1

INFORMACIJA O STANJU I PROBLEMATICI U

STOČARSTVU NA PODRUČJU OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

UVOD

Stanje stočarstva obilježavaju mali proizvodni kapaciteti obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, koja prevladavaju u ovoj poljoprivrednoj grani u Hrvatskoj, s niskom proizvodnošću po grlu i često slabom kakvoćom proizvoda. Takvo stanje utječe i na razmjerno mali udio stočarstva (40%) u ukupnoj vrijednosti proizvodnje u poljoprivredi Hrvatske. (Udjeli stočarstva u razvijenim europskim zemljama su za dvadeset i više postotnih poena viši.) Unutar stočarstva prema udjelu u vrijednosti ukupne proizvodnje svinjogojstvo je zastupljeno sa 35%, govedarstvo 32,5%, zatim peradarstvo sa 26,7%, znatno manje ovčarstvo sa 2,5%, te konjogojstvo i drugo.

Osječko-baranjska županija sa svojim proizvodnim kapacitetima biljne proizvodnje ima jedno od značajnijih mjesta među županijama u Republici Hrvatskoj. Resursi biljne proizvodnje jedan su od preduvjeta proizvodnje dovoljnih količina animalnih bjelančevina: mesa, mlijeka i jaja za ishranu stanovništva, zbog čega županija u svom razvojnom dijelu ukupnog agrara posebno mjesto ustupa razvoju stočarske proizvodnje.

Iz tog razloga neophodno je u stočarstvu povećati stočni fond, modernizirati proizvodne kapacitete radi poboljšanja kakvoće proizvoda i omogućiti prehrambenu sigurnost stanovništva u što većoj mjeri domaćim konkurentnim poljoprivrednim proizvodima. Jednako tako je cilj stvoriti uvjete za proizvodnju ekoloških proizvoda, koja predstavlja budućnost u poljoprivrednoj proizvodnji imajući u vidu da je zahtjevno Europsko tržište prepoznalo vrijednost poljoprivrednog proizvoda proizvedenog na ekološki način.

Postojeći obim biljne proizvodnje je preduvjet za pripremu dovoljne količine stočne hrane kao osnovnog čimbenika za kvalitetan uzgoj stoke. Temeljem dosadašnjih spoznaja mogućnosti stočarske proizvodnje, Županija bi mogla proizvoditi znatno veće količine svih proizvoda životinjskog podrijetla u odnosu na potrebe njezinog stanovništva. Na taj bi način mogli podmiriti ne samo tržišne potrebe Osječko-baranjske županije nego i veći dio tržišta Republike Hrvatske, pa čak i dio Europske Unije. VODEĆI TRENDOVI ILI ZNAČAJNE PROMJENE U EKSPLOATACIJI I GOSPODARENJU ŽIVOTINJAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ I OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI

U zadnjih deset godina značajne su promjene u sustavima stočarske proizvodnje odnosno u eksploataciji i gospodarenju životinjama. Promjene su prije svega posljedica izmijenjene vlasničke strukture, primjene Zakona o poljoprivredi, Zakona o poljoprivrednom zemljištu, Zakona o ekološkoj proizvodnji i Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi. Tome treba pridružiti Zakone, koji uređuju uvjete proizvodnje, a to je Zakon o stočarstvu, Zakon o veterinarstvu te Zakon o dobrobiti životinja

Ciljevi i mjere politike izmijenjene vlasničke strukture su povećanje veličine obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, odnosno okrupnjavanje posjeda putem prodaje ili zakupa poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države. Ovaj je proces promjena započeo 1992. godine i promjene se dinamiziraju ubrzano zadnjih godina učlanjenjem Hrvatske u WTO (Svjetska trgovinska organizacija), a aktivnosti se usmjeravaju i na buduće priključenje Republike Hrvatske u EU. Hrvatska ima značajne biološke resurse pogodne za ekološku poljoprivredu, koja daje značajan prilog promjenama u gospodarenju i eksploataciji životinjskih i biljnih proizvoda na ekološko prihvatljiv način.

2

U infrastrukturi životinjske proizvodnje zadnjih se desetak godina događaju velike promjene. Poslovna politika je usmjerena na isticanje domaće konkurentne proizvodnje u zadovoljenju potreba za prehrambenim proizvodima kao i “proširenja” poljoprivrednih ciljeva na sveukupni seoski prostor, što je na tragu suvremenih određenja u EU.

Pravci djelovanja poljoprivredne politike za restrukturiranje poljoprivrednog sektora moraju biti: - obiteljska gospodarstva kao središnja mjesta proizvodnje, - specijalizacija proizvodnje (izgradnja i adaptacija farmi), - pomoć usmjerena vitalnim komercijalnim gospodarstvima - farmama, - osuvremenjivanje proizvodnih kapaciteta, agrotehničkih i agroekonomskih postupaka, - poticanje mlađih obiteljskih gospodarstava, - visoko iskorištenje proizvodnih potencijala životinja, - veća primjena znanja i izobrazba farmera, - jačanje uloge poljoprivrednih proizvođača na tržištu poljoprivrednih proizvoda, - poticanje ugovaranja što je moguće većeg obujma proizvodnje sa prehrambenom industrijom, - provedba novčanih potpora i naknada u poljoprivredi, - reformiranje fonda za kreditiranje i financiranje farmera, - provedba selekcijskog rada u stočarstvu, - savjetodavna potpora, - povećanje učinkovitosti djelovanja upravnih i stručnih službi te udruženja u poljoprivredi. - osigurati što bezbolniju prilagodbu poljoprivrednih gospodarstava kretanjima cijena

poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na međunarodnom tržištu - ublažiti negativne posljedice liberalizacije trgovine u skladu s pravilima Svjetske trgovačke

organizacije i preuzetim hrvatskim obvezama 1. GOVEDARSKA PROIZVODNJA

Govedarska proizvodnja najznačajnija je grana stočarstva i jedna je od najvažnijih grana ukupne poljoprivredne proizvodnje. Osim što se u sustavu govedarske proizvodnje osiguravaju značajni proizvodi (mlijeko i meso) njezina je važnost posebice naglašena zbog komplementarnosti s ratarskom proizvodnjom. Uz to što su goveda veliki potrošači ratarskih proizvoda oni u značajnoj mjeri doprinose prirodnom povećanju plodnosti tla.

Popis poljoprivrede 2003. iskazuje da Hrvatska ima 448.532 poljoprivrednih gospodarstava ili 85.734 gospodarstava manje nego ranije. U dvanaest godina (1991.-2003.) prosječna stopa smanjivanja broja gospodarstava iznosila je 1,34%. U tranzicijskim zemljama dinamičnijeg razvoja ukupnog gospodarstva, smanjivanje broja poljoprivrednih gospodarstava godišnje se kreće i do 5%.

Značajnije smanjivanje broja poljoprivrednih gospodarstava očekuje se 01. 01. 2007. godine, stupanjem na snagu članka 12. Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu («Narodne novine» broj 87/02., 82/04. i 12/05) odnosno kada će svi korisnici novčanih poticaja prema Zakonu svoje poslovanje biti dužni uskladiti sa Zakonom o PDV-u i Zakonom o porezu na dohodak. Tablica 1. Proizvodni kapaciteti u govedarstvu 1990.-2005.

K a t e g o r i j e goveda – 000 kom Prirast Mlijeko – 000 lit. Godina

Krave i steone junice Ukupno 000 tona Proizvodnja 1990. 492.000 830.000 117.000 889.000 2003. 278.000 417.000. 68.000 665.000 2004. 280.000 466.000 72.000 686.000 2005. 272.000 471.000

3

Poljoprivredni posjed je usitnjen i prosječna veličina iznosi 2,40 hektara (EU 18,7 ha). Proces smanjivanja proizvodnih kapaciteta u govedarstvu otvara, iako usporenim tempom, naglašeniju proizvodnu specijalizaciju proizvođača i to na proizvodnju mlijeka i tovu junadi. Unatoč velikom padu broja krava, oživljava proizvodnja kravljeg mlijeka i to po osnovi određene intenzifikacije u proizvodnji i većoj godišnjoj produkciji po kravi. 1.1. Brojno stanje goveda Tablica 2. Kretanje broja goveda i struktura vlasništva u Republici Hrvatskoj i Osječko-baranjskoj

županiji za 2002. - 2005. godinu

Osječko-baranjska županija (goveda) Osječko-baranjska županija (krave i steone junice)

Obiteljska gospodarstva Obiteljska gospodarstva Godina Ukupno

Ukupno % Ukupno

Ukupno % 2002. 29.356 13.339 45,44 14.050 8.141 57,942003 51.344 25.130 48,9 20.424 13.067 64,002004.* 57.860 28.930 50,0 22.524 14.127 62,72005. 54.566 30.850 56,5 24.602 15.665 63,7 Izvor: DZSH, Ured državne uprave Osječko-baranjske županije odsjek za statistiku i hrvatski stočarski centar

Podaci za 2004. godinu bili su iskazani na temelju procjene zbog nedostatka podataka.

Trend povećanja broja krava za razdoblje od ratne 1991. godine je očit ako se suočimo sa spoznajom ratnog gubitka stočnog fonda od 50%.

Nakon 1991. godine proizvodnja mlijeka se povećano potiče mjerama tržišno-cjenovne politike (poticaji za proizvodnju mlijeka čine pojedinačno najveći udio u ukupnim novčanim potporama). Cijena mlijeka u Hrvatskoj, uključivši i novčani poticaj, je visoka u usporedbi sa zemljama srednje i istočne Europe kao i sa svjetskim cijenama, a slična je nekim zemljama EU s visokom cijenom, kao što je to Danska i Italija, kao i npr. u Norveškoj, SAD i Kanadi. No, cijene inputa za proizvodnju mlijeka (mineralnog gnojiva, koncentrirane stočne hrane) su u prosjeku isto više od onih u EU, dok su cijene žita slične onima u EU i blizu svjetskim cijenama. Unatoč tome nema znatnijeg povećanja proizvodnje u kratkom roku zbog posebnosti ove proizvodnje, koja traži duže vrijeme obnove odnosno povećanja.

Vrlo je indikativna i nepovoljna struktura poljoprivrednih gospodarstava koja se bave govedarstvom u odnosu na zemljišne površine i broj muznih krava. U kategoriji s posjedom od 1,00 do 3,00 ha zemljišta i do tri krave nalazi se 2.335 gospodarstava ili 72,4% od ukupnog broja gospodarstava koja posjeduju muzne krave. Ova grupa obiteljskih gospodarstava posjeduje 4.007 ili 40,71% muznih krava. Obzirom na minimalne proizvodne kapacitete većina ovih gospodarstava ne spadaju u kategoriju tržnih i nemaju uvjete za daljnji razvoj i povećanje poljoprivredne proizvodnje pa će se ova proizvodnja postupno gasiti.

Godišnje potrebe za govedarskim proizvodima u Republici Hrvatskoj su: 1,2 milijarde litara mlijeka, što predviđa potrošnju 260 litara po stanovniku, te 68.150 tona goveđeg mesa što pretpostavlja potrošnju 14 kilograma po stanovniku. Navedene potrebe nameću nužnost određivanja statusa govedarstva u poljoprivrednoj proizvodnji, te usmjeravanje govedarske proizvodnje u izgradnju novih modernih farmi uz adaptaciju postojećih, a uspostavom malih proizvodnih sustava, sustava krava-tele, veće završne težine grla, naravno sa ciljanim pasminskim sastavom. Sve navedeno može se realizirati uz kvalitetna kreditna investiranja, visokom razinom znanja i primjenjivanje tehnologije sukladne pravilima struke uz mjere državne potpore i osiguranog tržišta.

4

Tablica 3. Pregled otkupljenih količina mlijeka Republika Hrvatska Osječko-baranjska županija % 2003. 525.028.000 55.325.180 10,5 2004. 532.838.138 57.048.394 10,7 2005. 605.321.043 76.249.040 12,6 Izvor: Hrvatski stočarski centar

Rast otkupljenih količina mlijeka u 2005. godini u odnosu na 2004. u Hrvatskoj iznosi 13,6%, u Osječko-baranjskoj županiji rast u toj proizvodnji otkupljenih količina iznosi 33,66%. Takav porast nije zabilježen niti u jednoj županiji što nas svrstava na treće mjesto u Hrvatskoj po otkupljenim količinama kravljeg mlijeka. Na prvom mjestu je Bjelovarsko-bilogorska županija sa 97.683.826 litara (14,22% povećanje u odnosu na 2004. godinu), a na drugom mjesto je Koprivničko-križevačka županija sa 89.947.576 litara (povećanje u odnosu na 2004. godinu 14,81%). Bitno je naglasiti da Osječko-baranjska županija ima najveće mogućnosti napretka u odnosu na druge županije u Hrvatskoj iz razloga što ima veliku bazu proizvodnje biljne hrane i mogućnost proizvodnje kvalitetne krme. 1.2. Obuhvat rasplodnih krava pod uzgojno selekcijskim radom Tablica 4. Pregled broja uzgajatelja pod obuhvatom i rasplodnog podmlatka po područnim

selekcijskim službama na dan 31.12 2004. godine. Područna selekcijska

služba Broj uzgajatelja Kontrola mliječnosti

Kontrola rasploda

Ukupno obuhvaćeno krava

31.12.2004 1.821 5.380 7.485 12.86531.12.2005 2.059 6.403 7.273 13.676Izvor: Hrvatski stočarski centar

Tijekom 2005. godine broj krava obuhvaćen uzgojno selekcijskim radom na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima je 13.676 krava. Ovom broju treba pridodati 1.388 krava u IPK-a Osijek, Hana Našice sa 350 krava, PIK-a Đakovo sa 2.500 krava, farma «Hana» 250 krava, «Ferax» 350 krava, «Grube» 250 krava, «Laktis» 150 krava Farma «Salaš-Marjanci» 350 krava, Farma «B.I.J.A.F.» 450 krava i Belje sa 2.396 krava, što ukupno iznosi 22.122 krave na području Osječko-baranjske županije koje su uključene u uzgojno selekcijski rad.

Kontrolni asistenti u područnim selekcijskim službama prema mjesečnom programu rada prate proizvodnost mlijeka kontroliranih krava i uzimaju uzorke mlijeka. Uzorci se dostavljaju na analizu u središnji laboratorij Hrvatsko stočarsko selekcijskog centra u Križevcima. Tijekom 2005. godine na području Županije kontrolom mliječnosti i rasploda obuhvaćeno je 6.403 krava, dok je pod kontrolom rasploda još 7.273 krava, što ukupno iznosi 13.676 krava na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima Osječko-baranjske županije. Tablica 5. Prosječna laktacijska proizvodnja (u kilogramima) na obiteljskim gospodarstvima koja su

obuhvaćena uzgojno-selekcijskim radom na području Osječko-baranjske županije Pasmina 2000. 2001. 2002. 2003. 2004.. 2005. Simentalac 4.264 4.660 4.831 4.872 4.779 4.800 Holstein 5.074 5.325 5.483 5.751 5.746 5.770 Izvor: Hrvatski stočarski centar

U pasminskoj strukturi na području Osječko-baranjske županije na obiteljskim gospodarstvima većinom je zastupljena simentalska pasmina sa 75,46%, dok je na govedarskim farmama-tvrtkama 100% zastupljen crni holstein. Važno je naglasiti da je povećano zanimanje za pasminama crnog i crvenog holsteina osobito na onim obiteljskim gospodarstvima na kojima je primarna proizvodnja mlijeka, jer su kroz uzgojno selekcijski rad gdje se na edukaciju i primjenu novih tehnologija ulaže znatan trud, upoznati sa svim njihovim prednostima i manama u odnosu na krave simentalske pasmine.

5

Proizvodnja mlijeka po kravi na obiteljskim gospodarstvima je 4.800 kilograma (simentalac), odnosno 5.770 kilograma holstein. 1.3. Operativni plan razvitka govedarske proizvodnje

Unatoč značajnim ulaganjima kreditiranjem putem županijskih i državnih sredstava nije došlo do planiranog povećanja broja grla na farmama i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.

Prvi korak kojeg je resorno Ministarstvo napravilo bilo je donošenje naredbe kojom se dopušta uvoz goveda iz svih zemalja Europske unije osim Velike Britanije i Portugala. Prema mišljenju Ministarstva Hrvatska je potpuno osposobljena i opremljena za brzo i rano otkrivanje i suzbijanje BSA te praćenje i nadzor zdravstvenoga stanja stoke, što je garancija sigurnosti potrošača. Na taj način stočarima će se omogućiti uvoz kvalitetnih rasplodnih grla goveda, što do sada nije bilo moguće, a nužan je preduvjet za povećanje proizvodnje mlijeka i mesa, kako bi se smanjio uvoz.

Kako bi se osigurala veća konkurentnost domaće proizvodnje, povećao njezin obujam te stvorio povoljniji položaj pri ulasku u Europsku Uniju, Ministarstvo je izradilo Program razvitka govedarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj čiji je nositelj Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu. Program je sačinjen kao integralni projekt iz kojeg je na temelju raspoloživih podataka i bilance potreba izrađena projekcija njegova razvoja uvažavajući pri tome ekonomske pokazatelje cjelovite isplativosti te isplativosti pojedinih proizvodnih sustava.

Operativni programa razvitka govedarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj donijela je Vlada RH na 31. sjednici od 08. kolovoza 2004. godine.

Programom je predviđeno da se do 2008. godine izgradi: - 1.200 novih mliječnih farmi prosječnog kapaciteta od 40 krava (20 do 100 krava) - 6.000 postojećih adaptiranih farmi prosječne veličine 15 krava - 228 novih farmi proizvodnog sustava krava-tele, s prosječno 60 krava.

Za provedbu Programa HBOR je osigurao kreditna sredstva u iznosu od 2.467.594.060,00 kuna. Kreditna sredstva odobravaju se korisniku na razdoblje do 10 godina uz 2 godine počeka i kamatnu stopu od 4%.

Jamstvo za povrat kredita HBOR-u osigurava Hrvatska agencija za malo gospodarstvo (HAMAG) u vrijednosti od 50% kreditnog zaduženja, dok drugih 50% jamstava preuzima investitor (poljoprivredno gospodarstvo) pri čemu kao zalog daje izgrađeni ili adaptirani objekt te druge svoje nekretnine po potrebi. Za ovu kreditnu liniju predviđeno je korištenje kapitalnih ulaganja od 25% od odobrenog kredita, odnosno 25% kreditnih sredstava su bespovratna. Maksimalni iznos kapitalnih ulaganja je 500.000,00 kuna. Najviši iznos kredita je 3.500.000,00 kuna.

Radi što učinkovitijeg iskorištavanja novčanih sredstava za provedbu Programa ista se neće davati neposredno na raspolaganje korisnicima, veće biti položena u banci i koristiti na temelju odobrene kupovine ovjerene od strane ovlaštene stručne službe i priloženih računa. Tablica 6. Planirani obujam proizvodnje mlijeka te struktura farmi

Proizvodnja mlijeka (litara) Kategorija farme Broj farmi

Broj krava Prosječno po kravi Ukupno

Male farme (4 Krave) 42.300 169.200 2.500 423.000.000Adaptiran farme (15 krava) 6.000 90.000 4.500 405.000.000Specijalizirane farme (40 krava) 1.200 48.000 6.000 288.000.000Specijalizirane velike farme (600 krava) 20 12.000 7.000 84.000.000Ukupno 49.520 319.000 3.759 1.200.000.000

6

Provedbu Programa koordinira i provodi HZPSS županijska podružnica, čiji je predstavnik predsjednik Županijskog stručnog povjerenstva za provedbu Programa. Izbor investitora obavlja stručno povjerenstvo na razini županije, a konačnu odluku o odabiru donosi Središnje stručno povjerenstvo.

Na području Županije vlada veliki interes za ovaj Program, te su u tu svrhu predstavnici HZPSS podružnice Osječko-baranjske županije održali 10-tak predavanja pred oko 350 proizvođača mlijeka. Tablica 7. Zaprimljeni kreditni zahtjevi-Operativni program razvitka govedarske proizvodnje u RH

Zaprimljeni zahtjevi Vrijednost kn Potpisani Ugovori Hrvatska ukupno 85 163.790.073,00 30 Osječko-baranjska županija

18 (21,2%)

32.645.386,00 (20,%)

10 (33,3%)

U 2005. godini predstavnici HZPSS - Osječko-baranjske županije obišli su 48 obiteljskih gospodarstava zainteresiranih za izgradnju, odnosno dogradnju i adaptaciju staja za muzne krave. Kompletiran je 41 zahtjev i proslijeđeno Županijskom povjerenstvu koje je pozitivno ocjenilo 36 zahtjeva za ukupno 60.778.000,00 kn, odnosno izgradnju 8 staja kapaciteta 100 muznih krava, 23 staje kapaciteta 50 muznih grla, jednu staju kapaciteta 40 i jednu staju kapaciteta 32 muzna grla, te 3 zahtjeva za dovršetak i opremanje postojećih staja kapaciteta 40 grla, 25 i 20. Središnjem državnom povjerenstvu proslijeđeno 36 zahtjeva s kompletnom dokumentacijom od kojih je 35 zahtjeva za ukupno 57.278.000,00 kn pozitivno ocjenjeno i upućeno na obradu u HBOR..

U sklopu Operativnog programa na području Županije u 2005. godini potpisano je 10 ugovora sa HBOR-om, četiri kredita su iskorištena u cijelosti a ostali su u fazi iskorištavanja.

Provedba Programa govedarskoj će se proizvodnji osigurati dobre pozicije u pregovorima sa Europskom unijom pri određivanju kvote za mlijeko, u cijelosti će se zadovoljiti naše potrebe za mlijekom i mesom te će govedarstvo u Hrvatskoj postati konkurentno na otvorenom svjetskom tržištu. 1.4. Problematika u govedarskoj proizvodnji

Problematika u govedarskoj proizvodnji na području Osječko-baranjske županije je višestruka.

Sadašnje stanje govedarske proizvodnje ne osigurava mogućnost učinkovitog razvoja u idućem razdoblju. Male proizvodne jedinice i niska razina proizvodnje mlijeka ne mogu osigurati konkurentnost govedarstva u uvjetima otvorenog tržišta, pa je Republika Hrvatska, unatoč značajnoj državnoj potpori mliječnom sektoru i dalje prisiljena uvoziti mlijeko i meso da bi zadovoljila vlastite potrebe.

Kako bi govedarska proizvodnja postala konkurentna na otvorenom tržištu i u cijelosti zadovoljila domaće potrebe za mlijekom i mesom nužno je u govedarstvu uspostaviti nove proizvodne sustave koji će se veličinom proizvodne jedinice (Farme), razinom proizvodnje te primjenom tehnoloških procesa moći nositi sa proizvodnim sustavima drugih razvijenih stočarskih zemalja.

Takove ukupne količine proizvedenog mlijeka nisu dostatne za preradbene mogućnosti i kapacitete mljekara na području Osječko-baranjske županije (Mia Megle i mljekara koja posluje u sustavu Belje d.d.). Dostizanje potrebne proizvodnje zahtjeva daljnja velika ulaganja, kako u pogledu opreme, tehnologije, tako i u pogledu povećanja zemljišnog posjeda obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, te stručnog znanja i kvalitetnijeg rada.

7

Osim navedenog, ima i drugih čimbenika koji znakovito utječu na sadašnje stanje i trendove u govedarskoj proizvodnji. A to su stanja u prerađivačkoj industriji mlijeka, u mesoprerađivačkoj industriji i njihovoj međusobnoj povezanosti, a to je kakvoća mlijeka i mliječnih proizvoda kao i kakvoća mesa i mesnih proizvoda. Posebno je naglašen problem cjenovnih odnosa u otkupu sirovina.

Pravilnik o kakvoći svježeg sirovog mlijeka propisao je temeljne zahtjeve kakvoće mlijeka pri otkupu, način ispitivanja njegove kakvoće i uvjete koje moraju ispunjavati ovlašteni referentni laboratoriji za ispitivanje kakvoće sirovog mlijeka. To mlijeko mora udovoljavati sljedećim zahtjevima kakvoće: - da sadrži najmanje 3,2% mliječne masti. - da sadrži najmanje 3,0% bjelančevina, - da sadrži najmanje 8,5% bez masne suhe tvari, - da je broj mikroorganizama manji od 100.000 u 1 mililitru (standard), - da je broj somatskih stanica manji od 400.000 u 1 mililitru (standard).

Za određivanje kvalitete mlijeka, jedini ovlašteni i mjerodavni laboratorij za analizu uzoraka je neovisni državni laboratorij u Križevcima. Razvrstavanje sirovog mlijeka na klase Uredbom koja definira cijene, naišlo je na nesporazume i otpore proizvođača mlijeka, a posebice na sumnje u objektivan i kvalitetan rad državnog laboratorija. Naime, prema novom obračunu koji u obzir uzima i higijenu mlijeka veći je dio proizvođača u prosjeku dobio niži iznos za isporučenu sirovinu.

Tablica 8. Kriteriji i visina poticaja za svježe kravlje mlijeko 2005. godina 2006. godina

Razvrstavanje u klase Razvrstavanje u klase

Klasa Broj Klasa Broj

Broj somatskih

stanica Ispravak vrijednosti

mikroorganizama

Broj somatskih

stanica

Ispravak vrijednosti

mikroorganizama 1,15 E 80.000 400.000 1,125 E 50.000 400.000 1,00 I 100.000 400.000 1,025 I 100.000 400.000 0,95 II 400.000 600.000 0,95 II 400.000 600.000 0,90 III 400.000 600.000 0,85 III >400.000 600.000

Jedan od problema sa kojim će se suočiti proizvođači mlijeka je i taj što je Vlada Republike

Hrvatske na sjednici održanoj 23. prosinca 2005. godine izmijenila Uredbu o ciljnoj cijeni svježeg sirovog mlijeka iz 2002. godine (»Narodne novine«, broj 156/2002) koja je važila do 31.12. 2005. godine te je povisila kriterije za ekstra klasu mlijeka. Od ostalih problema koji prate govedarsku proizvodnju treba izdvojiti ne pravovremenu isplatu poticaja za mlijeko. Naime sukladno Zakonu o državnoj potpori u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu (“Narodne novine” broj 87/02., 117/03. i 12/05.) i Pravilniku o načinu i uvjetima provedbe modela poticanja poljoprivredne proizvodnje (“Narodne novine” broj 24/05., 105/05. i 141/05), poticaj za mlijeko se isplaćuje kada prerađivač mlijeka dostavi podatke o otkupljenim količinama mlijeka do 10. u mjesecu za prethodni mjesec, a Ministarstvo je dužno u roku 60 dana izvršiti isplatu poticaja. Zadnji poticaj za mlijeko isplaćen je za 8. mjesec 2005. godine. Izmjenama i dopunama Pravilnika (“Narodne novine” broj 105/05.) poticaj za mlijeko se obračunava kvartalno i dostavlja do 10. slijedeći mjesec, a Ministarstvo je dužno u roku 60 izvršiti isplatu, što znači da će proizvođači za mlijeko proizvedeno u 1. mjesecu poticaj dobiti u 6. mjesecu. Budući da su znatna kreditna sredstva uložena u ovu proizvodnju ovakav način isplate poticaja je nepovoljan obzirom da rate kredita dospijevaju na naplatu.

S poboljšanjem higijenske kakvoće mlijeka, primjenom svih operativnih načela struke u proizvodnji te stalnom edukacijom proizvođača, od rujna 2002. godine 47% proizvođača mlijeka ima ekstra kvalitetu i tijekom veljače 2003. godine dobiveno je 0,26 kuna više po litri mlijeka. Držimo da usvajanjem znanja i kvalitetom rada proizvođači mlijeka mogu i moraju zbog vlastite koristi udovoljiti postavljenim kriterijima navedenog Pravilnika.

8

Uz sustavne mjere poljoprivredne politike za ostvarivanje bržeg razvoja govedarstva, proizvodnju mlijeka treba poticati na više načina: - poticati govedarsku proizvodnju koja ima osobinu razvoja, - poticati proizvođače koji imaju znanje i koji žele surađivati sa stručnim institucijama, - poticati mlađu dobnu skupinu koja ima raspoloživu radnu snagu i potrebne zemljišne

površine, - poticati proizvođače na proširenje stajskih kapaciteta, nabavu nove opreme, kvalitetnih grla

visokog genetskog potencijala, - poticati ishranu sukladno pravilima struke putem seminarskih edukacija.

Velika se problematika javlja u provedbi Operativnog programa. Naime jedinice lokalne samouprave su u fazi donošenja prostornih planova, a prema važećim prostornim planovima velika većina obiteljskih gospodarstava koja žele graditi i proširivati postojeće objekte kapaciteta 30 do 40 krava moraju svoju proizvodnju organizirati izvan građevinske zone. Veliki troškovi dovođenja infrastrukture (struja, voda i cesta) znatno će poskupjeti ovu proizvodnju te će znatan broj obiteljskih gospodarstava odustati od ovakvih ulaganja.

Prema Zakonu o gradnji jedinica lokalne samouprave može u okviru svoje ovlasti donijeti odluku o komunalnom redu kojom će regulirati dozvoljeni broj uvjetnih grla koja se smiju uzgajati unutar građevinske zone. Ova odluka mora biti u skladu sa Županijskim prostornim planom. Prema Županijskom prostornom planu općine mogu dozvoliti držanje unutar naselja do 50 uvjetnih grla. Ukoliko općina ili grad donese odluku kojom će se dozvoljeni broj uvjetnih grla povećati, a koja je u skladu sa Županijskim prostornim planom omogućiti će obiteljskim gospodarstvima da sa znatno manje troškova organiziraju proizvodnju mlijeka i mesa. Ovakva odluka bit će poticaj za što većim interesom za ulaganje u izgradnju novih farmi.

Djelujući u tom pravcu Upravni odjel za poljoprivredu i gospodarstvo Osječko-baranjske županije predložio je jedinicama lokalne samouprave donošenje takvih odluka. Liberalizacijom uvjeta omogućiti će se znatno veća ulaganja u gradove/općine koje će u budućnosti kao produkt ove odluke kroz samozapošljavanje i porez na dohodak imati najveću korist.

Sagledavajući problematiku u stočarstvu na području Osječko-baranjske županije, uočena su nekoliko problematičnih žarišta, te je ista svoje projekte usmjerila na rješavanje uočene problematike. Uočeni su problemi koji se odnose na: 1. Nezadovoljavajući genetski pasminski potencijal, kao i reproduktivne bolesti koje se prenose

prirodnim pripustom 2. Stanje poljoprivrednih objekata u proizvodnji, preradi i čuvanju poljoprivrednih proizvoda 3. Nezadovoljavajuću kvalitetu mlijeka 4. Higijensko-zdravstvena zaštita i hranidbu u stočarstvu

U sklopu rješavanja navedene problematike i kao odgovor na uočene probleme u obzir se uzela i mogućnost razvoja i poticanja stočarstva. Kao sinteza rješavanja aktualne problematike i poticanja Osječko-baranjska županija je u 2005. godini provela sljedeće projekte: 1.4.1. Unapređenje stočarske proizvodnje na području Osječko-baranjske županije

Jedan od najvećih problema u govedarskoj proizvodnji odnosno proizvodnji mlijeka je nezadovoljavajući pasminski i genetski potencijal krava Da bi se ova dva pokazatelja promijenila potrebno je provesti edukaciju obiteljskih gospodarstava i vršiti usmjereno osjemenjivanje kvalitetnim rasplodnim materijalom. Danas znatan broj proizvođača mlijeka i tovnih junadi prilikom umjetnog osjemenjivanja krava i junica koriste nekvalitetan genetski potencijal, iz razloga što im je usluga od strane ovlaštenih veterinarskih službi znatan izdatak u njihovom proračunu.

9

Takav način neusmjerenog osjemenjivanja uzrokuje dugoročne posljedice sa negativnim učinkom, dobiva se podmladak koji nema mliječnih proizvodnih kapaciteta. Usmjereno osjemenjivanje rasplodnim genetskim materijalom visoke kvalitete je preduvjet za intenzivnu proizvodnju mlijeka. Obzirom da je proizvodnja mlijeka takva proizvodnja koja se ne može povećati u kratkom vremenu, potreban je višegodišnji rad službi za proizvodnju sjemena i ovlaštenih veterinarskih službi.

Jedan od važnijih elemenata u stočarskoj proizvodnji, a u koji se vrlo malo ulaže je stručno usavršavanje odnosno edukacija, osobito ukoliko se radi o zahtjevnoj proizvodnji kao što je uzgoj nazimica i krmača.

Znakovito je za svinjogojsku proizvodnju velik broj malih proizvodnih jedinica te niska razina proizvodnje. Jedan od glavnih problema s kojim se susrećemo na obiteljskim gospodarstvima je nezadovoljavajući pasminski sastav iz kojeg proizlazi mesna jedinica sa niskim udjelom mišićnog tkiva. Glavni razlog tome je visoka cijena umjetnog osjemenjivanja, stoga se proizvođači odlučuju na korištenje nerastova iz vlastitog uzgoja koji su upitne kvalitete. Sa ovako proizvedenom svinjom nemoguće je konkurirati na zahtjevnom europskom tržištu.

Sagledavajući problematiku u svinjogojstvu u Županiji, i u stalnom kontaktu sa relevantnim čimbenicima koji direktno i indirektno sudjeluju u svinjogojskoj proizvodnji (uzgajivači, Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Hrvatski stočarski centar, mesni prerađivači) Upravni odjel za poljoprivredu i gospodarstvo uočio je da se dio problematike navedene proizvodnje nalazi u nedovoljnom poznavanju prednosti umjetnog osjemenjivanja.

Županija je u 2005. godini za sufinanciranje umjetnog osjemenjiva u govedarstvu i svinjogojstvu, te za edukaciju izdvojila 750.000,00 kuna te ih rasporedila na sljedeći način: - subvencioniranje umjetnog osjemenjivanja u govedarstvu 467.500,00 kn - subvencioniranje umjetnog osjemenjivanja u svinjogojstvu 272.500,00 kn - edukacija umjetnog osjemenjivanja u svinjogojstvu 10.000,00 kn.

Ovim Projektom financiralo se oko 8.500 doza rasplodnog genetskog materijala u govedarstvu koja potječu od bikova kategorije “Elita” i oko 9.000 doza rasplodnog genetskog materijala u svinjogojstvu.

Projekt je značajno utjecao na smanjenje broja oboljelih rasplodnih životinja od bruceloze (bolest koja se prenosi prirodnim osjemenjivanjem, a prenosi je nerast ili bik, zaražene životinje pobacuju, a liječenje je dugotrajno, u velikoj većini slučajeva životinje postaju nesposobne za reprodukciju - ova bolest prenosiva je i na čovjeka), koja je zadnjih godina u Osječko-baranjskoj županiji prisutna.

Cilj ovog Projekta je proizvođače svinja upoznati sa prednostima umjetnog osjemenjivanja, te ih osposobiti da obavljaju umjetno osjemenjivanje sami na vlastitom stadu. Na ovakav način proizvođači svinja smanjili su troškove usluge veterinara (oko 120 kn), usmjerenim osjemenjivanjem doći će do željenog pasminskog sastava, koji će kroz tov imati veću mesnu jedinicu, kao i smanjiti mogućnost širenja zaraznih bolesti.

Rasplodni genetski materijal, proizvodi se u Centru za unapređenje stočarstva d.d., Osijek, Vinkovačka 63. U Centru je 7 bikova simentalske pasmine i 11 bikova holstein pasmine (7 komada crni holstein i 4 komada crveni holstein), te 9 rasplodnih nerastova koji su ocijenjeni sa visokim indeksnim poenima od 113 do 128.

Doze rasplodnog genetskog materijala u Centru za unapređenje stočarstva d.d. podizat će veterinarske stanice i ambulante koje imaju zakonsko ovlaštenje za liječenje velikih životinja, a upotrebljavat će ih na stadima poljoprivrednih gospodarstava koja djeluju kao obrt ili poljoprivredno

10

gospodarstvo u sustavu PDV-a ili samo kao obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, a upisani su u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava.

Edukaciju umjetnog osjemenjivanja u svinjogojstvu organizirao je Centar za unapređenje stočarstva, koji je do sada uspješno organizirao 5 seminara, a kojeg je uspješno apsolvirali oko 150 polaznika. Polaznici seminara koji su istog savladali moći će besplatno podizati doze rasplodnog genetskog materijala u svinjogojstvu, u okviru osiguranih doza od strane Županije.

Program održavanja seminara za umjetno osjemenjivanje u svinjogojstvu sastoji se od teoretskog i praktičnog djela. U teoretskom dijelu obrađuje se anatomske i fiziološke karakteristike plodkinja, reproduktivni ciklus, vanjski pokazatelji gonjenja i hranidba istih. U praktičnom dijelu naglasak je na simulaciji umjetnog osjemenjivanja, načinu utvrđivanja graviditeta i vođenju evidencije.

Veterinarske stanice strukturu računa umjetnog osjemenjivanja umanjuju za subvenciju doze rasplodnog genetskog materijala, a Županija je predložila jedinicama lokalne samouprave da na svom području sklope sporazume sa veterinarskim stanicama kojima će iste financirati rad veterinara kod umjetnog osjemenjivanja. 1.4.2. Sufinanciranje troškova projektne dokumentacije za ishođenje građevinske dozvole za

objekte u proizvodnji, preradi i čuvanju poljoprivrednih proizvoda na području Osječko-baranjske županije u 2005. godini

Jedan od osnovnih problema je stanje u kojima se nalaze objekti za proizvodnju, preradu i

čuvanje poljoprivrednih proizvoda, naime znatan broj navedenih objekata nisu izgrađeni u skladu sa Zakonom o gradnji i drugim pod zakonskim aktima koji reguliraju navedenu problematiku.

Nove članice EU prije samog ulaska snažno su poticale svoju poljoprivrednu proizvodnju, odnosno obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja su nositelji poljoprivrednog a i gospodarskog razvitka sa povoljnim kreditnim aranžmanima, bespovratnim sredstvima, a kao kandidati za ulazak u EU imale su pristup fondovima kao što su CARDS, PHARE, ISAP i SAPARD iz kojih su svojim programima dobivali znatna bespovratna financijska sredstva, te i na taj način pripremale svoje poljoprivredne proizvođače na tržišnu utakmicu.

Djelujući u tom pravcu, kako bi poljoprivrednim proizvođačima Osječko-baranjske županije omogućili što bolju poziciju pri ulasku u EU, ovim Projektom sufinanciraju se troškovi koji prethode izdavanju, a i samo izdavanje građevinske dozvole (idejno rješenje, lokacijska dozvola, glavni projekt, po potrebi utjecaj studije na okoliš i sama građevinska dozvola).

Projektom se utjecalo na smanjenje navedenih troškova, i na poticanje poljoprivrednih

proizvođače i prerađivači da grade objekte za proizvodnju, preradu i čuvanje poljoprivrednih proizvoda u skladu s zakonom. Projekt sufinanciranja troškova ishođenja građevinske dozvole ima za cilj dati temelj programima koje je donijela Vlada Republike Hrvatske, a čija je realizacija pretpostavka za revitalizaciju poljoprivrede i gospodarstva Osječko-baranjske županije.

Budući da na području Županije vlada veliki interes poljoprivrednih gospodarstava za sudjelovanje u provedbi Operativnog programa unaprjeđenja govedarske proizvodnje ovaj Projekt polučio je vrlo dobre rezultate.

Županija sudjeluje u sufinanciranju projektne dokumentacije za ishođenje građevinske dozvole za objekte u proizvodnji, preradi i čuvanju poljoprivrednih proizvoda na način da korisniku sufinancira najviše 50% troškova.

11

Sufinanciranje po jednom poljoprivrednom gospodarstvu može iznositi najviše 15.000,00 kuna.

Pravo na sufinanciranje ostvarilo je poljoprivredno gospodarstvo upisano u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, a ima status obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, obrta zadruge ili trgovačkog društva i zadovoljava sljedeće uvjete: - da je podnositelj zahtjeva upisan u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava - da se prebivalište, odnosno sjedište, te mjesto ulaganja nalazi na području Županije - da je pokrenut postupak za izdavanje građevinske dozvole.

Troškovi projektne dokumentacije za ishođenje građevinske dozvole podrazumijevaju troškove izrade i ishođenja, kako slijedi: 1. idejno rješenje, 2. utjecaj studije na okoliš (po posebnom propisu), 3. lokacijska dozvola, 4. glavni projekt i 5. građevinska dozvola.

Za ovu namjenu u Proračunu je osigurano 200.000,00 kuna.

Povjerenstvo za provedbu postupka za utvrđivanje prava na sufinanciranje Projekata unapređenja poljoprivrede na području Osječko-baranjske županije je na tri održane sjednice razmatralo ukupno 15 zahtjeve za sufinanciranje troškova projektne dokumentacije za ishođenje građevinske dozvole za objekte u proizvodnji, preradi i čuvanju poljoprivrednih proizvoda na području Osječko-baranjske županije u 2005. godini, koja su podnesena temeljem objavljenog javnog poziva u Glasu Slavonije 04. travnja 2005. godine. Ukupna ulaganja koja su prošla kroz ovaj Projekt iznosila su 488.899,00 kuna, a Županija je utrošila u cijelost osigurana sredstva. 1.4.3. Sufinanciranje kapitalnih ulaganja u projektima za unapređenje i čuvanje kvalitete mlijeka

na području Osječko-baranjske županije u 2005. godini

Uzimajući u obzir činjenicu da je samodostatnost u govedarskoj proizvodnji, odnosno tovu goveda i proizvodnji mlijeka 75%, te mogućnost proizvodnje stočne hrane obzirom na obradive poljoprivredne površine koje Županija posjeduje, nameće nam se potreba da zbog ulaska Republike Hrvatske u Europsku Uniju navedenu proizvodnju u prvom redu podignemo na potpunu samodostatnost.

Na području Osječko-baranjske županije u zadnje dvije godine vlada veliki interes za proizvodnju mlijeka

Zbog interes za intenzivnijom proizvodnjom mlijeka i zbog prilagodbe uvjeta prema uvjetima Europske unije Republika Hrvatska je donijela Pravilnik o kakvoći svježeg sirovog mlijeka, (“Narodne novine” broj 102/00.) koji je propisao temeljne zahtjeve kakvoće mlijeka pri otkupu, način ispitivanja njegove kakvoće i uvjete koje moraju ispunjavati ovlašteni referentni laboratoriji za ispitivanje kakvoće sirovog mlijeka. To mlijeko mora udovoljavati sljedećim zahtjevima kakvoće: - da sadrži najmanje 3,2% mliječne masti. - da sadrži najmanje 3,0% bjelančevina, - da sadrži najmanje 8,5% bez masne suhe tvari, - da je broj mikroorganizama manji od 100.000 u 1 mililitru (standard), - da je broj somatskih stanica manji od 400.000 u 1 mililitru (standard).

12

Za određivanje kvalitete mlijeka, jedini ovlašteni i mjerodavni laboratorij za analizu uzoraka je neovisni državni laboratorij u Križevcima. Razvrstavanje sirovog mlijeka na klase Uredbom koja definira cijene, naišlo je na nesporazume i otpore proizvođača mlijeka, a posebice na sumnje u objektivan i kvalitetan rad državnog laboratorija. Naime, prema novom obračunu koji u obzir uzima i higijenu mlijeka veći je dio proizvođača u prosjeku dobio niži iznos za isporučenu sirovinu.

Jedan od osnovnih razloga povećanog broja mikroorganizama i somatskih stanica u mlijeku, odnosno nezadovoljavajuće kvalitete mlijeka je neispravnost i starost muznih i rashladnih uređaja (laktofriza), mljekovoda i izmuzišta. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju mlijeko koje sadrži više od 400.000 mikroorganizama 1 mililitru smatra se neispravnim i isto neće ostvarivati premiju Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva.

Sirovo mlijeko mora najkasnije dva sata nakon mužnje biti ohlađeno na temperaturu do najviše 6º C, te ne smije sadržavati rezidue iznad dozvoljene količine koje imaju farmakološko ili hormonalno djelovanje, antibiotike i druge štetne tvari koje mijenjaju organoleptička svojstva mlijeka.

U Republici Hrvatskoj otkupna cijena mlijeka formira se na temelju sadržaja mliječne masti i bjelančevina te udjela somatskih stanica i mikroorganizama na način da se mlijeko svrstava u klase.

Cijena je određena Uredbom o ciljnoj cijeni mlijeka («Narodne novine» br. 156/02) koju je donijela Vlada Republike Hrvatske. U navedenoj Uredbi određena je novčana vrijednost masne jedinice (0,236 kn/masnoj jedinici) i jedinice bjelančevina (0,289 kn/jedinici bjelančevine) što znači da vrijednost mliječne masti sudjeluje sa 45 % a vrijednost bjelančevina sa 55 % u cijeni mlijeka. Ovako izračunata temeljna cijena mlijeka korigira se zavisno o klasi kojoj mlijeko pripada u ovisnosti od broja somatskih stanica i mikroorganizama. Tablica 9. Cijena mlijeka (kune) i osnovica plaćanja Cijena mlijeka (litra) 2003 2004 2005 Ciljna cijena mlijeka* 1,798 1,798 1,798 Prosječno isplaćena cijena mlijeka od mljekare **

2,09

2,11

2,13

* mlijeko sa 3,7 % mliječne masti, 3,2 % bjelančevina, 400.000 somatskih stanica i 100.000 mikroorganizama ** u cijenu je uključen prosječni iznos premije koju isplaćuje mljekara Izvor: Hrvatski stočarski centar,

Na ovako formiranu cijenu mljekara može farmeru isplatiti tzv. premiju u iznosu koji ona odredi zavisno od isporučene količine i kakvoće mlijeka. Uz ovako formiranu cijenu farmer ostvaruje pravo na isplatu novčanog poticaja koji se temelji na odredbama Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi ribarstvu i šumarstvu («Narodne novine» br. 87/02,117/03, 82/04 i 12/05). Tablica 10. Prosječni sadržaj mliječne masti, bjelančevina, somatskih stanica i mikroorganizama u

sirovom mlijeku 2003 2004 2005 Sadržaj mliječne masti (%) 4,03 4,05 4,04Sadržaj bjelančevina (%) 3,40 3,38 3,39Broj somatskih stanica 209.063 185.469 165.546Broj mikroorganizama 236.958 180.516 110.090Izvor: Hrvatski stočarski centar

Iz tablice je razvidno da se razina kvalitete mlijeka svake godine podiže. Krajnji cilj je da sva proizvedena količina mlijeka bude u prvoj i extra klasi.

13

Tablica 11. Pregled otkupljene količine mlijeka prema kvaliteti 2003. - 2005. na području Osječko-baranjske županije

Ekstra klasa I klasa II klasa III klasa Nema klase Ukupno 2003. 13.388.215-

24,87% 9.132.356-16,97%

13.911.571-25,84%

17.336.023-32,21%

59.832-0,11% 53.827.997

2004. 24.866.641-43,59%

4.299.706-7,54%

9.821.462-17,22%

15.469.144-27,12

2.591.981-4,54

57.048.934

2005. 50.617.881- 66,38%

2.310.651 -3,03%

10.156.332 - 13,32%

11.835.040 - 15,52%

1.329.136 - 1,74%

76.249.040

Izvor: Hrvatski stočarski centar

S poboljšanjem higijenske kakvoće mlijeka, primjenom svih operativnih načela struke u proizvodnji te stalnom edukacijom proizvođača, nabavom nove opreme za mužnju i rashladnih uređaja za čuvanje mlijeka i usvajanjem znanja i kvalitetom rada držimo da proizvođači mlijeka mogu i moraju zbog vlastite koristi udovoljiti postavljenim kriterijima navedenog Pravilnika.

Investicijsku potporu može ostvariti poljoprivredno gospodarstvo upisano u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, a ima status obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, obrta, ili zadruge.

Investicijska potpora odobrava se za sljedeća kapitalna ulaganja: za nabavku nove i rabljene opreme (ne starije od 5 godina) za mužnju, hlađenje i čuvanje mlijeka, a čija najmanja vrijednost iznosi 5.000,00 kuna. Udio investicijske potpore može iznositi do 25% od ukupne vrijednosti investicije.

Najviši iznos investicijske potpore u jednoj kalendarskoj godini za obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, obrt i zadrugu može iznositi 15.000,00 kuna. Kapitalna ulaganja moraju biti izvršena u tekućoj godini prije podnošenja zahtjeva za odobrenje investicijske potpore. Za ovu namjenu u Proračunu je osigurano 240.000,00 kuna.

Povjerenstvo za provedbu postupka za utvrđivanje prava na sufinanciranje Projekata unapređenja poljoprivrede na području Osječko-baranjske županije je na tri sjednice razmatralo ukupno 27 zahtjeva za dodjelu investicijske potpore za kapitalna ulaganja u projektima za čuvanje i unaprjeđenje kvalitete mlijeka na području Osječko-baranjske županije u 2005. godini, koja su podnesena temeljem objavljenog javnog poziva u Glasu Slavonije 04. travnja 2005. godine. Od 27 zahtjeva ukupne vrijednosti 2.652.413,56 kuna pozitivno je ocijenjeno 26 zahtjeva koji su subvencionirani sa 234.419,60 kuna. 1.4.4. Sufinanciranje troškova uspostave higijensko-zdravstvene zaštite i nabave mineralno-

vitaminskih dodataka u stočarstvu na području Osječko-baranjske županije u 2005. godini

Sadašnja svinjogojska proizvodnja ne zadovoljava kako po razini proizvodnje tako još više po kakvoći proizvedenog mesa. Organizacijski se ova proizvodnja odvija u većini na malim proizvodnim jedinicama obiteljske poljoprivrede, na kojima nije moguće provesti učinkoviti sustav uzgoja i proizvodnje. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva drže oko 85% ukupnog broja krmača i 76% tovljenika. Svinjogojstvo u vrijednosti stočarske proizvodnje sudjeluje s 35,9%, dok se u sveukupnoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje s 14,2% nalazi na prvom mjestu

Odlukom Uprave za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva o prestanku provođenja obvezne mjere cijepljenja svinja protiv svinjske kuge stvorilo je poljoprivrednim proizvođačima uvjete za izvoz na tržište Europske unije. Određeno vrijeme problematika oko svinjske kuge neće biti, obzirom da je znatni dio populacije svinja cijepljen protiv svinjske kuge. Prvi problemi mogu se očekivati početkom jeseni. Problemi se mogu očekivati u

14

Posavini i dijelovima gdje uzgajivači svinje tradicionalno vode u pašarenje i žirovanje, kao i graničnim dijelovima uz Srbiju.

U slučaju izbijanja kuge predviđeno je potpuno uništavanje cijelog uzgoja, kao i uzgoja oko žarišta bolesti. Bolest nije opasna za ljude ali se vrlo lako prenosi, preko odjeće, životinja i vozila. Jedan od značajnijih prijenosnika ove bolesti su divlje svinje. Da bi se ova bolest iskorijenila neophodno je provoditi higijensko-zdravstvene mjere koje su propisane Pravilnikom o mjerama za otkrivanje, suzbijanje i iskorjenjivanje klasične svinjske kuge (“Narodne novine” broj 187/04). Provođenje ovih mjera predviđa: - organiziranje i provedbu dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije u skladu s tehnološkim

zahtjevima, - izgradnju dezobarijera prije ulaska u prostor farme, - osiguravanje osobe za održavanje dezobarijera, - izgradnju posebnog sanitarnog čvora za djelatnike farme, - kao i niz drugih mjera koje imaju zadatak sprječavanje prenošenja klasične svinjske kuge.

S gotovo 1,6 milijuna tovljenih svinja Hrvatska još ni izbliza ne podmiruje svoje potrebe i meso se uvozi. A zbog sadašnjih potencijala, ponajprije zbog bogatstva stočnom hranom, a i tovnih kapaciteta, Hrvatska bi mogla postati čak i izvoznica, no samo ukoliko se modernizira proizvodnja i poveća prirast. Povećanje prirasta, može se očekivati samo ukoliko se ulaže u opremanje svinjogojilišta, u čemu naša proizvodnja uvelike zaostaje za europskom tehnologijom, načinom hranidbe i opremanjem svinjogojilišta.

Osnovni preduvjet za konkurentnu proizvodnju u stočarstvu je kvalitetna hranidba. Kompletan obrok u stočarstvu (svinjogojstvo i govedarstvo) sastoji se iz dva dijela, osnovnog i dopunskog, odnosno koncentriranog dijela.

Osnovni dio u govedarstvu sastoji se od krme (sjenaža i silaža) i volumenioznog dijela (sijeno). Koncentrirani dio obroka sastoji se iz gotove smjese (sadržava mineralno vitaminske dodatke) koju proizvode mješaone stočne hrane ili iz smjese koju proizvode farmeri uz dodatak mineralno-vitaminskih dodataka.

Mineralno-vitaminski dodatak je koncentrat koji se dodaje u hranidbu radi osiguravanja dovoljnih količina minerala i vitamina kod životinja, a koji su preduvjet za kvantitativnu i kvalitativnu proizvodnju mlijeka i mesa. Osječko-baranjska županija je u Proračunu za 2005. godinu osigurala sredstva za sufinanciranje troškova uspostave higijensko-zdravstvene zaštite i nabave mineralno-vitaminskih dodataka na području Osječko-baranjske županije u iznosu 250.000,00 kuna.

Pravo na sufinanciranje može ostvariti poljoprivredno gospodarstvo upisano u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, a ima status obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, obrta, ili zadruge. Sredstva se odobravaju za izgradnju dezobarijera, nabavu dezinfekcijskih sredstava za objekte u stočarstvu, nabavu dezinfekcijskih sredstava za opremu (dezinfekcija vimena) kao i nabava mineralno-vitaminskih dodataka kod spremanja hrane u stočarskoj proizvodnji.

Sufinanciranje po jednom poljoprivrednom gospodarstvu iznosi 25% od troškova uspostave higijensko-zdravstvene zaštite, nabave mineralno-vitaminskih dodataka. Najviši iznos po jednom poljoprivrednom gospodarstvu iznosi 10.000,00 kuna.

Povjerenstvo za provedbu postupka za utvrđivanje prava na sufinanciranje Projekata unapređenja poljoprivrede na području Osječko-baranjske županije na tri sjednice razmatralo je 46 zahtjeva za sufinanciranje troškova uspostave higijensko-zdravstvene zaštite i nabave mineralno-vitaminskih dodataka u stočarstvu na području Osječko-baranjske županije u 2005. godini, koji su podneseni temeljem objavljenog javnog poziva u Glasu Slavonije 04. travnja 2005. godine. Svi zahtjevi ukupne vrijednosti ulaganja 1.052.466,17 ocijenjeni su pozitivno te subvencionirani su sa 250.000,00 kuna.

15

1.4.5. Sufinanciranje troškova registracije i opremanje objekata za obradu, preradu i uskladištenje proizvoda životinjskog podrijetla na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima na području Osječko-baranjske županije u 2005. godini

Proizvodnja autohtonih proizvoda, Slavonskog kulena, sireva, meda i ostalih sličnih

proizvoda, na seljačkim gospodarstvima u Hrvatskoj ima dugu tradiciju. Isto tako, postoji velika potražnja za ovim proizvodima na domaćem tržištu. Jedan od najboljih načina komercijalizacije ovih proizvoda je izravna prodaja. Izravna prodaja obuhvaća proizvodnju na gospodarstvu i prodaju bez posrednika krajnjem potrošaču.

U zemljama Europske unije izravna prodaja dobiva sve veću važnost. Vrijednost izravne prodaje na austrijskom tržištu u 2004. godini iznosila je 328,6 miliona EUR-a ili 7,1 udjela u ukupnoj prodaji poljoprivrednih proizvoda.

Problem izravne prodaje u Republici Hrvatskoj najviše je vezan uz zakonodavstvo, posebice proizvoda animalnog porijekla. Prijašnji ”Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati objekti za klanje životinja, obradu, preradu i uskladištenje proizvoda životinjskog podrijetla“ i njegova dopuna (“Narodne novine” broj. 75/93.) nisu predviđali preradu i prodaju mesnih specijaliteta na seljačkom gospodarstvu. Stoga je na inicijativu struke osnovano Povjerenstvo radi izmjene Pravilnika. Nakon niza održanih Povjerenstava 15. listopada 2003. godine donesen je “Pravilnik o veterinarsko-zdravstvenim uvjetima kojima moraju udovoljavati objekti registrirani za obradu, preradu i uskladištenje proizvoda životinjskog podrijetla na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima”, (“Narodne novine” broj 149/03.) kojim su znatno olakšani uvjeti za proizvodnju i prodaju seljačkih proizvoda na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (OPG).

Pravilnikom se dozvoljava obrada, prerada i uskladištenje proizvoda životinjskog podrijetla u objektima na OPG-ima registriranim za: 1. obradu mlijeka i proizvodnju mliječnih proizvoda (sira); 2. punjenje i pakiranje meda; 3. sortiranje i pakiranje jaja; 4. proizvodnja tradicionalnih mesnih proizvoda:

- trajnih suhomesnatih proizvoda i slanine; - trajnih i kuhanih kobasica; - čvaraka i domaće svinjske masti.

Odobrena djelatnost može se obavljati i u prostorijama za obradu, preradu i uskladištenje

proizvoda životinjskog podrijetla, smještenim u sklopu stambenog objekta. Navedene prostorije, kao i oprema namijenjena za proizvodnju namirnica, dozvoljena je samo uz prethodnu registraciju objekta, u skladu sa Zakonom o veterinarstvu.

Razvitak izravne prodaje moguće je ubrzati tako da se pojedina seljačka gospodarstva na području Županije tehnički osposobe i registriraju za legalnu prodaju i komercijalizaciju svojih proizvoda na tržištu. Kod tehnološkog osposobljavanja radi se o specijaliziranim strojevima (miješalicama, punilicama, rashladnim uređajima, sortirnicama i sl.) koji su manjih kapaciteta i na tržištu su skupi, te stvaraju poljoprivrednim gospodarstvima prepreku kod opremanja objekata.

Legalizacija proizvodnje na većini naših gospodarstava pretpostavlja izgradnju odnosno rekonstrukciju postojećeg objekta za preradu sukladno uvjetima propisanim Pravilnikom, te ishođenje dokumentacije koja zahtjeva znatna financijska sredstva.

Ukupni troškovi projekta po jednom gospodarstvu, uključivo PDV iznose 18.500,00 kuna, a sadrže sljedeće:

16

- izrada tehničko-tehnološke dokumentacije potrebne za registraciju objekta; - izrada investicijskog programa s tehnološkim rješenjem ( ako je potreban ); - stručna pomoć u nabavci opreme za objekt; - stručna pomoć pri legalizaciji objekta u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnog

gospodarstva i - stručna pomoć u organizaciji prodaje.

U 2004. godini županija je sufinancirala troškove registracije objekata za obradu, preradu i uskladištenje proizvoda životinjskog podrijetla na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima sa 50% troškova, odnosno u ukupnom iznosu od 29.715,00 kuna.

Kako bi omogućili poljoprivrednim proizvođačima da brže legaliziraju i uspješnije komercijaliziraju svoju proizvodnju predlaže se sufinanciranje registracije i opremanje novih objekta sa 50% troškova registracije i 50% troškova opremanje objekta odnosno maksimalno 10.000,00 kuna po obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. U 2005. godini Povjerenstvo za provedbu postupka za utvrđivanje prava na sufinanciranje Projekata unapređenja poljoprivrede na području Osječko-baranjske županije na tri sjednice razmotrilo je 7 zahtjeve za sufinanciranje troškova registracije i opremanje objekata za obradu, preradu i uskladištenje proizvoda životinjskog podrijetla na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima na području Osječko-baranjske županije u 2005. godini, temeljem objavljenog javnog poziva u Glasu Slavonije 04. travnja 2005. godine. Svi zahtjevi ocijenjeni su pozitivno i sufinancirani sa 70.000,00 kuna. Za ovu namjenu u 2005. godini Županija je osigurala 100.000,00 kuna. OSTALE GRANE PROIZVODNJE U STOČARSTVU

Na području Osječko-baranjske županije, kako smo naglasili trend je povećanja sve vrste stoke, što se odražava i na broj povećane stoke pod selekcijskim obuhvatom. Tome pridonosi i kvalitetnija suradnja proizvođača - stočara sa nadležnim područnim stručnim službama Osječko-baranjske županije, odnosno županijskom selekcijskom i županijskom poljoprivrednom savjetodavnom službom. Spoznaja da se u proizvodnji trebaju koristiti životinje visokog genetskog potencijala, primjenjivati tehnologije sukladno pravilima struke, te se ponašati pažnjom dobrog gospodara dala je očito vidne rezultate. Tablica 12. Broj podnesenih zahtjeva za isplatu novčanh poticaja u 2003. i 2004. i 2005. godini

2003. godina 2004. godina 2005. godina Kategorija Broj grla Broj grla Broj grla

Goveda 15.588 16.075 30.958 Svinje 12.959 14.312 43.651 Ovce 17.350 42.751 50.844 Koze 1.159 2.023 1.597 Konji 370 330 356

UKUPNO 47.426 72.501 127.406

2. SVINJOGOJSKA PROIZVODNJA

Sadašnja svinjogojska proizvodnja ne zadovoljava kako po razini proizvodnje tako još više po kakvoći proizvedenog mesa. Organizacijski se ova proizvodnja odvija u većini na malim proizvodnim jedinicama obiteljske poljoprivrede, na kojima nije moguće provesti učinkoviti sustav uzgoja i proizvodnje. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva drže oko 85% ukupnog broja krmača i 76% tovljenika. Svinjogojstvo u vrijednosti stočarske proizvodnje sudjeluje s 35,9%, dok se u sveukupnoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje s 14,2% nalazi na prvom mjestu. U dužem, desetogodišnjem

17

razdoblju broj svinja kao i prirast se smanjuju. U novijem razdoblju (iza 1998.) je nazočan blagi porast ukupnog broja kao i prirasta. Ukupna se vrijednost svinjogojstva, međutim, u 1999. godini smanjuje zbog smanjenja realne cijene svinja, koja inače pokazuju ciklička (četverogodišnja) kretanja. Proizvodnja svinjskog mesa čini najvažniju proizvodnju mesa u Hrvatskoj (udio je 49,6% u ukupnom).

Tablica 13. Brojno stanje svinja u Republici Hrvatskoj 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

Krmače i suprasne nazimice 182.000 185.000 248.649 222.000 193.000

Svinje ukupno 1.234.000 1.286.000 1.924.672 1.489.000 1.205.000 *procjena

Hrvatska, iako ima prirodne, agroekološke prednosti za razvitak stočarstva, a u tome i svinjogojstva, ne pokriva potrebe prehrane pučanstva (kao i turističke potrošnje) pa razliku podmiruje uvozom, Hrvatska, naime, uz potrošnju per capita od oko 24 kg svinjskog mesa u čemu 15 kg svježeg mesa, i unatoč blagom porastu proizvodnje zadnjih godina, nije samodostatna za svinjsko meso (85%). Svinjogojska proizvodnja je u prošlom razdoblju (prije pristupa WTO) bila jako zaštićena uvoznim carinama, kako za žive svinje (28,8%) tako i za svinjske polovice (63,8%) i prerađevine (70%).

Brojno stanje svinja u Republici Hrvatskoj nije zadovoljavajuće, odraz je nestabilnosti tržišne situacije, odnosno promjenjivosti ponude i potražnje bez ugovaranja proizvodnje. Veliku nestabilnost svinjskog tržišta u Republici Hrvatskoj izaziva i nekontroliran uvoz svinjskog mesa koji za posljedicu ima stagnaciju ili potpuni prestanak proizvodnje u manjim proizvodnim jedinicama.

Znakovito je za svinjogojsku proizvodnju velik broj malih proizvodnih jedinica, niska razina proizvodnje, nezadovoljavajući pasminski sastav, nekvalitetna ishrana što rezultira nezadovoljavajućim odnosom mesa i masti u svinje odnosno niskom mesnom jedinicom Tablica 14. Brojno stanje i struktura vlasništva svinja u Osječko-baranjskoj županiji 2003.-2005

godina Kategorija svinja

2003. godina 2004. godina 2005. godina Odojci do 20 kilograma 105.497 89.672 92.303 Svinje od 20 do 50 kilograma 60.064 54.057 37.425 Svinje preko 50 kilograma 72.123 57.698 65.077 Krmače i suprasne nazimice 42.306 40.190 39.778 Nerastovi 1.639 1.557 1.236

UKUPNO 281.167 243.174 235.189 Izvor: DZSH, Ured državne uprave Osječko-baranjske županije odsjek za statistiku, Županija u

brojkama 2005. godina.

Obzirom da uzgoj i proizvodnja svinja u Osječko-baranjskoj županiji ima dugu tradiciju, ista podmiruje znatan dio tržišta Republike Hrvatske. Za uspješno funkcioniranje velikih svinjogojskih farmi u poljoprivrednim tvrtkama treba osigurati znatan dio kapitala kako bi se proizvele dovoljne količine rasplodnog i tovnog materijala. Te bi farme morale biti nukleus proizvodnje kvalitetnog rasplodnog materijala za obnovu stada poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava.

Kontrola proizvodnosti kvalitetnog rasplodnog materijala posebice u obiteljskim gospodarstvima jedan je od preduvjeta stvaranja i uzgoja selekcioniranih svinja, koje će biti visoko vrijedna genetska osnova za kvalitetne tovljenike s visokim postotkom mesne jedinice. Samo s takovim proizvodnim potencijalom uzgajivači naše Županije mogu konkurirati na visokom zahtjevnom tržištu svinjskog mesa u Republici Hrvatskoj, a i u Europi.

18

Kontrolom proizvodnih svojstava obuhvaćeno je 2005 uzgajatelja sa 12.959 rasplodnih krmača i nerastova na obiteljskim gospodarstvima Osječko-baranjske županije. Na ovom se broju grla provode postupci uzgoja i selekcije, a u skladu s Programom uzgoja i selekcije svinja u Republici Hrvatskoj. Ovaj broj grla je nedostatan u odnosu na ukupnu populaciju rasplodnih krmača u Županiji.

U Centru za unapređivanje stočarstva d.d. u Osijeku raspolaže se sa sedam rasplodnih nerastova: - pasmine piatren 3 komada, - pasmine njemački landras 2 komada, - pasmine švedski landras 1 komad, - pasmine veliki jokšir 1 komad.

Svi nerastovi su ocijenjeni visokim indexnim poenima od 113 do 128. 2.1. Problematika u svinjogojstvu

Svinjogojsku proizvodnju u Republici Hrvatskoj, tako i u Osječko-baranjskoj županiji nosi veliki broj malih proizvodnih jedinica, sa niskom razinom proizvodnje nezadovoljavajućim pasminskim sastavom te posebice neugovorenom proizvodnjom. Broj grla raste ili pada sukladno stihiji na tržištu, odnosno padu ili rastu uvoza svinjskog mesa.

Uzroke nepovoljnog stanja svinjogojstva, unatoč mjerama državne novčane potpore, treba tražiti u zaostaloj tehnologiji proizvodnje (niska plodnost krmača i visoki postotak uginuća uzrokovano lošim proizvodnim uvjetima te klanjem velikog broja odojaka), uz posljedicu nedovoljne i nekvalitetne proizvodnje tovljenika. Od ekonomskih razloga, jedan od značajnih je niska koncentracija proizvodnih jedinica. Većina proizvođača/gospodarstva ili blizu 90% drži manje od pet krmača po gospodarstvu, a svega oko 5% drži više od deset plotkinja. Nedovoljan je (i dio je nezadovoljavajuće kakvoće) broj krmača čistih pasmina, na kojima bi se trebao temeljiti genetski napredak u svinjogojstvu i brzo ostvarenje visoke i ekonomične proizvodnje za podmirenje domaćih potreba. Republika Hrvatska do sada nije mogla izvoziti svinjsko meso na tržište Europske unije iz razloga što Europsko tržište ne dozvoljava uvoz svinjskog mesa iz onih zemalja u kojim se vrši cijepljenje protiv svinjske kuge.

Odlukom Uprave za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva o prestanku provođenja obvezne mjere cijepljenja svinja protiv svinjske kuge stvorilo je poljoprivrednim proizvođačima uvjete za izvoz na tržište Europske unije. Određeno vrijeme problematika oko svinjske kuge neće biti, obzirom da je znatni dio populacije svinja cijepljen protiv svinjske kuge. Prvi problemi mogu se očekivati početkom jeseni. Prestanak cijepljenja svinja protiv kuge ne bi bio veliki problem da nismo u okruženju zemalja gdje problem svinjske kuge nije riješen. Problemi se mogu očekivati u Posavini i dijelovima gdje uzgajivači svinje tradicionalno vode u pašarenje i žirovanje, kao i graničnim dijelovima uz Srbiju.

U slučaju izbijanja kuge predviđeno je potpuno uništavanje cijelog uzgoja, kao i uzgoja oko žarišta bolesti. Bolest nije opasna za ljude ali se vrlo lako prenosi, preko odjeće, životinja vozila. Jedan od značajnijih prijenosnika ove bolesti su divlje svinje. Da bi se ova bolest iskorijenila neophodno je provoditi higijensko-zdravstvene mjere koje su propisane Pravilnikom o mjerama za otkrivanje, suzbijanje i iskorjenjivanje klasične svinjske kuge (“Narodne novine” broj 187/04).

Imajući u vidu ozbiljnost ove problematike Osječko-baranjska županija je rješavanje iste u svom Proračunu za 2005. godinu u Razdjelu 5, Upravni odjel za poljoprivredu i gospodarstvo osigurala 250.000,00 kuna. Navedenim sredstvima planira se sufinanciranje troškova dezinfekcije farmi, izgradnja dezbarijera i sličnih troškova koji nastaju pri poduzimanju higijensko-zdravstvenih mjera.

19

2.2. Operativni program razvitka svinjogojske proizvodnje u Republici Hrvatskoj

Imajući u vidu činjenicu da svinjogojska proizvodnja koristi velike količine koncentriranih krmiva, te da je Republika Hrvatska veliki proizvođač žitarica, pri čemu je svinjogojstvo jedna od najznačajnija grana poljoprivredne proizvodnje , nameće se zaključak da u ovom području Republika Hrvatska i Osječko-baranjska županija imaju značajne komparativne prednosti.

Promjene u svinjogojskoj proizvodnji uspostavom novih proizvodnih sustava te uvođenjem mjera poticanja specijalizacije u svinjogojstvu nameće se ne samo zbog povoljnijeg položaja ove značajne grane već i zbog zadovoljavanja uvjeta koji vrijede u zemljama razvijenog stočarstva posebice onih u Europskoj uniji. Uspostavom novih proizvodnih sustava svinjogojstvo Republike Hrvatske dostići će višu razinu konkurentnosti, ali će isto tako moći udovoljavati ekološkim i etološkim zahtjevima koji se postavljaju kao preduvjet bavljenja svinjogojskom proizvodnjom u zemljama Europske unije.

Uzimajući u obzir sadašnju potrošnju svinjskoga mesa te stanje potrošnje u zemljama Europske unije procjenjuje se da će i potrošnja svinjskog mesa u idućem razdoblju porasti te bi mogla dostići razinu od oko 35 kg po stanovniku.

Kao sintezu navedenoga Vlada Republike Hrvatske je na 130. sjednici 14. prosinca 2005. godine donijela Operativni program razvitka svinjogojske proizvodnje u Republici Hrvatskoj. Provedba Programa temelji se na osiguranim financijskim sredstvima koja će se koristiti za kreditiranje izgradnje novih proizvodnih jedinica te za nabavu opreme i potrebnog broja rasplodnih grla.

Programom je predviđeno da se do 2010. godine izgradi: - 175 farmi za proizvodnju prasadi sa tovom prosječnog kapaciteta od 150 krmača - 75 farmi za proizvodnju prasadi prosječnog kapaciteta od 150 krmača - 73 farme za tov svinja sa godišnjim ukupnim tovom od 3.250 komada tovljenika - 19 farmi za proizvodnju nazimica (nukleusa) prosječnog kapaciteta od 150 krmača.

Za provedbu Programa HBOR je osigurao kreditna sredstva u iznosu od 2.467.594.060,00 kuna. Kreditna sredstva odobravaju se korisniku na razdoblje do 10 godina uz 2 godine počeka i kamatnu stopu od 4%.

Jamstvo za povrat kredita HBOR-u osigurava Hrvatska agencija za malo gospodarstvo (HAMAG) u vrijednosti od 50% kreditnog zaduženja, dok drugih 50% jamstava preuzima investitor (poljoprivredno gospodarstvo) pri čemu kao zalog daje izgrađeni ili adaptirani objekt te druge svoje nekretnine po potrbi. Za ovu kreditnu liniju predviđeno je korištenje kapitalnih ulaganja od 25% od odobrenog kredita, odnosno 25% kreditnih sredstava su bespovratna.

Radi što učinkovitijeg iskorištavanja novčanih sredstava za provedbu Programa ista se neće davati neposredno na raspolaganje korisnicima, veće biti položena u banci i koristiti na temelju odobrene kupovine ovjerene od strane ovlaštene stručne službe i priloženih računa. 3. OVČARSKA PROIZVODNJA

Brojno stanje ovaca u Republici Hrvatskoj je u stalnom porastu. Ovčarska se proizvodnja većinom odvija na ekstenzivnom poljoprivrednom području uz uspostavu intenzivnih proizvodnih jedinica.

20

Tablica 15. Brojno stanje i struktura vlasništva ovaca u Osječko-baranjskoj županiji početkom 2004. godine

Kategorije ovaca

Razdoblje 2003. g 2004 .g 2005. g Janjad i šilježad do 1 godine 25.535 30.114 30.382 Ovce za rasplod 46.897 50.698 53.251 Ostale ovce 3.906 5.766 3.164

UKUPNO 76.338 86.578 86.797 Izvor: DZSH, Ured državne uprave Osječko-baranjske županije odsjek za statistiku, Županija u

brojkama 2005. godina.

Prema ocjeni stručnjaka, naša Županija kao i cijela Republika Hrvatska, ima gotovo neograničene mogućnosti za držanje, ishranu i uzgoj ovaca, koje nisu dovoljno iskorištene.

Stupanj samodostatnosti je za ovčje meso vrlo nizak (61%), razliku do potreba za zadovoljenje potrošnje Hrvatska uvozi, i to oko 1,3 tisuće tona (uključivši i janjeće meso). Potrošnja ovčjeg mesa pokazuje blagi porast, no s 1,34 kg per capita (1999.g.) je još uvijek vrlo niska u usporedbi s drugim (mediteranskim) zemljama, najviše zbog niske kupovne moći. Usporedo s opadanjem stočnog fonda, smanjuje se proizvodnja vune i količina podojenog mlijeka.

Ovčje (janjeće) meso ima svoje mjesto, kako na domaćem tako i na zahtjevnom europskom tržištu. Uz transparentnije provođenje Programa oplemenjivanja ovaca, odnosno stvaranje mesno-mliječnih pasmina, te organiziranim otkupom vune, moguće je još brže unaprijediti ukupnu ovčarsku proizvodnju u našoj županije. Mlijeko se na tržište plasira u obliku različitih tvrdih punomasnih sireva, i manje u obliku punomasnog sira u salamuri. Vuna danas gotovo da nema nikakvu tržišnu vrijednost i čak postaje ekološki problem jer se teško uništava.

Za naglasiti je da je to ujedno jedina vrsta proizvodnje, gdje je tendencija povećanja broja grla, čak i u odnosu na razdoblje prije Domovinskog rata. U 2002. godini bilježi se znatan porast obuhvata ovaca uzgojno-selekcijskim radom, broj poljoprivrednih gospodarstava koji se bave ovčarstvom je 92, a broj ovaca je 13.388.

U ovčarstvu, zasada, ne postoji rajonizacija uzgojnih područja, što bi omogućilo da se ukaže na područja u kojima je ova proizvodnja jedino i moguća, kao grana kojoj treba pridati prvenstvo. Od postojećih ograničenja mogu se još navesti: nedovoljna educiranost uzgajivača, premda se u novije doba javlja sve veći broj mlađih ovčara, koji prihvaćaju suvremena dostignuća u stočarstvu, zatim je tu nerazvijeno tržište proizvoda, izostanak nadzora u proizvodnji, ali i prodaji, ne postojanje standarda, problem s otkupom (vune, zatim manjih količina mlijeka, ali i uzgojno-valjanog podmlatka) i slično. Proizvodnja u ovčarstvu je u sustavu novčane potpore i to za proizvodnju mlijeka, uzgojno-valjanog podmlatka, za testiranje uzgojno-valjanih grla, za držanje uzgojno-valjanih rasplodnih grla izvornih i zaštićenih pasmina i za osnovno stado na strateškim područjima. U novije doba se javlja sve veći broj udruga uzgajivača ovaca (i koza) te konačno i Savez ovčarsko-kozarskih udruga (utemeljen u 2000.).

Glede usmjeravanja ovčarske proizvodnje nužno je uspostaviti ekonomsko isplative veličine stada, na kojima će obiteljska poljoprivredna gospodarstva ostvarivati svoje prihode, te genetski unaprijediti postojeću genetiku s plemenitim pasminama. 4. KOZARSKA PROIZVODNJA

Do nedavno ekstenzivan sustav proizvodnje se mijenja u novije doba uvođenjem intenzivne proizvodnje mesa i mlijeka. Ova proizvodnja (zajedno s ovčarstvom) predstavlja alternativne sustave, koji će biti važni u prilagodbi proizvodnje uvjetima EU, zbog njegove manje konkurencije. Za kozarsku proizvodnju u Republici Hrvatskoj može se reći da ima iste osobine kao i ovčarska

21

proizvodnja. Zadnjih nekoliko godina ova se proizvodnja intenzivira jer su obiteljska gospodarstva prepoznala ekonomsku isplativost ove proizvodnje

U pogledu postojećih ograničenja u kozarstvu, ona su slična stanju ovčarstva, kao što je to ne postojanje rajonizacije uzgojnih područja, u prosjeku nedovoljna educiranost uzgajivača-kozara, nerazvijeno tržište proizvoda i ne postojanje standarda. U novije doba javlja se sve veći broj udruga uzgajivača sa ciljem unapređenja uzgoja.

Na području Osječko-baranjske županije u posljednje vrijeme znakovito raste pokret proizvodnje biološke zdrave hrane, a sve značajnije mjesto zauzima Udruga za organsko-biološku proizvodnju “Biopa” iz Osijeka koja na području županije usko surađuje s nekoliko držatelja koza, koji u svojim stadima uzgajaju 80-tak koza. Držatelji hrane koze krmivima koja su proizvedena na ekološki način, odnosno bez kemijskih sredstava. Smještajni kapaciteti su veći nego što su na konvencionalnim farmama koza, jer je interes držatelja i udruge “BIOPA” da koze žive na način kako žive u prirodi. Proizvođači kozjeg mlijeka s preradom u sir, uključeni su u udrugu proizvođača eko-sira, te istog proizvode sukladno postavljenim ekološko-tehnološkim normativima. Takav sir proizveden na ekološki način našao je svoje mjesto na tržištu europskih zemalja.

Stručne savjete držateljima koza daje Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu Osječko-baranjske županije, a kontrolna služba “BIOPA” prati proces proizvodnje do finalnog proizvoda (mlijeko, tvrdi sir, meso).

Novoosnovana Poljoprivredna zadruga «Eko - kozara Slavonije i Baranje» okupila je napredne kozare i krenula u realizaciju projekta registriranja 5 mini sirana za proizvodnju kozjeg sira na području Županije. Proizvođači okupljeni u Zadruzi imaju oko 450 koza. U planu je do kraja 2006. godine povećanje stada na 700 koza. Trenutno se nalaze u završnoj fazi adaptacije i opremanja prostora, prema uvjetima “Pravilnika o veterinarsko-zdravstvenim uvjetima kojima moraju udovoljavati objekti registrirani za obradu, preradu i uskladištenje proizvoda životinjskog podrijetla na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima”, (“Narodne novine” broj 149/03.).

Osječko-baranjska županija u 2005. godini sudjelovala je u opremanju Zadruge sa specijaliziranom opremom za proizvodnju sira sa 10.000,00 kuna. 5. KONJOGOJSKA PROIZVODNJA

Konjogojska proizvodnja u Republici Hrvatskoj nema veliki proizvodni značaj, dok konjogojstvo kao dio stočarske proizvodnje za područje Osječko-baranjske županije ima gospodarsku, a nadasve kulturnu vrijednost. Ova proizvodnja ima statusno mjesto u Županiji, a najznačajniji subjekt je lipicanska ergela u Đakovu. Ova ergela osim provedbe uzgojno-selekcijskog rada na lipicancu u konjogojskim udrugama osigurava i potrebit muški rasplodni materijal i na taj način direktno unapređuje razvoj konjogojstva

Na području Osječko-baranjske županije početkom 2004. godine bilo je ukupno 772 konja, od čega u obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima 484 konja. Pod selekcijskim obuhvatom je 295 konja sa 35 uzgajivača.

Trenutačno stanje konjogojstva u Osječko-baranjskoj županiji je usko vezano s problematikom sela: starosna struktura stanovništva i nagomilani problemi u agraru. Sadašnji rasplodni materijal osigurava kvalitetan napredak i značajan pomak ka boljem, no nedovoljan je broj mladih ljudi na selu zainteresiran za uzgoj, a posebice razvoj konjičkog sporta. Naime, plasman uzgojenih i obučenih konja je dobar izvozni proizvod za tržište, kako naše, tako i europsko.

Jedan od najznačajnijih uzgajivača konja na području Osječko-baranjske županije je Državna ergela lipicanaca u Đakovu, koja ima oko 210 konja (172 lipicanske pasmine i 38 ostalih grla). Bitno

22

je naznačiti da Ergela ove godine slavi dvije važne obljetnice, 500. godina postojanja i 200. godina uzgoja lipicanaca. Ove godine poćet će provedba (izgradnja) jednog od najvećih projekata u povijesti Ergele izgradnja jahaonevrijednosti oko 20.000.000,00 kuna, koja će se odvijati u etapama. Projekt će imati veliko značenje ne samo za Grad Đakovo nego i za cijelo slavonsko-baranjsku regiju.

Osim uzgoja lipicanaca, značajan je i uzgoj hrvatskog toplokrvnjaka, te u sklopu osječkog konjičkog kluba i uzgoj hrvatskog kasača. Treba uzeti u obzir činjenicu da Hrvatska ima 13% svjetske populacije lipicanaca, dakle ima veliki genetski potencijal, kojeg bi trebala znati iskoristiti. 6. PERADARSKA PROIZVODNJA

Peradarska proizvodnja je u Republici Hrvatskoj industrijski organizirana i ona je jedna od proizvodnji koja je u strukturi agrara samodostatna. Peradarsku proizvodnju čini posebnom mogućnost brzog obrta u poslovanju, koja u konačnici daje najjeftiniju vrstu mesa.. Potrošnja peradarskih proizvoda (mesa i jaja) per capita u Hrvatskoj u 2000., s oko 15 do 17 kg mesa peradi i 170-180 jaja, negdje je između svjetskog prosjeka i prosjeka visoko razvijenih zemalja.

Perad za proizvodnju mesa čini oko 7% ukupne vrijednosti poljoprivredne proizvodnje i oko 18% vrijednosti stočarstva. Pilići su daleko najznačajnija vrsta peradi (u tovu), no postoji još i komercijalna proizvodnja purana (3,7% od ukupne proizvodnje mesa peradi), dok je uzgoj gusaka, pataka znatno manje zastupljen, ekstenzivan i namijenjen lokalnoj potrošnji i prodaji.

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva drže veći dio peradi (61%), no njihov je udio niži od većine drugih stočarskih resursa, kao i udio u proizvodnji zbog znatno niže intenzivnosti. Intenzivna proizvodnja (tov) je u integriranom sustavu poljoprivredno-prehrambenih poduzeća i ugovorne proizvodnje pojedinačnih proizvođača (kooperacija) - što je najčešći slučaj; samo u poljoprivrednim poduzećima ili samo kod specijaliziranih proizvođača obiteljske poljoprivrede (bez ugovora). Tehnološka učinkovitost te proizvodnje, mjerena efikasnošću konverzije hrane i stopom smrtnosti, povećana kakvoća, asortiment i naglasak na promidžbu, ne odstupa znatnije od one u drugim zemljama. Oko 70% ukupne tovljene peradi dolazi od intenzivnih proizvođača. Ostala proizvodnja (30%) se odnosi na tradicijski, ekstenzivni način držanja peradi, većinom za vlastitu potrošnju ili manje za lokalno tržište.

Zadnje dvije godine u Osječko-baranjskoj županiji iskazan je interes za intenzivnu proizvodnju tovnih pilića i nesilica, odnosno jaja. Na području đakovštine i valpovštine imamo pozitivne primjere obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koji imaju ugovorenu proizvodnju tovnih pilića s “Kokom”d.d., s kapacitetima od 2.500 do 12.000 komada u jednom proizvodnom ciklusu u industrijskim sustavima proizvodnje koja su uz veća ulaganja odgovarajući dohodak. U ovakvom tipu proizvodnje uspješno je angažirana cijela obitelj, koja uz korištenje suvremene tehnologije polaže pažnju na stručnu edukaciju. 6.1. Problematika peradarstva

Osnovne poteškoće sadašnje proizvodnje brojlera je povećana uvozna konkurencija zbog obveza od pristupa WTO, posebice što nije za očekivati jače smanjenje cijena hrane za perad tj. Troškova proizvodnje. Smanjenje carina će povećati konkurentni pritisak na peradarsku industriju u Hrvatskoj, a s konkurencijom iz inozemstva će se moći nositi oni koji će biti u mogućnosti da ekonomično proizvode, s nižim cijenama svojih proizvoda.

Pojava velikog broja neregistriranih peradara, koji uzgajaju kokoši nesilice u neregistriranim objektima, te prodaja svježih jaja na domaćem tržištu (gdje nastoje izbjeći veterinarsku inspekciju) uzurpirala je tržište nelojalnom konkurencijom registriranim proizvođačima peradi. To je danas posebice izraženo zbog masovne pojave bolesti “kravljeg ludila” trihineloze i bruceloze kod svinja, a

23

što je potaknulo aktiviranje postojećih kapaciteta i brzog povećanja peradarske proizvodnje. Razvidno je da problem treba staviti u zakonske okvire i sukladno tome djelovati. 6.2. Influenca ptica

Kako bi što spremnije dočekala dolazak Influence ptica (IP) ptičje gripe u Hrvatsku i razmotrila mjere za njezino sprečavanje i širenje, Županija osječko-baranjska formirala je Županijski ekostožer, Zbog specifičnog terena i problema s nedostatkom opreme Županije je odobrila 142.000,00 kuna materijalnu potporu za nabavu dva čamca s motorima, dalekozora, teleskopa i ostale potrebne opreme.

Kod labudova uginulih na ribnjaku “Grudnjak” kod Orahovice pronađen je 21.10.2005. godine virus IP.

Resorno ministarstvo, županijske i veterinarske nadležne službe poduzele su zakonom propisane mjere za suzbijanje Influence ptica, odnosno usmrćivanje i neškodljivo uklanjanje sve peradi na zaraženom gospodarstvu u krugu 3 kilometra 1. Zabrana stavljanja u promet žive peradi i pernate divljači osim upućivanja na klanje iz

intenzivnih uzgoja u registrirane objekte za klanje pod posebnim uvjetima i nadzorom veterinarske inspekcije;

2. Zabrana izvoza svježeg mesa peradi; 3. Obvezno zatvaranje i držanje sve peradi u zatvorenim nastambama; 4. Zabrana lova pernate divljači; 5. Zabrana uvoza i provoza žive peradi i pernate divljači; 6. Provođenje pojačane dezinfekcije prijevoznih sredstava kojima se prevoze pošiljke peradi i

pernate divljači; 7. Osiguravanje i održavanje higijenskih uvjeta i bio sigurnosnih mjera na svim objektima za

uzgoj i držanje peradi Tablica 16. Prikaz broja peradi koja su eutanazirana na području ribnjaka «Grudnjak» i ribnjaka

«Ribnjak 1905» Područje ribnjaka “Grudnjak” Područje ribnjaka “Ribnjak 1905” Našice

Vrsta peradi Broj komada

Cijena po komadu u kunama

Ukupno kuna Vrsta peradi Broj

komada

Cijena po komadu u kunama

Ukupno kuna

PIJETLOVI 841 55,00 46. 255,00 PIJETLOVI 388 55,00 21.340,00 KOKOŠI 9515 45,00 428.175,00 KOKOŠI 4.388 45,00 197.460.00 TOVNI PILIĆI 4600 25,00 115.000,00 TOVNI PILIĆI 1.605 25,00 40.125.00 PILIĆI 1374 8,00 10.992,00 PILIĆI 316 8,00 2.528.00 DOMAĆE PATKE 538 100,00 53.800,00 DOMAĆE

PATKE 310 100,00 31.000,00

DIVLJE PATKE 34 120,00 4.080,00 DIVLJE PATKE 38 120,00 4.560,00 GUSKE 187 130,00 24.310,00 GUSKE 17 130,00 2.210.00 PURE 154 300,00 46.200,00 PURE 60 300,00 18.000,00 BISERKE 32 100 3.200,00 OSTALA

PERAD 18 100.00 1.800.00

UKRASNE PTICE 24 100,00 2.400,00 UKRASNE PTICE

167 100,00 16.700,00

17299 734.412,00 7.307 Ukupno za perad 734.412,00 Ukupno za perad 335.723,00 Ukupno za izgubljenu dobit 200 kn po dom. 101.600,00 Ukupno za izgubljenu dobit 203 domaćinstva 40.600,00 Ukupna šteta « Grudnjak» 836.012,00 Ukupna šteta « Ribnjak 1905» Našice 376.323.00

Na području ribnjaka “Grudnjak” eutanazirano je 17.299 komada peradi. Kao naknada za 508

domaćinstava za eutanaziranu perad 17.299 komada isplaćeno je 734.412,00 kuna plus 200 kuna za svako domaćinstvo odnosno 101.600,00 kuna. Na području “Ribnjak 1905” Našice eutanazirano je 7.307 komada peradi. Kao naknada za 203 domaćinstava za eutanaziranu perad isplaćeno je

24

335.723,00 kuna plus 200 kuna za svako domaćinstvo odnosno 40.600,00 kuna. Ukupna šteta koja je isplaćena domaćinstvima iznosi 1.212.335,00 kuna.

Osim štete koja je pretrpljena u peradarstvu veliku štetu pretrpjet će i biljna proizvodnja odnosno proizvodnja stočne hrane za perad. Osobito veliku štetu pretrpio je Beljski Profitni centar Kokingrad, koji je u peradarskoj proizvodnji imao velike planove, međutim zbog pojave IP potražnja i konzumacija pilećeg mesa je pala, te je na primjeru Konzuma, najvećeg kupca beljske piletine, promet piletine iznosi oko 30 posto od onog prije pojave IP. 7. PROIZVODNJA RIBE

Ukupne površine ribnjaka iznose 3.857 ha od čega je u eksploataciji 1.826 ha ili 47,34%

Prosječni prinos kg ribe po ha vrlo je neujednačen i kreće se od 400 - 1. 180 kg / ha što je odraz nedostatka sredstava za ulaganje u hranu i tehnologiju proizvodnje.

Tablica 17. Površine ribnjaka u Osječko-baranjskoj županiji

Tvrtka Ukupne površine u ha

Površine u eksploat. u ha % Površ. pod

mlađem ha Površ.pod

konz. ribom - ha PP Orahovica

Grudnjak 1020 550 53,9 241 309

Belje d.d. Ribnjak 640 52 8,1 23 29

IPK Ribnjačarstvo D. Miholjac 924 575 62,2 245 330

Ribnjak 1905. Našice 1251 629 50,3 233 396

Osilovac d.o.o. Feričanci 22 20 90,9 20 0

UKUPNO 3.857 1.826 47,34 762 1.064

Tablica 18. Proizvodnja ribljeg mlađa Tvrtka Površine u ha Proizvodnja u tonama

PP Orahovica-Grudnjak 241 95 “Belje”d.d. Ribnjak 23 24 IPK Ribnjačarstvo D.M 245 53,9 Ribnjak 1905. Našice 233 100 Osilovac do.o. Feričanci 20 11,7

Ukupno 762 284,6

Tablica 19. Proizvodnja konzumne ribe Tvrtka Površine u ha Proizvodnja u tonama

PP Orahovica-Grudnjak 309 92 “Belje”d.d. Ribnjak 29 8,6 IPK Ribnjačarstvo D.M 330 206,7 Ribnjak 1905. Našice 396 237 Osilovac do.o. Feričanci 20 0

Ukupno 1.0984 544,3

Slatkovodno ribarstvo već dulji niz godina se nalazi u teškoj ekonomskoj situaciji prolazeći kroz duboke i sveobuhvatne promjene.

25

Glavni problemi u uzgoju ribe su visoka novčana izdvajanja za razne vrste koncesija i naknada, te dugogodišnji ciklus proizvodnje. Također velike štete nastaju od ribojednih ptica. Visoki troškovi poslovanja dovode do previsoke cijene u konačnici što otežava konkurentnost i plasman ribe kako na domaćem tako i na inozemnom tržištu.

Razvoj ribarstva je značajan i zbog očuvanja i zaštite okoliša jer su ribnjaci posljednje oaze raznih vrsta ptica. Poznato je da je ribarstvo jedna od rijetkih djelatnosti u poljoprivredno-prehrambenom kompleksu koja bilježi stalnu pozitivnu bilancu. Od ukupno proizvedene slatkovodne ribe u razdoblju 1991.-2003. godine prosječno se uvozilo 0,44 %, a 14,95 % proizvedene slatkovodne ribe se izvozilo.

Uvoz slatkovodne ribe i prerađevina od slatkovodne ribe ne predstavlja visoku stavku u ukupnom uvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i prosječno je to tek 7,5 %. Uvoz slatkovodne ribe i prerađevina od slatkovodne ribe u ukupnom izvozu riba i ribljih prerađevina sudjeluje sa oko 0,24 %.

Od 2001. godine povećan je uvoz žive ribe, a u stvari radi se o uvozu riblje mlađi. Zbog teškog stanja koje je pratilo ribnjačarsku proizvodnju u devedesetima, te u nedostatku riblje mlađi, povećan je uvoz iz SCG, Bosne i Hercegovine, Mađarske i Italije. Nekada je Hrvatska imala zavidnu proizvodnju mlađi slatkovodne ribe, a sada je postala njen uvoznik jer postojeća mrjestilišta ne rade punim kapacitetom.

U proizvodnom sektoru, zbog otežanih uvjeta proizvodnje došlo je do ekstenzifikacije. Pošto su šaranski ribnjaci, ribnjaci velikih površina su zapušteni i ne zadovoljavaju uvjete za kvalitetnu proizvodnju. Činjenica da je velik broj ribnjaka izgrađen početkom 20-og stoljeća, te do danas na više njih nije bilo većih građevinskih zahvata, odnosno rekonstrukcija, govori u prilog zastarjelosti proizvodnih objekata i opreme. Na ovo se nadovezuje pitanje prevelikih ribnjačarskih uzgojnih jedinica na kojima je vrlo teško primjenjivati mehanizaciju i ekonomizirati proizvodnju kroz smanjenje udjela ljudskog rada. Mnoga su ribnjačarstva bila dijelovi velikih kombinata, te su hranu povoljno nabavljali iz ratarskih dijelova kombinata, što više nije moguće nakon izvršene pretvorbe i privatizacije.

Ekološki aspekti obuhvaćaju prvenstveno problem ihtiofagnih vrsta ptica, te količinu i kvalitetu vode koju ribnjaci dobivaju. Kvaliteta vode, kojom se opskrbljuju ribnjaci, je češće neodgovarajuća propisanoj kategorizaciji i klasifikaciji za uzgoj ribe, a vezano za količinu vode prisutan je problem suša i poplava koje ozbiljno ugrožavaju proizvodnju.

Naprijed navedeno su opći problemi koji opterećuju ovu proizvodnju. Svakako treba obratiti posebnu pozornost glavnim problemima kod ove proizvodnje, a to su vodno-gospodarske naknade, veterinarske naknade, štete od ihtiofagnih vrsta ptica i problematika zemljišta. 8. PČELARSKA PROIZVODNJA

Interes za pčelarsku proizvodnju na području Osječko-baranjske županije ima tendenciju rasta, na što ukazuje razina ostvarene proizvodnje u 2001 godini od 179.000 kilograma meda u odnosu na proizvodnju u 2000. godini od 75.000 kilograma meda, što pokazuje rast od 140%. Takovi rast nije zabilježen niti u jednoj grani proizvodnje. Za ovakav rast zaslužan je novi Zakon o državnoj potpori u poljoprivredi koji je korisnicima poticaja za pčelinje zajednice osigurao 90 kuna po košnici, s tim da su u obvezi u 2003. godini držati minimum 30 košnica.

Dobri proizvodni rezultati na državnoj razini i kvaliteta meda omogućili su pčelarima tijekom 2003. godine izvoz meda na zapadno Europsko tržište u količini od 2.068 tona, gdje je ostvaren devizni priliv od 2.500.000,00 $. Dio gospodarskih tvrtki Osječko-baranjske županije, koje se bave proizvodnjom i otkupom meda je također sudjelovao u ovom važnom izvoznom poslu.

26

Zbog velikog interesa za pčelarsku proizvodnju na području Županije Radi jednostavnijeg pristupa, ostvarivanja svojih prava i djelovanja prema institucija koje su direktno vezane za pčelarstvo, Udruge su osnovale Županijski savez pčelara. Temeljni ciljevi Saveza su: - Unaprjeđenje razvoja pčelarstva Osječko-baranjske županije - Priprema pčelarstva Osječko-baranjske županije za ulazak u Europsku uniju - Očuvanje pčela u funkciji oprašivanja i zaštite okoliša

U sklopu pripreme pčelarstva Osječko-baranjske županije za ulazak u Europsku uniju Savez je u suradnji sa Poljoprivrednim Fakultetom u Osijeku i Pučkim otvorenim učilištem u Osijeku organizirao školu pčelara. Škola prema planu će trajati 160 sati, a sastoji se od 80 sati teoretskog i 80 sati praktičnog dijela.

U teoretskom dijelu obradit će se sljedeće cjeline: Bolesti pčela, Tehnologija pčelarenja, Ekološko pčelarstvo, Anatomija, biologija i fiziologija pčele, Uzgoj matica, Osnove ekološke poljoprivredne proizvodnje, Medonosno i peludno bilje, Tehnologija obrade pčelinjih proizvoda, Pobiranje pčelinjih proizvoda, Ekonomske osnove pčelarstva, Menadžerstvo u pčelarstvu i Pčelarsko poljoprivredno gospodarstvo. Predavanja će se održavati u prostorijama Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku.

Praktični dio nastave odvijat će se na pčelinjacima istaknutih pčelara. Polaznici škole će se pratiti u praksi i kroz 2006. godinu.

Po završetku pčelarske škole, polaznici koji su je uspješno apsolvirali dobit će diplomu Pučkog otvorenog učilišta u Osijeku, te će zvanje «Pčelar» biti upisano u radnu knjižicu. Pčelarsku školu pohađa oko 100 pčelara, koji su upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, uključeni su u rad Udruga i radi se o mlađim pčelarima. Troškove pčelarske škole Osječko-baranjska županija je u 2005. godini sufinancirala sa 50% troškova odnosno sa 50.000 kuna.

Obzirom da proizvodnja po košnici od 12 kilograma nije zadovoljavajuća, neophodno je intenzivnije ući u nabavku selekcioniranih matica kao temeljne pretpostavke pravilne godišnje obnove pčelarskih rojeva. Uzgajivači selekcioniranih matica proizveli su za potrebe Županije u 2004. godini 7.000-8.000 komada.

Hrvatska gospodarska komora - Županijska komora Osijek je i ove godine uspješno organizirala IX. ocjenjivanja meda u Hrvatskoj u sklopu Osječkog proljetnog sajma, i dala značajan doprinos na promidžbi ove gospodarske djelatnosti. EKOLOŠKA PROIZVODNJA

Ekološka poljoprivreda poseban je sustav održivoga gospodarenja u poljoprivredi i šumarstvu koji obuhvaća uzgoj bilja i životinja, proizvodnju hrane, sirovina i prirodnih vlakana te preradu primarnih proizvoda, a uključuje sve ekološki, gospodarski i društveno opravdane proizvodno-tehnološke metode, zahvate i sustave, najpovoljnije koristeći plodnost tla i raspoložive vode, prirodna svojstva biljaka, životinja i krajobraza, povećanje prinosa i otpornosti biljaka s pomoću prirodnih sila i zakona, uz propisanu uporabu gnojiva, sredstava za zaštitu bilja i životinja, sukladno međunarodno usvojenim normama i načelima.

U Hrvatskoj je vrlo mali obujam ekološke proizvodnje, ali za razvoj postoje velike mogućnosti, od ratarske i povrtlarske proizvodnje u panonskoj regiji do stočarske i vinogradarske proizvodnje u regijama gorska i primorska Hrvatska. Uspostavom sustava nadzora i garancije te uvođenjem novčanih poticaja očekuje se bitno povećanje ekološke proizvodnje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.

27

Kako u Republici Hrvatskoj tako i na području Osječko-baranjske županije ekološka proizvodnja je u začetku, međutim potražnja proizvoda proizvedeni na ekološki način ubrzano mijenja tempo razvoja ove proizvodnje.

Obzirom da je Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva u ekološkoj proizvodnji prepoznala proizvodnju koja ima perspektivu, ista je stavljena u zakonske okvire na način da je proizvod proizveden na ovakav način uvršten u Zakon o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu (Narodne novine broj 87/02.), te Pravilnikom o stručnom nadzoru u ekološkoj proizvodnji (Narodne novine broj 13/02.), Pravilnikom o postupku i uvjetima za stjecanje znaka ekološkog proizvoda (Narodne novine broj 13/02.), dalo zdravi temelj za uspješan razvoj ove proizvodnje.

Na području naše Županije djeluje udruga pod nazivom “Biopa”- udruga za organsko biljnu proizvodnju koja je glavni organizator ekološke proizvodnje. Krajem 2002. godine Biopa je imala u svom članstvu oko 200 obiteljskih gospodarstava, uglavnom mala i srednja gospodarstva, koja su posjedovala 640 ha obradivog zemljišta, od čega 570 ha oranica i 70 ha travnjaka i pašnjaka. Pod nadziranom ekološkom proizvodnjom Biopa ima 36 obiteljskih gospodarstava sa 442 ha oranica, koja su upisana u državni Upisnik za ekološku proizvodnju, a ostali proizvođači su u postupku obrade i pripreme za Upisnik.

Važno je napomenuti da su osim obiteljskih gospodarstva članovi Biope i pravne osobe kao što su «Belje»d.d., IPK Osijek, PPK. Valpovo i PZ Valpovo, naime one su prepoznale budućnost poljoprivredne proizvodnje i u svoje proizvodne jedinice uvode ekološku proizvodnju. Tablica 20. Struktura vlasništva i obujam proizvodnje ekoloških proizvođača

Oranice (ha)

Pašnjaci(ha)

Krave (kom)

Konji (kom)

Tovna goveda

Ovce (kom)

Koze (kom)

Perad (kom)

Ribe (kg)

Svinje (kom)

Obiteljska gospodarstva 570 70 163 35 45 363 206 4.567 0 55

Pravne osobe 1.767 225 0 0 100 (u planu) 300 0 0 65.000 0

UKUPNO 2.337 295 163 35 145 663 206 4.567 65.000 55 NOVČANI POTICAJI I KREDITI U STOČARSKOJ PROIZVODNJI Novčani poticaji u stočarstvu

U cilju bržeg razvoja poljoprivredne proizvodnje i dovođenja stočarske proizvodnje na razinu prije Domovinskog rata te stimuliranja određenih segmenata u stočarskoj proizvodnji, neophodnih za zatvaranje reprocjelina, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva je preobrazbu stočarstva utemeljilo sljedećom Zakonima: - Zakon o poljoprivredi (“Narodne novine” broj 66/01. i 83/02.), - Zakon o poljoprivrednom zemljištu (“Narodne novine” broj 66/01., 87/02. i 82/04), - Zakon o državnoj potpori u poljoprivredi šumarstvu i ribarstvu (“Narodne novine” broj 87/02.,

117/03. i 12/05.).

Zakoni koji uređuju uvjete proizvodnje: - Zakon o stočarstvu (“Narodne novine” broj 70/97., 36/98. i 151/03.), - Zakon o veterinarstvu (“Narodne novine” broj 70/97., 105/01. i 172/03), - Zakon o dobrobiti životinja (“Narodne novine” broj 19/99.). - Zakon o hrani (“Narodne novine” broj 19/99.).

28

Sva navedena legislativa je pretpostavka za reformu sustava potpore u poljoprivredi, koja je u tijeku, a počela je 01. prosinca 2002. godine upisom u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. U Osječko-baranjskoj županiji u predmetni Upisnik upisalo se 12.965 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, trgovačkih društava, zadruga i obrtnika.

Ključni dio reforme sustava potpore je utvrđivanje razlike između komercijalnih gospodarstava koja proizvode za tržište i nekomercijalnih gdje je veći dio proizvodnje služi za vlastite potrebe .Komercijalna gospodarstva (gospodarstva koja imaju obujam poslovanja 3 ili više proizvodne jedinice) sukladno Zakonu o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu ostvaruju potporu kroz model poticanja proizvodnje ,koji za stočarsku proizvodnju predviđa potporu u sljedećem iznosu Tablica 21. Novčani poticaji u konvencionalnoj proizvodnji

Poticanje stočarstva i stočarskih proizvoda Jedinica Osnovno plaćanje po

jedinici (kn) Područja s težim uvjetima razvoja

Mlijeko (kravlje) litra 0,65 1,05Mlijeko (ovčje i kozje) litra 1,00 1,35Utovljena junad domaće/uvoz grlo 1.000,00/800,00 Utovljene svinje grlo 100,00 Mliječne krave grlo 800,00 1.080,00Krave u sustavu krava tele grlo 1.500,00 2.025,00Uzgoj ženske teladi i ždrebadi (jednokratno) grlo 1.500,00

Bikovi za rasplod (jednokratno) grlo 3.900,00 Rasplodne ovce, ovnovi, koze i jarčevi grlo 200,00

Rasplodne krmače grlo 300,00 Nerasti za rasplod (jednokratno) grlo 1.000,00 Rasplodne kobile i pastusi grlo 1.350,00 Pčelinje zajednice košnica 90,00 Livade i pašnjaci stoka/ha 100,00 Riblja mlađ kom. 0,25 Uzgoj slatkovodne ribe I skupine kg. 3,50 Uzgoj slatkovodne ribe II skupine kg. 4,80 Prerada slatkovodne ribe kg. 2,30 3,10

Zakon o državnoj potpori počeo se primjenjivati od 1. siječnja 2003. godine, a u 2004. i 2005. godini poticaji u stočarstvu isplaćivali su se u 60% iznosu od utvrđenih iznosa iz tablice 21. osim poticaja za mlijeko koji je isplaćivan u punom iznosu. Bitno je naglasiti da poticaji nisu isplaćivani u zakonskom roku odnosno isti su isplaćivani sa zakašnjenjem od 60 do 90 dana. OSIGURANJE PROIZVODNJE

Sukladno Zakonu o državnoj potpori u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu članak 15. stavak 1. (“Narodne novine” broj 87/02.) Ministarstvo poljoprivredi i šumarstva sudjeluje u sufinanciranju dijela troškova osiguranja proizvodnje poticanih ratarskih kultura sadnog materijala višegodišnjih nasada životinja i proizvodnje morskih organizama sukladno predviđenim sredstvima u državnom Proračunu za tekuću godinu, isto je donijelo Pravilnik o ostvarivanju prava na potporu osiguranja od mogućih šteta proizvodnji u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu (“Narodne novine” broj 47/03.) kojim se propisuje visina, način i uvjeti za ostvarivanje prava na potporu osiguranja od mogućih šteta.

Pravo na potporu mogu ostvariti pravne i fizičke osobe koje su u svojstvu osiguranika za svoju proizvodnju osigurane policom osiguranja od šteta i ukoliko su komercijalna poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, korisnici povlastica za akvakulturu, te korisnici poticaja za uzgoj pernate divljači.

29

Pravo na potporu ostvaruje se za konvencionalnu i ekološku biljnu i stočarsku poljoprivrednu proizvodnju, uzgoj riba i drugih vodenih organizama u akvakulturi, te uzgoj pernate divljači.

Za osiguranje proizvodnje Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva sudjeluje u pokriću troška premije osiguranja na način da osiguranik po pojedinoj polici osiguranja plaća potporu u visini 25% troška zaračunate ukupne premije osiguranja, odnosno premije po skupnoj polici osiguranja bez obzira na osigurani rizik za koji je sklopljena polica osiguranja. Maksimalni iznos potpore u tijeku jedne godine po pojedinoj pravnoj ili fizičkoj osobi kada je ona osiguranik iznosi 500.000,00 kuna.

Za ostvarivanje potpore osiguranik podnosi zahtjev Uredu državne uprave u Županiji ili upravnom tijelu grada Zagreba u razdoblju od 01.01. -31.01. tekuće godine za proteklu godinu. EDUKACIJA POLJOPRIVREDNIKA

U 2005. godini djelatnici-savjetnici Hrvatskog zavoda za poljoprivredno savjetodavnu službu održali su 65 stručnih predavanja iz područja agrara, posebice stočarstva, te 107 predavanja o reformi sustava državne potpore i upisa u Upitnik poljoprivrednih proizvođača.

Izvedeni su demonstracijski prikazi novih tehnologija: spremanje sjenaže lucerne, spremanje sjenaže strnih žitarica i stočnog graška za potrebe ishrane u govedarstvu, prezentacije opreme za mužnju, te prikaz obrezivanja papaka u govedarstvu. Organiziran je praktični tečaj za proizvođače mlijeka. “Manangment mliječne farme “ u suradnji s tvrtkom Veepro.Holland.

Osim navedenog, svakodnevno se radi i sa individualnim proizvođačima na edukacionom planu.

U sklopu edukacije obiteljskih gospodarstava, djelatnici Upravnog odjela za poljoprivredu i gospodarstvo Osječko-baranjske županije održali su u 2005. godini oko 20 sati predavanja u organizaciji Poduzetničkih centara koji djeluju na području Županije. BOLESTI ŽIVOTINJA

Pojavom trihineloze u svinja od 1995. godine Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva imajući u vidu ozbiljnost navedene bolesti ovaj problem je stavilo u zakonske okvire Naredbom o obveznom trihineloskopskom pregledu mesa svinja kod klanja za potrebe vlastitog domaćinstva (“Narodne novine” broj 144/98.). Pojava trihineloze uzrokovana je konzumacijom invadiranog mesa svinja najviše sa područja Istočne Slavonije i Baranje, koje je bilo okupirano za vrijeme Domovinskog rata, i nije se mogla provoditi sustavna deratizacija. Danas je također još jedan veliki problem u suzbijanju trihineloze, a to su minska polja, deponije smeća i divlje deponije smeća u gradovima, prigradskim naseljima i selima.

Tablica 22. Pregled pretraženih i pozitivnih uzoraka mesa svinja na području Osječko-baranjske županije

Godina Broj pregledanih uzoraka

Pozitivni uzorci %

01.01.-31.10. 1999. 78.988 326 0,41 01.01.-31.12. 2000. 88.640 566 0,64 01.01.-31.10. 2001 56.493 181 0,32 01.01.-31.12. 2002 257.409 474 0,18 01.01.-31.12. 2003 326.350 495 0,15 01.01.-31.12. 2004 296.602 278 0,09 01.01.-31.12. 2005 226.537 215 0,09

30

Iz tablice je razvidno da su mjere koje je Osječko-baranjska županija poduzela u 2004. i 2005. godini dale rezultat. Naime Županija je u 2004. godini u suradnji sa Poljoprivrednim fakultetom financirala letak u kojem je prezentirana opasnost od trihineloze, te kako prepoznati bolest i kako je spriječiti. U 2005. godini Županija je sufinancirala uspostavu higijensko-zdravstvene zaštite u stočarstvu što je dalo značajan doprinos ovakvim pokazateljima.

Sprječavanje zaraze svinja provodi se deratizacijom u klaonicama, farmama, obiteljski gospodarstvima i naseljenim mjestima u organizaciji poduzeća koja su za obavljanje deratizacije registrirana. Deratizacija se provodi dva puta godišnje, i to s antikoagulatornim otrovima I i II generacije na različitim nosačima (rasute, parafinske i briketirane meke) postavljenim na označenim podloškama ili u specijaliziranim kutijama za deratizaciju.

Osim tih mjera koje se odnose na sprječavanje zaraze svinja, radi daljnjeg sprječavanja invadiranja trichinellom spiralis kod ljudi provode se mjere koje su do sad imale vidne rezultate, a to su: - zabrana klanja svinja izvan propisanog sustava, - pojačane veterinarske službe za vrijeme klanja svinja u domaćinstvima, - obvezan trihineloskopski pregled sinjskog mesa, - sigurno i neškodljivo uklanjanje lešina uginulih životinja, uključujući i divlje životinje, - sustavna i temeljita deratizacija.

Kako bi navedene mjere polučile što bolje rezultate pokazuje se opravdana potreba za izgradnjom kafilerije na području istočne Hrvatske

Na području naše Županije osim trichinelle spiralis u 2000. i 2001. godini pojavila se bolest u svinja pod nazivom bruceloza. Pravovremenom intervencijom veterinarskih institucija ova bolest u 2002. godini nije zabilježena. Glede bruceloze u ovaca treba napomenuti da ja zaražen neznatan broj na području Baranje i Našica, koje su izolirane, te su nadležne veterinarske službe poduzele sve zakonom propisane mjere radi suzbijanja te bolesti. ZAKLJUČAK

Ulaskom Hrvatske u WTO, sklapanjem trgovinskih ugovora, postupnom ali stalnom liberalizacijom tržišta (Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i Protokol 7) nameću se nove zadaće poljoprivrednoj politici. Odvojeno poticanje proizvodnje, dohotka i javnih usluga novi je pristup potporama u poljoprivredi. To je početak procesa stvaranja konkurentnog poljoprivrednog sektora tržišno-usmjerenih proizvođača, stvaranje uvjeta za strukturne promjene, što ne znači samo uspostavu stabilnog gospodarskog okruženja već i otklanjanje prepreka gospodarskom rastu. Strukturne promjene također će ovisiti o razvitku tržišta zemljištem, odnosno modernom katastarskom sustavu i registru zemljišta te raspoloživosti dugoročnih kredita. Ostale potrebne mjere obuhvaćaju poticanje udruživanja proizvođača, daljnje unapređenje savjetodavne službe s naglaskom na ekonomično upravljanju.

U daljnjem oblikovanju poljoprivredne politike potrebno je pažnju posvetiti problematici zaštite okoliša kroz unaprjeđenje ekološke proizvodnje i kroz ulogu poljoprivrede u očuvanju krajobraza i održivog eko-sustava. Ovakva nastojanja moraju biti popraćena rastom potpore usmjerene ne samo na poljoprivrednu proizvodnju, već na ruralni prostor općenito. Osobitu pozornost potrebno je posvetiti provođenju mjera koje će imati za cilj smanjiti onečišćenje voda mineralnim i organskim gnojivima i sredstvima za zaštitu bilja, fizičku, kemijsku i biološku degradaciju tla, smanjenje biološke raznolikosti.

31

Kada se napravi usporedba uvoza i izvoza vidimo da su u uvozu jednako zastupljeni proizvodi prehrambene industrije i primarne poljoprivredne proizvodnje, a u izvozu su finalni proizvodi prehrambene industrije više zastupljeni od primarnih proizvoda. Ti podaci jasno govore da perspektivu trebamo tražiti u proizvodima visokog stupnja obrade i proizvodima u koje je ugrađeno čim više znanja i intelektulanog kapitala, odnosno onima koji imaju bolju marketinšku obradu i razvijene brendove.

Problematika u stočarskoj proizvodnji na području Osječko-baranjske županije je višestruka. Još uvijek trpimo štete koje su uzrokovane srpskom agresijom, što za posljedicu ima smanjenje stočnog fonda, a koje je osobito izraženo na području Baranje. Uz navedeno značajne poljoprivredne površine nalaze se pod minama.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva je donijelo temeljne pretpostavke za razvoj stočarstva - ukidanjem zabrane uvoza junica - izmjena Pravilnika o kapitalnim ulaganjima - donošenje Operativnog programa razvitka govedarske proizvodnje - donošenje Operativnog programa razvitka svinjogojske proizvodnje.

Činjenica da smo Županija sa najvećim potencijalom za poljoprivrednu proizvodnju, odnosno posjedujemo 15,4% ukupnih poljoprivrednih površinama Republike Hrvatske (1.500.000 ha), daje nam mogućnost da iskoristimo komparativne prednosti u odnosu na ostale sjeverozapadne županije, koje imaju veći stočni fond, ali imaju nedostatak poljoprivrednih površina. Liberalizacijom uvjeta oko izgradnje farmi stvorit će se pretpostavke koje će poljoprivrednim proizvođačima omogućiti proizvodnja kojom će biti konkurentni na domaćem i Europskom tržištu.

Jedan od glavnih ciljeva je izmijeniti sadašnji stanje odnosa biljne i govedarske proizvodnje u kojem Županija ima 15,4% poljoprivrednog zemljišta i oko 9% goveda u odnosu na Republiku Hrvatsku. Kroz naredne godine Županija ima sve preduvjete da postane vodeća u svim granama stočarske proizvodnje.

Da bi promjene u stočarskoj proizvodnji bile što učinkovitije moramo učiniti sljedeće: - dovršiti započeti proces privatizacije državnog poljoprivrednog zemljišta polazeći od izvornih

interesa lokalnih sredina i ključnog mjesta što će ga imati obiteljska poljoprivredna gospodarstva

- osigurati primjerenu razinu proračunskih potpora u poljoprivredi u skladu s razmjernim udjelom potpora u zemljama Europske unije,

- osigurati dodatna županijska sredstva za subvencije poljoprivrednim gospodarstvima koja će sudjelovati u Operativnim programima

- osigurati što kvalitetniju pripremu za korištenje mehanizama za korištenje pred pristupne pomoći i pripremu za prilagodbu pravnoj stečevini Europske unije, posebice u dijelu korištenja sredstava strukturnih fondova za provedbu mjera ruralnog razvitka,

- jedinice lokalne samouprave prostornim planovima omogućiti izgradnju farmi na mjestima gdje će proizvodnja biti konkurentna, uz pretpostavku da objekti ispunjavaju minimalne tehničke uvjete

- osigurati postupnu prilagodbu i prijelazna razdoblja nužnim reformskim promjenama poljoprivredne politike definiranjem različitih programa za velike i male poljoprivredne proizvođače, odnosno komercijalna i nekomercijalna gospodarstva, kojima se pomaže održanje primjerene razine dohotka od poljoprivrede

- stvoriti preduvjet za brzu i cjelovitu realizaciju programa Vlade Republike Hrvatske s ciljem razvoja poljoprivrede

- realizirati županijske projekte u cilju unapređenja stočarske proizvodnje.