02 povijesni razvoj

Embed Size (px)

Text of 02 povijesni razvoj

  • Povijesni razvoj raunala S. utalo i D.Grundler, 2009.

    *

  • Naprave za raunanjeOd davnina se ovjek domiljao kako olakati raunanje.Davno prije pojave raunala, kakva danas poznajemo, ljudi su izmislili naprave i strojeve koji su im pomagali pri raunanju.

    (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.*

    (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

    *

  • (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.*AbakusJedna od prvih naprava bila je abak kojim se ve u treem mileniju pr.n.e. uinkovito zbrajalo i oduzimalo.Najstarije raunalo" je na Dalekom istoku preivjelo sve do danas.

    (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

    *

  • (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.*John Napierkotski matematiar John Napier je u 16. stoljeu izumio logaritme.Izum logaritama je bitno pojednostavio operacije mnoenja, dijeljenja i potenciranja.

    (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

    *

  • (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.*Napier i logaritamsko raunaloIzum logaritama je ne samo pojednostavio i ubrzao raunske operacije, ve je i omoguio izradu naprava za raunanje.Logaritamsko raunalo (kod nas zvano iber) temelji se na logaritmima.

    (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

    *

  • (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.*Pascal1642. godine francuski filozof i matematiar Blaise Pascal izradio je mehaniki stroj s mnotvom zupanika, koji je mogao zbrajati i oduzimati.Po njemu je naprava nazvana Pascalina.

    (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

    *

  • (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.*Pascalina

    (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

    *

  • (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.*von LeibnitzGottfried Wilhelm von Leibnitz, njemaki filozof i matematiar, izumio je 1672. mehaniku napravu koja je zbrajala, oduzimala, mnoila, dijelila i vadila drugi korijen.

    (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

    *

  • (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.*Diferencijalni strojCharles Babbage je 1820. godine konstruirao diferencijalni stroj (engl. Difference engine).Takav je stroj trebao omoguiti strojno izraunavanje logaritamskih tablica.

    (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

    *

  • (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.*Diferencijalni strojProjekt je obustavljen nakon 15 godina i stroj nikada nije proradio.

    (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

    *

  • (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.*Charles BabbageSve naprave toga doba imale su veliki nedostatak, mogle su izvoditi samo operacije za koje su bile napravljene. Taj je nedostatak uoio Charles Babbage te je 1833. godine konstruirao univerzalni stroj za raunanje koji bi bio u stanju rjeavati razliite zadatke.

    (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

    *

  • (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.*Zamisao univerzalnog strojaBabbage je podijelio univerzalni stroj u dijelove razliitih funkcija:dio u koji se unose podaci,dio koji rauna,dio koji govori stroju to raditi,dio koji pamti podatke, dio koji prikazuje rezultate.

    (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

    *

  • (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.*Analitiki strojTakav je stroj nazvao analitiki stroj (engl. Analytical engine) i on se smatra preteom suvremenih raunala. Stroj trebao biti sastavljen od mehanikih dijelova, poluga i zupanika.Zbog financijskih potekoa i tehnolokih mogunosti toga doba nikada nije u potpunosti izraen.Ipak, Babbage-ova zamisao bila je korisna pri izradi raunala kakva se danas rabe.

    (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

    *

  • (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.*AdaJedina koja je razumjela kako analitiki stroj radi bila je Ada Byron (1815-1852), britanska matematiarka.Ona je pisala lanke o analitikom stroju i programe za njega. Adu se stoga smatra prvom programerkom (jedan je programski jezik nazvan po njoj.)

    (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

    *

  • (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.*Herman HollerithPrimjena elektrine energije omoguila je Hermanu Hollerithu da 1887. godine izradi elektrini sortirni stroj (engl. Tabulating machine).

    (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

    *

  • (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.*Elektrini sortirni strojTaj stroj moemo smatrati prvim modernim strojem za obradu podataka.Njime je 1890. godine bitno ubrzana obrada rezultata popisa puanstva u Americi.

    (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

    *

  • (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.*Buene karticeObrada rezultata popisa puanstva je obino trajala nekoliko godina, a primjenom sortirnog stroja i buenih kartica kao medija za pohranu podataka, obrada je svedena na samo tri mjeseca.

    (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

    *

  • (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.*Komercijalna proizvodnjaPoto je Hollerithov izum imao uporabnu vrijednost, poela je komercijalna proizvodnja elektrinih sortirnih strojeva.Hollerith je osnovao nekoliko tvrtki, a jedna od njih bila je Computing Tabulating Recording Company.

    (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

    *

  • (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.*International Business MachineComputing Tabulating Recording Company, je 1924. godine prerasla u International Business Machine (IBM), do danas jedan od najveih i najznaajnijih proizvoaa raunala na svijetu.

    (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

    *

  • (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.*Drugi svjetski ratDrugi svjetski rat presudno je utjecao na nagli razvoj elektronikih raunala.Suvremena orua i oruja postavljala su velike zahtjeve na konstruktore jer je trebalo mnogo raunati to je dugo trajalo.Zbog toga je, na vie razliitih mjesta i otprilike u isto doba, dolo do izrade prvih pretea suvremenih elektronikih raunala.

    (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

    *

  • (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.*Howard AikenHoward Aiken je 1943. godine dovrio MARK I, prvo elektromehaniko raunalo (temeljeno na elektromehanikim relejima).

    (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

    *

  • (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.*Elektromehaniki relejRelej je elektromehanika sklopka.

    (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

    *

  • (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.*MARK ITaj "div" od raunala bio je dugaak 17 metara, visok 2,5 metra, teio je 5 tona, a imao je neto manje od milijun dijelova. Za jedno zbrajanje je trebao sekundu, a dijelio je za 15 sekundi!

    (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

    *

  • (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.*MARK I

    (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

    *

  • (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.*Konrad Zuse Z1Konrad Zuse je 1942. godine konstruirao Z1, programibilni kalkulator koji je trebao posluiti za rjeavanje linearnih jednadbi, a bio je temeljen na binarnom brojevnom sustavu.

    (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

    *

  • (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.*Z1Programirano je na 35-mm filmu.Podaci su unoeni numerikom tipkovnicom.Rezultati su prikazivani s pomou sijalica.

    (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

    *

  • (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.*Alan TuringU Engleskoj je matematiar Alan Turing sudjelovao u izradi elektromehanikog stroja Collossus u kome su se po prvi puta pojavile elektronske cijevi.

    (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

    *

  • (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.*Elektronske cijeviElektronske cijevi su zamijenile mehanike i elektomehanike sklopke.Elektronske cijevi su mogle obavljati istu funkciju kao i releji ali mnogo bre jer nisu imale pokretnih dijelova.

    (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

    *

  • (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.*CollossusCollossus (kolos) je stvoren kao odgovor na njemaki stroj za ifriranje vojnih poruka naziva Enigma.Collossusom su deifrirane tajne poruke, ifrirane Enigmom.

    (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

    *

  • (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.*Grace HopperPopularna, bajkovita pria o nastanku izraza raunalni bug vraa nas u 1945. godinu. Tada je nastao kvar na raunalu.Kvar je otklonila asnica Grace Hopper.

    (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

    *

  • (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.*BugUzrok kvara bio je moljac (engl. bug) koji je uletio izmeu releja. Ga Hopper ga je zalijepila u svoj dnevnik uz opis uzroka zastoja rada.Pria, za koju se ne zna da li je istinita, kae da je tako zabiljeen krivac - prvi raunalni bug.

    (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

    *

  • (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.*ENIACAmerikanci John Mauchly i Prosper Eckert konstruirali su za vojne potrebe 1945. godineENIAC (Electronic Numerical Integrator and Calculator), raunalo ije su glavne komponente bile elektronske cijevi (vie nisu rabljene mehanike ili elektromehanike sklopke).

    (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

    *

  • (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.*ENIACENIAC je bio pravi elektronski div teak priblino 30 tona, imao je priblino 18.000 elektronskih cijevi a zauzimao je prostor od 300 kvadratnih metara.

    (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

    *

  • (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.*ENIACPredstavljen je javnosti kao elektroniki mozak i kad je zadatak da broj 97367 pomnoi sam sa sobom 5000 puta obavio za pola sekunde, jedan novinar je napisao da radi "bre od misli".Iako je ENIAC bio za tadanje prilike vrlo brzo raunalo, nije bio programibilan u dananjem smislu rijei.

    (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

    *

  • (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.*John von NeumannZamisao raunala kojim bi upravljao izmjenjivi program pripisuje se maarskom matematiaru Johnu von Neumannu.I danas se moderna raunala grade na von Neumannovom modelu grae raunala.

    (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.

    *

  • (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.*Von Neumannov model

    (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.*

  • (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.*TranzistoriGodina 1947. bila je presudna prekretnica za daljnji razvoj raunala zbog otkria tranzistora.Upotreba tranzistora je dovela do smanjenja dimenzija i cijene raunala uz istodobno poveanje njihove pouzdanosti i raunalne snage.

    (c) S.utalo i D.Grundler, 2009.