02-Cerovac Na Faksu Kako Se Radi Mozda

15

IzvorniznanstvenilanakUDK001.2:378.1

TRAnSDIScIpLInARnI pRISTUp UEnJU I ISTRAIVAnJU nA SVEUILITU

KreimirCerovacZagreb,[email protected]

Primljeno:31.1.2013.

U radu se razmatra novi pristup uenju i istraivanju na sveuilitu onaj transdisciplinarni. Sveuilita su se stoljeima razvijala kori-stei tradicionalnu strukturu odvojenih odjela za odvojene discipline. Suvremeno sveuilite postaje do te mjere sve vie razdijeljeno specija-lizacijom akademskih odjela i fakultetskih interesa da ta fragmentacija potkopava sposobnost sveuilita glede uinkovitog odgovora na ire potrebe i zahtjeve drutva. Ako sveuilita ele biti valjani sudionici u odrivom razvitku, trebaju u prvom redu prepoznati pojavu novog tipa znanja transdisciplinarnosti. Propusti li to, sveuilite e biti zami-jenjeno obrascem kole te partikularizmom koji on za sobom povlai. Postizanjem transdisciplinarnoga pristupa sveuilite e moi njego-vati ideju o znanosti kao obliku ivota, koja se zauzvrat pokazuje kao moralni oblik znanosti i akademskog obrazovanja. Transdisciplinarni pristup povezuje discipline, pretpostavlja sudjelovanje razliitih sudi-onika, akademskih ili neakademskih, te uzima u obzir etike vrijednosti u duhu suradnje i integracije.

Kljune rijei: interdisciplinarnost, multidisciplinarnost, transdisci-plinarnost, obrazovni proces, visokokolsko obrazo-vanje, znanstvena sloenost

Uvod

ivjetitransdisciplinarnostmoedovestinesamodopromjenenainaraz-miljanjaveiponaanja.()Danas,unatonevienomrastuznanjauljud-skojpovijesti,vieznamotoinimo,amanjeotometojesmo.(Nicolescu,2002,142)

Sveuilitasusestoljeimarazvijalakoristeitradicionalnustruk-turumeusobnoodvojenihfakulteta iodjela,njegujuipritomstrogu

K.Cerovac:Transdisciplinarnipristupuenju METODIKIOGLEDI,20(2013)1,1531

16

razdvojenost izmeu pojedinih disciplina. Strogom specijalizacijomakademskihodjelateuvanjempojedinanihfakultetskihinteresa,su-vremeno je sveuilitedanas razdijeljenodo temjereda ta fragmen-tacija potkopava njegovu sposobnost glede uinkovitog odgovora nasveirepotrebeizahtjevedrutva(unji,2001,6).Fragmentacijajepotaknuta krajem19. stoljea zbog vrlo brzoga razvitka znanstvenihmetoda,pasuspecijalizacijaipojavanovihdisciplinabilinunostdabisemoglonositisnaglimrazvojemznanja.NjemakijefilozofJrgenMittelstra,kojisebavitransdisciplinarnou,primjericejo1996.sazabrinutou registrirao sve veu diferencijaciju znanstvenoga susta-vau4000disciplina.Natemeljupraenjaistraivakihaktivnostikojeukljuujunizdisciplina,onnepronalazimogunostzaustavljanjatogarazvoja(Mittelstra,1996,premaKtter,Balsiger,1999,90).

Udananjemmodernomdrutvusuvremenasusveuilitapostalajednomod najkompliciranijih i najkompleksnijih ustanova, vie i odmnogihvelikihkorporacijailiakodpojedinihvlada.Sveuimznan-stvenimfokusiranjemstvorenesurazliitefakultetskesubkulture,po-putprirodnihidrutvenihilihumanistikihznanosti,tevisokihstrunihkola,to jedaljeirilo jaz izmeudisciplina,apromicalovjernost ilojalnost odreenom fakultetu (Duderstadt, 2005).Ekstremna je spe-cijalizacijanunozlojerpomaebremstjecanjuznanja,aliistodobnodovodi do gubitka smisla ire cjeline. Sveuilit, organizirana krozmeusobnonepovezanefakulteteiodjele,gajeuglavnommonodiscipli-narno istraivanje i kolovanje pa je opravdana zabrinutost da frag-mentiranosveuilitegubikoherentnostsvojihodgojnih,akademskihiuslunihdjelatnosti.Usto,nastavnijeplan(kurikul)stekaokarakterprodajnogacentra.

Sveuilit, posebice ona na Zapadu, trebaju odgovoriti na dvarazliita,gotovosuprotstavljena,zahtjeva:pitanjeorganizacijenapod-rujuznanjaspripadajuimdisciplinamaispecijalnostima,sjedne,teobjedinjavanje znanja u jedan institucionalni prostor, s druge strane.Hiperspecijalizacijaifragmentacijadisciplinasprjeavajupristupiremipovezanomznanju.Tojerazlogzatomonodisciplinarnoobrazovanjepostajesvevieneodgovarajuimtezatomorapostojatisuradnjaiz-meudisciplina, izmeu razliitihcentarakulture iznanja te izmeurazliitihznanja(znanstvenih,umjetnikihitehnikih).

Drutvoodfakultetskiobrazovanihpojedinacaoekujeirepozna-vanjeviedisciplinaotvorenihzafleksibilnijiobliknastavnogaplanai


17

programa.Inzistirasenadosadazanemarivanimosobnimkvalitetama,poputkomunikacijskih i suradnikih sposobnosti, poznavanja stranihjezika, irokekulture, sposobnosti rukovoenja itd.Nijeviedovolj-no osposobljavati strunjake da znaju kako raditi stvari, ve takoerizazato,aposebicezato neraditi.Topodrazumijevaukljuivanjeunastavneplanoveiprogrameuenjaoprofesionalnojetici(usp.u-nji,2002,135140).Unatoiznimnorazliitimuvjetimaukojimaupojedinimzemljamadjelujusveuilita,ipaksediljemsvijetauoavanjihovadezorijentacija.Uzsveto,nedostatniproraunikojisedodje-ljuju istraivanju pri sveuilitima izazivaju trku za industrijskim ilidrugimugovorimapaseakademskoosobljepretvarauadministrativneilifinancijskemenadere.Sveuilitegubisvojeznaenjekaomjestoneovisnosti,kaomjestopropitivanjasmislaitemelja,anesamokori-snostiirentabilnosti.

elelibitivaljanisudioniciuodrivomrazvitku,sveuilitabipo-najprije trebalaprepoznatipojavunovogatipaznanja transdiscipli-narnosti.Propustelito,bitezamijenjenaobrascemkole.Meutim,danasnaveinisveuilitajonepostojitransdisciplinarnipristup,tekponekad interdisciplinarni imultidisciplinarnipokuaji,koji seuko-nanicisvodezapravonadisciplinarnipristup.

Multidisciplinarnost, interdisciplinarnost i transdisciplinarnost

U razmatranju transdisciplinarnosti potrebno je ponajprije uoitinjezinodnospremamonodisciplinarnostiiinterdisciplinarnosti.Multidisciplinarnost se uglavnom shvaa kao oblik suradnje, koji pritomodravagraniceizmeupojedinihdisciplina.Kodmultidisciplinarnogpristupa strunjaci za pojedine discipline rade zajedno, zadravajuipritomsvojedisciplinarnepristupeipoglede.Posljedicajepodjelaradaukojojrazliitidisciplinarniokviriistraujuzasebneaspekteistecje-line. Prema tome,multidisciplinarni pristup znai istraivanje nekogodreenogfenomenatedajeononapravljenoodstranenekolikoznan-stvenikaizrazliitihdisciplina,kojiradepolazeiodsvojihdisciplina.Multidisciplinarnoststogauvaidejuodisciplinarnojautonomiji.

Interdisciplinarnipristupposveenjeistraivanjuukojemuznan-stvenici,izdvijeiliviedisciplina,radezajednoupodrujimakojasepreklapaju iliupodrujimakoja semeusobnopresijecaju,pa se in-


18

terdisciplinarnostmoe shvatiti kao gradnja zajednikogamodela zadisciplinekojesuukljuene.Interdisciplinarnoistraivanjestogazahti-jevazajednikuformulacijuproblemai,baremdonekle,zajednikime-todolokiokvirzaistraivanjerazliitihtemailiaspekataistraivanjaproblema.

Transdisciplinarnost,uusporedbismultidisciplinarnou i inter-disciplinarnou, imanajveipotencijalodgovorananovezahtjeve iimperative.NaPrvomsvjetskomkongresuotransdisciplinarnostiodr-anomustudenom1994.uPortugalu(ConventodaArrbida)natemuTransdisciplinarna evolucija sveuilita, a u organizacijiMeuna-rodnog centra za transdisciplinarna istraivanja (Centre Internationalde Recherches et tudes Transdisciplinaires, CIRET) i OrganizacijeUjedinjenihnarodazaobrazovanje,znanost ikulturu(UNESCO)su-djelovalisumnogieuropskisveuiliniprofesoriiusvojenajePovelja o transdisciplinarnosti(Charter on Transdisciplinarity),kojasadri15lanaka.Poveljanaglaavadatransdisciplinarnostneteiovladavanjunad nekoliko disciplina, ve otvorenosti svim disciplinama.1 Tom jeprilikom,primjerice,EleonoraBarbieriMasininaglasila:

Moesereidajetransdisciplinarnostpresudnauovometrenutkuzbogpovijesnihrazlogairjeavanjabrzihpromjenadrutva.Beznjeriskiramoinjenjegreketakveteinekaotojeprijetnjagledeopstankaovjean-stva.Akoseusadanjemvremenuspecijalizacijeneprepoznatransdisci-plinarnost kao vaan alat za razumijevanje kompleksnosti i brzomije-njajuegdrutva,navidikusumnogeopasnostianekemodaakveidjeluju.(Masini,premaUNESCO,1998,33)

Rastuaspoznajadasveuilitetrebarekonfiguriratiirekonstruira-tidabiseodgovorilonasveveeizazove,dovelajeidomeunarod-nogkongresaKakvosveuilitezasutra,odranogusvibnju1997.uLocarnu(vicarska),opetuorganizacijiUNESCOiCIRET.Preporukatogakongresabilaje,meuostalim,dase10%vremenauenjaupoje-dinimdisciplinamaposvetitransdisciplinarnosti.2

1 UPoveljiseulanku3,primjerice,navodi:Transdisciplinaritycomplementsthedisciplinaryapproach.Outofthedialoguebetweendisciplinesitproducesnewresultsandnewinteractionsbetweenthem.Itoffersanewvisionofnatureandreality.Transdisciplinaritydoesnotseekamasteryinseveraldisciplinesbutaimstoopenalldisciplinestowhattheyhaveincommonandtowhatliesbeyondtheirboundaries.(UNESCO,1998)

2 Toka5.Preporuka:Itisrecommendedtouniversityauthorities(presidents,headsofdepartments,etc.)todevote10%oftheteachingtimeineachdisciplinetotransdiscipli-narity.(CIRET,1997)


19

PotrebnojespomenutiiMeunarodnukonferencijuotransdisci-plinarnostiodranu2000.uZrichunakojojje,uzsudjelovanje700sudionikaiz57zemalja,donesenatakoerdeklaracijaukojojsenagla-ava

vanostpomirenjaizmeuznanosti,umjetnostiiduhovnosti;vanostcje-lovitog(unutarnjegivanjskog)razvitkaljudskihbia,vanostintuicije,ima-ginacijeitijelagledeistinskogobrazovanja,integracijeznanosti,ekonomije,demokracije,metafizike,epistemologijeipoezije.(Berni,2010,7)

BasarabNicolescuzakljuujeda

sveuilitenijeugroenosamonedostatkomsmisla,veiodbijanjemdarazmjenjujeznanje()Oparazmjenaznanjanemoesedogaatibezpoja-venovetolerancijeutemeljenenatransdisciplinarnomstajalitu,kojepodra-zumijevasaivljavanjetranskulturne,transreligijske,transpolitikeitransna-cionalnevizije.(Nicolescu,1998)

to je transdisciplinarni pristup?

Transdisciplinarnost3 jetokasusretaljudiirazumaipredstavljaoblikintegrativnogistraivanja.Njezinjeciljrazumijevanjeovogasvi-jeta,odkojihjejedanodimperativajedinstvoznanja.Transdisciplinar-nost je istodobno stav i oblik djelovanja. Pojam transdisciplinarnostiniseprvijeuveo1970.filozofJeanPiaget(18961980),aizvornojeoznaavaostanjeiznadinterdisciplinarnosti,odnosnostanjeukojemunepostojestabilnegraniceizmeudisciplina(Nicolescu,2002,1).Na-konPiagetoveuporabeizraza,pojamtransdisciplinarnostevoluiraojeuznanstvenomesvijetudonoseirazliitateorijskaipraktinastajalitaimetodologije,noseisesrazliitimistraivakimproblemima.Trans-disciplinarniciljjerazumijevanjedananjegasvijeta,kojemjejedanod

3 OECDustudijiInterdisciplinarity in Science and Technology (1998)dajesljedeudefiniciju transdisciplinarnosti (navodi sena engleskom):Transdisciplinarity is researchinwhicha convergencebetweendisciplines ispursued; it is accompaniedby themutualintegrationofdisciplinaryepistemologies.Thedifferencebetweenaninterdisciplinaryandatransdisciplinaryapproachisasfollows:intheformer,disciplinesofferaparallelanalysisofproblems;inthelatter,disciplinesoffertheirspecificapproachesandevenbasicassumptions,toadialogue,inordertoaddresscomplexissuestogether.Inthecaseoftransdisciplinarity,approachesandevenmethodsaredeveloped ina jointeffort, somethingwhich is indeeddifficult incomplexsocieties,butverynecessary. (OECD,1998)Ta jedefinicijavana,meutimkrije opasnost da se transdisciplinarnost shvati kao nekahiperdisciplina ili kaoznanost o znanostima,pasetakomoezastrtinjenopravoinajvanijeznaenje.


20

imperativajedinstvoznanja(Nicolescu,2002,44).Moesekazatidajetransdisciplinarnostzapravoprivremeninazivzajednunovuvizijuovjeanstva, ljudskoga znanja i ljudskih odnosa (Cicovacki, 2004).Tojeevolucijaodmono,multiiinterdisciplinarnihistraivanja.Doktatripristupa,dabiakademskidjelovala,svakizasebegeneriranovaznanja,transdisciplinarnostvodiizvanodvojenihakademskihdiscipli-natkajuinovoblikznanjakrozinterakcijeizmeuakademskezajed-niceicivilnogadrutva(Nicolescu,1998).Transdisciplinarnipristuppovlaizasobomviufazumeudjelovanja,kojapodrazumijevasveo-buhvatniokvir,kojiorganiziraljude,znanjeirjeenjananovenaine,unovomediskursu,unovimoblicimasuradnjeipreobrazbeangama-na, sve dok rjeavaju sloene probleme.Cilj transdisciplinarnosti jerazumijevanjedananjegasvijeta, ljudskogastanja,usvimnjegovimkompleksnostima, umjesto fokusiranja samo na jedan dio problema(Nicolescu,1998).Prefikstransukazujenaonotojepreko,izmeu,iznadiizvansvihdisciplina.Transdisciplinarnostnije,dakle,disciplina,negopristup,procespoveanjaznanjaintegracijomitransformacijomrazliitihvidokruga.Toznaiprakticiranje znanjanazamiljennain,kojipriznajesvojstvenuraznovrsnostikompleksnostljudskogastanja(Lattanzi,premaUNESCO,1998,5).

Rijejeonovomoblikuuenja,istraivanjaipostavljanjaproble-maikoji,dabisezadovoljilikompliciraniikompleksniizazovidrutva,uvodisuradnjuizmeurazliitihnjegovihdijelova.Pozivnatransdisci-plinarnorazmiljanjenije,kakojevereeno,zamjenazadisciplinarnoiinterdisciplinarnopostupanje,vejetonadopunapostojeojakadem-skojpraksi(Weislogel,2008).Meutim,transdisciplinarnostzahtijevavieoddisciplinainastojipotaknutidivergentnedisciplinedabiodgo-vorilenaivotnotemeljnapitanja.

Rije je, dakle, o istraivanjukoje se u znaajnomobimukreeizvandisciplinarnihogranienjaikojesvojeproblemedefiniraneovis-noodisciplinamateihzatimrjeavaiduiizvantihogranienja(Mit-telstra,2001).Toje,primjerice,putidoplodnogadijalogaizmeuteo-logijeisvijetaprirodnihznanosti.Zarazlikuoddisciplinarnoganainarazmiljanja koji tei konsenzusu, transdisciplinarno se istraivanje,kakokaeThierryRamadier,zasnivanakontroliranomsukobutogastvarajuparadoksi(Ramadier,2003).Ciljtransdisciplinarnoganasto-janja je dvostruk: ujediniti discipline na razini zajednikih temeljnihnaela,anarazininjihovogazajednitvaizrazitisvrhovitostljudskogaponaanja.


21

Zahtjevizatransdisciplinarnouneponitavajuvanostposeb-nih znanosti i znanstvenih disciplina u saznavanju njihova predmetapojava,alisuznaajnikaoepistemiko-metodolokipokuajikritiko-garazmatranjanjihovihspoznajnihdometa.Moesekazatida,umjestosuperspecijalizacije znanja i feudalizacije disciplina, transdisciplinar-nostnastoji spojitipodrujameusobno ljubomornouvana tradicio-nalnom(modernom)organizacijomznanja.

Kaozakljuakizopirneliteraturegledetransdisciplinarnostisli-jedidanepostojijedinstvenimetodolokipristupiliskupmetodakojipripadajutransdisciplinarnomistraivanju.Ukratko,moglobisekazatidasetransdisciplinarnoistraivanjebaviproblemskimpodrujimanatakavnaindamoe:

1. shvatitikompliciranostikompleksnostproblema,2. uzetiuobzirraznolikostivotneiznanstvenepercepcijeproble-

ma,3. povezatiapstraktnoispecifinoznanje,te4. razvijatiznanjeipraksu,kojipromovirajuonotosesagledava

kaoopedobro.

Transdisciplinarno sveuilite

Takoopisanonovo,transdisciplinarno,sveuiliteimadanasnovusvrhu,koja se sastojiupotrazi zamudrou, ane samozaznanjem.Onoeteitistvaranjujedinstvailisimfonijeznanjatesezalagatizacjelovitostiintegracijumnogihnainaspoznavanja(Weislogel,2008).Transdisciplinarnosveuiliteuvaavateinjenicudaserjeenjazaproblemeovjeanstvanemoguiznaibezukljuivanjakritinemasedrutva.NoviUniversitatisbit eviehumanistikiorijentirani (usp.Jantsch,1972).

Sveuiliteepostati jednoodnekoliko temeljnih jedinicaudecentralizi-ranom,pluralistikomprocesuoblikovanjaglobalnebudunosti,zajednikadrutvenapolitika.Toebitistratekaantenausmjerenapremadrutvuvri-jednosti,kaoipremabudunosti.(Jantsch,1972)

Transdisciplinarnoesveuilitepostiidubokopotovanjezapo-vezivanjeviestrukihpogleda.

Stvarnostjesloenaizamrena,aistineonjojeseoitovatikrozmnotvopogleda()utkanihudosljednucjelinu,priemusurazlikeupristupimana-dopunjujue,anekontradiktorne.(Albrecht,Freeman,Higginbotham,1998)


22

Oekuje se da e se transdisciplinarno sveuilite razvijati takodaintegriraknowhow(znanjeposebi),knowwhat(dubljaznaenja),knowwheretogo(kakoserazvijati)teknowwhy(zatoznati)(Weis-logel,2008).Tosesveuilitetrebapostavitikaoinstitucijakojaaktiv-nosudjelujeudrutvusdrutvom.Tadaeizgubitistrahoddijeljenjadisciplinarnoogranienogaznanjaipostateotvorenozaaktivnosudje-lovanjeuobostranostvorenomznanju,zajednosviestrukimrazinamastvarnostiipogleda.4

JacquesDelorsuizvjeuUNESCOMeunarodnekomisijegledeobrazovanjau21.stoljeunaglaavadoprinoskojitransdisciplinarnostmoedatinovompristupukolovanjuteukazujenaetiristupanovogaoblikakolovanja:uitidabiseznalo,uitidabiseinilo,ivjetizajednosaiuitidabisebilo(Delors,1995).Uitidabiseznalozahtijevanovinainusredotoenjanametodu,anesamonapamenjepodatakanapamet,fleksibilannaintrajnogapropitivanjatepokuajeizgradnjenovihmostovaizmeudijelovainformacijaiotkrivanjamo-guihprimjenatihznanja.Uitidabiseinilostransdisciplinarnogamotritaznaiuitikakobitikreativaniprilagodljiv,uinitinetonovo,anepodrazumijevasamospecijalizacijuzaneto,odnosnoznainebitipreviezatvorenu jednopodruje rada.Pristupivjetizajednosazahtijevatranskulturnostajalite,kojebisetrebalonaiunutrini(skri-venosti)svakeosobe.Tostajaliteznaiuspjetiusebiprepoznatidru-goga,atakoeriboljepoznavanjeneijekulture,uvjerenjaiinteresa.Uitidabisebilo,kaonovoobrazovnonaelo,moebitiostvarenosamokaopomaknavrhunsku iskustvenurazinu,na trans-osobnudi-menzijuodaklesemoesagledavati(Matei,2011).BasarabNicolescu,primjerice, smatrada je sadanjiobrazovni sustavusmjerensamonamentalniaspekt,anatetutjelesnogaiemocionalnogaaspektaosobe.

4 Usp.Declaration and Recommendations (CIRET,1997)gdjese,meuostalim,na-vodisljedee:

Toka 2: Unato iznimno razliitim uvjetima koji postoje u sveuilitima pojedi-nihzemalja,iromsvijetanasveuilitimavladadezorijentiranost.Brojnisimptomidjelujuprikrivajuiglavniuzroktedezorijentiranosti:gubitaksmislaisveopegladizasmislom.Transdisciplinarnoobrazovanjemoeotvoritiputpremacjelovitomobrazovanjuljudskogabia,kojenunoprenosipotraguzasmislom.

Toka 6: Transdisciplinarnostjeglobalnootvorena.Definiratitransdisciplinarnostuterminimaklasinelogikebilobiograniavajuesvoenjenajednumisao.Razinestvarnostineodvojivesuodrazinaopaanjatemeljenenavertikalnostistupnjevatransdisciplinarnosti.Transdisciplinarnostpodrazumijevainovuvizijuiproivljenoiskustvo.Tojenainsamo-transformacijeorijentiranepremapoznavanjusebe,jedinstvuznanjaistvaranjunoveumjet-nostiivljenja.(PreveoK.C.)


23

Takvopogrjenoograniavanjepristupaobrazovanjusadajeizvorna-petostiisukobanaglobalnojrazini.Problemleiuupornostizastarjelihvrijednostiineodgovarajuojetici,jersesvetemeljisamonanatjeca-nju,materijalistikoj uinkovitosti i egoistinoj koristi. Smatra da jenunostvoritizajednikuljestvicuvrijednostiizajednikuetikudabisenosilosasvimrastuimnapetostimaisukobima.Atopaknijemogu-epostiibeztransdisciplinarnogapristupa(Matei,2011).

Transdisciplinarnost teorijsko razmatranje

Transdisciplinarnost se temelji na tri aksioma (postulata) kojiusmjerujunjenumetodu,apostavioihje2002.kvantnifiziarBasarabNicolescu(Nicolescu,2002,1538):

1. Ontolokiaksiom(razineStvarnosti):uprirodiiuljudskompo-znavanjuprirodepostojerazliiterazineStvarnosti(engl.Rea-lity)i,prematome,razliiterazineopaanja.

2. Logiki aksiom: prijelaz od jedne do druge razineStvarnostiosiguranjelogikomukljuenesredine.

3. Aksiomsloenosti:strukturaukupnihrazinaStvarnosti,iliopa-anja,sloenajestruktura:svakarazinajeonotojest,jersverazinepostojeistodobno.

PremaNicolescuovutumaenju,prvadvaaksiomapotvrenasuu20.stoljeueksperimentalnopomoukvantnefizike,doktreiaksiom,osimukvantnoj fizici, imapotvrdu iudrugimpodrujimaprirodnihznanosti.Aksiominisudokazivijernisuteoremi,asvojekorijeneima-ju,kako je reeno,ueksperimentalnimpodacima i teorijskimpristu-pimaznanosti.Navedena tri aksioma stupovi su transdisciplinarnostii odreuju metodu transdisciplinarnog istraivanja, kae Nicolescu(Nicolescu,2002,45).

Kljuni koncept transdisciplinarnoga pristupa prirodi i znanju jekonceptrazineStvarnosti.

PriznavanjepostojanjarazliitihrazinaStvarnostiupravljanihrazliitimvr-stamalogikesvojstvenojetransdisciplinarnomstajalitu.Svakipokuajredu-ciranjaStvarnostinasamojednurazinuupravljanujednomlogikomneleiuokvirutransdisciplinarnosti.(Nicolescu,2002,148)

NicolescupodStvarnouponajprijerazumijeonotoseodupire(odolijeva)ljudskomiskustvu,predodbama,opisima,slikama,paaki


24

matematikimformulacijama.Realno(engl.Real)je,podefiniciji,zastr-tovelomzauvijek,dokjeStvarnost(engl.Reality)pristupanaljudskomeznanju.Stvarnostnijesamodrutvenakonstrukcija,konsenzuskolekti-vitetailiintersubjektivnisporazum.Onatakoerimatrans-subjektivnudimenziju, doopsegada jedna jednostavna eksperimentalna injenicamoeupropastitinajljepuznanstvenuteoriju.Nicolescuzatonavodi:

DvijesurazliiterazineStvarnostirazliiteakoprelaskomsjednenadrugupostojiprekiduzakonimateprekidutemeljnomkonceptu,primjerice,poputuzronosti.(Nicolescu,2002,21)

Stvarnostjepovezanasotporomnaemljudskomiskustvu.RazinaStvarnostijeskupsustavakojisuinvarijantni(nepromje-

njivi) pod skupom izvjesnih zakona: primjerice, kvantni entitetipodreenisukvantnimzakonima,kojiznaajnoodstupajuodzakonamakrofizikogasvijeta.Dakle:dvijerazineStvarnostisurazliiteako,polazeiodjednenadrugu,postojiprekiduprimjenjivostizakona.Po-stojidiskontinuitetustrukturirazinaStvarnosti,slinodiskontinuitetukojivladaukvantnomsvijetu.Niti jednarazinaStvarnostinemapri-vilegiranomjestoskojegajeondamoguerazumjetiisvedrugerazi-neStvarnosti.Zakonijednerazinesamosudioukupnostizakonakojiupravljajusvimrazinama.ak iukupnostzakonane iscrpljujecijeluStvarnost.Nepostoji,dakle,temeljnarazina.Svakajerazinakarakteri-zirananepotpunou:zakoni,kojivrijedezaodreenurazinusamosudioukupnostizakonasvihrazina(Nicolescu,2002,21).

Dvije susjedne razine povezane su s logikomukljuene sredine,tojenovalogikauusporedbisklasinomlogikom.Naime,klasinalinearnalogikauAristotelovojtradiciji,kojavrijedijoidanas,temeljisenatritemeljnaaksioma:

1. aksiomidentiteta:AjeA,2. aksiomonekontradikciji:Anijene-A,3. aksiomiskljuenosti sredine:nepostoji treipojamT,koji je

istodobnoAine-A.

TekojeprihvatitiilishvatitivaljanostaksiomakojikaedapostojiitreipojamT,kojijeistodobnoAine-A(Slika1).No,tapotekoamoebitinadvladanaupravouvoenjemopisanihrazinaStvarnosti.Ni-colescujestimusvezidefiniraoPrvizakontransdisciplinarnosti:zako-nidanerazinestvarnostinisusamodostatnizaopisukupnostifenomenakojisepojavljujunaistojrazini.Kvantnisvijetimakrofizikalnisvijet


25

(valiestica,kontinuitetdiskontinuitet)potvrdasulogikeukljuenostisredine(T-stanje).

DjelovanjelogikeukljuenostisredinenarazliitimrazinamaStvarnostiinduciraotvorenustrukturujedinstvarazinaStvarnosti.(Nicolescu,2002,51)

Slika 1.Simbolikiprikazdjelovanjaukljuenostisredine(Nicolescu,2002,156)

Uoavanje suivota izmeu kvantnoga svijeta i makrofizikogasvijetaterazvojkvantnefizikedovelisu,naraziniteorijeiznanstveno-gaeksperimenta,doparovameusobnoiskljuujuihsuprotnosti(Aine-A):valiestica,kontinuitetidiskontinuitet,odvojivostine-odvoji-vost,lokalnaiglobalnauzronost,simetrijaiprekidsimetrije,vremen-skareverzibilnostiireverzibilnost,itakodalje(usp.Max-Neef,2005).Intelektualniskandalizazvankvantnommehanikomupravosesastojiutomedaseparovisuprotnostikojeonaproizvodizapravomeusobnoiskljuujukada seanalizirajukroz interpretativni filtarklasine logi-ke.Ustvari, logikaukljuenostisredine jeusrcukvantnemehanike:onaomoguujerazumijevanjetemeljnoganaelasuperpozicijedainekvantnihstanja.Logikaukljuenostisredineneponitavalogikuisklju-enostisredine:onasamoograniujenjenusferuvaljanosti.

Logikaukljuenostisredinejealatzaintegracijskiproces:omoguujepri-jelazprekodvijerazliiterazineStvarnosti.Koritenjepristupaukljuenostisredinejetransformacijskiproces.(Nicolescu,2006)

Uinterdisciplinarnomistraivanju,kakojevereeno,postojikon-senzusoteorijskimmodelima,oblikovanjuproblemateozajednikojmetodologiji izvedenoj izrazliitihdisciplina.Utojvrsti istraivanjaprisutnajeiintegracijaikoordinacija,meutim,koordinacijaseodvijanadvijerazinegdjejeniarazinakoordiniranaviom.Max-Neefistie


26

daumjestodvijetrebajupostojatietirihijerarhijskerazinekoordina-cijemeudisciplinama.Stimusvezirazviojepiramidutransdiscipli-narnosti(Slika2,Max-Neef,2005).Transdisciplinarnostjerezultatko-ordinacijeizmeusvihhijerarhijskihrazina,kojemogubitiopisanenarazliitinain.Disciplineupodnojupiramideopisujusvijetkakavjest.Ovdjesemogunauitifizikizakoniprirodeinaelakojaupravljajuljudskimivotomidrutvom.Tarazinapostavljaiodgovaranapitanjetopostoji?.Organizacijskijezikterazinejelogika.Sljedearazinasastavljenajeuglavnomodtehnolokihdisciplina.Natojserazinipitaiodgovaratosmosposobniuiniti?sonimtojenauenonaempi-rijskojrazini.esta jeopasnostdasenekestvariine jednostavnimasamozatotoseznakakoihnapraviti.Organizacijskijeziknatojrazinijekibernetika,kojanaglaavasamomehanikasvojstvaprirodeidru-tva.Sljedeanormativnarazinapitaiodgovaranapitanjetotoeli-mouiniti?.Udemokratskimsedrutvimaodgovorinatakvopitanjeuobiajenostavljajunaglasovanje.Dobarprimjerzatoje,primjerice,razmatranjeprocjeneutjecajanaokoli.Organizacijskijezikterazinejeplaniranje.Vrijednosnarazinapitaiodgovaranatobismotrebaliinitisonimtoelimoiniti?.Naalost,vrloestoljudskodjelova-njeipostupcineidudaljeodprvedvijerazine.Transdisciplinarnipri-stupstvaraviestrukevertikalneodnoseobuhvaajuisveetirirazine.

Slika 2.PremaMax-Neef,2005;prijevodnahrvatskiK.C.


27

Zavrno razmatranje

Dabiseunaprijedilotransdisciplinarnoistraivanje,njegovaznan-stvenaosnovaiinovativnipotencijalglededisciplinakojesuukljuene,trebaosnaiti institucionalnipoloajtransdisciplinarnostiuznanosti iakademskojzajednici.Toznaiukljuivanjetransdisciplinarnogpristu-pauistraivanje,kurikuleiprofesionalnoizgraivanjeunutarutvrenihdisciplinarnihustanova,amoeukljuivatiipromicanjespecijalistikihtransdisciplinarnihustanova.Nunajeurnarevolucijanasveuiliti-ma,takodaproblemiivljenjabudustavljeniusrceakademskihpodu-zetnosti,sosnovnimciljempomaganjaovjeanstvuuostvarenjuna-pretkatojemoguebolje.

Dananjijesvijetpunnestabilnosti,tranzicijeinelinearnogpona-anja.Neeuvijekpostojatiprijelaznastabilnostacionarnostanjekaotototvrdetradicionalnipristupi.Dakle,potrebnisu,poputtransdisci-plinarnogapristupa,novialati iobrascidabiserazumjelo,objasniloisaznalokakoponaanjeoblikujedinamikusvijeta.Dabiseostvariotaj zadatakmoraju biti uklonjene disciplinarne barijere, a tada e sepojaviti,krozprijenosznanjaizjedneudrugudisciplinu,novinainirjeavanjaproblema.

Transdisciplinarnostpoveavaansudijalogaiuzajamnograzumi-jevanja,kaoirazmjenuznanjaiinformacija.Tajpristupmoeokupitisvekojimislerazliito,odnosnozastupajurazliitesvjetonazoreivje-ronazore,5imoerijeitiproblemekojisenemogurjeavatiizoliranimnaporima.Tojeponajprijejedanintegrirajui,iakoneiholistikipri-stup.Transdisciplinarnostprelazigraniceizmeuoblikaznanja,uzima-juiuobzirraznolikost,kompleksnost,nesigurnostivrijednosnapita-nja.Rijejeopristupukojiimaposrednikuulogu,kojazaokruglimstolomodsugovornikatraionotoljudepovezujenaraziniopeljud-skoga.Tojeizgraivanjejednogbazenaopeljudskoga6ukojemusesusreuhumanistike,drutvene,tehnikeiprirodneznanosti.Dijalogneznainekikompromisilismicalicudabisepotkopalaneijaidejnazgrada.

5 Mislisenakranstvo,islam,hinduizam,budizam,judaizam,mormonstvoitd.6 Buduidaljudijednidrugimapriopujusvojespoznaje,toseistinamoetraiti

ubazenuopeg govorakojisetvorineprestanimdijalogomizmeuljudi.Akose,dakle,eliznatiistinaoneemu,valjapitatitoseotomopenitokae,jerkolikostrukosekaetolikostrukobitiznai.(Aristotel,Met.,V,7,1017a23s)


28

Dakle,transdisciplinarnostjenanekinaindijalokamajeutika,koja je temeljno naelo ljudske umnosti.Naime, dijalokamajeuti-kapostaje,kakokaeuglednipoznatiinikakokarakteristinihrvatskiteologifilozofVjekoslavBajsi(19241994),temeljniprincipnaeumnosti,jerseonproteenasveonekojinastojemeusobnokomu-niciratipostavljajuisebizaciljpronalaenjeiosvjetljenjeistine(usp.Bajsi,1972).Tajugledniautorsmatradarazumubitnimstvarimanevara,osobitoneustvarimakojepodlijeuopeljudskominteresu,kaotoje,primjerice,smisaoivota,odnosnoonotojenanekinainza-jedniko svimljudima(Bajsi,1972).

Transdisciplinarno e sveuilite imati novu namjenu: traenjemudrostiosimznanja.Toepovratitiidejusintezeiintegralnograzmi-ljanjadabisenadopunila(alineizamijenila)fragmentacijaianaliza.Onoenastojatistvoritijedinstvoilisimfonijuznanja,zalagatisezacjelovitostiintegracijumnogihnainaspoznavanja.Transdisciplinarnosveuilitetrebapolazitiodstajalitadaserjeenjazaproblemeovje-anstvanemogupronaisamoijedinoubjelokosnimkulamauenja,abezukljuivanjadrutvenekritinemase.

Neprijepornojedadrutvoijavnosttrebajuprepoznatinoveiza-zovegledevisokogaobrazovanja,ukljuujui imogueopasnosti, teinterveniratidabiseuspostavilapotrebnaravnotea,kakobiseouvaoizvornihumanistikikaraktersveuilita,kaojedneodkljunihinsti-tucijakojajepridonijelarazvojuzapadneznanosti,civilizacijeidemo-kracije.Analizirajuiizazoveisloenosttihproblemamoeseprido-nijetiukazivanjumoguihrjeenjainovihmogunostizasveuilitau21.stoljeu(usp.unji,2005).Obrazovanjeutemeljenonatransdisci-plinarnojmetodologiji omoguit euspostavljanjepoveznica izmeuosoba,injenica,slika,prikaza,podrujaznanjaidjelovanja,dabiseotkrioErosuenja tijekomcijelogaivota idabi se izgraivalabiakrozstalnopreispitivanjeitrajnopovezivanje.

Transdisciplinarnost otvara oi i iri perspektive jer, kako bi sepoboljalorazumijevanje,koristikonceptekojinisuuvlasnitvusamojednediscipline.Transdisciplinarnostjeintelektualniprostorukojemuseprirodamnogostrukihmeusobnoizoliranihpitanjamoeistraivatiiotkrivati.Rijejeogeneraliziranomprekoraenjukojeotvaraneogra-nienprostorzaslobodu,razumijevanje,tolerancijuiljubav(Nicoles-cu,2002,74).

Trebaimatinaumudasvakoinzistiranjenamonodisciplinarnostiizanemarivanjeinjeniceoopojmeuzavisnostiidijalektinostipo-


29

javauprirodiidrutvumoeuzrokovatiusporavanjerazvojaznanostiucjelinikaoipojedinihnjezinihdijelova(Male,1987).

Zakljuno:akosveuilitaelebitivaljaniimbeniciuodrivomrazvoju moraju, ponajprije, prepoznati pojavu novoga tipa znanja transdisciplinarnogznanja.Novostvaranjeznanjapodrazumijevanu-noviedimenzionalnootvaranjesveuilita:

premacivilnomdrutvu, premadrugimmjestimastvaranjanovogaznanja(privatneusta-

nove i laboratoriji, industrijske tvrtke, neprofitne organizacijeitd.),

premaciljuuniverzalnosti,te prema redefiniranjuvrijednostikojeureujunjihovuegzisten-

ciju.

Literatura

Albrecht,Glen;Freeman,Sonia;Higginbotham,Nick (1998), Complexity andHumanHealth:TheCaseforaTransdisciplinaryParadigm,Culture,Medici-ne and Psychiatry,god.22,sv.1,str.5592.Dostupnona:http://link.springer.com/journal/11013/22/1/page/1#page-1,pristup:21.travnja2010.

Bajsi,Vjekoslav(1972),Filozofijakaomjestookupljanja,Bogoslovska smo-tra,god.41,sv.4,str.355366.

Berni, LuizEduardoV. (2010), TheTransdisciplinarityConnection:An Intro-duction toanEpistemologicalApproach to Improve theDialoguebetweenScienceandTradition,The Rose+Croix Journal,god.7,str.112.Dostupnona:http://www.rosecroixjournal.org/issues/2010/articles/vol7_01_12_berni.pdf,pristup:5.listopada2012.

Cicovacki,Predrag(2004),TransdisciplinarityasanInteractiveMethod:ACriti-calReflectiononthethreePillarsofTransdisciplinarity,InternetZeitschrift fr Kulturwissenschaften, sv. 15 (August 2004).Dostupnona: http://www.inst.at/trans/15Nr/01_6/cicovacki15.htm,pristup:21.travnja2012.

CIRET (1997), Declaration and Recommendations of the International Congress Which University for Tomorrow? Towards a Transdisciplinary Evolution of the University,Locarno,Switzerland,April30May2,1997.Dostupnona:http://ciret-transdisciplinarity.org/locarno/loca7en.php,pristup:25.travnja2012.

Delors, Jacques (1996), Education:TheNecessaryUtopia (Introductionof theReport),Paris inApril1996at theresentationof thereport toUNESCOoftheInternationalCommissiononEducationfortheTwenty-firstCentury,


30

Learning: the treasure within. Dostupno na: http://www.unesco.org/delors/utopia.htm,pristup:10.listopada2012.

Duderstadt, John (2005),Fixing the FragmentedUniversity:AView from theBridge, The Millenium Project, str. 117. Dostupno na: http://milproj.dc.umich.edu/publications/fixing_the_u/,pristup:25.travnja2012.

Jantsch,Erich(1972),Inter-andTransdisciplinaryUniversity,Higher Education,god.1,sv.1(February1972),str.737.

Ktter,Rudolf;Balsiger,PhilippW.(1999),InterdisciplinarityandTransdiscipli-narity:AConstantChallengetotheSciences,Issues in Integrative Studies,sv.17,str.87120.Dostupnona:http://www.units.muohio.edu/aisorg/pubs/issues/17_%20kotter.pdf,pristup:15.rujna2012.

Male,Dubravka(1987),Monodisciplinarnost, interdisciplinarnost i transdisci-plinarnostuprouavanjuodgojaiobrazovanja,Istraivanja odgoja i obra-zovanja,sv.7,str.99108.

Matei,Corina(2011),EducationandTransdisciplinarity,Euromentor Journal,Englishversion,god.2,sv.1(March2011),str.6470.Dostupnona:http://euromentor.ucdc.ro/en/arhiva.html,pristup:30.rujna2012.

Max-Neef,ManfredA.(2005),FoundationsofTransdisciplinarity,Ecological Economics,sv.53,str.516.

Mittelstra,Jrgen(2001),ScienceasUtopia,izlaganjenasimpozijuScienceandtheFutureofMankind,Scripta Varia99,PontificalAcademyofScien-ces,VaticanCity,str.9599.Dostupnona:www.pas.va/content/dam/accade-mia/pdf/sv99/sv99-mittelstrass.pdf,pristup:21.travnja2010.

Nicolescu,Basarab (1998), TheTransdisciplinaryEvolution of theUniversity.Condition for SustainableDevelopment,Bulletin Interactif du Centre In-ternational de Recherches et tudes transdisciplinaires,sv.12(Fvrier).Do-stupnona:http://ciret-transdisciplinarity.org/bulletin/b12c8.php,pristup:21.travnja2012.

Nicolescu,Basarab(2002),Manifesto of Transdisciplinarity,NewYork:StateUni-versityofNewYorkPress.

Nicolescu,Basarab (2006), Transdisciplinarity Past, Present andFuture, u:Haverkort,Bertus;Reijntjes,Coen (ur.),Moving Worldviews Reshaping Sciences, Policies and Practices for Endogenous Sustainable Development,COMPASEditions,Holland,str.142166.Dostupnona:http://www.moving-worldviews.net/Downloads/Papers/Nicolescu.pdf,pristup:25.travnja2012.

OECD(1998),Interdisciplinarity in Science and Technology,Paris:OECD.

Ramadier,Thierry (2003), Transdisciplinarity and ItsChallenges:TheCaseofUrbanStudies,Futures,sv.36,str.423439.


31

unji,Marijan (2001),HigherEducation inCroatia:UnfinishedReform, In-ternational Higher Education,Boston,sv.26(Winter2001),str.68(preslikradadobivenizravnoodautora).

unji,Marijan(2002),University:OldandNewHumanism,InternationalCon-gressUniversityandGlobalSociety,Rim,79.rujna2000.Objavljenou:University and Global Society,Rim:LogosPress,str.135140(preslikradadobivenizravnoodautora).

unji,Marijan(2005),Universityinthe21stCentury:NewChallengesandOp-portunities,izlaganjena3.simpozijueuropskihsveuilinihprofesora:OraetlaboraraduEuropi,Rim,29.lipnja3.srpnja2005.(Preslikradadobi-venizravnoodautora).

UNESCO(1998),Transdisciplinarity. Stimulating Synergies, Integrating Knowled-ge.Dostupno na: http://unesdoc.unesco.org/images/0011/001146/114694eo.pdf,pristup:25.travnja2012.

Weislogel,Eric(2008),TheTransdisciplinaryImperative,The Global Spiral,sv.9.Dostupnona:http://www.metanexus.net/Magazine/tabid/68/id/10669/De-fault.aspx,pristup:11.travnja2010.

TRANSDISCIPLINARYAPPROACHTOTEACHINGANDRESEARCHATTHEUNIVERSITY

KreimirCerovac

This paper discusses a new approach to teaching and research at the univer-sity transdisciplinarity. For centuries, universities have evolved using a tradi-tional structure of separate departments for separate disciplines. The contempo-rary university finds itself increasingly compartmentalized by the specialization of academic departments and faculty interests to the point that the fragmentation has undermined the ability of universities to respond effectively to the broader needs and demands of society. If the universities intend to be valid actors in sustainable development, they firstly have to recognize the emergence of a new type of knowledge the transdisciplinarity. Failing this, the university will be replaced by the paradigm of the school, and the particularism that entails. But in achieving this transdisciplinarity universities will be able to foster the notion of science as a form of life, which in turn reveals itself to be the moral form of science and academic education. Transdisciplinarity combines disciplines, assumes the participation of various stakeholders, academic or not, and takes into account ethical values in the spirit of collaboration and integration.

Key words: interdisciplinarity, multidisciplinarity, transdisciplinarity, educatio-nal process, university education, scientific complexity

Documents

02-Cerovac Na Faksu Kako Se Radi Mozda