3. "lzazovi podudavanja bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika i knjiZevnosti u

savremenom kulturnom i dru5tvenom kontekstu BiH" (2015) - voditeljica projekta

cjeloZivotnog udenja;

4. "Rijedi perzijskog porijekla u bosanskom jeziku", Institut za jezik u Sarajevu

(2016) - voditeljica projekta.

V. Nastavno-pedago5ki rad

Na Odsjeku za bosanski, hrvatski i srpski jezik Filozofskog fakulteta u Sarajevu dr. Amela

Sehovid radi ve6 punih devetnaest godina. Za to vrijeme drZi vjeZbe i predavanja iz vi5e

oblasti (historija jezika, savremeni jezik i opia lingvistika) i iz niza predmeta (Tvorba

rijedi, Leksikologija i leksikografija, Uvod u standardni jezik, Fonetika i fonologija,

KnjiZevnojezidkapolitika u BiH od 1970-ih do 1990-ih godina 20. stoljeia, Staroslavenski

jezik, Dijalektologija, Savremeni jezik II, Lektorski seminar I, Pragmalingvistika,

Sociolingvistika; opiipredmeti:Bosanski jezikllHrvatskijezik 1/Srpskijezik I i Bosanski

jezik2ltlrvatski jezik 2iSrpski jezik2), ukljuduju6i i povjerenu nastavu izopl,egpredmeta

dvije godine pnje izbora u docentsko zvanje te povjerenu nastavu iz predmeta

Leksikologija za studente slavistike u Skolskoj 201012011. i 201112012. godini.

Predavadica je na doktorskim studijima iz Lingvistike i Lingvistidke bosnistike (predmeti:

Leksikologija i frazeologija bosanskog jezika, Rodna perspektiva u jezidkim

istraZivanjima, Leksikologija, Tvorbeni nadini); u mentorskoj ulozi izvelaje ukupno tri

magistra nauka, trinaest magistara struke, a devetnaest kandidata odbranilo je diplomske

radove na detverogodi5njem studiju pod njenim mentorstvom; od toga, bila je mentorica

tri magistra nauka i osam magistara struke od posljednjeg izbora u zvanje vanredne

profesorice. ilanica je nekoliko komisija za ocjenu podobnostiteme i za ocjenu i odbranu

l4

magistarskog i doktorskog rada kandidata i kandidatkinja s matidnog i drugih odsjeka

Filozofskog fakulteta te komisija za ocjenu i odbranu zavrSnog diplomskog rada.

Od 2014. obavlja duZnost voditeljice Centra za bosanski, hrvatski i srpski jezik pri Centru

za naudnoistraZivadki rad i strudne aktivnosti OIIRSA) Filozofskog fakulteta u Sarajevu;

dvije godine (2007-2009) vodi SALK, u okviru kojeg organizira i vodi okrugli sto

(decembar 2007) i doma6i naudni skup (maj 2009). Od 1.2.2018. predsjednica je Vije6a

Odsjeka za bosanski, hrvatski i srpski jezik.

Dr. A. Sehovid uZiva ugled omiljene saradnice u nastavi i uopie u radu na Filozofskom

fakultetu u Sarajevu.

VI. Saradnja s institucijama

A. Sehovi6 je udestvovala na vi5e skupova u zemlji i inozemstvu. OdrZala je desetak

predavanja na univerzitetima u Sloveniji, Austriji iNjemadkoj. ilanica je Organizacionog

odbora Sarajevskihfiloloikih susreta I (2010) i konferencije Alija Isakovit i bosanski jezik

(mart 2017), dlanica Redakcije dasopisa Pismo (od 2003. do 2012), dlanica Uredni5tva

dasopisa Gradovrh (2011. i 2012). ilanica je dviju komisija Meclunarodnoga komiteta

slavista ispred Bosne i Hercegovine: Komisije za tvorbu rijedi (od 2012) i Komisije za

stilistiku (od 2017). Predsjednica je Organizacijskog odbora konferencije

Univerbacija/univerbizocija u slavenskim jezicima (april 2017) Komisije za tvorbu rijedi

Medunarodnoga komiteta slavista.

VII. Prijedlog s obrazloZenjem

Sagledav5i u cijelosti naudni, strudni i nastavni rad vanredne profesorice dr. Amele

Sehovi6, dlanovi Komisije iznose stav da kolegica Sehovic ispunjava sve i formolne i

suitinske uujete za izbor u nastovno zvanje redovne profesorice.

Svoj stav zasnivamo na sljede6im dinjenicama:

1. dr. Amela Sehovii od posljednjeg izbora ima dvije objavljene knjige, sedamnaest

naudnih radova i detiri strudna rada;

2. dr. Amela Sehovi6 iz objektivnihrazlogau zvanju vanredne profesorice nije bila u

moguinosti obaviti mentorstvo na tredem ciklusu studija. Komisija cijeni da se taj

l5

uvjet moZe nadomjestiti u skladu s dl. 164. Statuta Univerziteta u Sarajevu, a kao

ekvivalent za opravdano izostalo mentorstvo uzimaju se tri naudna rada

kandidatkinje:

2.l."Stilistidki aspekti upotrebe rijedi perzijskog porijekla i njihovih izvedenica u

savremenom bosanskom jeziku" (u koautorstvu sa D. Haverii), u: Drugi

simpozij o bosanskom jeziku - istraiivanje, normiranje i uienje bosanskog

jezikn - dosadasnji rezultati, potrebe i perspektive (Sarajevo, 12-13. mart

2015) (ur. Alen KalajdZija), Institut za jezik, Sarajevo, 2076, str. 367-379;

2.2."Pragmatidki aspekti deminucije u svakodnevnoj komunikaciji (sa osvrtom na

tvorbena obiljeZja deminutivnih imenica)", v Manjialnice v slovanskih jezikih:

oblika in vloga (ur. Irena Stramljid Breznik), zbornik radova sa Sesnaeste

medunarodne naudne konferencije Komisije za tvorbu redi pri Medunarodnom

komitetu slavista, Filozofska fakulteta, Maribor - Bielsko-Biala - Budapest -Kansas - Praha, 2015, str. 375-385;

2.3."Derivative and Stylistic Features of Verbs of Words of Persian Origin in the

Bosnian Language" (u koautorstvu sa D. Haveri6), u zborniku Linguistics,

culture and identity inforeign language education (ur. Azamat Akbarov), lst

ed., International Burch University, Sarajevo, 2014, str. 133-139;

3. dr. Amela Sehovi6 svojim ukupnim nastavnidkim i naudnim radom daje znadajan

doprinos razvoju bosnistike: sudjelovala je u radu vi5e domaiih i medunarodnih

projekata; odrLalaje predavanja na viSe stranih univerziteta; bila je organizatorica

jedne medunarodne konferencije; ukljudivala se u razlidite oblike saradnje s

institucijama iz oblasti obrazovanja; u nastavnom radu potvrdila se kao izvrsna

predavadica i mentorica.

Na osnovu svega izloLenog, Komisija sa zadovoljstvom predlaZe Nastavno-naudnom

vije6u Filozofskog fakulteta u Sarajevu da usvoji naS izvjeStaj i da dr. Amelu Sehovid

izabere u zvanje redovne profesorice za podrudje (oblast) humanistiike nouke, polje

nauka o jeziku i lvtjiievnosti (filologija), grana bosnistika, lvoatistika, srbistika, bosanski,

hrvatski i srpski jezik, savremeni (standardni jezik) (predmeti Tvorba rijeii, Leksikologija

i leksibgrafija, Uvod u standardni jezik, Fonetika i fonologija, Knjiievnojeziika politika

16

u BiH od 70-ih do 90-ih godina 20. stoljeta, opli predmet Bosanski, Hrvatski, Srpski jezik

I i 2) na Odsjeku za bosanski, hrvatski i srpskijezik Filozofskog fakulteta Univerziteta u

Sarajevu.

U Sarajevu, 20. 4. 201 8. godine

/Prof. dr. Senahid Halilovii predsjednik/

2{dhr

/Prof. dr. Hasnija Muratagii-Tuna, dlan/

J

/ Akademik Esad Durakovid, dlan/

Sastavni dio ovog Izvje5taja je Potvrda Strudne sluZbe Fakulteta broj 03-021423 od 6. 4.

2018.

Izvje5taj je proditan i usvojen na sjednici Vijeda Odsjeka za bosanski, hrvatski i srpski jezik

rurC*i \ouclen 'et\srorsn

1L^eo,6. \q qL"**,on\\tt ; I

n* s1=S\icl S.** otql".*oi 1 i. to,s X"

J,",t )\L" ,t

R.r,v"/

/t/^--

t7